Kategorija: Vijesti

Vojin Mijatović nije razriješen funkcije federalnog ministra razvoja, preduzetništva i obrta, ali zbog sudskih mjera zabrane neće moći obavljati ministarske dužnosti. Vlada Federacije BiH odredila je ko će potpisivati akte ovog ministarstva kako bi se omogućio nesmetan nastavak rada.

Odluka je donesena na sjednici održanoj 20. oktobra, a iz Vlade FBiH poručuju da je riječ o proceduralnim i tehničkim koracima, a ne o razrješenju ministra.

Cilj je da privremena suspenzija ne dovede do zastoja u radu ministarstva, isplati podsticaja niti ostvarivanju prava privrednika i zanatlija.

Kako piše Srpskainfo, Vlada FBiH naglasila je da je ovakva procedura predviđena za okolnosti u kojima je potrebno obezbijediti kontinuitet rada institucije.

Optužnica zbog dodjele grantova

Vrhovni sud FBiH potvrdio je optužnicu protiv Mijatovića i još četiri osobe zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja prilikom dodjele grant sredstava u iznosu od gotovo milion KM.

Osim Mijatovića, optužnicom su obuhvaćeni stručni savjetnik u federalnom Ministarstvu razvoja, preduzetništva i obrta Nevzet Sefa, pomoćnik ministra Adis Fajić, direktor kompanije „Venčers“ Bojan Lazić i izvršni direktor te kompanije Harun Mlivo.

Mijatoviću su određene mjere zabrane obavljanja funkcije ministra, kao i drugih rukovodećih pozicija u organima vlasti Federacije BiH.

Iz Vlade FBiH poručili su da nastavljaju rad uz poštovanje sudskih odluka, nezavisnosti pravosuđa i pretpostavke nevinosti.

Obnova hotela „Partizan“ na Jahorini nastavlja se uz nova budžetska izdvajanja, a za rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje ovog objekta u 2026. godini planirano je 5,97 miliona KM.

Vlada Republike Srpske izmijenila je odluku o prioritetnim projektima koji se finansiraju iz Programa javnih investicija, čime su precizirana sredstva za završetak višegodišnjeg projekta. Odluka je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske.

Prema izmijenjenom planu, ukupna vrijednost projekta za period od 2024. do 2026. godine iznosi 25,97 miliona KM, dok je za njegovu realizaciju zadužen Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske.

Pored novca za radove na objektu, predviđena je i nabavka motornih vozila za potrebe hotela, za šta je planirano dodatnih 300.000 KM. Kako navodi Srpskainfo, u odluci nije precizirano koliko vozila će biti nabavljeno niti o kojim tipovima vozila je riječ.

Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 15. oktobra, a na snagu stupa dan nakon objavljivanja.

Obnova traje godinama

Rekonstrukcija „Partizana“ na Jahorini traje duže od prvobitno najavljenog roka. U decembru 2022. godine, na otvaranju hotela „Rajska dolina Lux“, tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da bi obnovljeni objekat trebalo da bude otvoren naredne godine.

Prvobitni ugovor za izvođenje radova dobila je firma „Bauwesen“ iz Lazarevca, ali je saradnja raskinuta 2023. godine. Nakon novog tendera, posao su dobile firme iz Prnjavora i Banjaluke.

Prema ranijim najavama, hotel bi trebalo da raspolaže sa 20 soba i 19 apartmana, uz bazen i spa-centar. Za njegovo potpuno stavljanje u funkciju, osim završetka radova i opremanja, značajna su i pitanja prateće infrastrukture.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na snimak sa otkrivanja murala navijačke grupe Armada u Rijeci, tokom čijeg je predstavljanja, prema pisanju hrvatskog portala Index.hr, puštana pjesma „Jasenovac i Gradiška Stara“.

„Psihološko-istorijsko vještačenje bi možda pronašlo uzrok ovog ponora ali opravdanje sigurno ne. Bože pomozi im, a nama Bože pravde“, poručio je Stevandić.

Njegova reakcija uslijedila je nakon što je u javnosti objavljen snimak sa događaja u Rijeci, na kojem se, prema navodima medija, čuje pjesma koja veliča ustaški pokret i zločine nad Srbima tokom Drugog svjetskog rata.

Zaposleni na Radio-televiziji Republike Srpske prvi put nakon više od dvije decenije nisu primili platu na vrijeme, a nastavak blokade računa doveo je u pitanje redovno izmirivanje obaveza javnog servisa prema radnicima i dobavljačima. Računi RTRS-a blokirani su zbog izvršenja sudske presude u korist BHRT-a, a za deblokadu je potrebno obezbijediti oko 15,5 miliona KM.

Prema navodima RTRS-a, zaposleni su duže od 20 godina plate primali svakog 20. u mjesecu, ali je ta praksa prekinuta zbog nemogućnosti raspolaganja sredstvima na računima. Kako prenosi ATV, problem je nastao nakon odluke Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je početkom septembra preinačena ranija presuda u sporu između dva javna emitera.

Spor se odnosi na međusobna potraživanja za korišćenje fiksnih radio-veza i naplatu RTV takse. Prema ranijoj odluci Višeg privrednog suda u Banjaluci, BHRT je trebalo da RTRS-u isplati 17,7 miliona KM, dok su obaveze RTRS-a prema BHRT-u iznosile 15,5 miliona KM. Nakon revizije, dug BHRT-a gotovo je u cijelosti ukinut, dok je obaveza RTRS-a ostala na snazi.

Za prikupljanje novca potrebno šest mjeseci

Iz RTRS-a navode da sredstva prikupljena od RTV takse tokom dva mjeseca nisu dovoljna da se izmire potraživanja BHRT-a i omogući deblokada računa. Prema njihovoj procjeni, sadašnjim tempom naplate bilo bi potrebno oko šest mjeseci da se prikupi 15,5 miliona KM.

Takav scenario, upozoravaju iz javnog servisa, značio bi dugotrajan period bez redovne isplate plata, uz moguće probleme u izmirivanju obaveza za penzijsko i zdravstveno osiguranje, kao i prema dobavljačima.

RTRS ističe da građani koji redovno plaćaju RTV taksu ne mogu sami obezbijediti dovoljno sredstava da se prevaziđe nastala situacija.

RTRS: Naši zahtjevi za reviziju još nisu razmotreni

Iz javnog servisa navode i da Vrhovni sud Republike Srpske još nije razmotrio zahtjeve za reviziju presuda koje je podnio RTRS. Zbog toga, kako tvrde, pravni postupak i dalje traje, dok posljedice blokade već direktno pogađaju zaposlene i svakodnevno funkcionisanje ustanove.

U poruci upućenoj sudovima u Republici Srpskoj, iz RTRS-a izrazili su nezadovoljstvo zbog posljedica sudskih odluka, ocjenjujući da je ugrožen jedan od važnih javnih medijskih sistema u Republici Srpskoj.

„Podsjećamo sve da RTRS nisu stvarali sudovi već narod Republike Srpske! Naša priča ovdje ne završava“, poručili su iz javnog servisa.

Stari granični prelaz u Gradišci mogao bi ponovo biti otvoren do kraja oktobra, a preko mosta starog oko 70 godina, prema dosadašnjim planovima, trebalo bi da saobraćaju putnička vozila, autobusi i prazni kamioni ukupne mase do 20 tona.

Cilj ponovnog uspostavljanja saobraćaja na ovoj lokaciji jeste da se smanje gužve na novom graničnom prelazu. Prema informacijama koje je objavio portal Nezavisne, plan je da se dio teretnog saobraćaja, prvenstveno kamioni koji ne prevoze robu, preusmjeri na stari most.

„Očekujemo da će do kraja mjeseca most profunkcionisati“, izjavio je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora „Puteva Republike Srpske“.

Prije konačnog rješenja dugoročnog statusa mosta biće potrebno ispitati njegovu konstrukciju. „Putevi Republike Srpske“ raspisali su i tender za dva nadvožnjaka koja vode do mosta, nakon čega će biti jasnije da li je moguća sanacija postojećih objekata ili će biti potrebna izgradnja novih.

Naredne godine novi radovi i moguće obustave

Iako se ponovno otvaranje očekuje uskoro, to neće značiti i završetak svih radova na ovom dijelu putne infrastrukture. Prema najavama iz „Puteva Republike Srpske“, dodatni zahvati planirani su tokom 2027. godine, a zbog njih bi ponovo moglo doći do privremenih obustava saobraćaja.

„Biće ponovo obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo će biti završeno“, najavio je Janković.

Provjeru spremnosti za ponovno uspostavljanje graničnog saobraćaja novinari su pokušali da dobiju i od Granične policije BiH i MUP-a Hrvatske, ali odgovore nisu uspjeli da pribave. Prema izvoru „Nezavisnih“, granični policajci su sve vrijeme nakon zatvaranja mosta ostali na toj lokaciji.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, s druge strane, potvrdili su da su spremni za rad starog graničnog prelaza.

Most zatvoren nakon urušavanja ograde

Podsjećamo, postojeći granični prelaz u Gradišci premješten je 19. maja ove godine na lokaciju kod novog mosta, nakon što je došlo do urušavanja dijela zaštitne ograde na starom mostu.

Policija je tog dana, oko jedan čas iza ponoći, zaprimila prijavu o oštećenju na mostu u Ulici obala vojvode Stepe. Na teren su izašli policijski službenici koji su obavili uviđaj po nalogu tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

U međuvremenu je napravljen i pomak u rješavanju administrativnih prepreka za rad novog graničnog prelaza. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je 7. oktobra izmjene pravilnika koje omogućavaju uspostavljanje carinske službe na prelazu Gradiška Novi most – Gornji Varoš.

Iste izmjene obuhvatile su još deset graničnih prelaza u BiH, čime se stvaraju uslovi za proširenje carinskih usluga i na lokacijama koje su ranije imale samo graničnu policiju.

Tender za izgradnju Kongresnog centra u Trebinju, procijenjen na gotovo 309 miliona KM sa PDV-om, privremeno je zaustavljen nakon što je na postupak javne nabavke izjavljena žalba. Osim pitanja zakonitosti i daljeg toka nabavke, pažnju privlači i model finansiranja prema kojem bi budući izvođač morao da obezbijedi odgovarajući kreditni aranžman.

Žalba je podnesena na tender koji je raspisala Elektroprivreda Republike Srpske, a zbog toga je postupak javne nabavke obustavljen do daljeg, piše Capital.

Riječ je o projektu procijenjenom na 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno oko 309 miliona KM sa uračunatim porezom. Pored izgradnje i opremanja kompleksa, tender obuhvata i njegovo projektovanje, potrebne instalacije i prateću infrastrukturu.

Finansiranje prepušteno ponuđačima

Tokom pripreme ponuda potencijalni izvođači tražili su dodatna pojašnjenja u vezi sa garancijama za finansiranje i načinom otplate projekta.

Iz Elektroprivrede Republike Srpske odgovoreno je da ponuđači uz ponudu moraju dostaviti pismo o namjeri, dokument kreditora sa okvirnim uslovima finansiranja, kao i nacrt sporazuma o finansiranju ili obavezujući okvir tih uslova.

Upravo kroz navedenu dokumentaciju trebalo bi da budu definisane potrebne garancije za kreditni aranžman. Kada je riječ o otplati, iz ERS-a su naveli da će ponuđači predložiti uslove vraćanja kredita, uz poštovanje ograničenja utvrđenih tenderskom dokumentacijom.

To praktično znači da se od zainteresovanih kompanija ne očekuje samo da izvedu radove već i da pronađu banku ili drugog finansijera koji bi obezbijedio novac za realizaciju investicije, uz definisanje uslova pod kojima bi taj novac bio vraćen.

Jedan od najvećih projekata ERS-a

Kongresni centar planiran je na području Novog Trebinja, a njegova realizacija priprema se od 2023. godine. Projekat je zamišljen kao višenamjenski kompleks za kongrese, koncerte, izložbe, poslovne skupove i druge manifestacije.

Tenderom je predviđeno da izabrani izvođač, osim građevinskih radova, obezbijedi i kompletnu opremu, namještaj, audio-vizuelne sisteme, rasvjetu, instalacije i uređenje okolnog prostora.

Postupak je ranije raspisan sa rokom za dostavljanje ponuda do 20. novembra 2026. godine, ali će dalji tok nabavke zavisiti od rješavanja podnesene žalbe.

Privremena obustava tako je otvorila pitanje dinamike realizacije investicije, čija vrijednost ovaj projekat svrstava među najveće planirane pojedinačne nabavke Elektroprivrede Republike Srpske.

Dugotrajna suša otežala je početak jesenje sjetve u Republici Srpskoj, a poljoprivrednicima dodatne probleme stvaraju rast cijena goriva i mineralnih đubriva. Na pojedinim parcelama zemljište je toliko tvrdo da je obrada gotovo nemoguća, zbog čega proizvođači čekaju padavine kako bi nastavili pripremu njiva i sjetvu ozimih kultura.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, cijene pojedinih vrsta mineralnih đubriva porasle su do 25 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je gorivo takođe značajno poskupjelo. Kako prenose Nezavisne, zbog nedostatka vlage priprema zemljišta na pojedinim površinama trenutno je veoma otežana.

Dodatni prolazi poljoprivredne mehanizacije tamo gdje je oranje ipak moguće povećavaju troškove proizvodnje, dok se proizvođači nadaju da će najavljene padavine omogućiti da se radovi nastave bez većih kašnjenja.

Pšenica bi mogla zauzeti veće površine

Marinković smatra da još nije kasno za jesenju sjetvu, jer su promijenjeni klimatski uslovi uticali i na pomjeranje uobičajenih rokova. Značajniji radovi na sjetvi pšenice i ječma očekuju se nakon kiše, a do sada je ječam zasijan tek na manjim površinama.

Prema njegovoj procjeni, ove godine bi pšenica mogla zauzeti nešto veće površine nego lani. Jedan od razloga je skuplja proizvodnja kukuruza, koji je osjetljiviji na nedostatak vlage.

Ipak, konačan obim sjetve zavisiće od vremenskih prilika i mogućnosti da poljoprivrednici u narednom periodu pripreme zemljište.

U Federaciji BiH đubrivo skuplje i do 30 odsto

Slični problemi prisutni su i u Federaciji BiH, gdje poljoprivrednici zbog suve zemlje imaju poteškoće sa oranjem i pripremom parcela.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, upozorio je da je zemljište na pojedinim mjestima toliko tvrdo da otežava rad mehanizacije, uz rizik od kvarova i oštećenja opreme.

On je naveo da su cijene đubriva ranije rasle i do 50 odsto, a da je zabilježeno i novo poskupljenje od oko 30 odsto. Dalje kretanje cijena, kako je istakao, zavisiće i od troškova goriva i stanja na tržištu.

Troškovi rastu, otkupne cijene stagniraju

Iako se očekuje da površine zasijane pšenicom i ječmom u Federaciji BiH budu približno na prošlogodišnjem nivou, ostaje neizvjesno kakav će biti kvalitet proizvodnje.

Bićo je upozorio da troškovi poljoprivredne proizvodnje kontinuirano rastu, dok otkupne cijene pšenice i drugih proizvoda godinama uglavnom stagniraju. Takav odnos cijena dodatno smanjuje prostor za zaradu proizvođača.

Pred poljoprivrednicima je tako period u kojem će vremenske prilike imati ključnu ulogu ne samo u određivanju dinamike sjetve već i u procjeni konačnog prinosa i isplativosti proizvodnje.

Ovog vikenda počinje zimsko računanje vremena, pa ćemo u noći sa subote na nedjelju spavati sat duže. Kazaljke na satu pomjeraju se jedan sat unazad, sa tri na dva časa, čime se završava ljetno računanje vremena.

Promjena se ove godine obavlja u noći između 24. i 25. oktobra, a cilj je usklađivanje vremena sa zimskim dijelom godine, kada su dani kraći, a noći duže, piše Klix.ba.

Pomjeranje kazaljki utiče na svakodnevne navike, raspored prevoza i radno vrijeme pojedinih službi. Iako se sat vremena više može činiti kao prednost za odmor, promjena ritma spavanja kod nekih ljudi može privremeno izazvati umor i poteškoće sa prilagođavanjem.

Zimsko računanje vremena primjenjuje se u većem dijelu Evrope, a prelazak se obavlja prema unaprijed utvrđenom rasporedu. Ljetno računanje vremena ponovo će početi na proljeće, kada se kazaljke pomjeraju jedan sat unaprijed.

Rasprave o ukidanju sezonskog pomjeranja sata u Evropskoj uniji traju godinama, ali jedinstveno rješenje još nije uvedeno, pa se promjena vremena nastavlja i ove godine.

Evropski revizorski sud utvrdio je ozbiljne propuste u pripremi, finansiranju i nadzoru infrastrukturnih projekata na zapadnom Balkanu, a među najznačajnijim primjerima naveden je i Koridor Vc u BiH, čija izgradnja, prema ocjeni revizora, neće biti završena do 2030. godine.

Problemi se odnose na kašnjenja u realizaciji, odobravanje grantova mimo propisanih uslova i nedovoljnu kontrolu trošenja novca, dok odgovornost nije samo na domaćim institucijama već i na Evropskoj komisiji, koja je podržavala projekte bez potpune provjere njihove spremnosti, pišu Nezavisne.

Posebnu pažnju privukao je slučaj pošumljavanja terena na jednoj od dionica autoputa. U dokumentaciji projekta navedeno je da je za sadnju i obnovu vegetacije izdvojeno 1,05 miliona evra, ali su revizori tokom obilaska utvrdili da na lokaciji nema vidljivih tragova pošumljavanja.

„Dobili smo račune u iznosu od svega 35.000 evra, što je oko tri odsto budžeta od 1,05 miliona evra“, navedeno je u izvještaju Evropskog revizorskog suda.

Preostali novac, prema objašnjenju nosioca projekta, iskorišten je za finansiranje mreža za stabilizaciju kosina. Revizori su, međutim, ukazali i na naknadnu sadnju drveća na veoma maloj površini, uz male izglede da posađena vegetacija opstane.

Izvještaj ukazuje i na probleme u dodjeli bespovratnih sredstava. U jednom slučaju grant je odobren iako je za konkretnu dionicu već bilo obezbijeđeno cjelokupno kreditno finansiranje. Nakon odobravanja granta, banka koja je trebalo da finansira projekat povukla je dio sredstava.

Takva praksa nije u skladu sa pravilima koja predviđaju da grantovi pomognu projektima za koje nije moguće obezbijediti kompletno finansiranje putem kredita. Revizori nisu precizirali o kojim dionicama je riječ, pa se njihova konkretna identifikacija ne može pouzdano utvrditi samo na osnovu izvještaja.

Kritike su upućene i Evropskoj komisiji zbog oslanjanja na informacije domaćih partnera i nedovoljno rigoroznog finansijskog nadzora. Prema nalazima revizora, nedostaci u praćenju i izvještavanju ograničili su mogućnost pravovremenog reagovanja na kašnjenja, rizike tokom realizacije i probleme u održivosti projekata.

Evropska komisija je, prema izvještaju, podržavala i projekte koji nisu bili dovoljno pripremljeni za realizaciju, dok delegacije EU u zemljama regiona nisu uvijek raspolagale svim tehničkim informacijama o projektima.

Nalazi se odnose na projekte finansirane kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan od 2016. godine. Izvještaj ukazuje na sistemske slabosti u pripremi i kontroli investicija, ali sam po sebi ne predstavlja dokaz da je u konkretnim slučajevima počinjeno krivično djelo.

Za BiH, kašnjenje na Koridoru Vc znači da se završetak jednog od najvažnijih saobraćajnih projekata u zemlji ponovo udaljava, dok revizorski nalazi otvaraju pitanja o načinu upravljanja javnim novcem, kvalitetu pripreme projekata i odgovornosti institucija koje odobravaju i nadziru njihovo finansiranje.