Kategorija: Vijesti

Oglasio se 61-godišnji Srbin Ljubiša Karović, koji je tokom leta iz Soluna za Memingen u Njemačkoj teško povrijeđen nakon što je pukao prozor aviona, usljed čega se našao sa polovinom tijela van kabine, što je izazvalo šok.

Incident se dogodio u petak ujutro, 10. jula, na letu FR1879 kompanije Ryanair. Nekoliko minuta nakon polijetanja, prema svjedočenjima putnika, začuo se zaglušujući prasak kada se dio motora odvojio i udario u prozor pored kojeg je sjedio 61-godišnji Srbin.

Udar je razbio prozor, a nagla dekompresija izazvala je da putnik bude povučen ka otvoru, pri čemu su mu glava i ramena izašli van trupa aviona na visini od oko 20.000 stopa. Njegova supruga, zajedno sa drugim putnicima, držala ga je sve dok nisu uspjeli da ga uvuku nazad u unutrašnjost aviona.

“Bio sam sav u krvi, lice i ruke su mi krvarili”

Gotovo dvije nedjelje kasnije, u intervjuu za njemački list Bild, Ljubiša Karović opisao je dramatične trenutke koje je preživio:

“Spavao sam. Poslije nekog vremena probudio me je veoma snažan prasak koji je zvučao kao eksplozija bombe. Samo na trenutak sam bio svjestan, a ostatka se ne sjećam. Kada sam ponovo došao sebi, bio sam sav u krvi. Krv mi je tekla niz lice i ruke. Čim zatvorim oči, vraćaju mi se slike svega što sam doživio tokom tih nekoliko minuta. To je noćna mora koju ne mogu da opišem riječima.”

U nesreći je zadobio opekotine na dijelu desne ruke i na leđima. Takođe, desna strana tijela bila mu je privremeno paralizovana, dok su desno uho i desno oko djelimično oštećeni. Kako navodi, jedno vrijeme nije osjećao ništa.

“Moj život je potpuno poremećen”

Prije ovog incidenta, 61-godišnjak je vodio veoma aktivan život, bio je energičan i volio je putovanja avionom. Međutim, sada se sve promijenilo.

“Sada mi sve smeta. Buka i galama mi smetaju, ne mogu da hodam ulicom, sve mi smeta. Psihički sam dotakao dno. To utiče i na moj posao i na moju porodicu. Šta će sada biti, sve je zavisilo od mene, bio sam ‘motor’ cijele porodice. Moj život je potpuno poremećen. Uopšte ne mogu da se skoncentrišem. Ne uspijevam da usmjerim pažnju ni na šta. To znači da jednostavno više ne funkcionišem kako treba.”

Kako je naglasio:

“Ne razmišljam čak ni o tome da ponovo uđem u avion. Svaki put kada čujem avion, obuzme me panika i dobijem temperaturu. Uopšte nisam dobro.”

Telegraf prenosi da za sada nije poznato da li će ikada moći da se vrati normalnom životu. Još nije jasno da li će morati da bude podvrgnut hirurškom zahvatu ili će zaštitnu kragnu na vratu morati da nosi još duže vrijeme.

“Zgrabila sam ga za noge”, rekla je njegova supruga.

Prije nekoliko dana, njegova supruga, Svetlana Grković, koja ga je, zajedno sa drugim putnicima, spasila od sigurne smrti, govorila je za srpsku mrežu Nova o ovom incidentu.

“Kao da je dio motora otpao i udario u prozor pored kojeg je Ljubiša sjedio. Odmah sam reagovala i zgrabila ga za noge. Pomislila sam: ‘Ako ćemo da umremo, umrijećemo zajedno.’ Bilo je užasno”, rekla je.

Oko pet minuta se svom snagom držala za muža, dok drugi putnici nisu potrčali u pomoć i uspjeli da ga vuku nazad u kabinu, dok su im maske za kiseonik već spale.

Svetlana se sjeća da su joj odmah dotrčali muškarac i žena.

“Došli su da mi pomognu. Sjećam se muškarca i žene. Mnogo nam je pomogao, i meni i Ljubiši”, rekla je, izrazivši želju da ga ponovo sretne kako bi mu se lično zahvalila.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir održao je sastanak sa predsjednikom Saveza sindikata radnika unutrašnjih poslova Republike Srpske Nebojšom Prodanovićem.Na sastanku je razgovarano o aktivnostima koje Ministarstvo sprovodi s ciljem unapređenja položaja zaposlenih i daljeg jačanja kapaciteta MUP-a.Sagovornici su razgovarali o povećanju plata zaposlenima za pet odsto od prvog avgusta, što predstavlja nastavak aktivnosti usmjerenih na poboljšanje materijalnog položaja pripadnika Ministarstva.

Jedna od tema sastanka bilo je i usvajanje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima. Ovim izmjenama omogućava se da svi penzionisani policijski službenici imaju retroaktivno pravo na novi obračun penzije u skladu sa zakonom iz dve hiljade devetnaeste godine, prema kojem se lični koeficijent za penziju utvrđuje na osnovu pet najpovoljnijih godina, piše ATV.Ministar Budimir i predsjednik Saveza sindikata izrazili su opredijeljenost za nastavak otvorenog socijalnog dijaloga i partnerskog odnosa, kako bi se zajedničkim djelovanjem očuvala stabilnost sistema i dodatno ojačala efikasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Zbog sporova koji se vode oko statusa Evropskog univerziteta “Kallos” iz Tuzle, Komora doktora medicine Republike Srpske obustavila je izdavanje licenci doktorima sa diplomama ove visokoškolske ustanove.

Unajnovijem biltenu Komore doktora medicine RS navodi se da su istovremeno izmijenjeni uslovi za izdavanje licenci, koje će ubuduće dobijati samo ljekari sa diplomama medicinskih fakulteta čiji je studijski program akreditovan prema standardima Svjetske federacije za medicinsko obrazovanje (WFME).

To znači da će zahtjevi diplomaca Evropskog univerziteta “Kallos” ostati na čekanju do okončanja sudskih postupaka koji se vode protiv ove visokoškolske ustanove. Kako je navedeno, Komora trenutno razmatra četiri takva zahtjeva, piše Capital.

– Ta četiri zahtjeva podnesena su u vrijeme kada fakultet nije imao akreditaciju i dok su se vodili sudski postupci. Na osnovu njih nisu izdate licence Komore doktora medicine RS – rekla je predsjednica Komore Ljiljana Tadić Latinović.

Na sjednici je istaknuto da je Komora do sada izdala samo jednu licencu doktoru sa diplomom Medicinskog fakulteta “Kallos”, i to u periodu kada je ta ustanova imala važeću licencu za rad.

Podsjećamo, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona oduzelo je Evropskom univerzitetu “Kallos” dozvolu za rad 28. oktobra 2024. godine, nakon postupka provjere ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.

Univerzitet je potom pokrenuo upravni spor pred Kantonalnim sudom u Tuzli, koji je 31. decembra 2024. godine odložio izvršenje tog rješenja do okončanja sudskog postupka.

Međutim, Ministarstvo je 14. novembra 2025. godine donijelo novo rješenje kojim je “Kallosu” utvrđena trajna zabrana obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja na području Tuzlanskog kantona, a ono je postalo konačno 27. novembra iste godine.

Ipak, Ministarstvo još ne može potvrditi da li je rješenje i pravosnažno, jer nema informaciju da li je visokoškolska ustanova protiv njega pokrenula novi upravni spor.

Komora je od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske zatražila zvanično izjašnjenje o tome da li su validne potvrde o položenom stručnom ispitu koje kandidati prilažu uz zahtjeve za izdavanje licenci.

Na sjednici je navedeno i da su pooštreni kriterijumi za angažovanje gostujućih ljekara.

Sve bolnice u Republici Srpskoj ubuduće će biti obavezne da prijave gostujuće doktore, dok će svi ljekari koji rade u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske morati da posjeduju licencu Komore.

Izuzetak su edukatori koji dolaze radi obuke za rad na medicinskim aparatima, ali će i za njih biti potrebna posebna potvrda za dane kada obavljaju edukaciju.

Tokom rasprave pomenut je i Medicinski fakultet u Goraždu, čijim diplomcima Komora ranije nije izdavala licence.

Kako je zaključeno, takva odluka pokazala se opravdanom jer taj fakultet više formalno-pravno ne postoji.

Vlada Republike Srpske je danas, 21.jula, na 16. telefonskoj sjednici, proglasila 4. avgust 2026. godine Danom žalosti u Republici Srpskoj, povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja”.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Vlade.

Jedna od izgrađenih dionica auto-puta u Federaciji BiH i dalje je zatvorena za saobraćaj. Iako su radovi završeni, vozači njome još ne mogu prolaziti.

Dionica Buna – Počitelj završena je još prije pet godina, ali do danas njome ne voze automobili. U međuvremenu su počeli radovi na susjednoj dionici, ali ni njena izgradnja neće biti dovoljna da se ovaj dio Koridora 5C konačno otvori za saobraćaj.

Krajem 2024. godine BiznisInfo.ba objavio je priču o dionici auto-puta Buna – Počitelj koju je nazvao „auto-put koji ne vodi nikuda“. Tada je već nekoliko godina bila potpuno završena, ali nije mogla biti puštena u saobraćaj jer nije bila povezana s ostatkom Koridora 5C.

Danas, u ljeto 2026. godine, situacija je na prvi pogled gotovo ista. Moderno izgrađenom dionicom dugom 7,2 kilometra i dalje ne prolaze vozila, iako je završena još prije pet godina.

Ipak, u međuvremenu se dogodio važan pomak. Počeli su radovi na susjednoj dionici Tunel Kvanj – Buna, dugoj 5,1 kilometar, koja predstavlja nastavak izgradnje Koridora 5C prema Mostaru.

Sa južne strane sve je povezano

Ono što cijelu situaciju čini još neobičnijom jeste činjenica da je dionica Buna – Počitelj sa južne strane već potpuno povezana s ostatkom izgrađenog auto-puta.

Naime, od petlje Počitelj vozači danas mogu nastaviti vožnju auto-putem sve do graničnog prelaza Bijača, gdje se Koridor 5C nastavlja na mrežu auto-puteva u Hrvatskoj. Drugim riječima, cijeli južni dio pravca od Počitelja prema granici već godinama funkcioniše. Problem postoji isključivo na sjevernoj strani, odnosno prema Mostaru.

Jedna dionica blokira cijeli pravac

Da bi dionica Buna – Počitelj konačno bila puštena u saobraćaj, potrebno je izgraditi još dvije dionice. Jedna od njih, Tunel Kvanj – Buna, trenutno je u izgradnji.

No, ključ predstavlja dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, duga 9,2 kilometra, čija gradnja nije ni počela. Ova dionica je već duže vrijeme blokirana zbog neriješenog pitanja vojne imovine, što znači da je problem izvan samih „Autocesta FBiH“.

Dok se ovaj spor ne riješi i ne počne gradnja, ni već završena dionica Buna – Počitelj, niti dionica Tunel Kvanj – Buna, koja se sada gradi, neće moći ostvariti svoju punu saobraćajnu funkciju.

Milioni na čekanju

To znači da već pet godina potpuno izgrađen auto-put praktično stoji neiskorišten.

Istovremeno, ulažu se stotine miliona maraka u nastavak izgradnje Koridora 5C, ali će puni efekat tih investicija biti vidljiv tek kada bude riješena posljednja „karika“ između Mostara i Bune.

Tek završetkom dionice Mostar jug – Tunel Kvanj vozači će prvi put moći neprekidno voziti auto-putem od Mostara prema Počitelju, Bijači i dalje prema Hrvatskoj.

Do tada će dionica Buna – Počitelj ostati jedan od najvećih infrastrukturnih paradoksa u Bosni i Hercegovini – moderan auto-put završen prije pet godina, ali bez automobila.

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Janković ozvaničiće danas početak izgradnje kružne raskrsnice u Lončarima u opštini Donji Žabar.

Iz ovog preduzeća je najavljeno da bi zvaničnom početku radova trebalo da prisustvuju ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović i načelnik opštine Donji Žabar Pero Pavlović.

Početak radova biće ozvaničen u 8.30 časova na lokalciji buduće kružne raskrsnice, a nakon toga planirane su izjave.

Raskrsnica u Lončarima je saobraćajno ključno čvorište u regionu. Nalazi se na tromeđi opština Donji Žabar, Pelagićevo i Brčko distrikta, a u neposrednoj je blizini grada Orašja.

Ukrštanje magistralnih pravaca Banjaluka – Bijeljina i Orašje – Tuzla čini ovu lokaciju jednom od najfrekventnijih u Republici Srpskoj.

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto
Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Za 55 dana izgubio sam 30 kilograma, rekao je bivši logoraš Ostoja Šarčević danas, u ponedjeljak, 20. jula 2026. u Derventi, gdje je stigla grupa američkih tužilaca, koji istražuju zločine nad Srbima u logorima Rabić i Dom vojske.

Tužioci, kako se vjeruje, prikupljaju podatke o licima nastanjenim u Americi, koja su počinila zločine u Derventi tokom 1992. godine, a planirano je da u četiri dana osam srpskih logoraša da izjave američkim istražiocima, u prostorijama Osnovnog suda u Derventi.

“Na Čardaku sam zarobljen 26. aprila 1992. godine. Otjeran sam u Dom vojske, zarobljenik, gdje sam proveo 55 dana. Za tih 55 dana pobjegao sam sa 48 kilograma, tako mi je bilo ‘fino’ da sam za 55 dana izgubio 30 kilograma”, rekao je Šarčević, piše RTRS.

“Da se čuje naš glas”

Bivši logoraš Pero Novaković naveo je da su na putu da se nešto dokaže.

“Na putu smo da se nešto dokaže, da se čuje naš glas o tome kako smo prošli u Derventi za vrijeme rata od strane pojedinaca koji su se razbježali po svijetu, a pogotovo u Ameriku, jer tamo je bolji život, bili su zaštićeni. Nadam se da će svako od njih doći ovdje i da će morati da odgovara za ono što su radili. Ima ih mnogo i u Australiji”, rekao je Novaković.

Svjedočio je danas pred istražiocima i Željko Stajčić, koji nije dao izjave za novinare, a tužioci su saslušali i predsjednika Udruženja logoraša Derventa Dragu Kneževića.

Šta su pitali Kneževića

“Pitali su me šta se sve dešavalo u logorima Rabić i Dom vojske. Detaljno su me sve pitali. Radi se o više osumnjičenih lica, ali ne mogu govoriti imena radi istrage. Baš su detaljno ispitivali o svakom tom licu koje je počinilo zločine ovdje, pa čak i kakve su čizme imali”, rekao je Knežević.

On je dodao da će tužioci odraditi posao kada se vrate u SAD.

Prošli golgotu

“Ovo je dalo nekakvu nadu nama ratnim logorašima koji smo prošli golgotu u tim logorima, mučenje i patnju. Ti američki tužioci su se interesovali šta se dešavalo u logorima. Oni su zasad izabrali osam zarobljenika i ja ne mogu da govorim o nekim imenima, ali pretpostavljam da ima dosta onih koji su promijenili svoja imena, a činili su ovdje ratne zločine, pa otišli u Ameriku misleći da ih više nikada neće stići istina i pravda”, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, američki istražioci – tužioci najviše pažnje posvetiće slučajevima koji se odnose na braću Murisa i Harisa Skelića.

“Američki istražioci zainteresovani su za braću Skeliće, pogotovo što su na osnovu lažnih iskaza da nisu bili učesnici proteklog rata dobili radne dozvole i vize za boravak u SAD”, rekao je Knežević.

Strašni zločini

Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac nada se da je dolazak američkih istražilaca – tužilaca u Derventu konačno početak istrage koja će dovesti do sudskog spora i da će odgovarati počinioci strašnih zločina nad Srbima.

Ona je rekla Srni da Tužilaštvo BiH za 30 i više godina nije našlo za shodno da se bavi zločinima nad Srbima u proteklom ratu u logoru za Srbe u Derventi.

“I, evo, danas imamo vijest da su istražioci iz Amerike došli da ispitaju ljude koji su bili u tom logoru, preživjeli strašne torture i sad će posvjedočiti šta se sve dešavalo”, navela je Graorčeva.

Krajnje vrijeme

V.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić kaže da je krajnje vrijeme da se uspostavi sistem odgovornosti unutar pravosuđa BiH jer oni koji su godinama bili dužni da sprovode istrage, podižu optužnice i procesuiraju odgovorne za ratne zločine nad Srbima moraju snositi odgovornost za nečinjenje.

“Trideset dvije godine nečinjenja ne mogu se više opravdavati ni složenošću predmeta, ni nedostatkom vremena, ni bilo kakvim drugim izgovorima”, naglasio je Nuždić.

U Derventi su tokom proteklog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i tadašnje muslimanske snage napale lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Formirani su logori za Srbe, među kojima su najozloglašeniji bili u Domu vojske i na lokaciji Rabić.

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, što znači da će prenos novca s jednog na drugi račun u banci za fizička i pravna lica biti momentalan, odnosno izvršen u nekoliko sekundi, 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine.

Iz Centralne banke saopšteno je da je ovim napravljen najznačajniji iskorak u modernizaciji platne infrastrukture u zemlji u posljednjih 25 godina, te da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u BiH, a u početnoj fazi priključile su se Inteza Sanpaolo banka, Rajfajzen i Šparkase banka koje su izvršile potrebno tehničko prilagođavanje i uspješno završile testiranje.

Tri banke prve u sistemu instant plaćanja
Kako navode, ove tri banke zajedno čine četvrtinu ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a građani i privredni subjekti, klijenti tih banaka, kao i ostalih kada se pridruže, moći će izvršavati platne transakcije u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Instant plaćanja donose brojne koristi građanima, privredi, bankama i ukupnoj ekonomiji BiH.

Koje su prednosti za građane, privredu i banke
“Građanima omogućavaju da sredstva budu dostupna odmah. Privredi donose brži priliv sredstava, efikasnije upravljanje novčanim tokovima i bolju likvidnost. Bankama pružaju modernu infrastrukturu za razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva”, ističu iz Centralne banke.

Naknada Centralne banke za obradu transakcije u instant platnom sistemu niža je u odnosu na postojeću naknadu za obradu transakcija u žiro kliring sistemu.

Guverner Centralne banke Jasmina Selimović rekla je da uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima i spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga.

Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke, a projekt je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije EU u BiH.

Podrška Evropske unije i planovi za dalji razvoj
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje domaćeg sistema za instant plaćanja predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu EU.

“Usklađivanjem platne infrastrukture s evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i instant finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže”, rekao je Soreka, prenosi Srna.

Prema njegovim riječima, EU izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

“Ovakav rezultat, ostvaren u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima, pokazuje da se napredak može postići uz jasnu viziju i stručnu posvećenost”, poručio je Soreka.

U narednom periodu Centralna banka planira dalji razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga koji će građanima i privredi omogućiti još jednostavnije, bezbjednije i inovativnije načine plaćanja.