VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Karan: Srpska sistemski rješava sva bitna pitanja

    Karan: Srpska sistemski rješava sva bitna pitanja

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas da Srpska na sistemski način rješava sva bitna pitanja, uključujući položaj boračkih kategorija.

    – Ovo traje već duži period, nađena je zajednička riječ, a ova metodologija rada je način kako se rješavaju najznačajnije stvari u Republici Srpskoj. Na sistemski način, dugotrajan, rješavamo sve što je potrebno za neka buduća vremena – rekao je Karan na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka u Palati Republike sa organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Predsjednik Srpske zahvalio je svima koji su se odazvali pozivu na današnji sastanak.

    – Na ovaj način Republika Srpska daje dignitet svima koji su to zaslužili, onima koji su predstavljali snagu Srpske – poručio je Karan.

    Podsjećamo, predsjednik Republike Srpske razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Osim Karana, sastanku su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Ostojić je rekao da je razgovarano o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca koji će se sutra naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini.

  • Organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata: Јedinstveno u NSRS podržati izmjene Zakona (VIDEO)

    Organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata: Јedinstveno u NSRS podržati izmjene Zakona (VIDEO)

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić rekao je da je na današnjem sastanku sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata u Palati Republike razgovarano o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca koji će se sutra naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini.

    – Objasnili smo sve detalje, govorili o efektima Zakona, važno je da je u odnosu na prošlu godinu za realizaciju prava predviđeno dodatnih 120 miliona KM. Ovim zakonom nastojimo da osiguramo budžetska sredstva – naveo je Ostojić.

    On je rekao da se novine odnose i na rješavanje pitanja lica koja imaju 65 i više godina, a nemaju nikakva primanja.

    – Da dobijaju dupli borački dodatak, riješili smo i pitanje za ljude koji su bilo ratni zarobljenici. Takođe, djeca poginulih boraca imaće primanje godišnje dva puta u visini osnovice primanja – rekao je Ostojić.

    Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao je da BORS učestvuje u pripremi izmjena i dopuna Zakona i da su svi prijedlozi uvaženi.

    – Sve što smo predložili nalazi se u ovom zakonu, dajemo mu punu podršku. Pozvaćemo i pozivamo sve poslanike da glasaju za ovaj zakon, oko njega i na njemu se ne smiju skupljati politički poeni – rekao je Gagić.

    Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da je izmjenama Zakona prvi put obuhvaćena kategorija djece koja su u ratu ostala bez oba roditelja.

    – Potencirano je i pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca, ove godine će to biti riješeno za njih 500 – rekla je ona.

    Predsjednik Udruženja “Veterani Republike Srpske” Zoran Miljanović zahvalio je predstavnicima vlasti na podršci boračkim kategorijama.

    Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin rekao je da Vlada Srpske kontinuirano radi na poboljšanju položaja boračkih kategorija.

    – Ima i dosta toga što treba unaprijediti, ali moramo povesti računa da ne urušimo sistem koji stvaramo, jer se radi o izuzetno velikim novčanim izdavanjima. Sutra nije dan glasanja opozicije i pozicije, sutra je dan glasanja za Srpsku – rekao je Župljanin.

    Podsjećamo, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Osim Karana, sastanku su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

  • Minić: Vratiti ponos i dignitet srpskog borca

    Minić: Vratiti ponos i dignitet srpskog borca

    Od momenta kada sam preuzeo dužnost predsjednika Vlade Republike Srpske pokušavamo da vratimo ponos i dignitet srpskog borca, rekao je danas premijer Srpske Savo Minić.

    – To je složen proces u kojem svi moramo biti patriote i to pokazati. Danas je bitno šta kažu predstavnici, a Vlada Srpske je upravo ovim kategorijama u proteklom periodu dala najveći kredibilitet – istakao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka u Palati Republike sa organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Minić je najavio da će Vlada Srpske u narednom periodu izdvojiti više od 10 miliona KM za boračke i osjetljive kategorije.

    – Time pokazujemo odnos prema borcima. Ostaje nam veliki zadatak, a to je da ne smanjujemo nominalne iznose, a da uradimo reviziju, gdje svakog našeg borca mnogo više boli što neko prima dodatak koji nije zaslužio, mnogo viši nego neko ko jeste – kaže Minić.

    On je naglasio da se Zakonom o pravima boraca rješavaju sistemske stvari važne za ovu kategoriju.

    – Srpski seljak dao je ogroman doprinos u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i oni koji ne budu imali primanja, osim boračkog dodatka, a navrše 65 godina života dodatak će primati u duplom iznosu što je od 400 do 500 KM. Ovo je predviđeno navedenim zakonom – naveo je Minić.

  • Minić: Sačinjen paket mjera za pomoć privredi

    Minić: Sačinjen paket mjera za pomoć privredi

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas u Banjaluci da je u Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine zabilježen blagi pad industrijske proizvodnje zbog ukupnih poremećaja na svjetskom tržištu, te da je radi toga sa poslodavcima sačinjen paket mjera za pomoć privredi.

    – Vlada Republike Srpske je prije 15 dana sa poslodavcima sačinila paket mjera koji bi trebalo da bude prezentovan u četvrtak, 21. maja. Biće publikovano na koji način će se pomoći privredi, koja je pokretač svih aktivnosti – rekao je  Minić.

    Minić je istakao da je bitno da poslodavci imaju podršku Vlade Republike Srpske.

    – Postoje određeni problemi kada je riječ o tržištu. Tu prije svega mislim na drvopreradu, te obućarsku proizvodnju i zato ćemo sve uraditi kako bi u ovim granama bile ispunjene zacrtane norme – dodao je Minić.

  • Vulić: Sabina Ćudić bavi se globanim pitanjima umjesto problemima u Kantonu Sarajevo

    Vulić: Sabina Ćudić bavi se globanim pitanjima umjesto problemima u Kantonu Sarajevo

    Lider Naše stranke Sabina Ćudić vlastitu predizbornu kampanju otvara ustavnim i globalnim pitanjima, a ne pominje dešavanja u izbornoj jedinici, ocijenila je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

    Vulićeva je istakla da Sabina Ćudić govori o globalnim problemima i dešavanjima, a ne pominje Kanton Sarajevo u kojem je i Vlada pala.

    – Ne pominje Sabina Ćudić ni to da je straga o “tramvaju ubici” stala, kao ni da deratizacija kasni – rekla je Vulićeva Srni.

  • Košarac: Opozicija u Srpskoj – poželjni partner Sarajeva

    Košarac: Opozicija u Srpskoj – poželjni partner Sarajeva

    Sarajevo uvijek bira opoziciju u Srpskoj, jer su im poželjni partneri i uvijek su im dobri oni koji su spremni da politički legitimitet traže izvan Srpske, umjesto u narodu koji predstavljaju, izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    – Opozicija u Srpskoj bira svakoga, samo da bi došla na vlast. Nije im važno da li je to “trojka”, SDA… Prioritet im je pozicioniranje i dolazak na funkciju po svaku cijenu – ocijenio je Košarac, koji je i član Glavnog odbora SNSD-a.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

    S druge strane, dodao je on, prioritet SNSD-a je politička volja naroda Srpske.

    – Naša politika nikada nije zavisila od toga ko je partner u Sarajevu, već isključivo od toga kakvu volju je iskazao narod Republike Srpske. Nama nisu važne političke kombinacije u Federaciji BiH, niti učestvujemo u tuđim kalkulacijama – pojasnio je Košarac.

    On je na Instagramu naveo da je interes SNSD-a Republika Srpska i srpski narod i da građani Srpske to prepoznaju u svakom izbornom ciklusu.

    – Srpski narod je šef SNSD-u. Sarajevo je šef opoziciji u Srpskoj. To je nepremostiva razlika – zaključio je Košarac.

  • FAZ objavio intervju koji je Šmit navodno pokušao da spriječi: “Moja je odluka ovo što sada radim”

    FAZ objavio intervju koji je Šmit navodno pokušao da spriječi: “Moja je odluka ovo što sada radim”

    U njemačkom listu “Frankfurter Allgemeine Zeitung” (FAZ) objavljen je intervju sa Kristijanom Šmitom, kojeg u Republici Srpskoj ne priznaju za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, čije objavljivanje je, prema navodima novinara Mihaela Martensa, on pokušao da zaustavi.

    U ovom intervjuu Šmit je najviše govorio o razlozima odlaska, odnosno o navodima da je otišao pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Klix.

    U još jednom intervjuu datom ranije za “Süddeutsche Zeitung” Šmit je govorio o “razgovorima iza kulisa”, što je adresirao u odgovoru na pitanje da li je napustio poziciju visokog predstavnika zbog “američkog pištolja na čelu”.

    O odlasku sa funkcije

    “Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku”, rekao je Šmit za FAZ.

    Pojasnio je ove razgovore u odgovoru na pitanje da li je bio potpuno otvoren u diskusijama da napusti BiH.

    “Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam lične osjećaje, nego da kažem o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca sam odlučio da odem. Ali isto tako znam da imamo određene probleme o kojima moramo govoriti. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine”, rekao je.

    Kritikovao EU zbog politike prema BiH

    Jedno od pitanja upućenih Šmitu bilo je vezano i za Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke.

    Šmit je rekao da je saglasan s porukom Merkelove o tome da se Evropa treba “odvojiti” od SAD, ali je imao i poruku za Evropsku uniju, konkretno u kontekstu BiH.

    “Šta smo mi Evropljani zapravo uradili da razvijemo vlastitu strategiju? Kada pogledam situaciju ovdje u Bosni, vidim da postoji velika potreba za korekcijama. Gdje su Evropljani kada je riječ o odnosu prema ovoj zemlji?”, rekao je Šmit.

    U tom kontekstu je govorio i o projektu gasovoda Južna interkonekcija.

    “Bosna dobija gas isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji gasovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje zavisna samo o ruskom gasu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?”, naveo je Šmit.

    Šmit: Američki stav je očuvanje BiH

    Na pitanje novinara o stavu SAD, u kontekstu nedavnog govora američke predstavnice u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Tejmi Brus, Šmit je naveo da SAD čvrsto stoje uz BiH i Dejtonski mirovni sporazum.

    “Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Savjetu bezbjednosti UN, jeste očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom. To isključuje nezavisnost Republike Srpske. Ali taj lobistički ugovor jasno opisuje određenu namjeru, za čije ostvarenje se, prema onome što se čuje, izdvaja mnogo novca – gotovo koliko iznosi cijeli godišnji budžet OHR-a”, dodao je Šmit.

    Na nekoliko pitanja o Miloradu Dodiku, lideru SNSD-a, “nije želio da odgovori sa mnogo detalja”, osim što je reagovao na to da posjeta Donalda Trampa Džuniora Banjaluci, u organizaciji Dodikovog sina Igora, sugeriše potencijalnu promjenu stava Amerike prema BiH, prenosi Klix.

    “Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti”, rekao je Šmit u intervjuu.

    U više detalja je ušao kada je novinar pitao o tome kakva je istinska uloga visokog predstavnika u BiH ako dođe do nasilne eskalacije.

    “Ako se zemlja raspadne, ovlaštenja visokog predstavnika zaista nisu dovoljna. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o samom opstanku države. Tada na snagu stupaju diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države tada moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik i danas ima svoju ulogu. To što će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema principima OSCE i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika”, rekao je.

    Šmit je poseban problem imao s tvrdnjom novinara da visoki predstavnici nisu uspjeli mnogo da urade tokom svojih mandata u BiH.

    “Funkcionalnost ove države postoji samo zato što su visoki predstavnici intervenisali. Međutim, intervencionizam nije dugoročno rješenje. Umjesto toga potrebni su koraci ka evropskoj integraciji. Ona trenutno ne napreduje ništa više nego što visoki predstavnik posjeduje čarobni štapić. Na kraju je potreban zajednički politički interes u Bosni i Hercegovini”, rekao je Šmit.

    O državnoj imovini i islamofobiji u BiH

    Novinar FAZ-a se zatim vratio na pitanje izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, u kontekstu i dalje otvorenog pitanja državne imovine.

    “To je vrlo kompleksna situacija i, naravno, svi bismo više voljeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. Ali treba da budemo iskreni i kažemo zašto to do sada nije uspjelo: zato što ne postoji politička volja. Zato što određeni ljudi tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopšte ne postoji. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno potvrđivao i pravno razjasnio kroz svoje presude. SAD su, to se mora konstatovati, barem stvorile određenu dinamiku po tom pitanju”, rekao je Šmit.

    Posljednji dio njegovog odgovora je zatim odveo do dijela intervjua koji je bio sporan Šmitu, zbog konstatacije novinara da je upravo on bio žrtva ove “američke dinamike”, što je on negirao.

    “Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek”, kratko je rekao.

    Međutim, Martens je i dalje insistirao na tome, čak sugerišući da su “Amerikanci na srebrnoj tacni donijeli Šmitovu glavu Dodiku”.

    “Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati”, rekao je, uz konstataciju da “ne mora objašnjavati da nije skalpiran”.

    Na kraju intervjua je još govorio o dijelu izvještaja koji je uputio i pročitao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, a tiče se rasta islamofobije u BiH.

    “Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede dostupne na bosanskom jeziku protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez ikakvih posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora – i to me zaista zabrinjava”, rekao je Šmit.

  • Dodik: Međunarodna intervencija učinila BiH nemogućom zemljom

    Dodik: Međunarodna intervencija učinila BiH nemogućom zemljom

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da nikada nije postojala zajednička volja da se BiH izbori protiv međunarodne intervencije, te da sada ta intervencija dolazi glave prije svega konceptu BiH.

    – Učinila je zemlju nemogućom, a Bošnjake ostavila kao političke maloljetnike, bez sposobnosti da samostalno odlučuju – istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, bošnjački stav bio je baziran na shvatanju da stranci njima stalno ispunjavaju želje, ali sve to spada u zaostavštinu koja će Bosnu učiniti totalno zaostalom zemljom.

    – Nama Srbima jedino preostaje da se spasavamo iz tog broda koji tone. Sasvim je nebitno da li će tu biti OHR ili neće. Mi smo pokazali da se protiv takvih stvari može ne samo boriti, već da se u toj nimalo ravnopravnoj borbi može obezbijediti i razvoj – rekao je Dodik za Politiku.

    Dodik je naveo da čak i kada bi danas prestala međunarodna intervencija, ona iza sebe ostavlja mnogo nereda u BiH, te da bi naivno bilo očekivati da će neko s njihove strane taj nered i sređivati.

    – Ako im je plan bio da dezorganizuju BiH, onda je /Kristijan/ Šmit, uz pomoć međunarodne ignorancije, uradio sjajan posao. Svidjelo im se da upravljaju tuđom zemljom, da proizvode probleme, a sada, kao što smo čuli, neki počinju to da uviđaju. Pojedini su to vidjeli i ranije – Rusija i Kina, recimo – a sada to primećuje i Amerika, dok Velikoj Britaniji i Njemačkoj ne odgovara da to vide. Ostajemo pri stavu da je borba protiv tutorstva u suštini borba za nacionalnu slobodu – poručio je Dodik.

    Dodik je naglasio da nema jasnog međunarodnog konsenzusa o tome šta uopšte treba raditi sa BiH.

    – Mi taj konsenzus i ne čekamo, jer smo pokazali da možemo da se izborimo za svoj stav. Ko god u budućnosti bude imenovan, ma ko to bio, ako ne prođe verifikaciju Savjeta bezbjednosti UN i procedure koje predviđa Dejtonski sporazum, za nas će biti jednako neprihvatljiv kao i Šmit – rekao je Dodik.

    To znači, dodao je on, da moraju da se pitaju strane potpisnice Dejtona – Republika Srpska i Srbija, Hrvatska, Federacija BiH i sama BiH, u kojoj Republika Srpska participira sa bezmalo polovinom.

    – Taj sastav mora na nekom forumu da razgovara o kandidatu i da ga predloži Savjetu bezbjednosti. Sve drugo je skrnavljenje procedure – smatra Dodik.

    Dodik je rekao da je sve što se ranije dešavalo bio pokušaj prevare, te da Republika Srpska samo ukazuje na ono što piše u Dejtonskom sporazumu.

    – Ne znamo ko će biti novi visoki predstavnik i, ko god to bio, vjerovatno neće biti suštinski drugačiji, ali Republika Srpska mora da bude pitana. Takve tonove smo čuli i u SB UN – Rusija na tome insistira, a i Amerika traži širi konsenzus. Zar bi mi sada trebalo da im kontriramo i slušamo Britaniju, koja nam dva vijeka pravi probleme – naveo je Dodik.

    Dodik je dodao da je stav Republike Srpske da nam visoki predstavnik uopšte ne treba.

    – Iz ugla dobronamjernih svjetskih sila, ispravan pristup bio bi da nam kažu: pokušajte da uredite svoje odnose, a ako to niste u stanju, onda treba da se raziđete. Šta je u tome loše? Јedino što zaista može da se definiše kao loše, jeste sukob. Ali mi to odbijamo – istakao je Dodik.

  • Minić: Sloboda je Republika Srpska, na vječnoj straži je više od 26.000 mojih saboraca

    Minić: Sloboda je Republika Srpska, na vječnoj straži je više od 26.000 mojih saboraca

    Sloboda je Republika Srpska, a na vječnoj straži je više od 26.000 heroja, rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić.

    – Sloboda ima ime i prezime – Republika Srpska. ​Vječnu stražu čuva više od 26.000 heroja, mojih saboraca, koji su položili svoje živote da bismo mi danas živjeli – istakao je Minić.

    Minić je u Banjaluci prisustvovao projekciji Memorijalnog centra Republike Srpske koji je kroz savremene tehnologije vizuelnog mapiranja na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Vojske Republike Srpske prikazao portrete poginulih boraca i dijelove svjedočanstava članova njihovih porodica.

    – Savjetujem svima da pogledaju najnovije ostvarenje Memorijalnog centra Republike Srpske, koje je spoj umjetnosti, tehnologije i kulture pamćenja kako bi razumjeli značaj slobode – naveo je Minić na Iksu.

  • Linta: Srpsko stradanje u Pofalićima dokaz da je pravosuđe BiH pristrasno

    Linta: Srpsko stradanje u Pofalićima dokaz da je pravosuđe BiH pristrasno

    Pravosuđe BiH je selektivno i pristrasno, a dokaz toga je da niko nije odgovarao za monstruozan zločin nad Srbima u sarajevskom naselju Pofalići iako je MUP Republike Srpske podnio krivične prijave protiv 51 lica, rekao je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta.

    Linta je ukazao da uprkos krivičnim prijavama, nije odgovarao niko od naredbodavaca i počinilaca monstruoznog zločina nad oko 200 srpskih civila u Pofalićima, od kojih su 64 mučenika bila starija od 60 godina.

    – U pitanju je jedna u nizu uvreda za porodice srpskih žrtava. Potpuno je jasno da je pravosuđe BiH selektivno i pristrasno – istakao je Linta.

    Podsjetio je da su muslimanske jedinice u maju 1992. godine napale i zvjerski ubile oko 200 Srba, čija je imovina opljačkana i spaljena, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona.

    – Sud i Tužilaštvo BiH nisu procesuirali ni masovno stradanje Srba u naselju Pofalići koje se nalazi na području sarajevske opštine Ilidža, niti mnoge druge zločine koji su počinjeni nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima tokom rata – naveo je Linta.

    On je ponovio da Srbija treba da osnuje memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Јugoslavije sa središtem u Beogradu i da započne plansku i sistematsku borbu za istinu o karakteru ratova i masovnom stradanju srpskog naroda devedesetih godina prošlog vijeka.

    To se, kako je naveo, posebno odnosi na područje Hrvatske, BiH i Autonomne Pokrajine Kosovo i Metohija.