Kategorija: Vijesti

Stanje generala Ratka Mladića je katastrofalno, on je već dvije godine vezan za krevet i tako umire, istakao je za Јutarnji program RTRS-a njegov sin Darko Mladić.

– Kada umre, možda će tada da ga puste. Svjesni smo Mehanizma, mislili smo da ovakakva situacija ne može da se ignoriše, ali očigledno da može – istakao je Mladić.

Komentarišući odbijanja haškog Mehanizma da general Mladić bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga, njego sin Darko ističe da su dobili objašnjenje da tamo dobija najbolju moguću njegu, što, kaže nije istina.

– Upravo zahvaljujući toj “njezi” je u ovakvom stanju. Stanje mog oca je katastrofalno, on umire tamo u Hagu. Ne može da govori, vezan je za krevet dvije godine, ne prepoznaje više ljudi koji su tu sa njim stalno. Snaga njegove volje je jedino što ga drži u životu – ističe Mladić.

Odgovarajući na pitanje, koji su dalji koraci koje će porodica poduzeti, Darko Mladić napominje da postoji solucija da se Tribunal zamoli da se ponovo razmotri apel, ali da on nije siguran koliko to ima svrhe.

Haški Mehanizam odbio je zahtjev odbrane da general Ratko Mladić bude pušten na liječenje u Srbiju zbog teškog zdravstvenog stanja, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

“Haški tribunal je, po ko zna koji put, pokazao da se bavi politikom, a ne pravdom i pravom. Nažalost, odbijeni smo”, rekao je Darko Mladić.

Prema njegovim riječima, obrazloženje Mehanizma je da ima najbolje moguće doktore koji mu pružaju najbolju moguću njegu, a to su doktori koji su ga liječili od urinarnih infekcija nakon što je dobio moždani udar.

“To su doktori koji nisu uspjeli da detektuju moždani udar prije nego što je dobio i drugi moždani udar. Taj nivo cinizma je postao neverovatan u Haškom tribunaliu”, rekao je Darko Mladić.

General Ratko Mladić imao je 10. aprila moždani udar i teško zdravstveno stanje mu se dodatno pogoršalo, jer ima ozbiljne neurološke, kardiovaskularne i nefrološke probleme.

On je 2. maja bio prebačen iz pritvorske u civilnu bolnicu u Hagu zbog sumnje na moždani udar.

Budući da ljekari tada nisu potvrdili da je general pretrpio moždani udar, on je vraćen u pritvorsku bolnucu.

General Mladić se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom.

Mehanizam je više puta odbio zahtjev da bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

Zločin nad pripadnicima ЈNA u Tuzli, koji su se mirno, u koloni povlačili iz grada u skladu sa dogovorom, bio je unaprijed planiran i osmišljen u glavama muslimanskih paravojnih i političkih struktura koje su odlučile da krvoprolićem pošalju još jednu poruku Srbima da za njih u BiH nema prava na život, niti bilo kakvog dogovora osim progona i ubijanja, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Povodom obilježavanja stradanja pripadnika ЈNA u Tuzli 15. maja 1992. godine, Dodik je izjavio Srni da na taj dan prije 34 godine nisu ubijeni samo vojnici, već je ubijena riječ, dogovor i svaka mogućnost povjerenja.

– Mladići koji su vjerovali da napuštaju grad u skladu sa dogovorom dočekani su kukavički iz zasjede mecima, vatrom i brutalnom mržnjom. Snimci zapaljenih vozila i tijela vojnika koji su obišli svijet ostali su trajni dokaz planiranog zločina koji ni poslije više od tri decenije nije dobio pravdu kakvu zaslužuju sve nevine žrtve i njihove porodice – rekao je Dodik.

On je naglasio da posebno boli činjenica da se ubice, koje su svima poznate, pa tako i pravosuđu u BiH, slobodno šetaju, dok su srpske žrtve sistematski prećutkivane, što govori o dubokoj nepravdi koja se nastanila u BiH, a sa kojom se srpski narod suočava od početka 90-ih godina sve do danas.

– BiH je zemlja u kojoj su srpske žrtve nevažne, a srpska stradanja nepoželjna tema, u kojoj crne marame nemaju težinu, kao ni suza srpske majke. Pravosuđe ovakvo kakvo je sada očigledno ne priznaje srpske žrtve, ali će procesuirati svakog Srbina koji digne tri prsta, koji čestita rođendan prvom predsjedniku Republike Srpske i komandantu srpske vojske. Sve to po ko zna koji put potvrđuje da gdje prestaje logika, počinje BiH, te da je to samo zemlja apsurda – konstatovao je Dodik.

Uprkos svemu, kaže Dodik, Republika Srpska, njen narod i institucije nikada neće dozvoliti da “Tuzlanska kolona” bude zaboravljena, niti će pristati na prekrajanje istorije i njeno falsifikovanje kako to muslimani stalno pokušavaju, pa i u ovom slučaju kada ubistvo vojnika ЈNA slave kao takozvani “dan odbrane Tuzle”.

– To sve govori ko je u BiH otvoreno zagovarao rat u BiH, ko je pucao u srpskog svata na Baščaršiji, na kolonu ЈNA u Dobrovoljačkoj, počinio pokolj u Sijekovcu… Sve su to bolni primjeri i dokazi suludog razmišljanja muslimanskih političara i njihovog viđenja BiH kao muslimanske države u kojoj dva konstitutivna naroda, Srbi i Hrvati, ne bi imali pravo na život – naglasio je Dodik.

On je poručio da je naša obaveza da govorimo istinu, da čuvamo uspomenu na ubijene vojnike i da buduće generacije učimo šta se dogodilo kada su mržnja i muslimanski ekstremizam zamijenili razum i dogovor.

– Zato ćemo se uvijek dostojanstveno i ponosno sjećati da su u Tuzli ubijeni nedužni ljudi, nedužna mladost, samo zato što su bili pripadnici ЈNA i što su bili Srbi. Brutalni zločin u Tuzli nije samo istorijski podatak, već duboka rana koja i danas peče porodice onih koji su tog dana izgubili svoje najmilije, ali i sve nas, jer je tog 15. maja zaustavljena mladost u kamionima koji su trebali da ih voze kući, u mirnije sutra. Umjesto zagrljaja majke, oca, sestre, brata dočekali su ih pucnji i granatiranja, a umjesto dogovorenog mirnog povlačenja, ostao je samo miris baruta, paljevine, gareži i glasna tišina koja i danas odjekuje Brčanskom Maltom – istakao je Dodik.

Zato je naša obaveza, poručio je Dodik, da čuvamo sjećanje na njih i žrtvu koju su podnijeli voljom monstruma, a koji su zarad njihove sulude ideje o muslimanskoj BiH svirepo i mučki ubijali, palili i sijali smrt.

– Počeli su suludi rat, žrtvovali mir, ali svoju ideju nisu realizovali, jer je srpski narod imao svoju Republiku Srpsku i institucije koje ga štite i danas. I zato dok god imamo svoju Republiku i svoje institucije srpski narod ne treba da brine, ali mora da ih čuva jer su one zavjet onih koji su dali svoje živote i dijelove tijele da bi mi danas imali slobodu – zaključio je Dodik.

Muslimanske jedinice u Tuzli napale su 15. maja 1992. godine kolonu ЈNA i, prema zvaničnim podacima, ubile 54 vojnika, a ranile 78, prekršivši dogovor prema kojem je kolona, koja je kao i ostale jedinice ЈNA napuštala BiH, trebala da mirno ode iz grada. Od 44 zarobljena vojnika petorica su kasnije ubijena, a ostali su zlostavljani i mučeni.

Pripadnici Policijske uprave Bijeljina podnijeli su tamošnjem Okružnom javnom tužilaštvu izvještaj protiv gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, koji je osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.

Iz policije su, uz navođenje inicijala, istakli da je prijavljeni osumnjičen da je u toku 2025. godine, zloupotrebivši službeni položaj, te protivno pravnim aktima Grada Bijeljina, bez prethodno sprovedenih procedura u skladu sa važećim pravilnicima i drugim opštim aktima Grada Bijeljina, donosio zaključke o isplatama novčane pomoći građanima u stanju vanredne socijalne potrebe.

– Na taj način je takvim postupanjem isplaćen građanima iznos od preko 100.000 KM – naveli su iz Policijske uprave Bijeljina.

Foto: Srna

Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku kojom je utvrdila listu od 11.998 kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

CIK BiH će uz konsultacije s izbornim komisijama osnovnih izbornih jedinica nakon sprovedene edukacije, sertifikacije i ocjenjivanja izvršiti imenovanje te utvrditi dužnost i biračko mjesto uspješnim kandidatima za Opšte izbore u BiH zakazane za 04. oktobar 2026. godine.

CIK BiH je od 2024. godine već uspostavila listu od 11.131 kandidata koji su zadovoljili sve opšte i posebne kriterijume, a nakon raspisivanja javnog konkursa ove godine dodatnih 867 kandidata je ispunilo opšte i posebne kriterijume.

– Tako, sada se na utvrđenoj listi nalazi 11.998 kandidata za predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora – ističe se u saopštenju CIK-a BiH.

Kristijan Šmit je za razliku od drugih visokih predstavnika istinski mrzio postojanje Republike Srpske i drago mi je što je konačno otišao, istakao je za Јutarnji program RTRS-a ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

– Kada govorimo o stavovima, stav Rusije je uvijek bio isti, ono što se mijenja mijenja se stav SAD-a, koji je ranije bio da visoki predstavnik treba da radi u punom kapacitetu, kao i njegova kancelarija. Ne mijenja se stav o kancelariji, ali mijenja se stav o kapacitetu visokog predstavnika. Ne možete da imate pojedinca koji je preuzo na sebe da radi šta želi – istakao je Amidžić.

Dodaje da je Šmit za razliku od drugih visokih poredstavnika istinski mrzio postojanje Republike Srpske.

– Kada nešto mrzite, onda ste neracionalni. Njegovo mišljenje je bilo da mi ne treba da postojimo i donosio je odluke samo u tom prvcu – kaže Amidžić.

Јedna od tih odluka ticala se i RTRS-a, kaže Amidžić, u kojoj je zamisao bila da se svi radnici otpuste.

– Treba da naučimo ljude koji se bave opozicijom u Srpskoj, da ne smiju sebi dopustiti da i njih vodi mržnja. Njih je vodila mržnja prema Miloradu Dodiku, koja je u jednom momentu vidjela kroz Kristijana Šmita priliku da se riješe Milorada Dodika – kaže Amidžić.

Dodik je, ističe Amidžić u nemogućim uslovima, pokazao svoje pravo lice, odustavši od svoje titule.

– Imali smo izbore, ali ne mogu da razumijem da srpski korpus unutar Srpske mogu da prave koaliciju sa ljudima koji ne misle ništa dobro Srpskoj. Drago mi je što je Šmit otišao. Osjetio sam pritisak od tog čovijeka, dok sam radio u Sarajevu, prijetnje i nije bilo prijatno – kaže Amidžić.

Dodaje da je sretan što Kristijan Šmit odlazi.

– Novi visoki predstavnik mora imati saglasnost Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Nema izbora njegovog nasljednjnika ukoliko se mi ne usaglasimo. Ne može da nameće zakone, tu je kraj. Niko ne može da nameće zakone u BiH, on je zadužen za iplementaciju mira u BiH. Ovdje su u opoziciji aplaudirali nametanju zakona. Mi imamo političke igrače u Republici Srpskoj, koji trebaju biti u istom timu, kada su ova pitanja na dnevnom redu. Nisu trebala biti otvorena vrata Kristijanu Šmitu u Banjaluku, samo zato što im je cilj bio da sa političke scene uklone Milorada Dodika – kaže Amidžić.

Podsjećamo, u Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti o situaciji u BiH, a ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja pozvao je na hitno gašenje OHR-a, ističući da je on glavni faktor nestabilnost u BiH.

 

 

Nakon sjednice Savjeta bezbjednosti UN u utorak konačno je postalo jasno šta je cilj američke spoljne politike, barem kada su u pitanju OHR i trenutni visoki predstavnik Kristijan Šmit, čiji legitimitet osporavaju u Republici Srpskoj.

SAD su od ključnog zagovornika postojanja OHR-a praktično postale faktor koji će na ovu kancelariju u ne tako dalekoj budućnosti, barem ako ostane trenutna spoljnopolitička orijentacija, staviti ključ u bravu.

Pomjeren rok za odlazak Šmita

Prije nego što izanaliziramo šta bi moglo da se krije iza ovih aktivnosti, važno je reći i zašto je došlo do ubrzane odluke o odlasku Šmita, iako je, prema informacijama “Nezavisnih”, postojao snažan konsenzus da se u taj posao krene tek nakon oktobarskih izbora.

Kako nam je rečeno, željelo se izbjeći da se u istom paketu odlučuje o Šmitovom nasljedniku i o produženju mandata EUFOR-a, pa je shvaćeno da se prije početka rasprave o vojnoj misiji EU i eventualnom ruskom vetu, mora izabrati novi visoki predstavnik, i to, kako smo i najavili, u okviru Savjeta za provođenje mira, a ne u okviru SB UN, na čemu insistiraju Rusija i Banjaluka.

Prema saznanjima “Nezavisnih”, brojne članice PIC-a praktično nisu ni bile upoznate s namjerama SAD u vezi s OHR-om dok nisu bile predstavljene na sjednici SB-a, osim čvrstog uvjeravanja da Trampova administracija neće tražiti da se nakon Šmitovog penzionisanja kancelarija odmah zatvori.

Nakon što je zamjenica američkog ambasadora u UN Tejmi Brus najavila da bi novi visoki predstavnik trebalo praktično da bude stečajni upravnik OHR-a, smanjile su se ambicije pojedinih kandidata da sjednu u tu stolicu jer je očigledno da će novi visoki predstavnik, ko god on bude, biti novi Valentin Incko – osoba bez ikakvih ovlaštenja ili mogućnosti djelovanja.

Jedina je ironija da je Incko karijeru završio kao fikus ne zbog djelovanja SAD, već zbog djelovanja EU, koja je smatrala da postojanje jakog OHR-a nije kompatibilno s evropskim putom BiH. Inače, to je vjerovatno glavni razlog zašto Brisel nije želio da zbog Šmita uđe u konfrontaciju s Trampovom administracijom.

Motivi Amerike

Kada je riječ o motivima SAD, oni su u BiH slični modelu koji SAD primjenjuju globalno. Čini se da SAD ovim potezima žele zadovoljiti tri osnovna principa Trampove spoljne politike. Prvi se odnosi na krug ljudi bliskih Trampu koji ima ekonomske interese širom svijeta. Treba napomenuti da plaćanje kampanja kandidatima na najviše funkcije u SAD nije ništa novo i radi se o potpuno legalnoj političkoj aktivnosti prema američkim zakonima, ali je u vrijeme Trampa ovaj princip dobio značajno na snazi u odnosu na raniji period.

Ovdje treba dodati i američke tehnološke mogule koji žele zadržati američki digitalni primat u sučeljavanju s kineskim tehnološkim kompanijama. U tom dijelu oboma je bitna Evropa ne samo kao tržište, već i kao regulatorna supersila koja na globalnom nivou postavlja standarde u tome kako se digitalne tehnologije koriste. SAD, na insistiranje američkih digitalnih divova, žele suzbiti ovu vrstu politike EU, jer smatraju da ugrožava američke ekonomske interese.

Drugi princip čine konzervativni tink tenkovi, od kojih je najznačajniji Heritage fondacija, koji žele promovisati vrijednosti koje predstavlja konzervativno hrišćanski segment američke populacije.

Treći princip odnosi se na tradicionalni spoljnopolitički establišment, koji je u najvećoj mjeri prisutan u Stejt departmentu. Njihov cilj je očuvati tradicionalne savezničke odnose i pomiriti tvrdi Trampov model “Amerike na prvom mjestu” s dugoročnijim interesima SAD, kojih nema bez očuvanja dobrih odnosa s ključnim saveznicima.

Globalni primat

Sva tri segmenta američke spoljne politike shvataju da Amerika ne može nastaviti kao do sada ako želi očuvati status primarne svjetske velesile. Poznati škotski ekonomista Nil Ferguson, koji sada živi u Americi i pokazuje simpatije za Trampov spoljnopolitički pristup, upozorava da nijedna zemlja ne može očuvati status globalne velesile ako počne da više izdvaja za servisiranje spoljnog duga nego za odbranu. Prema zvaničnim američkim podacima, američki spoljni dug iznosi oko hiljadu milijardi dolara, dok se za odbranu u ovom trenutku izdvaja oko 950 milijardi dolara.

BiH je, s tim u vezi, samo mali segment ukupne američke spoljnopolitičke dileme u kojoj se prepliću lobistički i privatni interesi uskog kruga ljudi oko Trampa, interesi konzervativnih krugova političkog hrišćanstva i interesi tradicionalne američke spoljne politike, koja pokušava sačuvati otvorene kanale komunikacije i savezništva, pogotovo prema sve nervoznijim Evropljanima koji imaju osjećaj da ih se sve manje pita u njihovom vlastitom dvorištu.

Amerika izborom novog visokog predstavnika želi na neki način pomiriti sva tri ova segmenta – s jedne strane, žele ubrzati i ojačati američke investicije, zadovoljiti i konzervativne krugove koji žele dobre odnose s Hrvatskom i Srbijom i njihovim saveznicima u BiH koje njeguju putem specijalnih i paralelnih veza Srbije i Hrvatske sa srpskim, odnosno hrvatskim političkim blokovima u BiH, ali i očuvati dobre odnose s Evropljanima.

Mnogo je ovih dana u medijima bilo spekulacija da li je ovo urađeno na zahtjev i lobiranje Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Iako je odgovor definitivno negativan, Dodik je ipak indirektno uticao na nju jer stav SAD da novi visoki predstavnik mora uvažavati povjerenje svih u BiH definitivno ne bi bio formulisan da iz RS nije postojalo toliko snažno protivljenje Šmitu. U tom smislu, ovaj razvoj događaja jeste, na neki način, afirmacija politika Banjaluke.

Razgovarala sam danas u Vašingtonu sa izvršnim direktorom za regionalna i korporativna pitanja kompanije Behtel DŽastinom Siberelom, napisala je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH u objavi na Instagramu.

– Na sastanku je bilo riječi o realizaciji infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, za koje su predstavnici Behtela već izrazili zainteresovanost. Radujemo se nastavku saradnje i pozdravljamo pojačano prisustvo američkih kompanija u Republici Srpskoj – navela je Cvijanovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Banjaluka postaje veliki sajamski centar, a samim tim Republika Srpska dobija veoma zapaženo mjesto na svjetskoj mapi sajmova.

Stevandić je naveo da je siguran će Vlada Republike Srpske, državni i lokalni nivo vlasti to prepoznati, te da će se razmišljati o velikim prostorima za sajamske manifestacijama jer je “Banjaluka ekspo 2026” prevazišla većinu sajmova u BiH.

“Ogroman je entuzijazam organizatora Sajma, koji je malo po malo pretvorio Banjaluku u destinaciju i za sajmove”, rekao je Stevandić danas novinarima nakon što je prisustvovao otvaranju Sajma “Banjaluka ekspo 2026”.

Međunarodni sajam privrede “Banjaluka ekspo 2026” predstavlja ključni događaj za ekonomsku promociju Republike Srpske i najveću privrednu manifestaciju u regionu.

Manifestacija, koja se do petka, 15. maja, održava u kompleksu Studentskog grada u Banjaluci, otvorena je u prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske.

Poseban značaj ovogodišnjem sajmu daje povezanost sa Specijalizovanom izložbom “Ekspo 2027” u Beogradu

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da je posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi nova potvrda strateškog partnerstva Ruske Federacije i Srpske od koje će benefite imati građani.

– I razgovor sa predsjednikom Vladimirom Putinom još je jedan dokaz da razgovaramo konstruktivno, sa uzajamnim poštovanjem i da možemo ostvariti praktične rezultate – istakao je Kalabuhov.

On je napomenuo da je važna činjenica da je delegacija Republike Srpske koju su činili predsjednik Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prisustvovala Paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom, te naveo da dva naroda baštine antifašističko nasljeđe, a sigurno će i sve nove pobjede ostvarati zajedno.

Kalabuhov je naglasio da je potvrda dobrih odnosa i posjeta delegacije Sankt Peterburga Republici Srpskoj, kao i Dani ruske kulture u Srpskoj.

Kada se govori o strateškom partnerstvu Ruske Federacije i Repulbike Srpske, ukazao je Kalabuhov, to nije samo nešto na papiru, već konkreto što mora osjetiti svaki čovjek.

– Tokom posjete Moskvi bili su prisutni i profesori, ljekari, kulturni radnici, tehnološki radnici i drugi, jer razvijamo naše odnose po svim nivoima – naveo je Kalabuhov.

Kalabuhov je najavio da će ekonomska pitanja biti tema sastanka komisija o ekonomskim pitanjima između Rusije i BiH, u okviru koje je formirana specijalna radna grupa za odnose Rusije i Republike Srpske.

Što se tiče odnosa Rusije i BiH, kaže Kalabuhov, pokušava se unaprijediti saradnja i već postoje nacrti sporazuma.

– Ima nekih specifičnosti, s obzirom na novonastalu geopolitičku situaciju, ali uglavnom nadam se da ćemo biti svjedoci jačanja zato što u razgovorima sa privrednicima i predstavnicima političkih partija vidimo zainteresovanost preduzetnika širom BiH. Optimista sam i smatram da imamo dobre perspektive – istakao je ambasador Rusije.