Kategorija: Vijesti

Nakon što je Tužilaštvo BiH zatražilo mjere zabrane za Mevlida Jašarevića, koji je na 15 godina zatvora osuđen zbog terorističkog napada na američku ambasadu u Sarajevu, te bi na jesen trebalo da izađe iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i drugih mjera BiH u Vojkovićima, Sud BiH čeka njegovo izjašnjenje, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

“Sud će nakon pribavljenog izjašnjenja branioca i optuženog, a uvažavajući sve predmetne okolnosti, donijeti odluku po navedenom prijedlogu, u skladu sa zakonom”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

Tužilaštvo traži mjere zabrane

Tridesetosmogišnjaku se, podsjetimo, trenutno sudi pod optužbama da je prijetio osoblju zatvora u kojem se trenutno nalazi, poznatom kao “bh. Alkatraz”, a ove jeseni trebalo bi da bude pušten na slobodu, jer mu ističe zatvorska kazna za napad na američku ambasadu. Ipak, iz Tužilaštva su, zbog novog predmeta pred Sudom BiH, zatražili mjere zabrane.

“U tom predmetu su iz Tužilaštva BiH juče predložene mjere zabrane u skladu sa zakonom, kako bi se osiguralo prisustvo optuženog za vrijeme postupka”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Tužilaštva BiH u petak, 21. avgusta.

Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, robija Mevlidu Jašareviću  ističe 27. oktobra, a jedno je sigurno – pritvor mu neće biti određivan, ali mu, dakle, prijete mjere zabrane.

Jašarevića zanimalo da li će biti pušten

Nedavno ga je na ročištu, na novom postupku koji se protiv njega vodi, zanimalo da li će biti pušten kada mu uskoro istekne kazna na koju je osuđen ili će mu biti određen pritvor. Sudija Mirza Đozo mu je odgovorio da postupak koji se sada vodi protiv njega nije povezan sa predmetom u kojem je osuđen i da Sud ne može predviđati šta se može dešavati.

Sam Jašarević je, još 2022. godine, u izjavi za “Nezavisne novine” rekao da nema državljanstvo BiH, te da je tražio da ostatak zatvorske kazne odsluži u Srbiji, što mu je tamošnje pravosuđe odbilo.

“Ja sam rođen u Novom Pazaru, imam samo državljanstvo Srbije, nemam nijedno drugo. Prije godinu dana poslao sam Ministarstvu pravde BiH da želim premještaj u Srbiju. Onda su oni to proslijedili u Ministarstvo pravde Srbije, a oni Višem sudu u Beogradu, Posebnom odeljenju. Nakon godinu dana stiglo mi je rješenje da mi se to odbija. Poslao sam žalbu na to rješenje, a poslao sam pismo i Aleksandru Vučiću. Zamolio sam ga da mi pomogne”, rekao je tada Jašarević.

Upravnik zatvora: Biće ono što Sud odluči

Siniša Perković, upravnik Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, kaže da je, u slučaju “Jašarević”, na potezu Sud.

“Ja u meritum presuda ne ulazim. Biće ono što sud odluči. Ako odluči da ga osude, mi ćemo ga držati u zatvoru. Ja samo izvršavam ono što Sud BiH naloži. Vidite, njemu kad istekne ovaj period na koji je osuđen, mi o tome obavještavamo Službu za poslove sa strancima. Naša je dužnost da im javimo da on izlazi iz zatvora, te da ga pustimo na kapiju. Da li će ga oni čekati, voziti u Srbiju, ili pustiti da hoda slobodno, to nije naše. Onog dana, kada njemu istekne zatvorska kazna, ukoliko ne bude pritvora ili presude, on izlazi napolje”, rekao je Perković nedavno za “Nezavisne novine”.

U novom postupku uloženi materijalni dokazi

Kada je riječ o aktuelnom suđenju protiv Jašarevića, Tužilaštvo BiH je prije nekoliko dana uložilo materijalne dokaze. U spis je uloženo više desetina materijalnih dokaza, na koje odbrana nije imala primjedbi. Sudija je, kao i prethodnih ročišta, ukazao optuženom da Sudu ne šalje pisma i da treba da se konsultuje sa advokaticom.

Podsjetimo, Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo je krajem 2013. godine pravosnažnu presudu Jašareviću od 15 godina zatvora zbog napada na američku ambasadu u Sarajevu, počinjenog 28. oktobra 2011. godine.

Jašarević je, prema dostupnim informacijama, tog dana ispalio 105 metaka i teško, u obje noge, ranio policajca Mirsada Velića. Onesposobljen je snajperskim hicem pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, a potom uhapšen.

Bh. prevoznici okupiće se u ponedjeljak, 31. avgusta, ispred Parlamentarne skupštine BiH, odakle će se zajedno sa porodicama uputiti u protestnu šetnju do zgrade Delegacije Evropske unije u Sarajevu, kako bi skrenuli pažnju na goruće probleme sa kojima se suočavaju.

Nikola Brković, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, kazao je za „Nezavisne novine“ da je riječ o regionalnom protestu na kojem će učestvovati prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana.

“Ovo je regionalni protest. Prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i BiH, svako u svojoj zemlji okupiće se ispred Evropskih komisja u periodu od 12 do 14 časova. Doći će i sa porodicama, zaposlenima i vlasnicima firmi kako bismo zajedno ukazali na probleme sa kojima se suočavamo”, kazao je Brković.

Kako je rekao, prevoznici očekuju da će nadležnima uputiti jasnu poruku i još jednom zatražiti ispunjavanje svojih zahtjeva.

“Prvo ćemo poslati poruku da ne odustajemo od svojih zahtjeva. Ukoliko ne naiđemo na razumijevanje i ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni, naredna odluka biće blokada svih graničnih prelaza, kao što je to bilo u januaru ove godine”, upozorio je Brković.

Na pitanje da li očekuje da će nadležni reagovati i ispuniti zahtjeve prevoznika, Brković je rekao da nije optimista.

“Mislim da neće. Da su htjeli, ispunili bi nam zahtjeve i ranije”, kazao je on.

Kako je pojasnio, situacija je za mnoge prevozničke kompanije postala veoma teška i pojedine firme bi, ukoliko se problemi ne riješe, mogle biti prinuđene da obustave rad.

“Mnoge firme će morati stati sa radom ukoliko se ovakva situacija nastavi”zaključio je Brković.

Podsjetimo, Evropska komisija još uvijek nije ponudila rješenje za ukidanje ograničenja boravka profesionalnih vozača sa Zapadnog Balkana u Šengenskoj zoni.

Profesionalni vozači, koji u Šengen ulaze isključivo radi međunarodne transportne operacije i trgovine, i dalje se tretiraju kao obični turisti. Zbog pravila 90/180 vozači dobijaju zabrane ulaska, a prevoznici ostaju bez radne snage.

“To pravilo 90/180 je prvenstveno napravljeno da suzbije rad na crno. Mi moramo tražiti alternativnu zamjenu, tj. drugog vozača. Zato što taj vozač kad ispuni svojih 90 dana, svjedoci smo da čak i ovih dana da su neki vozači dobijali zabrane ulaska u Šengen zonu narednih 90 dana”, rekao je ranije Brković.

Vlada Republike Srpske usvojila je informaciju o izradi prostornog plana Republike Srpske za narednih 20 godina, ali značajnu odgovornost za pretjeranu urbanizaciju i betonizaciju imaju i jedinice lokalne samouprave, koje donose urbanističke planove i neposredno upravljaju razvojem svog prostora, izjavio je Srni ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Bojan Vipotnik.

Vipotnik je ukazao da je prostor ograničen resurs te da svaka odluka o njegovom korišćenju ima dugoročne posljedice, zbog čega je veoma važno da postoji dobra saradnja republičkih institucija, lokalnih zajednica, struke i javnosti.

On je rekao da prostorni plan Republike Srpske predstavlja “tehnički ustav”, odnosno najviši strateški dokument prostornog uređenja Srpske i svi planovi nižeg reda moraju biti usklađeni s njim.“Planiranje je temelj svakog uređenog društva. Ako prostor planiramo kvalitetno, onda možemo istovremeno da gradimo, razvijamo privredu, štitimo prirodne resurse i obezbijedimo kvalitetnije uslove za život”, naveo je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, kada prostor nije planski uređen, javljaju se problemi koje je kasnije veoma teško ispraviti, a to su pretjerana urbanizacija, betonizacija, bespravna gradnja, nedovoljno razvijena komunalna, saobraćajna i društvena infrastruktura, gužvme i gubitak zelenih površina.

Vipotnik je rekao da prostorno planiranje više nije samo pitanje izgleda grada, već i pitanje otpornosti na klimatske rizike i zaštite stanovništva.

“Ne smijemo zaboraviti ni klimatske promjene, koje dodatno mijenjaju način na koji planiramo prostor. Danas je neophodno ostavljati dovoljno zelenih površina koje snižavaju temperaturu u gradovima, čuvati prirodne tokove rijeka, izbjegavati gradnju na plavnim područjima i razvijati infrastrukturu koja je otpornija na ekstremne vremenske prilike”, naglasio je Vipotnik.

Vipotnik je napomenuo da je donošenje odluke o izradi novog prostornog plana Republike Srpske i značajna politička odluka, koja dokazuje spremnost odgovornih da planski i ravnomjerno razvijaju Republiku, ali i da zaštiti njenu imovinu od napada koji su sve intenzivniji.

“Svjedoci smo da su iz godine u godinu urbanistički pritisci sve veći. Gradovi rastu, povećava se potreba za novim stambenim i poslovnim objektima, a investitori traže nove lokacije za gradnju. To je, sa jedne strane, pokazatelj ekonomske aktivnosti i razvoj, ali, s druge strane, ako se tom procesu ne pristupi odgovorno, možemo vrlo lako doći u situaciju da izgubimo ono što je neprocjenjivo – prostor, prirodu i kvalitet života”, naveo je Vipotnik.

Govoreći o betonizaciji, Vipotnik je ocijenio da problem nastaje onda kada se gradi bez dovoljno zelenih površina, parkova, drvoreda, prostora za rekreaciju, bez adekvatne saobraćajne i komunalne infrastrukture.

“Savremeno urbanističko planiranje podrazumijeva da svaka nova gradnja mora biti praćena ulaganjem u javne sadržaje, javni prevoz, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, energetsku infrastrukturu i sisteme za odvođenje oborinskih voda. Samo tako možemo govoriti o održivim i funkcionalnim naseljima”, istakao je Vipotnika.

Prema njegovim riječima, posebno važan izazov je bespravna gradnja.

“Ona nije samo pravno pitanje, već pitanje bezbjednosti, zaštite životne sredine i jednakosti svih pred zakonom. Objekti koji se grade bez dozvola često ne ispunjavaju propisane tehničke standarde, mogu ugroziti bezbjednost ljudi, narušiti planski razvoj naselja i stvoriti velike probleme u pogledu priključenja na infrastrukturu”, napomenuo je Vipotnik.

Vipotnik je istakao da veliku pažnju treba posvetiti energetskoj efikasnosti i kvalitetu gradnje.

“Objekti treba da troše manje energije, da budu funkcionalniji, pristupačniji i prilagođeni savremenim standardima. To nije važno samo zbog zaštite životne sredine, već i zbog smanjenja troškova života za građane”, rekao je Vipotnik.

Vipotnik je poručio da je najvažnije je shvatiti da prostor nije obnovljiv resurs i da ono što je jednom izgrađeno ostaje generacijama.

“Zato svaka odluka o gradnji mora biti promišljena i zasnovana na struci, zakonu i javnom interesu. Naš cilj nije da zaustavimo razvoj, već da obezbijedimo da se Republika Srpska razvija planski, odgovorno i u skladu sa principima održivosti”, zaključio je Vipotnik.

“Željeznice Republike Srpske” (ŽRS) suočavaju se sa sve većim deficitom radne snage na prugama, zbog čega su prinuđene da popunu upražnjenih radnih mjesta prvenstveno traže unutar sopstvenih redova.

“Željeznice” su prije samo nekoliko dana raspisale interni oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta iz postojećeg kadra. Riječ je o preraspodjeli postojećih radnika u Sektor za nabavku, odnosno Stovarišnu službu.

Neposredno prije toga raspisan je i interni oglas za popunu upražnjenih radnih mjesta na neodređeno vrijeme u Sektoru za operacije u željezničkom putničkom saobraćaju, ali do potrebnog kadra nadležni u ovom preduzeću ne uspijevaju doći. I vršilac dužnosti direktora “Željeznica” Dragan Zelenković ističe da sve teže dolaze do potrebnog broja radnika, odnosno prije svega izvršnog osoblja.

Šta kažu analize
“Početkom godine imali smo 1.699 radnika, a trenutno ih imamo 1.628. Dakle, više od 70 zaposlenih je po raznim osnovama napustilo preduzeće za nepunih osam mjeseci ove godine. Najviše je njih penzionisano, dok su ostali tražili sporazumni prekid ugovora o radu”, kazao je “Glasu” Zelenković i dodao da su trenutno dovedeni u situaciju da ne mogu popuniti upražnjena radna mjesta.

Taj problem, naglašava on, prvo nastoje da riješe putem internih oglasa o preraspoređivanju radnika unutar preduzeća.

“Pored toga, od Vlade smo tražili prijem novih radnika i oni su nam na kraju odobrili prijem do 30 novih zaposlenih na “Željeznice” u narednom periodu. I tu sada imamo problem, jer ne možemo ni tih 30 radnika da obezbijedimo, jer se radi prije svega o radnicima tehničke struke, odnosno zanimanja saobraćajne, tehničke i elektrotehničke struke. Jednostavno ni te radnike ne možemo da nađemo na tržištu rada u ovom trenutku”, naglašava Zelenković.

Najviše radnika sa smanjenom radnom sposobnosti
Najveći problem na “Željeznicama” je, navodi on, to što imaju puno radnika sa smanjenom radnom sposobnosti.

“Riječ je o radnicima izvršne službe, koji ne mogu više da budu mašinovođe i onima koji ne mogu da rade kao otpravnici, jer se za njih traži prva zdravstvena kategorija. Međutim, ne možemo mi tako lako te ljude otpusti i ostaviti bez bilo kakvih primanja”, zaključio je Zelenković.

I sindikalci u ovom preduzeću već duže skreću pažnju da se “Željeznice” suočavaju sa velikim nedostatkom mašinovođa i otpravnika.

“Sve je izraženiji problem nedostatka mašinovođa i otpravnika vozova, zbog čega je u posljednje vrijeme skraćeno i radno vrijeme pojedinih željezničkih stanica. Tražimo i od uprave da nam obrazloži na koji način će biti primljeno novo izvršno osoblje i na kojim sve radnim mjestima. I pred prošle izbore primano je izvršno osoblje, ali čim su izbori prošli oni su prebačeni na neka druga radna mjesta tako da smo i tada izvisili za prijeko potrebni kadar u preduzeću”, kazao je “Glasu” predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti ŽRS Dragan Peulić.

Uvećane subvencije
Vlada Republike Srpske ove godine je značajno povećala iznos subvencija “Željeznicama” i to na nešto više od 45 miliona maraka.

Taj iznos subvencija iz republičkog budžeta “Željeznice” će po svemu sudeći dobijati i u idućem trogodišnjem periodu, a Vlada je to najavila u svojim dokumentima koje je već izradila.

“Subvencije “Željeznicama Republike Srpske” se usmjeravaju za sufinansiranje željezničkog putničkog saobraćaja i za finansiranje željezničke infrastrukture Republike Srpske. Predviđeno je da se za ove namjene izdvaja 45 miliona KM godišnje u narednom srednjoročnom period”, navedeno je u dokumentu okvirnog budžeta Republike Srpske za period 2027 – 2029. godine, koji je Vlada nedavno usvojila.

Iako još postoje brojne nepoznanice kada je riječ o sprovođenju opštih izbora sa novim tehnologijama, jedan od većih problema biće i logistika, odnosno priprema izbora, instalacija i distribucija opreme, ali i angažovanje skoro 15.000 ljudi koji će direktno raditi na sam dan izbora.

Naime, Centralna izborna komisija treba da angažuje oko 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a nedavno je završen i konkurs za prijem 3.997 operatera na biračkim mjestima koji će voditi računa o skenerima i uređajima za biometrijsku identifikaciju birača.

“Konkurs je završen, ali još nemamo tačne podatke o broju prijavljenih kandidata i da li će biti potrebe da se taj konkurs produži”, rekli su nam juče u CIK-u na pitanje o tome da li je prijavljen dovoljan broj operatera koji će biti angažovani na dan izbora, a koji će biti plaćeni 310 KM neto.

Izazov instalacija i distribucija opreme

Osim angažovanja osoblja na dan izbora, izazov će biti i instalacija i distribucija same opreme, kao i njeno skladištenje, jer za razliku od ranijeg perioda, kada su prevoženi samo papir i izborni listići, sada će na biračka mjesta morati biti dostavljeni i skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju birača.

Pored toga, a ako je suditi po završnom izvještaju CIK-a o sprovedenom pilot-projektu uvođenja novih tehnologija na izborima 2024. godine, mogu se očekivati velike gužve na sam dan izbora.

Recimo, proces glasanja sa dva glasačka listića trajao je između 40 i 44,9 sekundi, a ako uzmemo u obzir da će na ovim izborima birači pred sobom imati četiri glasačka listića pretpostavka je da će vrijeme zadržavanja birača biti znatno duže nego što je ranije bio slučaj.

Birači više neće glasati na klasičnom listiću

Ovome treba dodati i činjenicu da birači više neće glasati na klasičnom glasačkom listiću na kojem se nalaze imena kandidata, već da će za biranje poslanika imati i posebne listiće na kojima će se nalaziti samo imena političkih stranaka i sa strane brojevi. U Republici Srpskoj birači će imati dva “posebna” listića za nivo Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, dok će u Federaciji BiH birači imati tri “posebna” listića, i to za kantonalnu skupštinu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. U suštini, birači u Republici Srpskoj dobiće šest listića, a u Federaciji BiH sedam.

Problemi sa identifikacijom birača

Ako se još tome dodaju odstupanja, odnosno problemi prilikom identifikacije i autentifikacije birača, vrijeme glasanja sasvim sigurno biće duže.

Primjera radi, na izborima 2024. godine ukupan procenat birača kod kojih nije bilo moguće izvršiti identifikaciju i autentifikaciju u odnosu na odziv je 5,78 odsto.

“Više od 72 odsto birača koji nisu mogli biti identifikovani je iz grupe 65+ i stariji”, piše u izvještaju CIK-a o sprovedenom projektu uvođenja novih tehnologija.

Kada je riječ o skenerima u koje se “ubacuju” glasački listići, pilot-projekat iz 2024. godine pokazao je da je 98 odsto skenera funkcionisalo, i da je 2,2 odsto uređaja trebalo zamjenu na sam dan glasanja, a bilo je i problema sa preopterećenjem mreže.

Operateri prijavili probleme sa skenerima

Operateri su prijavljivali i povremeno blokiranje aplikacije za identifikaciju birača, zatim gubitak internet konekcije, a u nekoliko slučajeva program nije dozvoljavao opciju da birač uopšte da otisak prsta. U nekim slučajevima bilo je pogrešno i postavljeno vrijeme na laptopu, zbog čega su nakon 12 sati pobrisani svi dotadašnji izvještaji jer je aplikacija to registrovala kao novi dan.

Evidentiran je i usporen rad aplikacije, neuspješnost očitavanja otiska prsta kod lica starije životne dobi i zagušenje “tunela” za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

CIK-u treba 2.500 kvadrata prostora

Pored toga, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH pokazala je i da će Centralnoj izbornoj komisiji BiH biti potrebno najmanje 1.500 kvadrata skladištenog prostora u kojem bi bilo uskladišteno oko 600 standardnih paleta opreme plus još 1.000 kvadrata pripremne površine za sklapanje i testiranje uređaja u kojem će na vrhuncu priprema raditi oko 90 operatera.

Poseban logistički problem biće dostava izbornog materijala i samih skenera. Ako uzmemo u obzir da će osim glasačkih listića biti potrebno distribuisati i samu elektronsku opremu, može se očekivati da i taj proces znatno duže traje nego što je bilo na ranijim izborima. Nakon završenih izbora, svu tu opremu treba vratiti u Sarajevo u skladište Centralne izborne komisije BiH.

Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske i Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara potpisali su danas u Banjaluci supsidijarni sporazum za sprovođenje Sporazuma o grantu između BiH i Evropske investicione banke za projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva”, a vrijednost granta je 16,75 miliona evra.

Vidović je izjavila da će grant sredstva u iznosu od 16,7 miliona evra za realizaciju projekta “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” biti implementirana u 15 lokalnih zajednica u skladu sa visinom njihovih projekata.

– Nadam se da će ovakvih projekata biti još da bismo obezbijedili kvalitetan život za građane, ali i uslove za poslovanje. rekla je Vidovićeva, a prenosi RTRS.

Amidžić je dodao da će, zahvaljujući ovom projektu “Vodovod i kanalizacija” ukupno 165.000 korisnika dobiti kvalitetnije ili u potpunosti novo vodosnabdijevanje.

Amidžić je naveo da je ovo odgovornost prema građanima i velika potreba za 15 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj.

– Blizu 19 miliona evra na sebe je preuzela Vlada Republike Srpske, a skoro 17 miliona evra je grant. Ovo pokazuje kapacitet Republike Srpske na međunarodnom planu, njenoj sposobnosti da aplicira i povuče ozbiljnija sredstva kada su u pitanju grantovi, osim dijela koji se odnosi na kreditna sredstva – izjavio je Amidžić.

Da se konkretni problemi građana širom Srpske rješavaju, dodao je i premijer Republike Savo Minić.

–  Rješavmo konkretne probleme građana širom Republike Srpske. Za projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” obezbijeđen je grant od 16,75 miliona evra, kojim će biti realizovano 29 investicija u 15 lokalnih zajednica. Projektom su obuhvaćeni Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje, Vukosavlje, Rogatica, Nevesinje, Istočna Ilidža, Novi Grad, Milići, Čelinac i Zvornik. Sredstva će biti usmjerena na unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i sistema oborinskih voda. Ovo je važan korak u rješavanju svakodnevnih problema naših građana – navodi Minić.  Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić izjavio je danas da će grant sredstva udružiti sa kreditnim i sopstvenim sredstvima za rješavanje vodosnabdijevanja na području Bakinaca, Riječana i Kobatovaca.

– Vjerujem da će lokalne zajednice ova sredstva najbolje iskoristiti da obezbijede vodosnabdijevanje za korisnike i urede vodovodnu mrežu – rekao je Bojić.

Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača rekao je da ova opština učestvuje u dvije komponente projekta, od kojih se jedna odnosi na područje gdje nema prirodnog izvora vode i obuhvata izgradnju stanice, rezervoara i 18 kilometara cjevovoda, dok se druga odnosi na produžetak vodovodne mreže za devet kilometara.

Potpisivanju sporazuma prisustvovao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, te predstavnici lokalnih zajednica obuhvaćenih projektom.

Projekat “Vodovod i kanalizacija Republika Srpska dva” obuhvata 29 investicija u 15 lokalnih zajednica, a odnosi se na unapređenje vodovodne i kanalizacione infrastrukture i sistema oborinskih voda.

Riječ je o projektima u lokalnim zajednicama Doboj, Gradiška, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Teslić, Trebinje, Vukosavlje, Rogatica, Nevesinje, Istočna Ilidža, Novi Grad, Milići, Čelinac i Zvornik. Projekat predstavlja nastavak prve faze projekta “Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj” koji je započet 2011. godine.

Majkl Marfi nikako da shvati da mu je mandat u BiH istekao i da svako njegovo oglašavanje potvrđuje ono što smo u Srpskoj odavno znali – da mu nije bila dovoljna funkcija ambasadora, već je sebe doživljavao kao političkog upravnika BiH, istakao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

Košarac je izjavio za Srnu da čovjek koji je godinama pokušavao da glumi političkog tutora u BiH danas vrijeđa svakoga ko se usudi da u Americi kaže nešto što nije po volji sarajevskih političkih krugova.

“Ko je on da određuje šta je prihvatljivo, šta je mit, a šta pravna fantazija?!”, upitao je Košarac reagujući na Marfijev stav da je tekst pod nazivom “Pustite Bosnu da se uruši: Zašto Tramp mora priznati Republiku Srpsku” objavljenom u američkom nedjeljniku “Vašington egzaminer” dio, kako je rekao, sveobuhvatnih lobističkih napora da se promijeni narativ o BiH u Vašingtonu.

Košarac je naglasio da je za Marfija dezinformacija sve što dovodi u pitanje njegovu verziju BiH, a pravna fantazija sve što ne odgovara njegovoj političkoj agendi.

Posebno je licemjerno, kaže Košarac, kada upravo on govori o lobistima i stranom uticaju.

“Ako je neko godinama pokušavao da kroji političke odnose u BiH prema interesima Bajdenove administracije, onda je to Marfi. Marfi je zajedno sa okupatorom Šmitom dirigovao političkim progonom legitimno izabranog predsjednika Republika Srpske Milorada Dodika, favorizujući opoziciju u Srpskoj, koja je bila njegov izbor i koja ga je bespogovorno slušala”, podsjetio je Košarac.

On je ocijenio da Marfijeva nervozna reakcija samo pokazuje koliko ga boli kada se u Vašingtonu počne otvoreno govoriti o stvarnosti BiH i pravima Republike Srpske.

“Republika Srpska neće nestati zato što se Marfiju ne sviđa. Što se Republike Srpske tiče – može da piše koliko hoće. Srpska će postojati i bez njegovog odobrenja”, poručio je Košarac.