Kategorija: Vijesti

Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korišćenje vjetroelekrane Trusina u opštini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog kojeg inače BiH prijeti arbitraža.

Izvršna vlast u Srpskoj 2019. godine je raskinula ugovor o koncesiji sa “Kermas energijom” iz Zagreba, zbog čega oni imaju spreman odštetni zahtjev od 102 miliona evra (oko 200 miliona KM).

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. novembra 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama RS i Zakon o Vladi RS. Ta odluka objavljena je u “Službenom glasniku Republike Srpske” 10. decembra, a stupiće na snagu osmog dana od dana objave.

Više detalja o samom pozivu firmama da grade VE Trusina te komentaru o tome zašto se niko nije prijavio na poziv pokušali smo dobiti od resornog ministra Petra Đokića, ali ni on, ni zaposleni u njegovom kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi
Nikakve detalje po ovom pitanju nije znao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

“Znam samo da raniji investitor nije ispunio uslove i obaveze koji su od njega traženi i da je zato raskinuta ta koncesija. Šta će dalje biti – ne znam. Mi se nadamo i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi”, rekao je Avdalović za “Nezavisne novine”.

I to je praktično najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktuelnije.

Sve počelo 2012
Zato ćemo se vratiti u 2012. godinu kada je sve počelo.

Devetnaestog oktobra 2012. Vlada RS je sa firmom “Eol prvi”, sa sjedištem u Nevesinju, a u vlasništvu od 97 odsto strane firme “Kermas” iz Zagreba, zaključila ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 miliona KM.

Nakon zaključenja glavnog ugovora ugovorne strane su zaključile i tri aneksa ugovora, a Vlada RS je firmi “Eol prvi” dala koncesiju na 30 godina.

Prema tim ugovorima, u gradnji VE Trusina sa 87 odsto sredstava trebalo je da učestvuje kompanija “Kermas”, “Eol prvi” sa 10 odsto, a opština Nevesinje sa tri odsto.

Projekat je podrazumijevao gradnju 15 vjetroturbina ukupne instalisane snage 49,5 megavata, sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-časova struje, što je kapacitet da snabdijeva oko 40.000 domaćinstava.

Početak izgradnje prolongiran više puta
Od trenutka potpisa ugovora krenula je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno BiH.

Naime, više puta je najavljivan početak građevinskih radova na planiranim objektima.

Godine 2016. je rečeno da bi se trebalo dogoditi u martu, a da bi energetsko postrojenje trebalo da bude pušteno u rad već do kraja 2017. godine. To se nije desilo.

U junu 2018. godine direktor “Eola prvog” Zlatko Mandžuka kazao je da očekuje da u “narednih desetak dana dobiju i dozvolu za izgradnju, čime bi konačno krenuli sa prvim radovima, te da bi prvi kilovati struje trebalo da poteku krajem 2019. godine”.

Ni to se nije desilo.

Ugovor raskinut 2019
A onda, 7. marta 2019. godine Vlada RS, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, je jednostrano raskinula koncesioni ugovor sa “Eol prvim”, odnosno “Kermasom”, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankarsku garanciju za uredno izvršenje ugovora.

Zbog toga je “Kermas” odmah krenuo u borbu, te je zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika su našli u Advokatskoj kancelariji “Baroš i partners” iz Banjaluke, iz koje su se direktno obratili i Savjetu ministara BiH.

U pismu upozorenja, koje je dostupno na njihovoj internet stranici i koje je objavljeno 29. februara 2024, oni traže da im se vrati koncesija, koja im je, kako tvrde, oduzeta nezakonito, ili da im se, u suprotnom, isplati odšteta od 102.056.122 evra (oko 200 miliona KM).

“U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješavanja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Savjetu ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uslove za pokretanje arbitražnog postupka”, naveli su iz kancelarije “Baroš”.

Arbitraža (ni)je pokrenuta
Od pisma Baroša prema Savjetu ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, ali, kako stvari stoje, upozorenja da će pokrenuti arbitražu pred Međunarodnim sudom za rješavanje sporova u Vašingtonu nisu sproveli u djelo. Bar tako tvrde.

“Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlašćenja da govorim o tome”, kratko je za “Nezavisne” rekao advokat Predrag Baroš.

Nikakve detalje po ovom pitanju nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva RS, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

Petar Đokić, resorni ministar, rekao je 13. novembra 2025. da su se stvorili formalni uslovi da se uđe u razgovore sa “Kermasom” i da se izbjegne arbitraža.

“Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže”, rekao je tada Đokić.

Sve je nedavno komentarisao i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, koji tvrdi da će “Kermas” dobiti spor sa BiH, odnosno Republikom Srpskom.

Naveo je da je Savjet ministara BiH na dnevnom redu imao informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući kako su raspravljali o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići neki povoljan rezultat po BiH.

Željeznice Republike Srpske voze počasni krug. Vozovi 6402 i 6403, a liniji Doboj – Banjaluka i Banjaluka -Doboj u subotu su se posljednji put ukrstili u Prisoju. Od juče, ovi vozovi više ne saobraćaju.

Željezničari su objavili posljednje, kako kažu istorijske, fotografije ova dva voza uz snažnu poruku.

– Ovi vozovi su saobraćali i za vrijeme rata, a sada više neće voziti. To je nama naša politika dala! Ministar saobraćaja kaže da putnički vozovi nisu ukinuti, ali od juče ih imamo 17 manje! A nemamo nijedan međuentitenski, niti međunarodni voz – poručili su putem društvenih mreža članovi Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti na “Željznicama RS”.

Uz polaske na relaciji Doboj – Banjaluka – Doboj, novim voznim redom u putničkom saobraćaju, prorijeđeni su i polasci iz Doboja za Petrovo na Ozrenu.

Željezničari poručuju da vozovi nisu samo prevozna sredstva nego i simbol povezanosti, tradicije i povjerenja građana u Željeznicu.

– Svaki polazak vozom iz Doboja za Banjaluku ili za Petrovo Novo nosio je sa sobom živote, rutinu i uspomene stotina putnika – poručili su željezničari.

Kako je već pisala Srpskainfo, sindikalci su nedano upozorili da novi vozni red znači početak kraja putničkog željezničkog saobraćaja u Srpskoj.

Iz Ministarstva odgovaraju da novi red vožnje, na koji su dali saglasnost “nije mjera ukidanja putničkog saobraćaja, već odgovorna strategija koja je usmjerena na stabilizaciju poslovanja „Željeznica RS“ iočuvanje putničkog saobraćaja.

Podsjećamo, u novembru je predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio da putnički saobraćaj na “Željeznicama RS” treba ukinuti jer je neisplativ.

Potom su se pojavile spekulacije da bi teretni saobraćaj mogao preuzeti “Pavgord”, kompanija biznismena Gordana Pavlovića, koja je ranije preuzela i “Mitalov” rudnik u Prijedoru i “Mitalovu” Željezaru u Zenici.

– Navodno, postoje indicije da “Pavgord” hoće da registruje svog operatera i da sam vozi svoju rudu, od Omarske do Zenice. Ako bi se to desilo, “Željeznice RS” bi ostale bez prihoda od oko 37 miliona godišnje, što je najznačajniji prihod ŽRS – rekao je ranije za Srpskainfo Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara RS.

On je tada dodao da ovu priču još niko nije zvanično potvrdio, ali da se ona “već mjesecima pronosi prugama od Zvornika do Novog Grada.”

Ne postoji kazna koja će nam vratiti u život Radenka Bašića, niti dati adekvatnu satisfakciju za njegovo brutalno ubistvo i gubitak velikog čovjeka, profesionalca i policajca i zaštitnika pravde i zakona u svakom smislu te riječi, poručio je danas ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir nakon izricanja presude za Bašićevo ubistvo.

Kako je naveo, ipak je jako bitno da izvršioci i nalogodavci njegove likvidacije dobiju maksimalnu sankciju koju zaslužuju, što će nadam se dobiti u drugostepenom postupku.

On je istakao da su policijski službenici danas širom Republike Srpske, od Novog Grada, Prijedora, Petrova, Vlasenice, Višegrada, Istočnog Sarajeva do Trebinja pokazali solidarnost, iščekujući presudu ubicama njihovog kolege.

“Ponosan sam na sve pripadnike MUP-a i njihov gest. Niko od nas nije zaboravio to martovsko jutro kada je Radenko Bašić ubijen i vjerujem da taj događaj nije ostavio ravnodušnim nijednog građanina. Zato i presuda izvršiocima mora biti adekvatna, jer udar na policiju je udar na državu”, rekao je ministar Budimir.

Inače, Sud BiH osudio je danas Dalibora Railića zvanog Dugi na 29 godina i Aleksandra Miljatovića na 34 godine zatvora zbog ubistva načelnika Sektora kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića koji je ubijen hicem u potiljak 21. marta 2022. godine u Prijedoru.

Današnje usvajanje Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskom saboru izazvalo je oštre reakcije iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, uz ocjenu da se problem mora rješavati na međunarodnom nivou zbog mogućih prekograničnih posljedica.

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača ocijenio je da je riječ o još jednom, kako je naveo, „šamaru iz Hrvatske“ kada je u pitanju Trgovska gora. On je rekao da su institucije iz BiH do sada nastojale da objasne zbog čega je odabrana lokacija neadekvatna i opasna za opštine u slivu rijeke Une.

„S druge strane, oni nas sve ovo vrijeme nisu uključivali ni u svoje planove, ni u rezultate istraživanja. Ne znamo šta im je sljedeći korak“, rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, dalja objašnjavanja treba ostaviti po strani, jer je, kako tvrdi, u Hrvatskoj jasno na koji način je lokacija izabrana. On smatra da je krajnje vrijeme da se pitanje Trgovske gore rješava pred međunarodnim tijelima.

„Ovo je problem koji će se morati rješavati na međunarodnom nivou, pred Komesarijatom Espo konvencije ili u sudskom postupku“, rekao je Drljača.

Hrvatski sabor je danas većinski podržao Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čime je ta lokacija, prema ocjenama kritičara, zakonski definisana kao mjesto za smještaj radioaktivnog i drugog opasnog otpada iz Hrvatske.

Predsjednik Udruženja „Green Team“ iz Novog Grada Mario Crnković ocijenio je da je takav potez nekorektan i neprihvatljiv, jer se, kako je naveo, pod izgovorom potrebe Hrvatske za zbrinjavanjem otpada rizik prebacuje na susjednu državu.

„Ovaj zakon isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora za smještaj radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane, kao i drugih opasnih otpada sa teritorije cijele Hrvatske“, naveo je Crnković.

On je istakao da usvajanje zakona po hitnoj proceduri i kroz lex specialis predstavlja jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno i u skladu sa međunarodnim obavezama o prekograničnim uticajima na životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Crnković je podsjetio da su institucije BiH, entiteta, kantona, lokalnih zajednica, kao i stručna i naučna javnost, godinama upućivale upozorenja i protivljenja Republici Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, ignorisani su zaključci Vijeća ministara BiH, odluke entitetskih parlamenata i brojni akti lokalnih zajednica u regiji Trgovske gore.

„Namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo“, naglasio je Crnković.

On je dodao da su zanemareni i stavovi lokalnog stanovništva sa obje strane rijeke Une, koje nije imalo stvarnu mogućnost učešća u odlučivanju niti pravovremeno informisanje.

„Bosna i Hercegovina nije imala ekonomske, niti energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita“, rekao je Crnković.

Na kraju je poručio da su odgovorni i dobrosusjedski odnosi neophodni objema državama, te da se ekološki izazovi ne mogu rješavati na račun zdravlja i sigurnosti stanovništva.

Pred Sudom BiH izrečene su prvostepene presude Daliboru Railiću i Aleksandru Miljatoviću za ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenka Bašića.

Miljatović je osuđen kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva na kaznu zatvora od 34 godine, a Railić je osuđen kao nalogodavac na 29 godina zatvora.

Railić je osuđen i za druga krivična djela. U presudi se ističe da je Railić ponudio 50 hiljada evra Miljatoviću da ubije Bašića, jer mu je on predstavljao problem u nedozvoljenom prometu droge.

Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv koga je postupak razdvojen.

Podsjećamo, Radenko Bašić, načelnik Sektora krim-policije ubijen je u ranim jutarnjim časovima, 21. marta 2022. godine, u prijedorskom naselju Pećani.

Veliki broj policijskih službenika okupili su se pred Sudom BiH, kako bi odali počast ubijenom kolegi Bašiću. Takođe, Policija u Srpskoj zaustavila je danas vozila i upalila rotacije u znak sjećanja na kolegu Radenka Bašića.

Danas je u Sudu BiH izricanje presude Daliboru Railiću, zvaniom Dugi i Aleksandru Miljatoviću i drugima optuženima za ubistvo Radenka Bašića, načelnika Sektora kriminalistièke policije Policijske uprave Prijedor.

U cilju izražavanja posebnog poštovanja prema nastradalom kolegi te ukazivanja na sve opasnosti i složenosti obavljanja policijskog posla, sve patrole sa obilježenim vozilima širom RS će od 10,30 do momenta izricanja presude, na mjestima gdje se zateknu, parkirati vozilo i  aktivirati svjetlosno-signalne uredjaje na službenom vozilu i fizički će biti pod auta.

U ovom slučaju Railić je optužen kao nalogodavac, a Miljatović kao direktni izvršilac Bašićevog ubistva.

Tužilaštvo BiH je zatražilo je od Suda BiH da optuženima izrekne kaznu doživotnog zatvora.

Za pomaganje u ubistvu Bašića optužen je i Igor Repajić, protiv kojeg je postupak razdvojen.

Railića optužnica tereti i za organizovani kriminal u vezi sa trgovinom droge i pranje novca.

Za organizovani kriminal postupak je ranije razdvojen protiv Harisa Gredelja i Aleksandra Ivkovića.

Osim njih u ovom predmetu su optuženi još Mirjana Vujović i Željko Simić iz Bileće, te Goran Gvozden iz Gradiške, koji su zajedno sa Railićem optuženi za organizovani kriminal i trgovinu droge.

Prema optužnici Tužilaštva BiH Railić je od 2020. do marta 2022. vodio dvije grupe: jednu za šverc droge, drugu za likvidaciju Bašića. Miljatović je optužen da je direktni izvršilac ubistva, a Repajić da mu je pomagao u bijegu i pripremi zločina.

Prema optužnici, Bašić je ubijen 21. marta 2022. godine u Prijedoru kada mu je Miljatović ispucao hitac u glavu dok je išao pješice na posao.

Kako se navodi u optužnici Miljatović je pristao da ubije Bašića za 50.000 KM koje mu je preko Repajića ponudio Railić.

Doboj/Ustupljena fotografija
Doboj/Ustupljena fotografija
Sve optužene terete da su krijumčarili narkotike od 2020. do marta 2022. godine. Drogu su nabavljali u Crnoj Gori, ali i Kolumbiji, te je transportovali u BiH gdje su je skrivali i dalje plasirali na ilegalnom narko tržištu u zemlji i inostranstvu. Komunikacija – kriptovane aplikacije “Skaj” i “Anom”. Railić je više kilograma droge kupovao od Ivkovića, koju je, osim novcem, platio i “audijem A6”.

Svi osim Gredelja su bili korisnici aplikacije “Skaj”.

Railića terete i za pranje preko 200.000 KM zarađenih od narko-biznisa a novac je ulagao u nekretnine i vozila preko uže porodice da prikrije porijeklo.

Inače, ubijeni Radenko Bašić časno je nosio policijsku uniformu, a karijeru je započeo kao policajac u Policijskoj stanici Kozarac. U proteklom ratu je kao učesnik ratnih dešavanja bio i ranjen na Krupskom ratištu.

Bio je ratni-vojni invalid devete kategorije i borac prve kategorije.

Kratko vrijeme, od 2008. godine, bio je inspektor u Policijskoj stanici Prijedor 1, a potom i zamjenik komandira.

Na mjesto načelnika Odjeljenja za opšti kriminalitet raspoređen je 2019. godine, a naredne godine na mjesto načelnika Sektora kriminalističke policije.

On je ubijen je godinu prije odlaska u zasluženu penziju, tokom svoje svakodnevne šetnje od kuće do radnog mjesta.