Kategorija: Tech

  • Elon Musk uvodi mjesečnu naknadu od 8 dolara za plavu kvačicu na Twitteru

    Elon Musk uvodi mjesečnu naknadu od 8 dolara za plavu kvačicu na Twitteru

    Elon Musk je rekao da će Twitter naplaćivati ​​8 dolara (7 funti) mjesečno korisnicima Twittera koji žele imati plavu kvačicu uz njihovo ime koja označava verifikovani nalog.

    Plava kvačica pored korisničkog imena – obično za ličnosti visokog profila – trenutno je besplatna. Kritičari smatraju da bi uvođenje naknade mogao otežati identifikaciju pouzdanih izvora.

    Musk, najbogatija osoba na svijetu, rekao je da će plaćeni korisnici imati prioritet u odgovorima i pretragama, a upola manje reklama. Nije naveo kada će plaćanje početi.

    “Moć ljudima! Plavo za osam dolara mjesečno”, napisao je milijarder na Twitteru, kritikujući staru metodu provjere plavih kvačica kao “sistem gospodara i seljaka”.

    Nekadašnji Twitterov metod verifikacije korisnika za plavu kvačicu uključivao je kratku online prijavnicu i bio je rezervisan za one čiji su identiteti bili meta lažnog predstavljanja, kao što su poznate ličnosti, političari i novinari. Kompanija je to uvela 2009. godine, nakon što se suočila sa tužbom u kojoj se optužuje da ne čini dovoljno da spriječi lažne naloge.

    Ali Musk se sada suočava sa teškim izazovom dok radi na reviziji poslovanja Twittera, koji godinama nije ostvario profit. On je rekao da želi smanjiti oslanjanje Twittera na oglašavanje, iako su neke kompanije zabrinute zbog oglašavanja na sajtu pod njegovim vodstvom.

  • Mask postao vlasnik Tvitera, pa napravio “čistku”

    Američki milijarder Ilon Mask je zvanično postao vlasnik društvene mreže Tviter, nakon višemečnih pregovora sa akcionarima.

    Mask je nakon preuzimanja kompanije otpustio nekoliko rukovodećih ljudi u kompaniji i najavio dodatne otkaze, prenosi Rojters.

    Među otpuštenima je izvršni direktor Tvitera Parag Agraval, finansijski direktor Ned Segal i šefica pravnih poslova i politike Vidzaja Gadea.

    Mask je ranije optužio prethodno rukovodstvo da su njega i investitore obmanuli o broju lažnih naloga na platformi.

    Nakon preuzimanja Tvitera Mask je saopštio je da želi da “pobedi” spam botove i učini javno dostupnim algoritme koji određuju kako se sadržaj predstavlja korisnicima i spreči da platforma postane mesto mržnje i podela.

    Mask zasad nije izneo pojedinosti o tome kako će sve to postići i ko će voditi kompaniju.

    Tviter je u aprilu prihvatio Maskovu ponudu od 44 milijarde dolara, ali je u međuvremenu došlo do nesuglasica i međusobnih optužbi između kompanije i Maska.

  • Microsoftove “pametne” naočale nisu zadovoljile na testovima u američkoj vojsci

    Microsoftove “pametne” naočale nisu zadovoljile na testovima u američkoj vojsci

    Američka vojska je 2021. godine potpisala ugovor s Microsoftom vrijedan 22 milijarde dolara, koji se odnosi na nabavku “pametnih” naočala namijenjenih vojnicima.

    Godinu dana nakon potpisivanja ugovora, program pametnih naočala je u problemima zbog odgađanja i perfrmansi jer su “pale” na četiri od šest ttestiranja koje je provela američka vojska.

    Vojska je prvobitno potpisala ugovor s Microsoftom 2018. godine vrijedan 480 miliona dolara kako bi kompanija razvila prototip naprednih pametnih naočala pod naivom Integrated Visual Augmentation System ili kraće IVAS. Iako su naočale izgledom slične Microsoftovim HoloLens naočalama komercijalno dostupnim na tržištu, vojska je zahtijevala da IVAS bude još napredniji. Preciznije, želja vojske je da Microsoft integriše nekoliko tehnologija u jednu platformu kako bi ih vojnici mogli koristiti tokom obuke, vježbe i borbe. Naočale su morale imati noćni vid visoke rezolucije i termalne senzore kako bi se povećala svijest vojnika o situaciji i cilju, dok bi mogućnost mašinskog učenja u kombinaciji s AR tehnologijom trebala pružiti stvarno okruženje za trening. Prema dogovoru, Microsoft treba isporučiti 120.000 IVAS headsetova u periodu od 10 godina, a ukupna cijena ugovora iznosi 22 milijarde dolara.

    Međutim u nedavno održanoj operativnoj demonstraciji, uređaj je “zakazao” u četiri od šest evaluacijskih događaja, navodi se u internom izvještaju američke vojske, a čije je dijelove objavio Business Insider. Jedan od glavnih nedostataka uređaja bio je sjaj njegovog ekrana koji je bio vidljiv s nekoliko stotina metara udaljenosti. To bi moglo upozoriti neprijatelje i odati lokaciju američkih vojnika dovodeći ih u životnu opasnost.

    Drugi problem je ograničeno vidno polje i periferni vid kada se nose IVAS naočale, kao i ograničenost kretanja vojnika s obzirom na veličinu i težinu uređaja.

    Microsoft je navodno očekivao negativan izvještaj testiranja zbog problema s performansama u uvjetima lošeg osvjetljenja. I HoloLens naočale tek trebaju doživjeti komercijalni uspjeh, a kompanija je ostala bez vrhunskih talenata nakon što je Facebook otkrio svoje planove razvoja metaverzuma prošle godine.

    Uprkos lošim prvim rezultatima, američka vojska i dalje planira kupiti IVAS, a glasnogovornik vojske je za Business Insider čak rekao da je “test bio uspješan”. Rezultati testiranja su pokazali gdje je potrebno napraviti poboljšanja na koje će se Microsoft sada fokusirati.

    Američka vojska je posvećena cilju da svoje vojnike opremi najmodernijom i pouzdanom opremom. Microsoft planira započeti ispruku oko 5.000 primjeraka headseta IVAS američkoj vojsci.

  • YouTube će prikazivati pet reklama umesto dve pre početka videa?

    YouTube će prikazivati pet reklama umesto dve pre početka videa?

    YouTube, platforma za deljenje videa, koja je u vlasništvu kompanije Google, trenutno testira funkciju koja se neće dopasti velikom delu korisnika.

    Prema navodima nekih korisnika na društvenim mrežama, tokom septembra je popularna platforma tiho implementirala novi format prikaza reklama.

    Korisnici, koji koriste besplatnu verziju servisa i nemaju pretplatu na YouTube Premium bi ubuduće mogli da budu primorani da gledaju pet reklama, pre nego što njihov video počne.

    Ova vest je odjeknula, nakon što je određeni broj korisnika počeo da se žali na Twitteru i Redditu. Oni ističu da im se prikazuje pet reklama umesto dve, pre nego što im je omogućeno da gledaju izabrani YouTube video.

    YouTube je objavio i zvanično saopštenje po ovom pitanju. Iz kompanije ističu da bi situacija sa prikazom pet reklama mogla da se pojavi YouTube korisnicima, sa određenim formatom reklama pod nazibom “bumper ads”.

    Prema navodima kompanije, ove reklame su kratkog formata i uobičajeno su duge šest sekundi. Nažalost, ne mogu da se preskoče.

    Trenutno, ne prikazuje se svim YouTube Free korisnicima pet reklama pre početka videa, što znači da kompanija ovu opciju testira kod određene grupe izabranih ljudi.

    U ovom trenutku, najveći broj YouTube Free korisnika vidi dve reklame pre početka videa, a nije poznato kada će format sa pet reklama biti isporučen svim korisnicima platforme.

  • Predstavljena nova iPhone serija

    Predstavljena nova iPhone serija

    Kompanija Apple danas je na Far Out događaju predstavila novi iPhone 14 koji dolazi u četiri verzije, Apple Watch, slušalice, ali i novi operativni sistem za svoje pametne telefone iOS 16 koji nakon beta verzije oficijelno izlazi kroz nekoliko dana.

    Appleov događaj danas je bio u centru svjetske javnosti, uglavnom zbog predstavljanja najnovije iPhone serije pametnih telefona. Na “Far Out” događaju predstavljene su četiri verzije iPhonea i to: standardni iPhone 14, iPhone 14 Plus, iPhone 14 Pro te iPhone 14 Pro Max.

    Standardna verzija iPhona 14 dolazi sa 6.1 inčnim displejom, novim iOS 16 operativnim sistemom, minimalnim izmjenama na dizajnu te XDR OLED ekranom. Uređaj pokreće A15 Chipset, a poboljšanje se zbog iOS 16 funkcija ogleda i u većoj bateriji koja traje cijeli dan sa samo jednim punjenjem.

    Kada govorimo o kamerama, primarna kamera je veličine 12 megapiksela i dolazi s poboljšanim funkcijama fotografisanja u noćnim uvjetima te poboljšanom video stabilizacijom s novim Action modom. Prednja kamera od 12 megapiksela po prvi put dolazi s opcijom autofokusa. Sve fotografije prolaze kroz softversku obradu zahvaljujući Photonic enginu koji nudi poboljšane fotografije nastale u slabijim uslovima osvjetljenja.

    Kada govorimo o komunikaciji, iPhone 14 po prvi put dolazi s Crash detection opcijom koja omogućava hitne pozive u slučaju saobraćajne nesreće i to zahvaljujući poboljšanom žiroskopu i akcelometru, ali i s opcijom satelitske poruke tokom hitnog slučaja koja će za početak biti dostupna u SAD-u i Kanadi.

    iPhone 14 Plus dolazi s većim displejom od 6,7 inča i boljom baterijom kako bi se osiguralo cjelodnevno korištenje uređaja s jednim punjenjem. Oba uređaja dolaze u pet boja.

    Početna cijena iPhone 14 standardne verzije je 799 dolara, a iPhone 14 Plus 899 dolara.

    Pro verzija iPhone 14 serije dolazi s brojnim poboljšanjima, a prva koju će korisnici primijetiti je ta da više nema tradicionalnog Notcha. Na prednjoj strani je tabletica s jedinstvenim Apple nazivom “Dynamic Island” u kojoj je smještena prednja kamera, senzor se nalazi ispod ekrana, a s prikazom nekih notifikacija i aktivnosti “otok” se povećava ili smanjuje.

    Pro verzija dolazi sa 6.1 inčnim displejom, a Pro Max sa 6.7 inčnim displejom, a oba uređaja imaju bolje osvjetljenje ekrana, manje ivice okolo displeja, a s iOS-om 16 dolaze s Always-on display opcijom. Veći kapacitet baterije za cjelodnevno korištenje uvjetovan je većim displejom, ali i novim mogućnostima iOS-a te novim A16 bionic chipsetom koji za ove uređaje osigurava nesmetan i stabilan rad.

    Kamere su jedan od najjačih aduta novog iPhone 14 Pro i Pro Max mobilnog uređaja. Nazad su smještene tri kamere, primarna od 48 megapiksela sa 65 posto većim senzorom, telefoto kamera od 12 megapiksela te ultraširoka kamera također od 12 megapiksela.

    Photonic engine osigurao je bolji kvalitet fotografija z noćnim uvjetima, kako je to slučaj i u standardne iPhone 14 i iPhone 14 Plus verzije sa ProRAW mogućnošću snimaka za totalnu kontrolu osvjetljenja, kontrasta i drugih opcija.

    Kao i standardna i Plus verzija, i Pro te Pro Max dolaze s 5G i eSIM tehnologijom, Crash detection opcijom te mogućnošću satelitskih poruka u hitnim slučajevima.

    Početna cijena iPhone 14 Pro uređaja iznosiće 999 dolara, a početna cijena Pro Max uređaja se kreće od 1.099 dolara. Cijena iPhone SE mobilnog telefona iznosiće 429 dolara.

  • Xiaomi će izgraditi fabriku i proizvoditi električne automobile

    Kineska kompanija Xiaomi namjerava proizvoditi električne automobile, a to će činiti u vlastitom postrojenju koje će izgraditi u narednom periodu.

    Mediji u Kini pišu da je faza inžinjeringa prvog Xiaomijevog električnog automobila završena, da integracija softvera vozila brzo napreduje i da će biti završena do sredine oktobra. Naredni korak za kompaniju je početak planiranja proizvodnje.

    Dobro upućeni izvori tvrde da Xiaomi ipak neće kupiti postojeće postrojenje BAIC Grupe kako se ranije špekulisalo niti će raditi s OEM proizvođačima, nego da je donesena odluka o izgradnji vlastite fabrike.

    Xiaomi je novi igrač u industriji automobila, svoje planove za proizvodnju električnog automobila je najavio u martu 2021. godine, a realizacija tih planova se očekuje 2024. godine, odnosno za nešto više od godinu dana. Da li će za to vrijeme uspjeti izgraditi fabriku, ostaje da se vidi.

    Kompanija planira uložiti 10 milijardi dolar u ovaj projekt u narednih deset godina, tako da ima budžet za izgradnju fabrike i to nije problem. Prošle godine je potpisan ugovor za izgradnju sjedišta te istraživačkog i razvojnog centra za biznis s automobilima u Yizhuangu, a u sklopu njega će biti i fabrika.

    Kada bude potpuno operativna, fabrika će godišnje proizvoditi 300.000 vozila. Fabrika će se graditi u dvije faze, nakon prve će proizvoditi 150.000 automobila godišnje, dok će druga faza uslijediti nešto kasnije. Cilj Xiaomija je da svoj prvi električni automobil počne prodavati kupcima 2024. godine.

  • Ovo su najpopularnije aplikacije za Android

    Ovo su najpopularnije aplikacije za Android

    Sajt Mejkjusof je kreirao listu aplikacija koje se najviše preuzimaju preko Gugl Plej prodavnice.
    Na prva četiri mjesta su aplikacije koje su u vlasništvu kompanije Meta.

    Prema navodima sajta, postoji nekoliko aplikacija koje 2,8 milijardi aktivnih korisnika Android platforme najčešće preuzimaju sa popularne Gugl prodavnice.

    Potrebno je istaći da Mejkjusof u svoju listu nije uključivao aplikacije koje dolaze unaprijed instalirane na Android uređajima. To znači da na listi nisu Gugl Plej Servis (10 milijardi preuzimanja), Gmail (devet milijardi), Gugl Maps (6,9 milijardi), Jutjub (10 miijardi). Nisu uključene ni aplikacije koje su unaprijed instalirane na Samsungovim telefonima.

    Vocap
    Popularna aplikacija ima 8,413 milijardi preuzimanja i predstavlja najpopularniju svjetsku alatku za slanje instant poruka.

    Fejsbuk
    Iako je dugo bio na prvom mjestu, brojni skandali, sumnjive prakse privatnosti i #DeleteFacebook pokret nisu previše uticali na aplikaciju, koja je i dalje u vrhu (6,95 milijardi preuzimanja).

    Fejsbuk Mesindžer
    Prisustvo Fejsbuk Mesindžera na trećem mjestu (5,67 milijardi preuzimanja) pokazuje koliku kontrolu Zakerbergova imperija ima na tržištu aplikacija za telefone.

    Instagram
    Instagram je još jedna aplikacija iz Meta sistema, a u posljednje vrijeme dobija veliki broj ažuriranja čime privlači još veći broj korisnika (4,197 milijardi preuzimanja).

    TikTok
    Među Top 5 najviše preuzimanih aplikacija nalazi se i TikTok (2,843 milijardi preuzimanja), piše b92.

  • Samsung je predstavio nove i poboljšane preklopne telefone

    Samsung je predstavio nove i poboljšane preklopne telefone

    Samsung je tokom najnovijeg Galaxy Unpacked događaja predstavio četvrtu generaciju svojih telefona iz Galaxy Z serije, sa fleksibilnim ekranom.

    Južnokorejski gigant je ozvaničio Galaxy Z Fold4 i Galaxy Z Flip4, koje karakteriše poboljšan dizajn, unapređene funkcije i poboljšano korisničko iskustvo.

    Galaxy Z Fold4 je u suštini zadržao prepoznatljiv osnovni dizajn. Povećan je odnos stranica, pa su oba displeja na telefonu kraća i šira. Tako spoljašnji “cover” displej ima 23,1:9 odnos stranica, dok glavni displej ima 21,6:18 odnos. Smanjena je i veličina okvira oko displeja.

    Kada su u pitanju dimenzije, tu je glavni 7,6-inčni Dynamic AMOLED ekran (1812x2176pp) i 6,2-inčni spoljašnji displej. Oba ekrana podržavaju 120Hz stopu osvežavanja.

    Samsung je redizajnirao šarku, što će omogućiti manji nabor u delu gde se ekran savija. kamera ispod displje je manje vidljiva, a to je postignuto povećanjem gustine piksela i displej oblasti preko kamere. Novi displeji koriste nove materijale: Super UTG za unutrašnji i Victus+ za spoljašnji.


    Na polju kamera, Galaxy Z Fold4 je dobio manja poboljšanja u odnosu na prethodnu generaciju. Tu je 50MP glavna kamera, 10MP 3x telefoto senzor i 12MP ultraširoka kamera.

    Telefon pokreće trenutno najjači Qualcommov čipset – Snapdragon 8+ Gen 1, u kombinaciji sa 12GB memorije i 256GB ili 512GB prostora za skladištenje podataka.

    Kapacitet baterije iznosi 4400mAh, a zadržan je sistem punjenja brzinom od 25W. Telefon je opremljen i senzorom otiska prsta, kao i Z Flip4 model.

    Jedna od bitnijih funkcija, koje krase Z Fold4, jeste i podrška za S Pen pametnu olovku. Sivo-zelena, fantomski crna i bež varijanta su boje u kojima je telefon dostupan.


    Galaxy Z Flip4 je zadržao dimenzije ekrana kao kod prethodnog model. Tako unutrašnji Dynamic AMOLED ekran ima veličinu od 6,7 inča i 1080 x 2640p rezoluciju, dok spoljašnji ekran ima veličinu od 1,9 inča.

    Sistem kamera čine dva 12MP senzora (široki i ultraširoki), zajedno sa 10MP selfi kamerom. FlexCam opcija omogućava kreiranje fotografija i videa sa obe strane, pomoću svih kamera.

    Dimenzije telefona su nešto veće u odnosu na prethodnu generaciju, a zanimljivo je da je uređaj zadržao i istu težinu (183 grama) uprkos povećanju baterije. Baterija sada ima kapacitet od 3700mAh.

    Poput Z Fold4 modela, i Galaxy Z Flip4 koristi Snapdragon 8+ Gen 1 čipset. Dostupno je 8GB memorije i 128/256/512GB prostora za skladištenje podataka u zavisnosti od tržišta. Najavljena je i dual-SIM verzija telefona. Galaxy Z Flip4 dolazi u lila ljubičastoj, grafitnoj, ružičasto-zlatnoj i plavoj boji.


    Galaxy Z Fold4 i Galaxy Z Flip4 telefoni imaju zaštitu od prskanja vodom. Galaxy Z Fold4 je prvi uređaj kojis e isporučuje uz Android 12L, a u pitanju je specijalna verzija Androida koju je Google kreirao za uređaje sa velikim ekranom. Z Flip4 koristi Android 12 uz One UI 4.1.1.

    Galaxy Z Flip4 i Z Fold4, kao i i Buds 2 Pro slušalice, biće dostupni za naručivanje unapred u odabranim zemljama od 10. avgusta, a na tržišta odabranih zemalja dolazi od 26. avgusta. Korisnici koji unapred naruče Galaxy Z Flip4 ili Galaxy Z Fold4 dobijaju jednu dodatnu godinu za Samsung Care+, za zaštitu od pada ili loma ekrana sa podrškom Samsung stručnjaka u 51 zemlji.

    U posebnom promotivnom periodu u Srbiji, za prednarudžbu Galaxy Z Flip4 i Galaxy Z Fold4 pametnih telefona, uz otkupnu cenu starog uređaja korisnici ostvaruju pravo na otkupnu vrednost starog telefona uz dodatni bonus (uz dokaz o kupovini) u iznosu od 23.000 RSD za Galaxy Z Fold4 Ili 17.000 RSD za Galaxy Z Flip4. Takođe, korisnici ostvaruju pravo na osiguranje ekrana (osiguranje unutrašnjeg ekrana uređaja koje pokriva jednu štetu nastalu unutar godinu dana od kupovine uređaja uz učešće u šteti). Za više informacija o akciji posetite ovu adresu.

  • Najopasniji računarski virus i dalje se širi

    Najopasniji računarski virus i dalje se širi

    Jedan od najopasnijih računarskih virusa svih vremena – ‘Cobalt’, potekao je iz Rusije, načinio štetu od nekoliko milijardi dolara, a njegovi kreatori do danas nisu otkriveni.

    Iako je većina računarskih virusa i njihovih podvrsta dizajnirana da nanese štetu računarskim mrežama ili serverima, postoji i čitav niz zlonamernih softvera koji imaju za cilj krađu podataka ili njihovu ‘otmicu’.

    Ovakvi virusi posebno ciljaju banke, finansijske institucije i državne agencije, a cilj hakera je dobijanje otkupa u novcu ili, češće, digitalnim valutama poput bitkoina. Poslednjih godina, u gotovo svim velikim napadima se traži Bitcoin ili Ethereum digitalni novac, jer im je u praksi gotovo nemoguće ući u trag.

    Virus sedam godina na internetu

    Iako se za većinu računarskih virusa nađe i zakrpa (eng. patch) za manje od godinu dana od njihovog registrovanja, Emotet virus se čitavih sedam godina kretao putem interneta. Glavni cilj napada su bile banke širom Evropske unije, kao i nekoliko berzanskih i brokerskih kuća. Ovaj virus je unapređena verzija starog malware virusa ‘Heodo.32’ (Cobalt.32) koji je imao i osobine trojanca. To znači da ovakvi virusi koriste druge datoteke, poput tekstualnih dokumenata, PDF fajlova, ili audio i video fajlova, kako bi se poput ‘trojanskog konja’ infiltrirali na ciljani računar ili server. Nove verzije trojanaca imaju i ‘backdoor’ funkciju, te ostavljaju otvorenu internet konekciju ka napadačima, koji mogu da kasnije preuzmu i potpunu kontrolu putem interneta.

    Emotet virus je prvi put otkriven 2014. godine na serverima jedne nemačke banke. Analizom je utvrđeno da virus pokušava da se poveže na mrežu sastavljenu od više servera (Botnet). Jedan od servera je bio u Kijevu, u Ukrajini, dok su druga dva bila u Rusiji, u predgrađu Moskve. Virus se na računare banke proširio kao dodatak (attachment) e-mail poruke. Kada bi zaposleni kliknuli da preuzmu dodatak, on bi preuzeo i sam virus, ali bi se i iskopirao unutar lokalne mreže računara. Inače, ovo je najčešći oblik širenja malicioznog softvera unutar kompanija ili ustanova – zaposleni, obično bez mnogo razmišljanja, preuzmu fajl ili dokument koji stiže iz imejla (obično takvi mejlovi imaju naznaku Hitno ili Važno). Ne znajući, na taj način oni zaražavaju ne samo svoj računar, već i druge računare u kompaniji, kao i sve vrste prenosnih memorijskih uređaja (fleš drajvovi, memorijske kartice i slično).

    Nemanja Tasić, IT stručnjak, kaže da je kultura digitalne bezbednosti na izuzetno niskom nivou širom regiona.

    “Vrlo je čest slučaj kod nas, ali i u okruženju, da zaposleni, naročito u državnim službama i ustanovama, na posao donose svoje memorijske uređaje ili čak i lične laptopove, te ih konektuju na mrežu firme. Mnoge strane ili privatne kompanije imaju stroga pravila kada je IT sigurnost u pitanju, dok je u državnim službama to na daleko nižem nivou”, navodi.

    “Pre nekoliko nedelja ste imali i slučaj velikog ‘phishing’ hakerskog napada na Republički geodetski zavod, pa je bilo nemoguće dobiti razna dokumenta o nekretninama. Iako ništa nije zvanično saopšteno, najverovatnije se radi o ‘ransomware’ napadu, gde hakeri enkriptuju podatke na ciljanim računarima, te kasnije traže otkup u bitkoinima. Na sreću, nadležni u RGZ su imali rezervnu kopiju svih podataka, što je redak slučaj u drugim institucijama“, objašnjava Tasić.

    Milionske štete od hakerskih napada

    Emotet virus je od 2014. do 2019. godine detektovan na više od 180.000 računara širom sveta, te najmanje 14.000 servera u zemljama EU. Ovakvi napadi ne samo da određeno vreme zaustavljaju rad kompanije ili banke već su i veoma skupi – potrebno je zameniti sve memorijske uređaje (hard i SSD diskove) unutar sistema, ponovo instalirati veliku količinu, često veoma skupog softvera i aplikacija, te zameniti mrežnu infrastrukturu.

    Neke od podvarijanti Emotet/Cobalt.32 virusa su u stanju da se pritaje u memoriji mrežnih uređaja, poput rutera, odakle ih je praktično nemoguće obrisati, te je potrebno zameniti ceo uređaj. Nakon početka pandemije 2020, kada je veliki deo bankarskih klijenata prešao na onlajn usluge, Emotet/Cobalt.32 je evoluirao u TrickBot/Qbot malware viruse, koji su u pozadini mogli da ukradu brojeve bankarskih kartica i šifre korisnika. Cobalt.32 Striker verzija je mogla da ukrade i digitalne ‘otiske prsta’ u vidu posebnih QR kodova, te da se na bankarski sistem prijavi kao potpuno autentični korisnik.

    Evropska komisija procenjuje da je šteta od ovog virusa oko 2,5 milijardi evra, te da je virus u nekom obliku i dalje prisutan na još oko milion i po računara. Takođe, bankarski sektor je pretrpeo štetu od najmanje 83 miliona evra.

    Krajem 2020. i početkom 2021, hakerska grupa, koja stoji iza ovih virusa, je otišla i korak dalje – korisnik bi dobio naizgled autentični imejl od svoje banke, uz dokument ‘Form(ime_banke).doc’ ili ‘Invoice (ime_banke).doc’. Samo preuzimanje ovih dokumenata bi zarazilo računar pomenutim malwareom, ali bi takođe računar pretvorilo u ‘zombi računar’ – deo mreže koja dalje širi ovaj maliciozni softver (botnet).

    Sredinom 2021, ova botnet mreža je bila kontrolisana sa velikog broja ‘parkiranih domena’ čije su IP adrese bile širom Rusije (parkirani domen je zakupljen prostor na internetu na kome još uvek nema postavljene aktivne web prezentacije). Jedna grupa ovih domena se zvala ‘Epoch 1’, dok je druga nosila ime ‘Epoch Milenium’. I upravo je ovo ime za botnet mrežu stručnjacima otkrilo moguće ‘autore’. Naime, ova imena za interne servere je godinama koristila hakerska grupa ‘Mummy Spider’, sa članovima širom Ukrajine i Rusije. Veruje se da su članovi grupe nekadašnji ili još uvek aktivni pripadnici ruskih obaveštajnih službi, te nekih rodova vojske. Takođe, ima i bivših pripadnika ukrajinskih bezbednosnih službi, specijalizovanih za sajber ratovanje, koji su na ‘drugu stranu’ prešli iz finansijskih razloga. Američke agencije ovu grupu nazivaju ‘APT-542’, i smatraju da poseduje čvrste veze sa ruskim ‘veteranima’ u svetu sajber napada, grupom ‘Fancy Bear’, koju čine pripadnici i saradnici ruske obaveštajne službe FSB, te APT-29 ‘Nobelium’.

    Globalna akcija protiv hakera

    Evropska agencija Europol naziva Emotet i njegove podvarijante ‘najopasnijim računarskim virusom na svetu’. U novembru prošle godine, velika akcija, koju je koordinisao Europol, uz učešće službi iz Holandije, Nemačke, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Litvanije, Kanade i Ukrajine je uspešno oborila veliki broj servera koji su bili temelj za širenje Emotet malware virusa. Nekoliko policijskih uprava unutar EU je pokrenulo i specijalni onlajn softver pod nazivom ‘Emocheck’, putem kojeg su korisnici mogli da provere da li su njihovi podaci kompromitovani.

    Europol upozorava da je Emotet i dalje prisutan u sajber prostoru, te da korisnici nikada ne bi trebalo da bez prethodne provere preuzimaju tekstualne datoteke ili arhive (.zip i .rar) od nepoznatih ili sumnjivih pošiljalaca. Takođe, savetuje se da se nikada ne odgovara ili preuzima bilo šta sa e-mail poruka koje sadrže naslov ‘Hitno’ i traže da se preuzme neka datoteka ili sadrže link ka nekoj web adresi.

    Od početka ruske intervencije u Ukrajini i sami hakeri su ‘promenili taktiku’. Na hakerskim forumima na internetu se sada Emotet/Cobalt.32 nudi kao ‘usluga’ (SaS, Software as Service). Hakeri nude ‘uslugu’ napada ovim virusom na razne ustanove, po ceni od pet bitkoina (oko 120.000 eura). Nekoliko ukrajinskih državnih agencija je već bilo napadnuto na ovaj način, kao i dve kompanije u Letoniji.

  • Facebookova kompanija “Meta” zabilježila pad prihoda

    Facebookova matična kompanija “Meta” zabilježila je prvi pad prihoda u istoriji kompanije, navodi se u izvještaju o finansijskim rezultatima.
    Prihodi kompanije Meta, koja takođe posjeduje Instagram i WhatsApp, pali su na 28,8 milijardi dolara u periodu april – juni ove godine, što je pad od jedan odsto u odnosu na prihode od 29,1 milijardu dolara iz istog perioda prošle godine.

    Nastavak slabe potražnje za oglašavanjem
    Neto prihod kompanije Meta pao je 36 odsto na 6,6 milijardi, sa 10,4 milijarde dolara.

    “Više energije i fokus stavljamo na naše ključne prioritete kompanije koji pružaju kratkoročne i dugoročne mogućnosti za Metu i ljude i kompanije koje koriste naše usluge”, rekao je osnivač i izvršni direktor Mark Zakerberg.

    Kompanija je objavila da procjenjuje da će ukupan prihod u trećem kvartalu pasti u rasponu od 26 do 28,5 milijardi dolara zbog “nastavka slabe potražnje za oglašavanjem” u drugom kvartalu.

    Ekonomske neizvjesnosti
    Direktor finansija Dejv Vener kao razloge pada navodi usporavanje tržišta internetskog oglašavanja u uslovima ekonomske neizvjesnosti.

    U drugom je tromjesečju broj korisnika koji svaki dan pristupaju barem jednoj od aplikacija grupe porastao s 2,87 na 2,88 milijardi, a broj dnevnih korisnika Facebooka s 1,96 na 1,97 milijardi.