VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić razgovarao sa Brnabić: Najplodonosnija saradnja u istoriji naših parlamenata

    Stevandić razgovarao sa Brnabić: Najplodonosnija saradnja u istoriji naših parlamenata

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u Beogradu sa predsjednicom Narodne skupštine Republike Srbije Anom Brnabić, sa kojom je razgovarao o daljem razvoju saradnje dva parlamenta, kao i o daljem jačanju institucionalnih i nacionalnih veza između Srpske i Srbije.

    Na sastanku je potvrđeno da su 11. saziv Narodne skupštine Republike Srpske i aktuelni saziv Narodne skupštine Republike Srbije ostvarili najplodniju saradnju u istoriji parlamentarnih odnosa Srpske i Srbije, te da je takva saradnja dodatno učvrstila institucionalne veze i doprinijela jedinstvenom djelovanju u pitanjima od zajedničkog nacionalnog interesa.

    Stevandić je podsjetio da je u tom periodu potpisan i formiran Parlamentarni forum Republika Srbija – Republika Srpska, koji se sastaje dvaput godišnje. Na današnjem sastanku je dogovoreno da iduća sjednica Foruma bude početkom septembra u Banjaluci.

    „Pored toga, u ovom sazivu su bili najčešći, u istoriji naših odnosa, sastanci predsjednika parlamenata – mene i gospođe Brnabić, a prije nje gospodina Orlića. Tako da mogu da kažem da su ovo dva najplodonosnija saziva narodnih skupština Srpske i Srbije u našoj istoriji, da su postavili naše odnose na najbolji mogući nivo i da ćemo budućim predstavnicima ostaviti u nasljeđe da moraju da čuvaju nešto što je veliko i što je najveće u našoj istoriji“, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Kojić: Nada da će zločini nad Srbima izaći na vidjelo poslije dolaska američkih istražilaca

    Kojić: Nada da će zločini nad Srbima izaći na vidjelo poslije dolaska američkih istražilaca

    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice Branimir Kojić izrazio je nadu da će dolaskom američkih istražilaca-tužilaca konačno na vidjelo izaći zločini nad srpskim narodom, kao da je uvjeren da Derventa neće biti jedino mjesto gdje će raditi.

    Kojić je rekao da američke istražioce treba upoznati i sa Izvještajem nezavisne komisije koju je formirala Vlada Republike Srpske o dešavanjima u srebreničkoj i sarajevskoj regiji i da on bude polazna tačka za dalji rad da bi se konačno skinula hipoteka sa onoga što srpski narod nije.

    Istakao je da je bitno iskoristiti pruženu priliku kako da bi svijet vidio razmjere srpskog stradanja.

    On je izrazio uvjerenje da Derventa neće biti jedino mjesto na kome će raditi, već da će obuhvatiti cijelu BiH i da će se uključiti još zemalja da bi istina konačno ugledala svjetlost dana.

    Kojić je uvjeren da je nova američka administracija svjesna da je sve što su njihovi prethodnici radili bilo na štetu srpskih žrtava i s ciljem prekrajanja istorije.

    – Znamo da su, na primjer, logoraši iz zloglasnog logora “Silos” sklonjeni sa ovih područja u Ameriku, Australiju i Kanadu da ne bi bili u prilici da govore o onome što su preživjeli – podsjetio je on.

    Američki istražioci-tužioci stigli su u Derventu gdje je počelo svjedočenje srpskih logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u zloglasnom logoru za Srbe u vojnom skladištu Rabić 1992. godine.

  • Nevrijeme pogodilo Srpsku, ispaljene rakete

    Nevrijeme pogodilo Srpsku, ispaljene rakete

    Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 175 protivgradnih raketa na području Krajine, Posavine i Podrinja.

    Dejstvovano je juče od 16.45 do 23.00 časa.

    Direktor Protivgradne preventive Republike Srpske Tihomir Dejanović rekao je Srni da bi broj ispaljenih raketa bio i veći da od kontrole leta nije bilo čestih zabrana dejstava raketama.

    Dejanović je dodao da je ovo bio 36. dan sa dejstvima od početka sezone odbrane od grada, te da je do sada ispaljeno 1.236 raketa.

     

     

     

  • Američki tužioci stigli u Derventu, uzeće izjave od logoraša

    Američki tužioci stigli u Derventu, uzeće izjave od logoraša

    Grupa američkih tužilaca, koji istražuju zločine nad Srbima u logorima Rabić i Dom vojske, stigla je u Derventu, a plan je da sa službenicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uzmu izjave od logoraša koji su prošli strahote.

    U logoru Rabić, formiranom u aprilu 1992, bilo je zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.

    Zatvorske kazne

    Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, a o svemu tome bi trebalo da budu upoznati i tužioci iz Amerike.

    Po svemu sudeći, tužioci prikupljaju podatke o licima nastanjenim u Americi, koja su počinila zločine u Derventi tokom 1992. godine. Ovo je prvi put da američki istražioci i tužioci dolaze u Derventu da prikupe svjedočenja o stradanju Srba.

    Pet istražilaca će u narednih nekoliko dana, uz posredovanje SIPA, u Osnovnom sudu u Derventi saslušati osam bivših logoraša.

    Postoji nada

    Drago Knežević, predsjednik Udruženja logoraša Derventa, rekao je da sada imaju neku nadu da će se ovo pitanje pomjeriti u pozitivnom smjeru.

    “Američke tužioce zanima šta se radilo u logorima. Oni su izabrali osam logoraša. Što se tiče osumnjučenih, postoji sumnja da su se pojedini iselili u SAD, da su mijenjali imena i prezime. Mislili su da ih pravda neće stići”, rekao je Knežević.

    Kaže da se nada da će se nešto promijeniti.

    Prošli kroz patnje

    “Sada će tužioci čuti kroz kakve smo patnje prošli. Ovdje ima porodica čiji su svi članovi pobijeni i niko nije odgovarao. Pravosuđu BiH ne vjerujemo. Ali sada se nadamo da će pravda ugledati svjetlost. Vjerujemo u to, jer su istražioci došli iz Amerike”, naveo je Knežević za RTRS.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je ranije da ga ohrabruje dolazak američkih istražilaca u Derventu.

    “Vjerujem da će svjedočenja preživjelih logoraša i obimna dokumentacija konačno otvoriti put nepristrasnoj istrazi zločina počinjenih nad srpskim narodom”, istakao je Minić.

  • Proizvodnja stala, radnici čekaju ispred fabrike: Spor u Rajlovcu eskalirao

    Proizvodnja stala, radnici čekaju ispred fabrike: Spor u Rajlovcu eskalirao

    U industrijskoj zoni Rajlovac kod Sarajeva došlo je do ozbiljnog poremećaja rada njemačke kompanije Selzer, nakon što je zaposlenima i upravi, prema tvrdnjama kompanije, onemogućen ulazak u proizvodne hale koje koriste za obavljanje djelatnosti.

    Zbog blokade pristupa pogonima oko 650 radnika nije moglo da započne radnu smjenu, a proizvodni proces je u potpunosti obustavljen.

    Selzer u Rajlovcu proizvodi dijelove za automobilsku industriju koji se ugrađuju u vozila više poznatih evropskih proizvođača automobila. Iz kompanije navode da prekid rada ne utiče samo na njihove zaposlene, već i na mrežu domaćih dobavljača, transportne firme i kupce širom Evrope, te upozoravaju da trenutno ne mogu da ispunjavaju preuzete ugovorne obaveze.

    U saopštenju ističu da su sve finansijske obaveze vezane za korišćenje hala uredno izmirene. Smatraju da eventualni spor između poslovnih partnera ne bi smio da rezultira zabranom pristupa proizvodnim pogonima niti zaustavljanjem rada prije nego što nadležni sud donese odgovarajuću odluku.

    Iz kompanije poručuju da cijeli slučaj otvara pitanje nivoa pravne zaštite stranih investitora u Bosni i Hercegovini.

    Prema dostupnim informacijama, problem je nastao još prethodne večeri kada radnicima koji su dolazili u treću smjenu nije dozvoljen ulazak u hale. Na terenu su bili i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, dok je proizvodnja i dalje obustavljena.

    Nezvanično se pominje da je o događajima u Rajlovcu obaviještena i Ambasada Njemačke u Bosni i Hercegovini.

    Pogoni u kojima posluje Selzer nalaze se u objektima čiji je vlasnik ASA Grupacija. Mediji navode da je toj kompaniji upućen zahtjev za komentar i pojašnjenje razloga zbog kojih je došlo do blokade pristupa halama, ali odgovor za sada nije objavljen. Prema pisanju N1, situacija je i dalje nerazriješena.

  • Ljetni alarm za zalihe krvi u Republici Srpskoj

    Ljetni alarm za zalihe krvi u Republici Srpskoj

    Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine prikupio je 7.450 doza krvi, a iako su zalihe trenutno stabilne, ljetni mjeseci predstavljaju poseban izazov zbog smanjenog odziva dobrovoljnih davalaca.

    Iz Zavoda navode da su godišnji odmori i ljetni raspust najčešći razlozi zbog kojih se tokom ljeta bilježi manji broj davanja krvi, dok su istovremeno potrebe zdravstvenih ustanova povećane zbog većeg broja saobraćajnih nesreća i različitih povreda.

    “U ljetnom periodu, kada su tradicionalno smanjene zalihe krvi, a zbog ograničenog roka trajanja krvi i krvnih komponenti, potrebno je dodatno animirati građane da dolaze i daruju krv”, naveli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Dodaju da se godišnji planovi potreba i zaliha krvi unaprijed pripremaju, a stabilnost sistema održava se zahvaljujući brojnim organizovanim akcijama dobrovoljnog davanja krvi.

    Među uspješnim akcijama izdvajaju se one koje organizuju Crveni krst Čelinac, Crveni krst Kotor Varoš, Crveni krst Laktaši, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, banjalučki srednjoškolci, kao i mnoge druge organizacije i kolektivi.

    Krvne grupe i potrebe pacijenata mijenjaju stanje zaliha

    Kada je riječ o krvnim grupama, iz Zavoda ističu da se stanje zaliha pojedinačnih grupa mijenja iz dana u dan i zavisi od potreba pacijenata i zahtjeva ljekara.

    “Svaki pacijent prima krvnu grupu koja odgovara njegovoj, tako da je svakodnevno stanje zaliha po krvnim grupama promjenjivo”, navode iz Zavoda.

    Najzastupljenija krvna grupa u populaciji Republike Srpske je A RhD pozitivna, koja čini oko 35 odsto stanovništva, dok je najrjeđa AB RhD negativna krvna grupa, zastupljena kod oko 1,5 odsto populacije.

    Iz Zavoda podsjećaju da su zalihe krvi najčešće najstabilnije tokom proljećnog perioda, kada se organizuje veći broj akcija dobrovoljnog darivanja, odziv građana je veći, a vremenski uslovi povoljniji za njihovu realizaciju.

    Apeluju na građane, posebno tokom ljetnih mjeseci, da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi i na taj način pomognu onima kojima je krv najpotrebnija, navode Nezavisne novine.

    Kotor Varoš ima 725 aktivnih davalaca krvi

    Opštinska organizacija Crvenog krsta Kotor Varoš već godinama bilježi odlične rezultate u dobrovoljnom davalaštvu krvi, a zahvaljujući dobroj organizaciji i saradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu Republike Srpske, njihove akcije okupljaju veliki broj humanih ljudi.

    Sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Kotor Varoš Sanela Kučuk istakla je za “Nezavisne novine” da se tokom godine organizuju tri redovne akcije dobrovoljnog davanja krvi, uz mogućnost organizovanja vanrednih akcija kada se ukaže potreba.

    “Ove godine smo akciju ‘Maturanti svome gradu’, koju inače organizujemo u aprilu povodom Dana opštine Kotor Varoš, priključili našoj martovskoj redovnoj akciji. To se pokazalo kao dobra odluka jer učenici nisu bili na ekskurzijama, a imali smo veliki broj prvih davanja, njih 17”, rekla je Kučukova.

    Prema njenim riječima, prošle godine u Kotor Varošu obezbijeđena je 431 doza krvi, dok baza aktivnih davalaca broji 725 ljudi.

    “Status aktivnog davaoca znači da je osoba u posljednjih 12 mjeseci jednom ili više puta dala krv. Zbog blizine Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, osjetili smo to kao našu dugogodišnju obavezu da damo doprinos. Kada se smanje zalihe krvi, reagujemo po pozivu transfuzije i organizujemo vanredne akcije”, navela je Kučukova.

    Mladi sve više pristupaju dobrovoljnom davalaštvu krvi

    Posebno ističe da se u Kotor Varošu vodi računa i o pacijentima kojima je potrebna svježa krv ili trombociti.

    “Za pacijente sa teškim dijagnozama, kojima su potrebni trombociti, naši davaoci se često odazovu i u vrlo kratkom roku. To nije pomoć samo našim sugrađanima, već svim pacijentima kojima je krv potrebna”, dodala je ona.

    Veliki broj odaziva, prema njenim riječima, rezultat je dobre komunikacije sa davaocima i korištenja savremenih načina informisanja.

    “Svakom od naših 725 davalaca šaljemo poruku na lični broj i pozivamo ih na akciju. Kroz zajedničku promociju i dobru organizaciju uspijevamo da imamo između 200 i 250 ljudi po akciji”, rekla je Kučukova.

    Dodala je da veliku podršku pruža i lokalna uprava, koja godišnje izdvaja 5.000 KM za potrebe animiranja i promocije dobrovoljnog davalaštva krvi.

    Kako ja kazala, posebna pažnja u Kotor Varošu posvećena je uključivanju mladih u ovu humanu aktivnost. Kroz saradnju sa osnovnim i srednjim školama, kao i Klubom mladih Crvenog krsta, učenici se od ranog uzrasta upoznaju sa značajem dobrovoljnog davalaštva.

  • Kada se i kako može suspendovati EES sistem?

    Kada se i kako može suspendovati EES sistem?

    Gužve na granici BiH i Hrvatske sa dolaskom ljeta postale su ogromne, a Sistem ulaska i izlaska (EES) dodatno usporava kontrolu ulaska putnika u Evropsku uniju.

    Ipak, ovaj sistem može privremeno da bude suspendovan.

     

     

    Hrvatska radiotelevizija objavila je prilog o gužvama na graničnim prelazima i aerodromima u Hrvatskoj, s obzirom na punu primjenu EES sistema, koja je počela prije nekoliko mjeseci.

    Kako navode, sistem je moguće privremeno isključiti kada su gužve na granici prevelike.

    U tom slučaju putnicima se ne uzimaju biometrijski podaci, ali je pasoška kontrola i dalje obavezna.

    – U vanrednim situacijama, kada očekujemo da će čekanje biti duže od 45 minuta, imamo pravo da djelimično suspendujemo EES. To znači da se kreira dosije putnika, ali nije potrebno uzimati biometrijske podatke, odnosno fotografiju lica i otiske prstiju -objasnio je Joso Vujić, načelnik Službe za granice Policijske uprave Splitsko-dalmatinske.

     

     

    Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović potvrdio je da se ova mogućnost povremeno koristi.

    – Postoje određene mogućnosti kratkotrajne privremene fleksibilizacije i mi ih koristimo ukoliko se pokaže potreba. Međutim, ovo je sistem koji je prije svega namijenjen bezbjednosti građana Evropske unije i kao takav će se dodatno unapređivati – rekao je Božinović.

    On je dodao da je zahvaljujući dosadašnjoj primjeni EES sistema spriječeno oko 5.000 osoba da uđu u Evropsku uniju, prenosi “B92”.

  • Patrijarh Porfirije: Ako čovjek ima vjere, svaka nevolja i bolest biće iscjeljene

    Patrijarh Porfirije: Ako čovjek ima vjere, svaka nevolja i bolest biće iscjeljene

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije rekao je da će, ako čovjek ima vjere, svaka prepreka, nevolja, iskušenje i bolest biti iscijeljeni ljubavlju, silom i blagodaću Božjom.

    Patrijarh Porfirije rekao je u besjedi u Crkvi Svetog Dimitrija na Novom Beogradu da je Јevanđelje Hristovo riječ Božja i da sam Gospod Hristos propovijeda tajnu Carstva nebeskog, ali i da uči i iscjeljuje.

    Patrijarh je naveo da će se pogriješiti ako se Hristovo učenje posmatra samo kao ideja, ideologija ili etičko učenje, kao i ako se Gospod posmatra samo kao čudotvorac.

    – Nećemo do kraja razumjeti poruku Јevanđelja, a to je da Gospod i svjedoči, i propovjeda, i uči, i iscjeljuje. Iscjeljuje i unutarnju duhovnu bolest i tjelesnu bolest. On iscjeljuje one koji su slijepi i onog koji ne može da govori. Mi moramo najprije vidjeti duhovnim okom. Moramo imati duhovne oči otvorene i zdrave – rekao je patrijarh Porfirije.

    Patrijarh srpski je naveo da se sve prima vjerom, dodajući da su čitanje, učenje i podvig neophodni i potrebni jer održavaju, razvijaju i pomažu ono što je temelj odnosa i uspostavljanja zajednice sa Bogom, a to je vjera, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

    – Kad smo istrajni u nečemu što je pogrešno, u nekom grijehu, vidimo kako taj grijeh polako postaje strast i ta strast upravlja našim životima – rekao je patrijarh Porfirije.

    Oni koji su bili slijepi u jevanđeljskoj priči, kaže patrijarh, nisu vidjeli tjelesnim očima, ali su imali otvoreno, zdravo i čisto duhovno oko i vjerovali su.

    Patrijarh srpski je poželio da Gospod svima podari pravoslavnu, čistu, smirenu i skromnu vjeru, koja uvijek traži pomoć Božju, uzda se u Gospoda i zna da ljudi sami po sebi ne mogu ništa.

  • Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH

    Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH

    Dan sjećanja na djecu ubijenu tokom genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u NDH od 1941. do 1945. biće obilježen danas u Gornjem Јelovcu kod Prijedora.

    Biće služen pomen za svu ubijenu djecu u NDH kod spomen-kosturnice u zaseoku Macure, nakon čega će biti položeni vijenaci i cvijeće.

    Postoje mjesta na kojima riječi nisu dovoljne da opišu obim i strahote stradanja, a Gornji Јelovac je jedno od takvih mjesta, izjavio je predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.

    – Ubijanje nevine djece je smišljeno sistematsko ubijanje budućnosti. Njihova smrt je najdublja rana koja nikada ne može zacijeliti i koju ništa ne može izliječiti, ni vrijeme, ni novi životi. Јedina krivica te nevine djece je što su nosili srpsko ime i prezime, što su imali srpski identitet – rekao je predsjednik Milorad Dodik.

  • Јavor: Nismo protiv investicija, ali želimo da znamo ko stoji iza firme zainteresovane za hotel na Mrakovici

    Јavor: Nismo protiv investicija, ali želimo da znamo ko stoji iza firme zainteresovane za hotel na Mrakovici

    Gradonačelnik Prijedora Slobodan Јavor rekao je za RTRS da su sve investicije na Kozari dobrodošle, ali da se mora znati ko stoji iza njih i kakve namjere ima.

    Komentarišući najave o potencijalnoj kupovini Hotela Monument na Mrakovici i pismo kompanije čiji naziv asocira na arapske zemlje, a u kome se iskazuje interes za kupovinu hotela i višemilionska ulaganja, Јavor je rekao da javnost, institucije Republike Srpske i Grad Prijedor moraju da budu uključeni u svaku odluku koja se tiče Kozare, planine od nacionalnog i istorijskog značaja.

    – Svi investitori su dobrodošli, ali želimo transparentnost-  da znamo ko je, kakve namjere ima, kakav mu je plan i kako gleda na ono što je nama najvažnije. Pojavi se nekakav oglas na nekom portalu, neko iz Sarajeva bez jasne adrese i istorijata firme ima želju da kupi takav hotel. Dakle, uopšte ne pravim razliku između toga da li je potencijalni investitor Srbin, Hrvat, Bošnjak, nacionalna manjina, nebitno. Važna je samo njegova namjera – rekao je Јavor.

    On je istakao da se mora znati šta stoji iza kupovine hotela – finansijska korist ili nečija namjera da “iskrivi istoriju”, poručujući da značaj Kozare ne smije da bude zanemaren.

    – Kozara, Mrakovica nije “obična” planina, objekat, spomen, nije lokacija koja je neznatna za naš narod. Govorimo o planini gdje je svaka staza, svaki kamen, svako stablo natopljeno suzama majki i djece, natopljeno krvlju nedužno stradalih naših predaka koji su svoj život položili u borbi za slobodu. To je najvažnije – rekao je gradonačelnik Prijedora.

    Dodao je da se na Kozari vodila borba između dobra i zla, slobode i ropstva, života i smrti i da to svaki čovjek u Republici Srpskoj i svaki Srbin zna.

    – Tu su djeca otrgnuta iz naručja majke i odvedena u logore. 23.000 djece je strpano u logore, a mnogi se nisu ni vratili. Desetine hiljada naših predaka je otišlo u logore gdje su ih ubijali samo zato što su Srbi. Ni jednog drugog razloga nije bilo – rekao je on.

    Јavor je istakao da potomci žrtava i srpski narod želi o tome da priča, prenosi budućim generacijama istoriju i njeguje kulturu sjećanja.

    – To je ključno. Iz tog razloga želimo da javnost bude uključena u donošenje odluka o pitanju kupovine hotela. To je prioritet. Zanima nas ko stoji iza odluke, odnosno firme koja je dala ponudu. Kakvi su njihovi planovi, kakva je njihova vizija, da li će poštovati žrtve kao što mi poštujemo? Kakva je garancija prema Republici Srpskoj, prema onima koji su prošli to što su prošli? Da li oni gledaju istim očima na planinu, Kozaru i istoriju kao mi? – upitao je Јavor.

    On je istakao da se Republika Srpska mora uključiti u donošenje odluke o ovom pitanju kako “sutra ne bi bilo kasno”.

    – Ako postoji promil sumnje ko stoji iza toga, mi moramo da znamo. Želimo da Grad Prijedor bude uključen direktno, a ne da dobijamo paušalne informacije putem medija – poručio je Јvaor.

    On je istakao da Prijedor želi nove investicije na Kozari, dodatne smještajne kapacitete, nova radna mjesta, ali ne “po bilo koju cijenu, ne za bilo koga i ne za bilo čiji interes”.

    – To je ključno. Ovo nije usmjereno protiv bilo kog investitora. Ovdje se radi isključivo o transparentnosti, odgovornosti i poštovanju žrtava. Moja obaveza kao gradonačelnika nije samo institucionalna, već imam moralnu obavezu, kao i svaki građanin Prijedora, da gajim i čuvam uspomenu na sve žrtve i Bitku na Kozari – naveo je Јavor.

    Koliko je Bitka na Kozari bitna za srpski narod, dodaje Јavor, govori i činjenica da taj datum zajednički obilježavaju vlade Srpske i Srbije.

    – Nije to važno samo za Grad Prijedor i Krajinu, već za sve nas. Mi smo za to da se zna ko stoji iza kupovine hotela. Želimo da Kozara bude sveto mejsto za sve koji tu budu dolazili, mjesto gde se susreću istorija, obrazovanje i poštovanje, gdje se gaji kultura sjećanja koja je jako važna u svemu što sam naveo. Želimo da naša djeca u istoriji uče na mjestu gdje se istorija dešavala i stvarala. Јedino tada možemo biti dostojni žrtve naših predaka – poručio je Јavor.

    Kada je riječ o projektima u Prijedoru, prvenstveno u oblasti vodozaštite s obzirom da je ovaj grad u proteklih nekoliko godina pogodilo nekoliko ozbiljnih poplava u kojima su građani pretrpjeli veliku štetu, Јavor je rekao da je u toku realizacija projekta koji uključuje veliki broj mjera.

    – Mnoge mjere su završene, realizovane, neke se realizuju, a neke će ubrzo biti započete. Najvažnije je da će sve te mjere u okviru projekta koji se trenutno realizuje biti gotove zaključno sa mjesecom augustom. Želimo da u jesen uđemo spremni, da naši sugrađani budu sigurni, da je Grad Prijedor riješio i učinio sve što je u našoj moći da građani budu zaštićeni – rekao je Јavor.

    On je naveo neke od mjera, između ostalog, produbljenje korita željezničkog mosta u Brezičanima, zid u naselju Tukovi u dužini od 1,8 kilometara, te uređenje desne obale u naselju Gomjenica.

    Јavor je rekao i da se u Prijedoru gradi najveći vrtić u Republici Srpskoj.