VRBAS Media

Kategorija: Tech

  • Apple upozorio korisnike iPhonea na ozbiljan bezbjednosni propust

    Apple upozorio korisnike iPhonea na ozbiljan bezbjednosni propust

    Apple je objavio hitno bezbjednosno ažuriranje za starije modele iPhonea nakon što je otkriven ozbiljan propust koji je, prema navodima kompanije, možda već iskorišćen u sofisticiranim sajber-napadima usmjerenim na određene pojedince. Korisnicima se savjetuje da provjere dostupnost novih verzija softvera i što prije instaliraju bezbjednosne zakrpe.

    Ranjivost se nalazi u komponenti CoreGraphics, koja je zadužena za obradu i prikaz grafičkog sadržaja na Appleovim uređajima. Označena je kao CVE-2026-86950, a potencijalno je omogućavala napadačima izvršavanje zlonamjernog koda na uređaju iskorišćavanjem greške u upravljanju memorijom.

    Apple je upozorio da je propust možda iskorišćen u „izuzetno sofisticiranom napadu protiv određenih ciljanih pojedinaca“. Kompanija, međutim, nije objavila ko su bile mete niti je otkrila detalje o načinu na koji su napadi izvedeni.

    Kako pišu Nezavisne, problem je otklonjen ažuriranjem iOS 18.7.11, objavljenim 26. oktobra. Ono je namijenjeno modelima iPhone XS, iPhone XS Max i iPhone XR, dok je za iPad sedme generacije objavljena odgovarajuća verzija iPadOS 18.7.11.

    Otklonjena još dva bezbjednosna propusta

    Pored ranjivosti u komponenti CoreGraphics, novo ažuriranje donosi ispravke za još dva bezbjednosna problema. Jedan od njih mogao je aplikacijama omogućiti pristup kameri bez prethodne dozvole korisnika, dok je drugi predstavljao rizik od otkrivanja osjetljivih ličnih podataka.

    Apple nije potvrdio da su ova dva propusta iskorišćena u stvarnim napadima. Takođe, nije utvrđeno da li je ranjivost u CoreGraphicsu sama po sebi omogućavala potpunu kontrolu nad uređajem.

    Zasluge za otkrivanje i prijavljivanje propusta kompanija je pripisala bezbjednosnom timu Mete. Istraživači iz kompanije Calif pokazali su da posebno pripremljena PDF datoteka sa prilagođenim fontom može izazvati oštećenje memorije. Ipak, nije potvrđeno da je upravo takva datoteka korišćena u napadima.

    Kako provjeriti da li je iPhone zaštićen?

    Vlasnici modela iPhone XS, XS Max i XR mogu provjeriti dostupnost ažuriranja tako što će otvoriti podešavanja uređaja, izabrati opciju „Opšte“, a zatim „Ažuriranje softvera“. Ukoliko je ponuđena verzija iOS 18.7.11, potrebno je pokrenuti preuzimanje i instalaciju.

    Na novijim modelima može biti dostupna druga verzija operativnog sistema, pa je važno instalirati najnovije ažuriranje koje uređaj nudi.

    Prije instalacije preporučuje se izrada rezervne kopije podataka putem iClouda ili računara, kao i povezivanje telefona na Wi-Fi mrežu i punjač. Apple savjetuje i uključivanje automatskih ažuriranja kako bi bezbjednosne zakrpe bile instalirane čim postanu dostupne.

  • Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Najgori dan u istoriji Gugla: Za jedan dan izgubio 500 milijardi dolara

    Akcije Guglove matične kompanije Alphabet zabilježile su u četvrtak najveći jednodnevni pad u istoriji kompanije, izgubivši gotovo 13 odsto vrijednosti. Dramatičan pad izbrisao je oko 500 milijardi dolara tržišne kapitalizacije i dodatno uzdrmao američko tržište, posebno tehnološki indeks Nasdaq.

    Glavni razlog za zabrinutost investitora su slabiji poslovni rezultati, ali i sve veći troškovi razvoja vještačke inteligencije. Problem za Google predstavlja i činjenica da tehnologija u koju ulaže ogromna sredstva postaje potencijalna prijetnja njegovom najvažnijem izvoru prihoda – internet oglašavanju, piše B92, pozivajući se na Wall Street Journal.

    Dodatni pritisak na kompaniju stvaraju rezultati poslovanja u trećem kvartalu. Sektor Google Services, koji obuhvata pretraživač, Jutjub i pretplatničke usluge, ostvario je prihod od 96,3 milijarde dolara, dok su analitičari očekivali 98,5 milijardi.

    Istovremeno, primjetno je usporavanje rasta prihoda od Guglovog pretraživača. U prvom kvartalu rast je iznosio 19 odsto, u drugom 17, dok je u trećem pao na 12 odsto.

    Vještačka inteligencija mijenja poslovni model

    Google se godinama oslanjao na prihode od oglasa koji se prikazuju uz rezultate internet pretrage. Međutim, razvoj vještačke inteligencije mijenja navike korisnika, koji sve češće umjesto liste internet stranica dobijaju direktne odgovore generisane pomoću AI tehnologije.

    Takav način pretraživanja smanjuje potrebu za klikovima na sponzorisane linkove, što bi moglo ugroziti dosadašnji model zarade kompanije.

    Direktor poslovanja Googlea Filip Šindler priznao je da kompanija trenutno ostvaruje manje prihoda od pretraga zasnovanih na vještačkoj inteligenciji nego od tradicionalnog pretraživanja. To se događa uprkos činjenici da ukupan broj pretraga raste najbržim tempom u posljednjih pet godina.

    Zbog toga Google postepeno uvodi oglase u svoj AI Mode, odnosno režim pretraživanja zasnovan na vještačkoj inteligenciji, nastojeći da pronađe način za očuvanje prihoda i u novim tehnološkim okolnostima.

    Pored toga, kompaniju opterećuju ogromna ulaganja u razvoj novih AI modela i izgradnju centara za obradu podataka. Operativni troškovi premašili su očekivanja, a zabilježen je i negativan slobodni novčani tok.

    OpenAI sve ozbiljnija konkurencija

    Pritisak na Google dodatno pojačava konkurencija, prije svega kompanija OpenAI, koja razvija ChatGPT i sve više ulazi na tržište digitalnog oglašavanja.

    OpenAI je u februaru počeo testiranje oglasa među korisnicima ChatGPT-ja u SAD, a tokom ljeta saopštio je da je na putu da ostvari godišnji prihod od oglašavanja od milijardu dolara.

    Kompanija je nedavno objavila i da je više od 100.000 oglašivača već pokrenulo kampanje na ChatGPT-ju, dok su oglasi dostupni u 89 zemalja.

    Ipak, stručnjaci upozoravaju da OpenAI za sada nije preuzeo značajniji dio Guglovih prihoda od oglašavanja. Većina kompanija tek ispituje mogućnosti novog oblika oglašavanja, bez većeg smanjivanja budžeta namijenjenih Googleu.

    Analitičari kompanije NewStreet Research ocjenjuju da će Google ostati pod pritiskom sve dok ne pokaže investitorima da može istovremeno očuvati profitabilnost svog pretraživača i povećati zaradu od vještačke inteligencije.

    Prema njihovim procjenama, vraćanje povjerenja investitora moglo bi potrajati sve do prve polovine 2027. godine.

  • Majkrosoft razvija AI koji dijagnostikuje bolesti: U testovima nadmašio ljekare

    Majkrosoft razvija AI koji dijagnostikuje bolesti: U testovima nadmašio ljekare

    Kompanija Majkrosoft razvija sistem vještačke inteligencije koji dijagnostičke postupke sprovodi korak po korak, postavljajući pitanja i određujući potrebne preglede slično načinu na koji rade ljekari. U istraživanju objavljenom u naučnom časopisu „Science“, ovaj pristup pokazao se više nego dvostruko preciznijim od ljekara opšte prakse u rješavanju složenih medicinskih slučajeva.

    Za razliku od standardnih AI modela, koji istovremeno analiziraju dostupne simptome, laboratorijske nalaze i snimke, novi sistem samostalno određuje koje dodatne informacije treba prikupiti. Na osnovu odgovora o istoriji bolesti i rezultata pregleda, odlučuje koje testove treba sprovesti, a zatim prilagođava svoje pretpostavke novim saznanjima.

    Istraživanje je obuhvatilo više od 300 posebno složenih i neuobičajenih medicinskih slučajeva. U poređenju sa ljekarima opšte prakse koji su tokom rada mogli da koriste medicinske udžbenike i internet, sistem zasnovan na koordinaciji više AI agenata ostvario je znatno bolje rezultate. Uspješniji je bio i u scenarijima zasnovanim na podacima iz baze pacijenata primljenih u urgentne centre, prenose Nezavisne, pozivajući se na Tanjug.

    Ključ novog pristupa je sistem koji simulira saradnju tima medicinskih stručnjaka. Umjesto da odmah ponudi konačan odgovor, vještačka inteligencija prolazi kroz niz koraka, prikuplja dodatne podatke i mijenja pravac analize u skladu sa rezultatima. Istraživači navode da takav način rada omogućava i racionalnije planiranje pregleda i analiza.

    „Vještačka inteligencija je postala veoma dobra u postizanju stopostotne uspješnosti na takvim testovima. Ali, naravno, to nije stvarni svijet. Nijedan pacijent nikada nije došao kod mene sa lijepo sažetom medicinskom istorijom“, rekao je Dominik King, korporativni potpredsjednik zdravstvenog odjeljenja kompanije Majkrosoft AI.

    Istraživači su, osim preciznosti, pratili i troškove dijagnostičkog postupka. Prema njihovim nalazima, sistem je mogao da planira preglede i testiranja uz manje troškove nego kada taj proces vode ljekari.

    „Ne mjerimo samo preciznost sistema. Mjerimo i koliko promišljeno i pažljivo pristupa dijagnostičkom postupku“, rekao je Harša Nori, rukovodilac odjeljenja za vještačku inteligenciju u zdravstvenom sektoru kompanije Majkrosoft AI.

    Sljedeća faza istraživanja biće sprovedena u saradnji sa medicinskim centrom „Bet Izrael Dikonis“ u Bostonu. Istraživači će ispitivati može li sistem da pomogne u procjeni hitnosti stanja pacijenata koji čekaju pregled u urgentnim centrima.

    Iako rezultati ukazuju na potencijal vještačke inteligencije u medicinskoj dijagnostici, dosadašnja ispitivanja ne znače da je sistem spreman da zamijeni ljekare u svakodnevnoj praksi. Njegova primjena na stvarnim pacijentima zahtijeva dodatna testiranja i provjeru pouzdanosti u kliničkim uslovima.

  • ChatGPT pod pritiskom američkih vlasti: Traže se strože mjere zaštite djece

    ChatGPT pod pritiskom američkih vlasti: Traže se strože mjere zaštite djece

    Osam američkih saveznih država podnijelo je tužbe protiv kompanije OpenAI, tvrdeći da njen četbot ChatGPT ugrožava djecu i adolescente, pruža opasne savjete i obmanjuje roditelje u pogledu bezbjednosti vještačke inteligencije. Riječ je o koordinisanoj pravnoj akciji koja bi mogla dovesti do novih ograničenja u načinu na koji se razvijaju i koriste AI alati.

    Kako prenosi Klix.ba, tužbe su 14. oktobra podnijeli državni tužioci Ajove, Kanzasa, Arizone, Arkanzasa, Ajdaha, Montane, Nebraske i Zapadne Virdžinije. Postupci su pokrenuti odvojeno pred sudovima u tim državama, a odnose se na navodno kršenje propisa o zaštiti potrošača.

    Tužitelji tvrde da ChatGPT može podsticati opasno ponašanje, učvršćivati zablude i pružati štetne savjete osobama koje se nalaze u ranjivim životnim situacijama. U tužbama se navode i slučajevi u kojima je četbot, prema tvrdnjama tužilaca, pomagao korisnicima u razmišljanju o samoubistvu ili nasilju nad drugim ljudima.

    Poseban dio optužbi odnosi se na način na koji je sistem osmišljen. Tužioci tvrde da ChatGPT nastoji da bude pretjerano saglasan sa korisnicima i ostavlja utisak empatije, čime može zadobiti povjerenje djece i adolescenata. Smatraju da kompanija nije dovoljno jasno predstavila rizike korišćenja sistema, naročito kada je riječ o maloljetnicima.

    U tužbi iz Arizone navodi se i da četbot može podsticati tinejdžere da dijele lične informacije, a u pojedinim slučajevima ih navodno odvraćati od razgovora sa roditeljima, prijateljima ili nadležnim institucijama.

    Šta traže američke savezne države?

    Državni tužioci traže da sudovi nalože promjene u načinu rada ChatGPT-a i pojačavanje zaštitnih mjera za maloljetnike. Osim novčanih kazni i naknade štete, pojedine tužbe traže i da se kompaniji zabrani razvoj modela vještačke inteligencije koji mogu samostalno da se unapređuju dok ne dokaže da su usklađeni sa ljudskim vrijednostima i bezbjednosnim standardima.

    Ajova je, između ostalog, optužila OpenAI za kršenje državnog zakona o zaštiti potrošača. Njena državna tužiteljka Brenna Bird izjavila je da kompanija predstavlja ChatGPT kao bezbjedan proizvod, dok, prema tvrdnjama iz tužbe, postoje situacije u kojima sistem može pružiti opasne medicinske savjete ili podstaći štetno ponašanje.

    Ovi postupci predstavljaju značajan korak u nastojanjima američkih vlasti da utvrde odgovornost tehnoloških kompanija za potencijalne posljedice korišće

  • Maia postaje ključ Microsoftove AI strategije: Najavljena nova generacija čipova

    Maia postaje ključ Microsoftove AI strategije: Najavljena nova generacija čipova

    Kompanija Microsoft od 2027. godine planira većinu svojih AI usluga prebaciti na vlastite procesore, čime želi smanjiti zavisnost od kompanije Nvidia i unaprijediti efikasnost rada svojih sistema vještačke inteligencije. U središtu strategije nalazi se porodica čipova Maia, a najnovija generacija Maia 300 trebalo bi da postane ključni dio infrastrukture za pokretanje AI modela u proizvodima poput Copilota i Teamsa.

    Izvršni direktor Microsofta Satya Nadella najavio je širenje upotrebe ovih procesora na kapacitete od više gigavata počevši od 2027. godine. Kako prenosi Klix.ba, kompanija je predstavila i Maia 300, treću generaciju vlastitih AI čipova, namijenjenih prvenstveno obradi korisničkih zahtjeva i svakodnevnom radu modela.

    Prema podacima koje je objavio Microsoft, Maia 300 trebalo bi da omogući oko 40 odsto više obrađenih tokena po jedinici potrošene energije u poređenju sa vodećim sistemima zasnovanim na grafičkim procesorima. Proizvodna primjena najavljena je za 2027. godinu, a kompanija očekuje da će novi čipovi omogućiti efikasnije pružanje AI usluga u velikom obimu.

    Maia već pokreće dio Microsoftovih AI usluga

    Prethodna generacija, Maia 200, već se koristi u podatkovnim centrima u SAD, Evropi i Australiji. Microsoft navodi da u pojedinim funkcijama usluga Teams i Copilot omogućava do 1,7 puta više obrađenih tokena po vatu u odnosu na vodeću infrastrukturu zasnovanu na grafičkim procesorima.

    Na Maia 200 rade Microsoftovi modeli iz porodice MAI, kao i modeli kompanije OpenAI koji se koriste kroz Microsoftovu infrastrukturu. Do kraja 2026. godine planirano je i proširenje upotrebe na GitHub Copilot i platformu Microsoft Foundry.

    Važno je razlikovati pokretanje AI modela od njihovog treniranja. Microsoftovi Maia procesori prvenstveno su projektovani za takozvano zaključivanje, odnosno fazu u kojoj model obrađuje zahtjev korisnika i generiše odgovor. Upravo takvi zadaci zahtijevaju velike računarske kapacitete kada se AI usluge koriste svakodnevno i u velikom broju.

    Microsoft ne odustaje u potpunosti od Nvidije

    Iako razvija vlastitu infrastrukturu, Microsoft neće potpuno napustiti procesore kompanija Nvidia i AMD. Njihovi sistemi nastaviće da se koriste u podatkovnim centrima, paralelno sa Maia čipovima.

    Ipak, širenje vlastitih procesora moglo bi promijeniti odnos snaga na tržištu AI hardvera. Nvidia je jedan od najvažnijih dobavljača naprednih čipova za vještačku inteligenciju, a Microsoft spada među njene velike kupce.

    Ako se Maia pokaže kao ekonomski isplativo rješenje, Microsoft bi dio budućih ulaganja mogao preusmjeriti na vlastitu tehnologiju. To bi mu omogućilo veću kontrolu nad troškovima, potrošnjom energije i razvojem infrastrukture, dok bi istovremeno moglo smanjiti njegovu zavisnost od vanjskih dobavljača.

    Sličnu strategiju razvijaju i druge velike tehnološke kompanije, uključujući Google i Amazon, koje takođe ulažu u vlastite procesore za vještačku inteligenciju.

    Microsoftov zaokret zato nije samo pitanje novog čipa, već dio šire trke tehnoloških giganata za kontrolu nad infrastrukturom na kojoj će se zasnivati buduće AI usluge. Ipak, kompanija će i dalje zavisiti od kombinacije vlastitih procesora, tehnologije drugih proizvođača i kapaciteta za proizvodnju naprednih poluprovodnika.

  • Tesla predstavila Roadster koji leti pomoću potisnika

    Tesla predstavila Roadster koji leti pomoću potisnika

    Automobil se popeo uz rampu, okrenuo naopačke, poletio, napravio okret u vazduhu i bezbjedno sletio. Upravo tako je Ilon Mask predstavio novi Tesla Roadster, električni superautomobil koji obećava gotovo devet godina. Spektakularna demonstracija održana je u četvrtak, 15. oktobra, u SpaceX-ovom testnom centru u Mekgregoru, u američkoj saveznoj državi Teksas, a snimci nesvakidašnjih manevara brzo su privukli pažnju javnosti. Ono što je prikazano više podsjeća na scene iz naučnofantastičnog filma nego na uobičajeno predstavljanje novog automobila.

    Roadster je najprije pokazao da može da se kreće po zakrivljenoj rampi, čak i kada je potpuno okrenut naopačke. Zatim se odvojio od podloge, napravio okret u vazduhu i kontrolisano se spustio na tlo. Tokom druge demonstracije automobil je pomoću ugrađenih potisnika preletio iznad nekoliko drugih Teslinih vozila. Odgovor na to kako je Tesla uspjela da natjera automobil da leti krije se u saradnji Tesle i Maskove svemirske kompanije SpaceX. Novi Roadster koristi potisnike koji izbacuju gas pod visokim pritiskom. Za razliku od klasičnih raketnih motora, oni ne sagorijevaju gorivo kako bi stvorili potisak, već koriste energiju prethodno komprimovanog gasa. Takav sistem omogućava automobilu da se nakratko odvoji od tla, ali i da kontroliše položaj tokom manevara u vazduhu.

    Još jedna neobična tehnologija nalazi se ispod vozila. Riječ je o sistemu snažnih ventilatora koji izvlače vazduh ispod automobila i stvaraju podpritisak, praktično ga priljubljujući uz podlogu. Prema tvrdnjama Teslinih inženjera, sistem može da ostvari silu prijanjanja do dvostruke težine vozila, što objašnjava kako je Roadster tokom demonstracije mogao da se kreće i naopačke. Automobil ima i aktivnu aerodinamiku, odnosno pokretne elemente karoserije koji mijenjaju položaj u zavisnosti od brzine i uslova vožnje.

    Za pojedine verzije novog Roadstera najavljeno je ubrzanje od nule do 60 milja na čas, odnosno približno 97 kilometara na čas, za manje od jedne sekunde. Tokom predstavljanja prikazano je ubrzanje od svega 0,81 sekundu. Najekstremnija verzija Rocket, prema najavama kompanije, mogla bi da dostigne gotovo 97 kilometara na čas za manje od 0,6 sekundi. Tesla najavljuje i maksimalnu brzinu veću od 370 kilometara na čas, uz domet od približno 480 kilometara. Ipak, riječ je o podacima koje je iznio proizvođač. Nezavisna testiranja serijskog automobila tek treba da pokažu koliko su te performanse ostvarive u svakodnevnim uslovima.

    „Ovo će biti stvarni automobil koji će se voziti putevima“, izjavio je Mask, govoreći o novom Roadsteru. Dodao je da će automobil moći da koristi potisnike za izvođenje neuobičajenih manevara. „Doslovno će moći da se podigne i izvodi ove manevre kad god poželite“, rekao je Mask. Prema njegovim riječima, Roadster bi mogao da ostane poseban automobil u Teslinoj ponudi, jer kompanija sve više razvija vozila namijenjena autonomnoj vožnji. „Ovo će zapravo dugoročno biti jedini automobil s ručnim upravljanjem koji Tesla proizvodi“, poručio je Mask. „Ako će to biti jedini automobil s ručnim upravljanjem, hajde da ga dovedemo do granica i izvan njih“, rekao je.

    Druga generacija Roadstera prvi put je najavljena još 2017. godine, kada je Mask obećao električni superautomobil koji će po ubrzanju i drugim performansama nadmašiti većinu tadašnjih sportskih vozila. Prvobitno je bilo planirano da proizvodnja počne 2020. godine. Međutim, rokovi su se pomjerali, a kupci koji su godinama čekali automobil dobijali su nova obećanja. Sada je Tesla predstavila znatno izmijenjen automobil, s tehnologijama koje nisu bile dio prvobitnog koncepta. Prema izvještaju Reutersa, Mask je ranije umanjivao finansijski značaj Roadstera za kompaniju, ističući da njegova prodaja neće bitno uticati na ukupne prihode Tesle. Ipak, automobil ima važnu ulogu u predstavljanju tehnoloških mogućnosti proizvođača.

    Mask je najavio da bi proizvodnja trebalo da počne 2028. godine, što je osam godina kasnije od prvobitno planiranog početka proizvodnje. Tesla planira različite verzije Roadstera, od sportskog električnog automobila s naprednom aerodinamikom do modela s potisnicima. Posebno je zanimljiva verzija Rocket, koja će, prema najavama, biti dostupna samo odabranim kupcima. Međutim, upravo ta verzija, koja omogućava najekstremnije manevre, nije odobrena za korištenje na javnim putevima. Ostaje otvoreno i pitanje koliko će tehnologija prikazanih tokom demonstracije moći da se koristi u redovnom saobraćaju, s obzirom na bezbjednosne i zakonske zahtjeve. Poslije gotovo devet godina obećanja, Tesla je pokazala da Roadster može da izvede manevre kakvi se rijetko viđaju kod automobila. Sada ostaje najvažniji test za Maskovu kompaniju: da vozilo koje je oduševilo publiku zaista stigne do kupaca, prenose Nezavisne.

  • OpenAI otkrio uređaj pomoću vlastitih modela vještačke inteligencije

    OpenAI otkrio uređaj pomoću vlastitih modela vještačke inteligencije

    Državljanin Saudijske Arabije, zaposlen kao inženjer u kompaniji OpenAI, optužen je da je tajno postavio sofisticirani uređaj za prisluškivanje u konferencijskoj sali rukovodstva kompanije koja stoji iza popularnog ChatGPT-a, kako prenose Nezavisne.

    Američki savezni tužioci saopštili su da je Abdulrahman Alfozan optužen za korištenje ili pokušaj korištenja elektronskog uređaja za nezakonito presretanje usmene komunikacije. Kompanija OpenAI otkrila je skriveni uređaj u svojoj kancelariji u San Francisku i o tome obavijestila Federalni istražni biro (FBI). Posebno je zanimljivo da je kompanija, prema sopstvenim navodima, koristila vlastite modele vještačke inteligencije kako bi utvrdila porijeklo uređaja i identifikovala zaposlenog koji ga je postavio.

    Prema sudskim dokumentima, uređaj za snimanje bio je umotan u toalet-papir i priključen na USB port na zadnjoj strani televizora u konferencijskoj sali namijenjenoj sastancima rukovodstva kompanije. Istražioci navode da je uređaj bio šifrovan i namijenjen tajnom snimanju razgovora. Zaposleni u OpenAI otkrili su ga 30. septembra, dva dana nakon što je, prema navodima tužilaštva, postavljen. Alfozan je u kompaniji radio kao inženjer od jula 2025. godine. Direktor FBI Kaš Patel izjavio je da je osumnjičeni pokušao da tajno snima povjerljive razgovore u prostoriji u kojoj se sastaje rukovodstvo kompanije. Prema Patelovim riječima, cilj je navodno bio prikupljanje informacija o proizvodima vještačke inteligencije koje razvija OpenAI.

    Istraga je otkrila još jedan neobičan detalj. Prema navodima FBI, Alfozan je koristio alat za produktivnost i chatbot kako bi istraživao osjetljive lokacije unutar kompanije i načine na koje bi mogao neprimjetno postaviti opremu za audio-snimanje. Kako prenosi BBC, pozivajući se na dokumentaciju američkih istražilaca, među njegovim upitima bili su oni koji se odnose na izradu, prilagođavanje, instaliranje i testiranje uređaja za snimanje, kao i prikrivanje njihovog rada i daljinski pristup. Istražioci tvrde da je tražio i informacije o izradi uređaja za neprekidno snimanje zvuka, prilagođavanju Wi-Fi veze, poboljšanju kvaliteta zvuka i prisluškivanja uživo, kao i šifrovanju SD kartice. Drugim riječima, prema optužbama, osumnjičeni je koristio tehnologiju sličnu onoj na čijem je razvoju radio kako bi pripremio tajno snimanje razgovora u kompaniji.

    Prema navodima tužilaštva, Alfozan se 5. oktobra vratio u konferencijsku salu kako bi provjerio uređaj. Sigurnosne kamere zabilježile su njegovo kretanje, a snimci su kasnije korišteni za povezivanje osumnjičenog sa skrivenom opremom. Istog dana ostavio je torbu bez nadzora u drugom dijelu zgrade. Kada je sigurnosni tim OpenAI pregledao torbu, u njoj je pronašao njegov novčanik, identifikacioni dokument i još jedan uređaj za snimanje, sličan onome koji je prethodno otkriven iza televizora. Ti nalazi postali su dio dokaza na kojima se zasniva federalna krivična prijava.

    Kompanija OpenAI saopštila je da zasad nema pokazatelja da su tokom incidenta neovlašteno preuzeti ili kompromitovani izvorni kod, parametri modela vještačke inteligencije ili podaci korisnika. Iz kompanije su potvrdili da je zaposleni protiv kojeg je pokrenut postupak dobio otkaz. Naveli su i da su vlastite modele vještačke inteligencije koristili za analizu uređaja i utvrđivanje njegovog porijekla, što im je pomoglo da identifikuju konkretnog zaposlenog.

    Alfozan se u utorak, 13. oktobra, pojavio pred sudom. Za sada nije poznato da li ima advokata koji ga zastupa u postupku. Ukoliko bude proglašen krivim, prijeti mu kazna do pet godina zatvora i novčana kazna do 250.000 dolara. Istraga je usmjerena na pokušaj tajnog presretanja komunikacija u jednoj od najpoznatijih svjetskih kompanija za razvoj vještačke inteligencije.

  • Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google i američka energetska kompanija Constellation Energy potpisali su ugovor na 20 godina kojim u američku mrežu ulazi 890 megavata nove nuklearne snage. Constellation za to izdvaja 4,3 milijarde dolara, prenosi Klix.

    Struja ne dolazi iz novih nuklearki. Constellation modernizuje 11 svojih blokova u Ilinoisu, Pensilvaniji i Nju Džerziju. Dodatnih 890 megavata, navode u kompaniji, ravno je jednom velikom konvencionalnom reaktoru. Prva povećanja snage očekuju se 2028.

    Uz to ide i ugovor na 15 godina o isporuci 2.700 megavata iz postojećih kapaciteta, da te elektrane ostanu isplative. Zbir je više od 3.500 megavata.

    Povod je nagli rast potrošnje koju vuču centri za podatke za vještačku inteligenciju i elektrifikacija industrije. Struja ide u PJM, najveći elektroenergetski sistem u SAD, koji snabdijeva 67 miliona ljudi na istoku zemlje.

    „Ovo partnerstvo će ojačati PJM mrežu i istovremeno očuvati pristupačnost energije“, izjavila je Amanda Peterson Corio iz Googlea. Izvršni direktor Constellationa Joe Dominguez ugovor je opisao kao model odgovorne saradnje tehnoloških kompanija i energetskog sektora.

    Prema podacima kompanija, projekat čuva oko 4.400 postojećih radnih mjesta i otvara oko 7.200 u građevinskoj fazi.

    Dio dogovora je i tehnologija. Constellation će koristiti Google Cloud i Googleov model Gemini da brže dobija dozvole, prati stanje postrojenja i štiti kritičnu infrastrukturu.

    Investitori su vijest dočekali s oduševljenjem. Dionice Constellation Energyja na njujorškoj berzi danas su porasle više od 12 posto.

    Constellation je najveći proizvođač nuklearne energije u SAD i već ima slične ugovore sa Majkrosoftom i Metom.

  • SpejsEks AI mijenja ime u SpejsEks SI

    SpejsEks AI mijenja ime u SpejsEks SI

    Izvršni direktor kompanije SpejsEks Ilon Mask objavio je da će AI jedinicu te kompanije preimenovati u SpejsEks SI, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao da se umjesto izraza „vještačka inteligencija“ koristi termin „superinteligencija“, javljaju Nezavisne.

    „Da, napravićemo tu promjenu“, odgovorio je Mask korisniku na platformi Iks koji ga je pitao da li postoji mogućnost da SpejsEks AI bude preimenovan u SpejsEks SI, prenosi Rojters. U trenutku objavljivanja nalog SpejsEks AI na Iksu još nije bio promijenjen. Mask nije iznio detalje, niti kada bi promjena mogla da bude izvršena. SpejsEks AI nije odgovorio na zahtjev za komentar.

    Tramp je prošlog mjeseca, u obraćanju Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, rekao da bi američki dokumenti, a nada se i dokumenti širom svijeta, ubuduće trebalo da koriste, kako je naveo, mnogo precizniji izraz „superinteligencija“ umjesto „vještačke inteligencije“. „Od ovog trenutka, svi dokumenti Sjedinjenih Američkih Država, a nadam se i cijelog svijeta, biće promijenjeni tako da koriste mnogo precizniji izraz ‘super’, umjesto ‘vještački’. Dakle, superinteligencija“, rekao je.

  • Može li BiH zaštititi podatke od napada AI agenata?

    Može li BiH zaštititi podatke od napada AI agenata?

    Sistemi vještačke inteligencije samo su u proteklih nekoliko mjeseci postali sposobni da zaobiđu čak i sigurnosne mjere kompanija koje su ih stvorile, pišu Nezavisne.

    Gotovo sve velike američke kompanije koje razvijaju te sisteme, poput Open AI ili Antropika, obavijestile su javnost o ispitivanjima koja su ovog ljeta sprovodile nad eksperimentalnim modelima i o incidentima. U slučaju Open AI, u julu su agenti koje su trenirali hakovali Haging fejs, jednu od najjačih svjetskih kompanija za module za AI sisteme, a prije nekoliko dana javnost je obaviještena da su ti agenti provalili u sistem javnog zdravstva Australije i neovlašteno pristupili podacima. Sve se desilo dok su inženjeri aktivno nadzirali rad agenata. Oni su, po svemu sudeći, hakovali sisteme za koje su vjerovali da im mogu pomoći u zadatku iako su im ljudi to zabranili, a jedno hakovanje sproveli su i nad sistemima Open AI u kojima su kreirani.

    Pošto čak i kompanije koje ih prave teško kontrolišu te sisteme, otvara se pitanje šta bi bilo sa bazama u BiH, od zdravstvenih ustanova do policijskih dosijea, ako bi postale meta.

    Borislav Vukojević, stručnjak za vještačku inteligenciju, kaže da incidente treba uzeti ozbiljno, jer su objavljene informacije pokazale da su agenti zaobišli zaštite sa posljedicama po stvarnu infrastrukturu drugih kompanija.

    „Za zemlje poput BiH najveći problem je što vještačka inteligencija napadačima može skratiti vrijeme, smanjiti troškove i omogućiti da istovremeno napadaju mnogo više meta. Može pomoći u pronalaženju ranjivosti, pisanju uvjerljivih lažnih poruka i automatizovanju dijelova napada. Poruka koja izgleda kao da dolazi od direktora, banke ili kolege sada može biti napisana na našem jeziku, bez očiglednih grešaka i prilagođena konkretnoj osobi. Napadaču je nekada dovoljan pristup jednom nalogu da bi krenuo dalje“, rekao je.

    To, naglašava, ne znači da ovi sistemi imaju univerzalni ključ za svaku bazu. Uspjeh zavisi od konkretnih propusta, pristupnih prava i kvaliteta odbrane. „Za Bosnu i Hercegovinu bih zato postavio nekoliko vrlo jednostavnih pitanja: znamo li gdje čuvamo osjetljive podatke, ko im može pristupiti, ko prati pokušaje upada i ko reaguje kada se incident dogodi? Koliko brzo otklanjamo poznate sigurnosne propuste? Imamo li dovoljno stručnih ljudi i mogu li institucije brzo razmijeniti upozorenja? Strategija na papiru malo znači ako odgovori na ova pitanja nisu jasni“, upozorava.

    U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da Zakon o zaštiti ličnih podataka posebno ne reguliše upotrebu vještačke inteligencije, ali da se postojeće odredbe mogu primijeniti ako se ti sistemi koriste za pristup ili obradu javnih podataka. „Kontrolori koji obrađuju osobne podatke treba da sprovedu odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite, te procjenu uticaja obrade na zaštitu osobnih podataka. Navedeno kontrolorima daje obavezu ispitivanja sigurnosti obrade osobnih podataka upotrebom AI alata. Procjena uticaja obrade ima za cilj da se postigne efektivnost obrade kao i nadzor nad rizičnim obradama“, naglašavaju.

    Odgovornost za zaštitu ličnih podataka time je na institucijama koje ih čuvaju. To ne odgovara na pitanje ima li BiH stručnjake i sisteme koji bi se mogli suprotstaviti ovako naprednim napadima, kad ih ni kompanije sa najstručnijim kadrom ovog ljeta nisu mogle spriječiti.

    Vukojević upozorava da činjenica da smo mala zemlja ne znači da nismo nikom interesantni. „Odgovornost imaju i kompanije koje razvijaju modele i institucije koje ih uvode u rad. Građanin ne mora da razumije kako funkcioniše AI agent da bi imao pravo da pita ko štiti njegove podatke i ko odgovara ako zaštita zakaže. Ta odgovornost ostaje ljudska, bez obzira na to koliko je tehnologija napredovala“, smatra.