Kategorija: Vijesti

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je za RTRS da je rješenje problema u Novoj željezari Zenica, a time i prijedorskoj Novoj Ljubiji, u rukama Savjeta ministara koji bi trebalo da donese mjere za ograničavanje uvoza čelika.

Јedino je bilo moguće da se na bazi inicijativa prema Savjetu ministara donesu odluke kojima bi bio ograničen način uvoza štetan po domaću proizvodnju. Srpski ministri su bili za, ali su predsjedavajuća Borjana Krišto i federalni ministri bili protiv. Rješenje je da svi zajedno izvršimo pritisak na Savjet ministara da usvoji ove mjere – rekao je Đokić.

On je rekao da mu nije jasno zašto su federalni ministri bili protiv s obzirom na to koliki je značaj zeničke Željezare za Federaciju BiH.

– Obrazloženje je bilo da bi i drugi proizvodni lanci, poput mljekara i ostalih, tražili istu zaštitu od uvoza. Međutim, i za to postoji rješenje – ako se ne uvodi ovakva zaštita, rješenje je u povećanju subvencija za njih – naveo je Đokić.

On je podsjetio da je sa federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem održao dva sastanka i da su pokušali da djeluju kako bi Savjet ministara podržao zaštitne mjere na uvoz čelika.

Podsjećamo, Savjet ministara nije usvojio prijedlog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca o uvođenju zaštitnih mjere na uvoz čelika, te će se u drugom krugu izjašnjavati na nekoj od narednih sjednica.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas da su stvoreni uslovi da predloži Savu Minića za kandidata za sastav Vlade Srpske.

– Radi se o tehničkom pitanju, ali sa političkog aspekta, ovo je snažna poruka o institucionalnoj snazi i stabilnosti Republike Srpske – rekao je Karan na konferenciji za novinare u Palati Republike.

Karan je istakao da je ovo posljedica krize u BiH i udara na njenu stabilnost, prvo kroz udar na predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, a potom i na Vladu Srpske.

– Ovaj čin je posljedica najveće ustavnopravne i političke krize koju je u BiH stvorio Kristijan Šmit, koji se ponaša kao protektor, kao da vlada BiH, kao da je nadvlast nad svim institucijama vlasti. Ušao je u zakonodavnu sferu i poništio volju građana koji su izabrali Dodika za predsjednika – rekao je on.

Karan je naglasio da će predložiti Minića Narodnoj skupštini kako bi nastavio gdje je stao i kako bi pokazali snagu institucija Srpske koje nakon svih udara imaju snagu da se bore i očuvaju stabilnost.

– Minić je unio novu energiju u ovim izazovnim vrmenima. Vlada je pokazala rezultate koji su vidljivi našim građanima. Ušli smo u suštinu svakog problema i danas imamo institucije i vladu koja je pokazala snagu i čvrstinu. Nastavljamo dalje, snažimo svoje institucije – poručio je Karan.

On je rekao da bi Minić već danas trebalo da dobije podršku poslanika u Paralamentu Srpske i da bi Vlada već za dva do tri dana trebalo da radi u punom kapacitetu.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Za unapređenje kvaliteta vazduha u Federaciji BiH obezbijeđen je 46,1 milion evra, od čega je 22,7 miliona namijenjeno aktivnostima u Kantonu Sarajevo, u okviru projekta koji se realizuje uz podršku Svjetske banke, saopšteno je iz federalne Vlade.

Kreditna sredstva obezbijeđena su na osnovu sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj /IBRD/, uz rok otplate od 31 i po godinu i grejs period od osam godina.

Federalni ministar ekologije i turizma Nasiha Pozder potpisala je danas u Sarajevu sporazume o razumijevanju sa kantonalnim ministrom komunalne privrede Mladenom Pandurevićem i pomoćnikom ministra saobraćaja Emirom Hotom.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene Zakona o akcizama kojima se predviđa da Savjet ministara BiH može donijeti odluku o ukidanju ili smanjenju akciza na naftu i naftne derivate, međutim da bi ovaj zakon zaživio u praksi, neophodno je da ga usvoji i Dom naroda, što je teško očekivati s obzirom na to da je SNSD, koji ima tri delegata u Domu naroda i drži “ključeve kvoruma” u Predstavničkom domu, glasao protiv.

“Nalazimo se u trci s vremenom zbog globalnih dešavanja. Mnogo ozbiljnije ekonomije od naše su na udaru i pokušavaju različitim mjerama spriječiti ovo što se dešava. Ljudi u ovoj zemlji ne mogu sami nositi teret krize. Koliko je ovo hitno, najbolje pokazuje podatak da je jutros gorivo za 71 fening skuplje nego 3. marta na jednoj pumpi u BiH”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a i inicijator izmjena Zakona o akcizama.

On je rekao da su Hrvatska, Crna Gora i Srbija već intervenisale te da je visina akcize u BiH od 35,1 do 52,6 feninga po litru i da akciza koja bi se eventualno ukinula ili smanjila nema veze sa onom akcizom za izgradnju auto-puteva.

“Mi smo imali mnogo rigorozniji prijedlog od ovoga u vrijeme korone i svi su ga podržali, sve stranke, i niko nije bio protiv. Razišli su se na tome da li treba akcizu ukinuti na mjesec, dva, tri ili šest mjeseci”, rekao je Magazinović obrazlažući izmjene Zakona o akcizama.

Poslanici upozoravaju na rast cijena goriva i inflaciju

Tokom rasprave, poslanici iz svih političkih partija, osim SNSD-a, rekli su da akcize treba smanjiti ili ukinuti te da Savjetu ministara BiH treba dati taj alat da može da reaguje u slučaju poremećaja. Naglasili su i da se mora uticati na cijene goriva, jer će rast tih cijena uticati i na ostale cijene, u prvom redu osnovnih životnih namirnica,  te da budžeti neće biti na gubitku.

“Budžet se zbog viših cijena već sada brzinski puni i smanjenje akciza ili ukidanje će to izbalansirati”, rekla je Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.  Ona je rekla da se PDV zbog rasta cijena već povećao za 10 feninga po litru i da će se smanjenjem akciza jako malo izgubiti, te da će u slučaju da se ne reaguje, inflacija biti daleko veća.

SNSD protiv izmjena Zakona o akcizama

Sa druge strane, u SNSD-u kažu da je ovo pitanje za dvije entitetske vlade i da neće podržati ovaj prijedlog jer se radi o prenosu nadležnosti i kada je u pitanju Republika Srpska i Federacija BiH.

“Ovo je pokušaj populističke mjere kako bi se u ovoj izbornoj godini prilagodilo glasačko tijelo da glasa za vas i vašu političku opciju”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a, obraćajući se Magazinoviću.

On je rekao da se javnost dovodi u zabludu navodeći da je Branislav Borenović, poslanik PDP-a, rekao da će gorivo pojeftiniti za 50 feninga, a u članu 17. se vidi da je riječ o 0,3 KM.

“Uvodite novi član zakona koji daje određena ovlaštenja Savjetu ministara na ograničenje akciza. Vlada Republike Srpske je, sa druge strane, donijela mjeru o ograničavanju marže, pa između ostalog, i za naftne derivate, čime je ograničila mogućnost distributera ili benzinskim pumpama da stavljaju veću maržu na dizel, benzin i druge naftne derivate”, rekao je Kojić dodajući da pitanje akciza i fiskalne stabilnosti spada u nadležnost entiteta.

Nihad Omerović, poslanik NiP-a, rekao je da nema govora o prenosu nadležnosti i da je usvajanje izmjena Zakona o akcizama nešto najmanje što se može učiniti za narod i privredu.

Plate, doprinosi i aktuelno stanje u “Šumama Srpske” bile su neke od tema sastanka predstavnika “Šuma Republike Srpske”, predsjednika i članova sindikalnih organizacija.

Vršilac dužnosti direktora Blaško Kaurin izjavio je da se čine napori da se radnicima islate zaostale plate.

Redovnost isplata plata i doprinosa bio je fokus sastanka na kojem su sindikalni predstavnici iznijeli svoje probleme i zahtjeve.

– Iznijeli smo tri tačke koje su nam najbitnije trenutno, a radi se o redovnim uplatama doprinosa, penzionog i zdravstvenog osiguranja i redovnoj isplati plata – naveo je Željko Rosić, Јedinstvena udružena sindikalna organizacija u “Šume Republike Srpske”, Sokolac.

Iz Sindikata ističu da najveći problemi leže u jedinstvenom pravnom sistemu “Šuma Srpske” u okviru koga posluju sva šumska gazdinstva.

Stoga čega često dolazi do pogrešne raspodjele sredstava.

– Najvažnija odluka koja bi donijela bolji efekat za preduzeće je izmjena zakona u smislu da svako gazdinstvo postaje pravno lice. Najveći nonsens u svemu jeste da gazdinstva koja kasne sa isplatama plata, oni više toliko i nisu raspoloženi za štrajk, veće nezadovoljnstvo je u gazdinstvima sa čijih računa se skidaju sredstva – rekao je Aleksandar Koprivica, Sindikat zaposlenih u preduzeću “Šume Republike Srpske”.

“Šume Srpske” unaprijed su uplatile oko 1,8 miliona maraka za doprinose, a trenutno se, kaže rukovodstvo, ulažu napori da se riješi pitanje zaostalih plata.

– Većina naših šumskih gazdinstava do danas je isplatila po dvije, a neka gazdinstva i po tri plate. Kao najvažnija mjera, sindikat je predložio vraćanje pravnog statusa organizacionim dijelovima. Niko od članova uprave, kao ni direktora nije protiv toga. Svi smo za to, ako nam zakon bude omogućio – istakao je Blaško Kaurin, vršilac dužnosti direktora “Šuma Republike Srpske”.

Kaurin je podsjetio da je prošle godine isplaćen znatan dio dugovanja po osnovu zaostalih plata, te da preduzeće uspijeva da smanji obaveze i poveća akumulaciju.

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan poručio je, povodom obilježavanja 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba, da je riječ o događaju epskih razmjera i jednoj od najtežih i najpotresnijih stranica savremene srpske istorije.

Karan je naglasio da je egzodus iz srpskih sarajevskih opština 1996. godine bio nezapamćeno stradanje čitavog jednog naroda koji je vijekovima gradio i stvarao Sarajevo, ali je na kraju bio prinuđen da napusti svoje domove, ognjišta i uspomene.

“Iz Sarajeva je u tim danima otišlo između 120.000 i 150.000 Srba. Nije to bio slučajni odlazak ljudi, već egzodus čitavog jednog naroda koji je napuštao kuće, ulice, škole, hramove i grobove svojih predaka. U toj tragediji nije stradala samo ta jedna generacija Srba, stradala je čitava istorija jednog naroda na tim prostorima”, istakao je Karan.

Predsjednik Republike Srpske je podsjetio da je jedna od najpotresnijih slika tog vremena bilo prenošenje posmrtnih ostataka najmilijih, jer Srbi nisu bili sigurni da će čak i grobovi njihovih predaka biti sačuvani i da će počivati u miru.

“Srpski narod je tih dana nosio sa sobom i kosti svojih najmilijih, jer nije mogao da ostavi grobove predaka. Te slike ostaju trajno svjedočanstvo o stradanju i bolu, ali i o dostojanstvu naroda koji je, i u najtežim trenucima, čuvao uspomenu na svoje pretke”, naglasio je Karan.

Karan je poručio da je obaveza institucija Republike Srpske da čuvaju sjećanje na egzodus sarajevskih Srba i da istinu o tim događajima prenose budućim generacijama.

“Republika Srpska nastala je kao izraz volje srpskog naroda da živi slobodno i bezbjedno na svojoj zemlji. Sjećanje na egzodus sarajevskih Srba opominje nas koliko je skupo plaćena naša sloboda i koliko je važno da čuvamo Republiku Srpsku, njene institucije i pravo našeg naroda da sam odlučuje o svojoj budućnosti”, istakao je Karan.

On je naglasio da stradanje i žrtva sarajevskih Srba ostaju trajno upisani u istoriju Republike Srpske i srpskog naroda, te da će institucije Republike Srpske nastaviti da njeguju kulturu pamćenja i poštovanja prema svim žrtvama.

“Egzodus sarajevskih Srba postao je zavjet da pamtimo, da čuvamo svoju slobodu i da nikada ne dozvolimo da se slična tragedija ponovi”, poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Klinika za hematologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci od danas će raditi u novootvorenom objektu za onkologiju i hematologiju sa palijativnom njegom na Paprikovcu.

Iz UKC-a Srpske su poručili pacijentima da se na zakazane preglede ili za prijem na bolničko liječenje javljaju na novu lokaciju, te da prate uputstva medicinskih radnika.

Podsjećamo, novi objekat onkologije i hematologije je svečano otvoren 13. februara ove godine.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, upozorio je na porast prijetnji koje prima preko društvenih mreža.
Kako je naveo, prijetnje dolaze od radikalnih fanatika, a, prema njegovim riječima, Federacija BiH pruža „alibi“ stalnoj medijskoj hajci i, kako tvrdi, satanizaciji njegove osobe.

Пријетње радикалних фанатика су све агресивније. ФБиХ томе даје алиби сталном медијском хајком и сатанизацијом.Домаће хуље,амбициозне незналице свјесно ме потказују и обиљежавају као мету у реалном времену, али Српска има надлежне службе које о томе (и о њима) брину.
Нема страха! pic.twitter.com/WOWoeaqVfr

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) March 16, 2026

„Domaće huјle, ambiciozne neznalice svjesno me potkazuju i obilježavaju kao metu u realnom vremenu, ali Srpska ima nadležne službe koje o tome (i o njima) brinu. Nema straha!“, poručio je Stevandić, koji je objavio i neke od primjera prijetnji koje dobija.

On je naglasio da Republika Srpska raspolaže nadležnim organima koji prate i reaguju na prijetnje, čime se, kako kaže, obezbjeđuje sigurnost i pravna zaštita.

Gotovo da ne prođe dan, a da na nekom od sudova u BiH ne bude donesena oslobađajuća presuda i to često nakon maratonskog procesa koji ne plaćaju ni oni koji su hapsili ni oni koji su optuživali, već – građani, pošto troškovi, koji su sve, samo ne mali, idu na teret budžeta.

Suštinsko je pitanje – čemu optužnica ako nema čvrstih dokaza, ili čemu oslobađajuća presuda, ako ih ima? Neko je u tom lancu, očigledno, loše uradio svoj posao.

Baš zbog toga, filmska hapšenja, obimne optužnice, a onda i suđenja koja traju godinama, često padaju u vodu, za šta niko ne odgovara, niti plaća penale za eventualne greške i propuste.

Slučaj Milana Miličevića ponovo otvorio pitanje odgovornosti

Posljednji takav primjer zabilježen je nedavno, kada su Milan Miličević, gradonačelnik Teslića, i Nikola Stokić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje u Tesliću, pravosnažno oslobođeni optužbi, a teretili su ih za malverzacije u vezi sa izdavanjem upotrebne dozvole za stambeno-poslovni objekat vlasnika i investitora Alena Seferovića.

Ovaj sudski proces počeo je u oktobru 2024, a Miličević i njegov advokat Nenad Kovačević mogu da otvore šampanjac. A ceh za suđenje? Platiće građani.

“Troškovi postupka idu na teret budžetskih sredstava”, kaže Kovačević.

Na naše pitanje da li su to skupi procesi, on potvrđuje da jesu.

“Vi imate i dugotrajne procese u nekim predmetima. To nisu samo troškovi branilaca, tu su troškovi tužilaštva, suda, vještačenja, ako ih je bilo u postupku. Ti troškovi mogu da dostignu pozamašne finansijske sume”, otkriva Kovačević u izjavi za “Nezavisne novine”.

Spektakularna hapšenja i slabi dokazi u sudnici

Novinar iz Banjaluke Nikola Morača kaže da posljednjih godina svjedočimo gotovo istom scenariju – spektakularna hapšenja, dramatični snimci i fotografije, pa bombastične optužbe za teški privredni kriminal. U tim trenucima, dodaje on, javnosti se šalje poruka da je država konačno odlučila stati na kraj moćnicima i kriminalu. Međutim,…

“Kada ti slučajevi dođu u sudnicu, slika se mijenja, drastično. Krunski dokazi su nestali ili ih nikada nije ni bilo. Svjedoci i to oni tužilaštva, gotovo da i ne inkriminišu optužene, pa sudu ne preostaje drugo nego da donese i objavi oslobađajuću presudu. E, tada čovjek sebi postavi pitanje, kako je moguće da nekoga hapse na spektakularan način, a dokaza nema i na kraju niko zbog uništavanja ljudskih života ne odgovara, makar finansijski”, poručuje Morača.

Dakle, kako dodaje, godinama nakon hapšenja, sudnice često isporuče potpuno drugačiji epilog, odnosno oslobađajuće presude. Posljednji primjer je, dodaje, pravosnažna oslobađajuća presuda bivšem predsjedniku SDS-a Milanu Miličeviću, koja je samo još jedan u nizu slučajeva koji otvaraju ozbiljna pitanja o radu institucija.

“Jer ako su optužbe bile čvrste kao što se tvrdilo u trenutku hapšenja, kako onda nestanu pred sudom? A ako nisu bile čvrste, zašto su spektakularna hapšenja uopšte organizovana? Između te dvije mogućnosti ostaje samo jedna konstanta, a ona je da niko nikada ne odgovara za promašaj. Ni policija koja je vodila istragu, ni tužilaštva koja su podizala optužnice”, ističe Morača u izjavi za “Nezavisne novine”.

Tako, kako dodaje, javnost ostaje između dvije podjednako loše poruke: ili se hapšenja koriste za politički ili medijski efekat, ili institucije jednostavno ne znaju uraditi posao kako treba.

“U oba slučaja povjerenje građana u pravosuđe nastavlja da se rapidno topi, ako ga danas uopšte ima. A država koja godinama proizvodi spektakularne slučajeve bez pravosnažnih presuda zapravo proizvodi samo spektakl bez pravde”, kaže Morača.

Maratonska suđenja i posljedice po optužene

Da slučajevi znaju trajati unedogled, uvjerio se i bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić. Suđenje mu je počelo u januaru 2019. godine, a sedam godina kasnije, pravosnažne presude još nema.

“Ja sam u prvostepenom postupku dva puta oslobođen. U prvom navratu je drugostepeni, Okružni sud, predmet vratio prvostepenom sudu ponovo na odlučivanje. Prvostepeni je ponovo donio oslobađajuću presudu. Ja sam prije 10-15 dana bio na drugostepenom sudu, na izjašnjavanju po žalbi tužioca i sada ponovo čekam odluku drugostepenog organa. To da se toliko vremena vuče po sudovima, te da se pravi toliki trošak i građanima i budžetu, za mene je neshvatljivo”, kaže Jovičić.

Bez odgovornosti nema ni ozbiljnijeg rada institucija

Maratonska suđenja, dodaje on, imaju posljedice i na njega i na bilo koga drugog ko se nalazi u sudskom postupku.

“Ne možete ostvarivati ni svoja osnovna prava, kao što je pravo na zaposlenje. Vi ne možete konkurisati, jer imate postupak koji se toliko dugo vodi protiv vas. Ne možete izvaditi potvrdu da se protiv vas ne vodi krivični postupak”, naglašava Jovičić.

On kaže da, čim nemate odgovornosti, tužioci mogu tako da se ponašaju i olako podižu krivične prijave.

“Čim nemate odgovornosti, nemate ni potrebu da se puno trudite i uozbiljite svoj rad”, ističe Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.