Kategorija: Tech

Električni prozori, servoupravljač, klima-uređaj, kamera za vožnju unazad i GPS su tek neke od inovacija koje su zauvijek promijenile prirodu automobila, a samim tim i svakodnevicu savremenih vozača. Kartica “handsfree” umnogome je olakšala upotrebu automobila. Ovaj 20 godina star izum marke Renault u trenu je osvojio brojne vozače, iako na početku i nije sve išlo tako glatko.

Iako je na početku djelovala kao ekskluzivna naprava dostojna Jamesa Bonda, karticu “handsfree” postepeno su prigrlili proizvođači automobila širom svijeta i ubrzo je postala dio serijske opreme brojnih vozila. Kao i kompakti koji su postali popularni ranih 60-ih, ovaj mali predmet tek nešto veći od kreditne kartice s vremenom je prerastao u jedan od vodećih Renaultovih izuma i ostavio neizbrisiv trag u historiji automobilske industrije.

Sve je počelo 2001. godine. Bližio se službeni početak prodaje Lagune II, limuzine koja je trebala da obilježi životni stil 21. stoljeća. Međutim, dizajneri ovog modela nisu bili u potpunosti zadovoljni završnim proizvodom i smatrali su ga nedovoljno inovativnim.

Neposredno prije službenog predstavljanja Lagune II, voditelj proizvoda Bernard Dumondel je odsjeo u nekom luksemburškom hotelu. U trenutku kada se sa magnetnom karticom u ruci zaputio prema vratima svoje sobe da bi ih otključao, iznenada mu je sinulo: zašto i automobile ne bismo otključavali beskontaktnom karticom umjesto ključem? I tako se rodila ideja o “handsfree” kartici. Dumondel je izložio svoju zamisao voditelju programa i zadivio izvršni odbor Renault Grupe (uključujući i samog Louisa Schweitzera, tadašnjeg direktora Grupe Renault). Projekt je ubrzo prihvaćen, a patent prijavljen.

Nakon modela R16 TX iz 1973., prvog francuskog automobila sa elektronskim mehanizmom središnjeg zaključavanja, i Fuega iz 1982., sa revolucionarnim sistemom daljinskog otključavanja i zaključavanja vrata, Laguna II je postala prvi serijski automobil namijenjen širokom krugu kupaca koji je bio opremljen karticom “slobodne ruke”. Zbog ovog specifičnog sistema u prvi mah je nazivana “automobilom koje se otključava bez ključa”. Renault je u narednim godinama doradio svoj sistem beskontaktnog otključavanja i zaključavanja i implementirao ga u modele Espace i Vel Satis. Zatim je svoj izum proširio na čitavu svoju ponudu vozila, od Clija preko Scenica do Meganea.

Inovacija kao spoj tehnologije i pristupačnosti

Iza minimalističkog izgleda plastične kartice “slobodne ruke” krije se napredno elektronsko jezgro, programirano da neprestano komunicira sa vozilom sa kojim je povezano.

Kada se korisnik približi vozilu, karticu očitavaju odašiljači-prijemnici raspoređeni po čitavom vozilu. Nakon što prepozna zahtjev za potvrdu kartice, vozilo emituje radio signal koji sadrži pristupni kod. Ako vozilo prepozna kod, automatski će otključati vrata. Sve to traje tek 80 milisekundi – brže od treptaja oka! Kada osoba koja kod sebe ima karticu “slobodne ruke” napusti vozilo, ugrađeni računar će u pravilnim razmacima provjeravati da li su kartica odnosno njen korisnik još uvijek u blizini. Kada kartica prestane da emituje signale, ugrađeni računar će automatski zaključati sva vrata.

Tehničke neizvjesnosti i prepreke

Prema Pascalini, razvoj kartice “slobodne ruke” je bio “veliki izazov sa brojnim rizicima”. Uprkos osvojenih 5 zvjezdica na testiranjima sigurnosti Euro NCAP-a, prvi mjeseci prodaje Lagune II su protekli u znaku raznih tehničkih problema. U ovom razdoblju su prijavljeni i problemi sa prvom verzijom kartice “slobodne ruke”. Njen signal su olako ometali drugi predmeti u blizini, na primjer neonska svjetla parkirališta. Treba spomenuti i to da je i sama tehnologija kartice u to vrijeme bila u početnim stadijumima razvoja. Uprkos precizno razrađenom dizajnu, zasnovanom na podacima o životnom stilu, navikama i očekivanjima 6000 ispitanih kupaca, Renaultu je ponestalo vremena za izradu prototipa, njegovo testiranje u svim situacijama upotrebe i otklanjanje svih eventualnih poteškoća.

U želji da udovolje svojim kupcima, Renaultovi inženjeri i dizajneri su odlučili da “u cjelosti prerade dizajn kartice kako bi s vremenom bila još efikasnija”, dodaje Pascaline.

20 godina tehnološkog razvoja

U 20 godina otkako je predstavljena, Renaultova kartica “slobodne ruke” je doživjela niz poboljšanja – kako u pogledu dizajna tako i u pogledu tehnologije.

Prvu “praktičnu” karticu ove vrste je izradio dobavljač opreme Valeo 2001. godine. Korisnici su uz pomoć nje mogli da otključaju automobil pritiskom dugmeta na kartici ili na ručici vrata. Serijske kartice su funkcionisale kao daljinski upravljač, dok su sofisticiranije verzije kartica omogućavale pristup vozilu bez upotrebe ključa. Na središnjoj konzoli se nalazilo mjesto za karticu i dugme za pokretanje motora.

Renault je 2007. godine osmislio “čarobnu” karticu. Sa karticom u džepu, vozač je samo trebao da dotakne ručicu vrata i vozilo bi se otključalo. Mjesto za karticu u unutrašnjosti automobila od tada je uklonjeno.

Renault je 2015. godine predstavio Espace V, monovolumen sa još efikasnijom i modernijom verzijom kartice. Model je svojim korisnicima izražavao dobrodošlicu svjetlosnim i zvučnim efektima.

Dizajn kartice, predstavljen 2019. godine, je u punom smislu omogućio upravljanje slobodnih ruku. Automobil se automatski zaključavao kada bi se korisnik udaljio sa karticom i ponovno otključavao kada bi mu se korisnik približio.

Novi Megane E-TECH Electric, koji će biti predstavljen 2022., donosi novo iskustvo upravljanja slobodnih ruku. Zahvaljujući efikasnijim prijemnicima, vozilo brže prepoznaje vlasnika u čitavom okruženju vozila. Približavanje korisnika vozilu popraćeno je efektima dobrodošlice, skrivene ručice vrata, inače stopljene sa karoserijom, odjednom iskaču, a poklopac priključka za punjenje automatski se otključava.

Kakva je budućnost Renault kartice?

Renault, predvodnik u području tehnoloških inovacija, posljednjih godina je nastojao da karticu “slobodne ruke” učini još jednostavnijom za upotrebu. U tu svrhu je smanjio elektronske dijelove u njenom jezgru, povećao domet i optimizovao životni vijek ugrađene baterije. Poboljšan je i sigurnosni sistem kartice pa ju je sada još teže hakovati.

Budući da bi pametni telefoni uskoro mogli da zamijene kartice, Renault je odlučio da iskoristi sve što one pružaju i da im ne dopusti da odu u zaborav.

Šta više, ovogodišnji podaci o porudžbinama Renaultove dodatne opreme pokazuju da kupci itekako cijene kartice za upravljanje slobodnih ruku. Gotovo svaki drugi od tri prodata Renaulta poručena su sa karticom. Neki modeli, kao što su ZOE i Espace, su u 100 % slučajeva naručivani zajedno sa karticom, dok su neki drugi, kao što su Scenic, Captur, Kadjar, Talisman, Koleos i Megane Conquest, naručeni sa karticom u više od 90 % slučajeva.

Najsnažniji teleskop na svijetu “James Webb” bit će danas lansiran, a koristit će se i za istraživanje o tome da li je na planetama izvan našeg solarnog sistema moguće živjeti, odnosno da li postoje i drugi oblici života.

Naučnici smatraju da je riječ o novoj eri u astronomiji, jer očekuju da će se promijeniti razumijevanje svemira i uloge čovječanstva u njemu. Ovo je infracrveni teleskop vrijedan 10 milijardi dolara, a NASA ga je razvila u saradnji s Evropskom i Kanadskom agencijom za svemir.

Očekuje se da će se njime spoznati kakav je univerzum bio kada su se formirale prve galaksije. “James Webb” je zamjena za Hubble teleskop te će omogućiti uvid u to kako je kosmos izgledao 100 miliona godina od Velikog praska ili teorijske pretpostavke da se svemir počeo širiti prije 13,8 milijardi godina.

Poređenja radi, teleskop Hubble je omogućavao uvid u univerzum 400 miliona godina nakon Velikog praska.

Astronomi novi teleskop žele iskoristiti i za proučavanje super masivne crne rupe za koju se vjeruje da je u središtu udaljenih galaksija. Cilj je dobiti što više podataka o misterioznoj supstanci koja čini veći dio svemira.

Da li je moguć život na planetama izvan našeg solarnog sistema i postoje li drugi oblici života

Osim toga, teleskop “James Webb” će se koristiti i za istraživanje o tome da li je moguć život čovjeka na planetama izvan našeg solarnog sistema. Kamerama na teleskopu bit će napravljene fotografije drugih planeta, a kako bi se dobio uvid o (ne) postojanju vode i o drugim naznakama života.

Profesor Martin Barstow je učestvovao u razvoju teleskopa. Ukazao je da će biti upotrebljiv i za otkrivanje vanzemaljskih oblika života.

“Naučit ćemo o porijeklu univerzuma, kako je nastao život i možda o drugim oblicima života, iako to ne mogu garantovati”, rekao je Barstow.

Među onima je koji smatraju da je lansiranje ovog teleskopa početak nove ere u astronomiji.

Kako funkcioniše

Teleskop je nazvan po bivšem dugogodišnjem čelniku NASA-e. Osjetljiv je 100 puta više od teleskopa Hubble.

Dok se Hubble koristio optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama, “James Webb” se koristi infracrvenim zrakama prodirući kroz oblake gasa i prašine gdje nastaju zvijezde.

Novi teleskop može posmatrati objekte koji su znatno više udaljeni, u poređenju s drugim teleskopima. Bit će lansiran iz Francuske Gvajane između 13:20 i 13:52 sati po našem vremenu.

Zbog korone vlada velika neizvesnost u auto industriji, proizvodni procesi se prekidaju, fabrike zatvaraju, vlada i nestašica čipova, piše Tanjug.

“Da li će se i u idućoj godini nastaviti kriza u automobilskoj industriji?”, pitanje je kojim se u današnjoj analizi bavi Dojče vele (DW).

Nakon više od tri decenije u kojima je proizvodnja automobilske industrije premašivala potražnju, tokom pandemije korona virusa situacija se savim preokrenula.

Proizvođačima nedostaju šipovi, došlo je do problema u lancima snabdevanja, rastu cene sirovina. Proizvodna zapinje, kupci vozila više ne mogu da računaju s velikim popustima, a na naručene automobile čekaju mnogo duže nego ranije.

„Sveobuhvatni oporavak verovatno će se dogoditi tek u 2023. godini“, ocenjuje stručnjak za auto industriju Ferdinand Dudenhefer iz nemačkog Centra za automobilska istraživanja (CAR) u jednoj aktuelnoj studiji.

U 2019. godini, pre korona krize, u Nemačkoj je prodato 3,6 miliona automobila, a već u 2020. taj broj je pao na 2,9 miliona. Prema prognozama CAR-a, u ovoj godini se može očekivati prodaja od 2,69 miliona. Iako Dudenhefer očekuje da će se u prvoj polovini sledeće godine nemački proizvođači i dalje boriti s posledicama nestašice čipova, prodaja bi, ipak, trebalo da poraste i to na oko 3,01 miliona automobila.

Povratak na nivo od pre panemije, odnosno kompletan oporavak auto tržišta u Nemačkoj, Dudenhefer predviđa tek u drugoj polovini 2023. Tek tada se, kaže, može očekivati da će se snabdevanje tržišta stabilizovati.

Prema rečima tog stručnjaka, krajem 2023. prosečna starost vozila registrovanih u Nemačkoj biće iznad deset godina, a to bi moglo da dovede do „podmlađivanja“ voznog parka, odnosno do povećane kupovine novih automobila. Taj proces obnove pre svega podstiču električni automobili, koji su sve traženiji i na nemačkom tržištu.

Dudenhefer skreće pažnju na još jedan fenomen. Nakon 2020, u kojoj je dominirala korona, problemi i prekidi u proizvodnji u automobilskoj industriji, koja je od ključnog značaja za nemački BDP, uticali su i na usporavanje rasta u prva dva kvartala 2021. Važna tržišta poput SAD, Rusije i Brazila, u istom periodu zabeležila su rast prometa.

„Posledica toga je preraspodela unutar automobilskog tržišta na globalnom nivou. U 2021. će prvi put u Indiji biti prodato više automobila nego u Nemačkoj“, najavljuje on, a i u 2022. će, prema prognozama, Indija biti ispred Nemačke.

Analiza podataka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuje da se u Indiji može računati s velikim stopama rasta prodaje na automobilskom tržištu. Među zemljama BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina), upravo bi Indija, zahvaljujući pojačanoj industrijalizaciji, mogla da se pozicionira odmah iza Kine. Ni u Brazilu ni u Rusiji u idućoj godini ne može se računati sa znatnijim privrednim rastom.

U predpandemijslkoj 2019. godini, na svetskom tržištu je prodato oko 80 miliona novih vozila. U 2020, prodaja je opala za više od 14 odsto, na 68,6 miliona. Prema prognozama nemačkog CAR-a, u 2021. može se očekivati lagani rast prodaje na 70,5 miliona, a u 2022. čak i mali skok, na 75,2 miliona.

Ni u 2023., u kojoj se prognozira prodaja 78,8 miliona automobila, neće se dostići nivo od pre pandemije, a tek 2025. se može očekivati povratak brojkama koje je automobilska industrija beležila pre korone.

„Za oporavak od pandemije potrebno je vreme“, oprezan je zaključak Dudenhefera na osnovu prognoza njegovog Centra za automobilska istraživanja. Proces stvaranja dodate vrednosti mora se iznova organizovati, a trebalo bi kreirati i dodatne kapacitete kada je reč o proizvodnji čipova, poručuje nemački stručnjak.

Uprkos krizi, za automobilsku industrije u proteklom periodu nije sve bilo baš tako crno. Sudeći po rezultatima istraživanja britanske konsultantske firme „Ernst i Jang“, 16 najvećih svetskih proizvođača automobila je u trećem kvartalu 2021. zajedno ostvarilo operativnu dobit od oko 23 milijarde evra. To je rast od 11 odsto i ujedno – novi rekord.

Prodaja putničkih automobila jeste doduše opala za 16 procenata (prema procenama analitičara zbog nestašice čipova oko jedanaest miliona vozila uopšte nije moglo da bude proizvedeno) i 13 proizvođača je prodalo manji broj vozila nego u istom periodu pre godinu dana, ali svih 16 preduzeća je zajedno ostvarilo promet od 371 milijarde evra, što je u stvari pad od 1,6 odsto.

Dobit je znatno porasla zato što su čipovi koji su bili na raspolaganju ugrađivani u skupe modele vozila, kod kojih proizvođaći ostvaruju veću maržu. Upravo ti modeli su primarno bili na raspolaganju mušterijama, a osim toga, gotovo da i nije bilo popusta na kupovinu novih automobila, jer je potražnja bila veća od ponude.

Takođe, većina firmi je tokom godine uspela da poveća svoju berzansku vrednost, a pre svih američki proizvođač električnih automobila “Tesla”.

Ali, analitičari firme „Ernst i Jang“ ukazuju da su moguća i nova „uska grla“ u auto industriji. „Znatan rast broja novih zaraza koronom u nekim zemljama i stroge mere koje se zbog toga uvode mogle bi ponovo da dovedu do novih problema i prekida u proizvodnji i lancima snabdevanja“, kažu oni

Takve turbulencije najviše pogađaju Kinu. Na tom najvećem svetskom tržištu automobila, u trećem kvartalu 2021. zabeležen je pad prodaje od čak 26 procenata, zaključuje se u analizi DW-a.