Kategorija: Vijesti

Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak razgovarao je danas, 15. maja, u Beogradu, s ministrom pravde Republike Srbije Nenadom Vujićem, o odluci Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kojom je odbijen zahtjev generala Ratka Mladića za prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.

Ministri pravde Srpske i Srbije su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je zahtjev odbijen uprkos tome što je i sam Mehanizam u svojoj odluci konstatovao da je zdravstveno stanje generala Mladića izrazito teško, da se nalazi „na kraju života“, kao i da postoji velika vjerovatnoća smrtnog ishoda u kratkom vremenskom roku.

Date sve garancije
Tokom razgovora je naglašeno da su Republika Srbija i Republika Srpska dale te bile spremne da obezbijede sve neophodne garancije za liječenje, smještaj i nadzor generala Mladića na teritoriji Srbije ili Republike Srpske, te da je Srbija i u prethodnim slučajevima pokazala odgovornost i punu saradnju sa međunarodnim pravosudnim institucijama.

“Ministri su ocijenili da ovakve odluke dodatno urušavaju povjerenje u nepristrasnost međunarodnih pravosudnih institucija i ostavljaju utisak selektivne primjene humanitarnih standard, saopšteno je iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Humanost iznad politike
Ministar Vujić istakao je da humanitarni principi, pravo na dostojanstveno liječenje i univerzalne civilizacijske vrijednosti moraju biti jednaki za sve, bez obzira na prirodu optužbi ili presuda.

Ministar Selak je poručio da humanost ne smije biti predmet političkih procjena niti različitih aršina.

„Republika Srpska ostaje opredijeljena da, u saradnji sa institucijama Srbije, iskoristi sva pravna i diplomatska sredstva u zaštiti osnovnih ljudskih prava i humanosti. Vlada Republike Srpske uputila je dopis Međunarodnom mehanizmu i izrazila spremnost da pruži sve neophodne garancije, kao i svu pomoć u vezi sa liječenjem generala Ratka Mladića, uključujući uslove za adekvatnu medicinsku njegu i dostojanstven tretman“, izjavio je Selak.

Užasnut sam novim podlim provokacijama i vandalskim targetovanjem kompanija iz Srbije u centru Sarajeva, rekao je Staša Košarac zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara.

– Ovaj sramni čin ne samo da je uništavanje imovine, već predstavlja direktnu mržnju, pokušaj zastrašivanja i nastavak antisrpske histerije koja predugo traje u Sarajevu. Nažalost, nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom napadu Sarajeva na sve što nosi prefiks srpski. Svjedoci smo da je u Sarajevu meta sve što je srpskog porijekla – bilo da je riječ o ljudima, kompanijama, vjerskim objektima ili kulturnom nasljeđu – napisao je on na Instagramu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Staša Košarac (@stasa.kosarac)

Ovakvi postupci, dodaje on, opasno podsjećaju na najmračnije stranice naše istorije – od 1914. godine, preko 1992, pa sve do napada na imovinu Srpske pravoslavne crkve, srpske žrtve i njihove porodice, izlive mržnje prema srpskim sportistima…

– Јasno je da je srpsko porijeklo jedini razlog kontinuiranih sarajevskih napada i provokacija. Zahtjevam od nadležnih institucija da promptno reaguju, pronađu i sankcionišu odgovorne za ovaj vandalski čin – poručio je on.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da u Srpskoj nema registrovanih slučajeva andskog soja hantavirusa, kao i da je nizak rizik od njegove pojave.

– Epidemiološki rečeno, može da bude importovan i da se kao takav ovdje evidentira – rekao je Šeranić novinarima u Banjaluci.

On je dodao da je to moguće s obzirom da je inkubacija virusa prilično duga i da ima već slučajeva koji su asimptomatski.

– Ali, izuzetno je nizak rizik za pojavu tog virusa ovdje, jer oni koji su se našli na kruzerima, po izlasku sa njih se striktno epidemiološki prate u zemljama u kojima borave – pojasnio je Šeranić.

On je izrazio nadu da u Republici Srpskoj neće biti nijednog registrovanog slučaja.

Šaranje po objektima i prosipanje crvene boje na radnje u srpskom vlasništvu u Sarajevu ne predstavlja napad na privatnu imovinu, nego pokušaj zastrašivanja i širenja mržnje, istakao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

“Očekujem od nadležnih institucija da hitno pronađu i sankcionišu odgovorne, da bi se poslala jasna poruka da nacionalna i vjerska netrpeljivost nisu prihvatljive”, naveo je Minić na “Iksu” i najoštrije osudio vandalske ispade usmjerene prema srpskom kapitalu u Sarajevu.

Na prostorijama kompanija iz Srbije koje su otvorene u Sarajevu osvanili su grafiti čime je svaka radnja u njihovom vlasništvu u ovom gradu obilježena.

Најоштрије осуђујемо вандалске испаде усмјерене према српском капиталу у Сарајеву. Шарање по објектима и просипање црвене боје на радње у српском власништву не представља напад на приватну имовину, него покушај застрашивања и ширења мржње.
Очекујем од надлежних институција да…

— Саво Минић (@minic_savo) May 15, 2026

 

 

U Tuzli i Bijeljini obilježavaju se 34 godine od zločina nad pripadnicima ЈNA u Tuzlanskoj koloni 1992. godine.

Muslimanske paravojne snage su 15. maja 1992. godine u Tuzli napale kolonu ЈNA koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti tuzlansku kasarnu.

U napadu je ubijeno 51 lice, dok je 78 lica ranjeno. Јoš tri osobe kasnije su preminule od posljedica ranjavanja.

Obilježavanje je počelo na Brčanskoj malti u Tuzli, mjestu gdje su stradali pripadnici ЈNA. Održana je mirna šetnja i pomen.

Parastos ubijenim vojnicima biće služen u Bijeljini, na groblju Pučile.

Učesnici se pitaju, zar je moguće da nakon 34 godine Tužilaštvo BiH ne može podići optužnicu protiv odgovornih za zločin.

Foto: RTRS

Opšti izbori u BiH raspisani za 4.oktobar prvi put, biće održani uz nove izborne tehnologije. Noviteti – Od izgleda i sadržaja glasačkog listića do samog načina glasanja.

Nakon identifikacije na osnovu važećeg ličnog dokumenta, slijedi autentifikacija otiskom prsta na biometrijskom aparatu.

– Pokušaj uvođenja izbornih tehnologija, odnosno digitalnih tehnologija u izborni proces je počeo što se tiče nas još 2018. godine –  rekao je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić za Јutarnji program RTRS-a.

Tada smo, dodaje on, imali prvi zahtjev, izmjenu Zakona, koji je trebalo da bude u Parlamentarnoj skupštini i propisana su bila tri načina obrade podataka – otisak prsta, video nadzori i skeneri.

– Što se tiče skenera oni nisu predmet kojim se bavi Agencije za zaštitu ličnih podataka – dodao je on.

Što se tiče otiska prsta i video nadzora Reljić navodi da su dali negativno mišljenje 2018. i 2022. godine.

– Smatrali smo da je to suviše invazivno jer se identitet može utvrditi na osnovu lične karte. Što se tiče akta kojim je uvedeno, od nas nisu tražili mišljenje – rekao je on.

U oktobru 2025. je počela primjena novog Zakona o zaštiti ličnih podataka.

– Kontrolor podataka ja je CIK. Svi kontrlori imaju velike obaveze po ovom Zakonu, od jedostavnih do ozbiljnih kao što je odgovaranje građanima koji koriste svoja prava vezano za obradu podataka, do procjene rizika, odnosno procjene uticaja – rekao je on i dodao da kontrolor podataka mora od samog početka voditi računa o zaštiti ličnih podataka.

Poručio je da je ovo jedan ozbiljan proces i nije jednostavan.

– Ovo pravo je veoma bitno i sam CIK ima velike obaveze – rekao je on.

Napad na kolonu ЈNA u Tuzli, koja je na osnovu prethodno postignutog dogovora trebalo mirno da napusti tuzlansku kasarnu, predstavlja brutalan i unaprijed smišljen zločin nad vojnicima ЈNA i civilima, istakao je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

– Taj zločin ostaje trajni simbol stradanja srpskog naroda na samom početku rata, u trenutku kada su data riječ i postignuti dogovor od muslimanske strane brutalno pogaženi – izjavio je predsjednik Karan povodom zločina nad pripadnicima ЈNA i civilima u Tuzli na današnji dan 1992. godine koji su počinili muslimanske paravojne formacije.

On je naglasio da ono što se dogodilo 15. maja 1992. godine nije bio nikakav incident, a još manje spontani sukob – riječ je o isplaniranom masakru izvršenom sa teškim umišljajem, o čemu svjedoče brojne činjenice, uključujući i postojeće video snimke samog napada.

– Posebno boli činjenica da, ni nakon više od tri decenije, pravda nije zadovoljena i da za zločin nad pripadnicima ЈNA u Tuzlanskoj koloni niko nije pravosnažno osuđen. Izostanak kazne za odgovorne za ovaj užasni i ničim izazvani masakr predstavlja novu nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama – rekao je Karan, dodavši da to nije bio prvi zločin nad vojnicima i pripadnicima ЈNA na području BiH.

On je podsjetio da se ovaj strašni zločin nad vojnicima koji su, mirno i prema prethodnom dogovoru, napuštali Tuzlu, dogodio manje od dvije sedmice nakon sličnog zločina u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici.

– Danas se sa tugom sjećamo sinova koji se nisu vratili svojim kućama i porodicama. Njihova imena ostaće uklesana u naše kolektivno pamćenje i u temelje Republike Srpske – rekao je predsjednik Republike.

On je naglasio da srpski narod pamti svoje stradalnike i nikada neće dozvoliti da njihove žrtve budu prećutane ili ponižene.

– Nećemo pristati na zaborav, niti dozvoliti da istinu prekriju. Bez istine nema pravde, a bez pravde nema ni iskrenog mira među narodima. Republika Srpska nastala je i opstala kao zavjet da srpski narod više nikada neće biti bez zaštite, bez glasa i bez prava da čuva svoje dostojanstvo. Zato danas, sa bolom u srcu, ali uzdignute glave, poručujemo da naše žrtve pamtimo i da ćemo sačuvati svoju slobodu – poručio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

Iako još nije donesena odluka ko bi mogao biti nasljednik Kristijana Šmita na funkciji visokog predstavnika, čini se da su SAD predstavljanjem vizije kako vide OHR u budućnosti na sjednici Savjeta bezbjednosti UN tu funkciju učinile manje atraktivnom.

Stečajni upravnik

Pozicija visokog predstavnika do sada je uvijek bila atraktivna zato što je iza nje stajala politička moć zemlje koja ga šalje, ali i SAD, koje su dosljedno do dolaska Donalda Trampa na čelo Amerike uvijek branile njegovo postojanje i korištenje bonskih ovlaštenja u slučaju krajnje potrebe.

Ako se, prema novoj američkoj viziji, funkcija visokog predstavnika praktično svodi na poziciju stečajnog upravnika bez jake političke vidljivosti, postavlja se pitanje koja zemlja i koji karijerni diplomata bi imao motivaciju da preuzme takvu dužnost s ciljem da se sam ugasi.

Dva razloga

Kako saznaju “Nezavisne”, postoje dva razloga zbog kojih se požurilo s rješavanjem sudbine Šmita na čelu ove institucije.

Čini se da, kao što je bio slučaj i s prethodnom američkom administracijom, nije postojalo razumijevanje vizije u kojem smjeru stvari treba da idu.

Šmit je želio da svoj mandat provede kao most između ekonomija Njemačke i BiH, i da taj most bude faktor stabilizacije prilika u zemlji.

S obzirom na to da u BiH nijedna politička elita nije imala interes za tim, Šmit nije uspio da nametne tempo, pa je i u prethodnoj američkoj administraciji postojala frustracija njegovim odlukama i načinom djelovanja, koja se sada samo povećala.

Drugi razlog bi mogla biti činjenica da će se na narednoj sjednici Savjeta bezbjednosti u oktobru razmatrati produženje mandata EUFOR-a, i zapadne zemlje su željele da izbjegnu situaciju da Rusija postavi uslov u vezi s izborom novog visokog predstavnika, pa se željelo u tu situaciju ući ili s već dobro uhodanim Šmitovim nasljednikom, ili sa Šmitom, koji bi tek 2027. nakon uspostavljanja nove vlasti nakon oktobarskih izbora polako krenuo ka izlaznim vratima.

SAD čine ono što je htjela EU, ali nije mogla

Kao što su “Nezavisne” pisale, posebno je ironično što će se SAD sada umjesto jakog OHR-a založiti za njegovu tranziciju, što je zvanična politika EU, posebno potvrđena i u Mišljenju o kandidaturi BiH za EU od prije gotovo sedam godina.

Tu je rečeno da je potrebna tranzicija iz dejtonske u briselsku fazu, što uključuje i postepeno gašenje OHR-a. Upravo je jedan od razloga što EU nije stala iza Šmita u činjenici da bi na taj način javno prešla preko vlastite političke strategije koja podrazumijeva da zemlja kandidat za članstvo u EU ne može istovremeno imati međunarodnog namjesnika.

Iako se u medijima pisalo o tome da je Šmit natjeran da ode, čini se da to ipak nije tačno. Iako jeste postojao američki pritisak, Šmit je imao opciju da ostane i dobije solidnu podršku jakog dijela neameričkog dijela Savjeta za sprovođenje mira, da je tako odlučio.

Šta je konačno presudilo da se odluči na ovaj potez ostaje u domenu spekulacija, ali se može pretpostaviti da u trenutnim okolnostima u kojima postoji strukturalna kriza vlasti u BiH, a Njemačka i dalje ima sankcije prema Srpskoj, teško je očekivati da je moguće ostvariti neku ekonomsku saradnju bh. ekonomije s njemačkom, posebno u kontekstu izborne kampanje, pa je možda Šmit zaključio da bi ostati na ovoj funkciji bilo samo gubitak vremena.

EU bez spoljnopolitičke vizije

Osnovna poruka je da EU i dalje nema koherentnu spoljnopolitičku strategiju, koja je značajno ograničena činjenicom da je za bilo koju spoljnopolitičku i bezbjednosnu odluku potrebna jednoglasna podrška svih 27 članica.

S obzirom na to da proces usaglašavanja spoljne politike može potrajati mjesecima uz razvodnjavanje osnovnog cilja koji se želi postići kako bi se došlo do jedinstva dvadesetsedmorke, EU globalne događaje, pa i one u BiH, često prati sa tribina kao publika, umjesto kao akter na terenu.

Saga oko visokog predstavnika samo je još jedan primjer te činjenice. EU je, kako što nam je nedavno rekao jedan od sagovornika, u sadašnjoj strukturi dizajnirana za vrijeme u kojem Amerika nudi bezbjednosni kišobran, Rusija jeftine sirovine, a Kina veliko tržište.

Sada je EU ostala bez sva tri ova segmenta i potrebno je da redizajnira način donošenja odluka tako da u međunarodnim odnosima govori jasno jedinstvenim glasom i na taj način zaštiti svoje interese.

BiH će narednih dana dobiti poziv za učestvovanje u prekograničnim konsultacijama u vezi sa izgradnjom skladišta za nuklearni otpad na Trgovskoj gori.

Saopšteno je ovo danas iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”.

Navode da je Hrvatska juče, 14. maja na sastanku u Ženevi istakla punu predanost transparentnom, odgovornom i konstruktivnom sprovođenju postupka procjene uticaja na okolinu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koju planira da gradi na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa BiH.

“Tokom sastanka Izvršnog odbora Espo konvencije u Ženevi, delegacije Hrvatske i BiH imale su priliku da predstave i argumentuju svoje stavove u vezi sa realizacijom ovog projekta, te postupak procjene uticaja na okolinu u skladu s odredbama Espoo konvencije”, navode iz Fonda.

Dodaju da je Hrvatska “i do sada vodila otvorene i efikasne prekogranične konsultacije sa BiH, te će s takvom praksom nastaviti i tokom svih faza postupka”.

Hrvatska strana je, kako se navodi, potvrdila da je postupak procjene uticaja na životnu sredinu formalno počeo 7. maja objavom relevantnih informacija na internet stranicama Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije.

“BiH će u narednim danima biti upućeno službeno obavještenje u skladu sa Espo konvencijom, uz poziv na učestvovanje u prekograničnim konsultacijama”, dodaju.

Istaknuto je da se postupak trenutno nalazi u ranoj fazi, te da će sve javne i prekogranične konsultacije biti sprovedene transparentno i u skladu sa najvišim međunarodnim standardima.

Podsjetimo, kako je juče istakao Borislav Bojić, koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, “Hrvatska nema odgovora na mnoštvo pitanja koja, na koja je trebala da da odgovor kada je u pitanju Espoo konvencija, te nije ispoštovala sve ono što Espoo konvencija predviđa”.

“Očekujem da Espoo komitet pokaže, prije svega, punu svoju snagu u smislu njegove pozicije da napravi određenu vrstu pritiska, kako pravne tako i međunarodne prirode, kako bi se obezbijedilo da Hrvatska poštuje sve ono što je potpisala kod ove međunarodne konvencije”, istakao je Bojić.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, rekao je da se ponovo oštro usprotivio izgradnji skladišta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, naglasivši da je to jedno od rijetkih pitanja u složenoj strukturi BiH u kojem postoji apsolutna saglasnost svih nivoa vlasti i građana.