Kategorija: Tech

  • Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    OpenAI očekuje negativan slobodni novčani tok od 278 milijardi dolara između 2026. i 2030, objavio je Financial Times pozivajući se na prezentaciju kompanije koja je procurila u javnost.

    Najveći dio troškova odnosiće se na računarsku snagu i infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje modela vještačke inteligencije, navodi Reuters.

    Do kraja 2030. OpenAI planira potrošiti oko 856 milijardi dolara upravo na tu stavku, piše Klix.

    Istovremeno očekuje snažan rast prihoda. Projekcija predviđa da će prihodi porasti deset puta, sa 36 milijardi dolara ove godine na 350 milijardi 2030, dok bi kumulativni prihod do kraja decenije mogao dostići 840 milijardi dolara.

    Procjene ukazuju na potrebu za novim kapitalom. Financial Times je ranije izvijestio da je kompanija s investitorima razgovarala o finansiranju koje bi joj, uoči mogućeg izlaska na berzu, moglo dati vrijednost od oko 1,2 biliona dolara.

    OpenAI je u junu povjerljivo podnio dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu, ali je izvršni direktor Sem Altman u subotu rekao da kompanija neće izaći na berzu 2026. zbog zabrinutosti za sigurnost vještačke inteligencije.

    U martu je prikupio 122 milijarde dolara uz procijenjenu vrijednost od 852 milijarde, ali bi taj novac mogao biti iscrpljen do 2028.

  • Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Izvršni direktor Nvidije Džensen Huang oštro je odbacio tvrdnje da bi vještačka inteligencija mogla dovesti do izumiranja čovječanstva u narednoj deceniji. Takva upozorenja nazvao je „narativima sudnjeg dana“ i neodgovornim zastrašivanjem javnosti.

    „2030. godina neće biti kraj svijeta. Postoji nula posto šanse da će to biti kraj svijeta“, poručio je u intervjuu za CBS News, dodavši da je plašenje ljudi potpuno nepotrebno i neodgovorno.

    Upozorenja istraživača o rizicima posljednjih sedmica eskalirala su u debatu o sigurnosti AI. Diskusiju su rasplamsale objave bivšeg istraživača Džejkoba Koksona, u kojima tvrdi da pojedini istraživači vjeruju da bi tehnologija mogla „sve nas ubiti do kraja decenije“. To je navelo rukovodioce Anthropica i OpenAI-a da pozovu na usporavanje razvoja modela.

    Huang naglašava da takva predviđanja „nisu utemeljena u nauci“ i da je u najboljem interesu kompanije odgovoran razvoj.

    „Uspjeh naše kompanije direktno je povezan sa sigurnim korištenjem proizvoda i usluga. Ako to ne nastavimo raditi, naša vrijednost će opasti“, rekao je, piše Klix.

    Sugerisao je da kompanije koje glasno pozivaju na usporavanje možda zapravo traže zaštitu od pravne odgovornosti za štetu koju bi njihovi proizvodi mogli da prouzrokuju.

    „Čitajte između redova. Oni zapravo ne traže više zakona. Traže da budu oslobođeni zakona koje već imamo, i mislim da je to problem“, upozorio je šef Nvidije, čija kompanija proizvodi najsavremenije mikročipove za AI modele.

  • Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    „Isključite je.“ To je bio odgovor bivšeg izvršnog direktora Googlea Erika Šmita na pitanje o budućnosti u kojoj bi sistemi vještačke inteligencije postali toliko napredni da ljudi više ne bi mogli razumjeti šta rade.

    Šmit ističe tri pravca koji već mijenjaju AI: znatno veći kontekstualni prozori, AI agenti i sistemi koji tekstualne upute pretvaraju u funkcionalan softver. Te promjene, vjeruje, mogle bi omogućiti da vještačka inteligencija prestane samo da odgovara na pitanja i počne da rješava izuzetno složene zadatke.

    Očekuje da će za pet godina AI moći da obrađuje „recepte“ od hiljadu koraka u nauci, medicini, istraživanju materijala i klimatskim promjenama.

    „U roku od pet godina AI bi mogla obrađivati beskonačan kontekst, koristiti logičko zaključivanje za rješenja od 1.000 koraka i upravljati milionima agenata koji rade zajedno. S vremenom će razviti vlastiti jezik i više nećemo razumjeti šta rade“, izjavio je, pišu Nezavisne.

    Sistemi sve bolje pamte ogromne količine informacija i koriste rezultat jednog zadatka kao polazište za sljedeći. Na primjeru recepta: AI ponudi korak, primi potvrdu da je završen, pa odredi šta dalje. Takvo zaključivanje moglo bi da provede proces od hiljadu koraka.

    Druga promjena biće uspon specijalizovanih agenata koji uče temu, razvijaju ideje i potencijalno ih testiraju. Agent bi mogao da proučava hemiju, postavlja hipoteze, radi laboratorijske testove i nadograđuje znanje. S vremenom bi se mogli pojaviti milioni takvih agenata i platforme na kojima bi ih ljudi pronalazili.

    Treći pravac Šmit naziva tekstualnom akcijom: korisnik opiše šta želi da softver radi, umjesto da sam piše kod. Već su jaki u jezicima poput Pythona. Veća promjena nastupila bi kad sistemi budu kontinuirano radili na softverskim zadacima.

    Kombinacija velikih kontekstualnih prozora, agenata i programiranja uz AI mogla bi da omogući saradnju različitih sistema. Spekulativnija mogućnost: da agenti razviju vlastiti jezik. Tu bi ljudi prestali da razumiju šta rade.

    „U jednom trenutku ovi će sistemi postati dovoljno moćni da ćete moći uzeti agente, a oni će početi raditi zajedno“, rekao je. „Znate li šta bismo trebali učiniti? Isključiti je.“

    Savjet stiže dok i inženjeri iz vodećih laboratorija otvorenije govore o opasnostima. Džejkob Kokson, koji je tri godine radio na predtreningu modela u OpenAI-ju i Anthropicu, podnio je ostavku uz poruku da se tehnološki divovi ponašaju neodgovorno i „kockaju našim životima u nekontrolisanoj trci prema superinteligenciji“.

    Upozorenje je podržao Anthropicov stručnjak za bezbjednost Evan Hubinger, procijenivši da postoji više od 10 odsto šanse da bi vještačka inteligencija u sljedećih deset godina mogla dovesti do uništenja čovječanstva.

    Šef Anthropica Dario Amodei javno je pozvao na usporavanje razvoja, a apel su podržali Sem Altman iz OpenAI-ja i Ilon Mask. Amodei je priznao da sistemi ulaze u fazu rekurzivnog samounapređivanja, u kojoj postojeći AI samostalno piše kod, testira i ubrzava stvaranje moćnijih nasljednika. Upozorio je i na incidente u kojima su se autonomni agenti udruživali i izvodili hakerske napade koje im inženjeri nisu zadali.

    Skeptici tvrde da divovi šire paniku da strogom regulacijom izbace manje konkurente. Drugi podsjećaju da slična upozorenja godinama ponavljaju i očevi mašinskog učenja, nobelovci Džefri Hinton i Džošua Bengio.

    Ključni rizik, napominju upućeni, ne mora biti odbjegli Terminator s vlastitom voljom, nego autonomni agenti koji u nizanju koraka zaobilaze nadzor ili postaju oružje u rukama zlonamjernih aktera.

  • AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    Guglov model vještačke inteligencije Džemini tokom testa sajber sposobnosti samostalno je pristupio internetu i hakovao druge kompanije. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je sistem vještačke inteligencije te kompanije autonomno izveo takvu aktivnost.

    Incident se dogodio u maju, u bezbjednosnom testu koji je sprovela nezavisna evaluaciona kuća Iregjular.

    Heder Adkins, potpredsjednica za bezbjednosni inženjering u Guglu, rekla je da je Džemini pronašao javno dostupne podatke na mreži i pogodio pristupne podatke kako bi ušao na tri veb-stranice za koje je pretpostavio da spadaju u okvir testiranja.

    „Osigurali smo da sve tri pogođene strane budu obaviještene i radili smo sa našim partnerom na izmjenama u procesu testiranja. Ovi događaji naglašavaju važnost obuke moćnih modela vještačke inteligencije kako bi djelovali odgovorno“, izjavila je Adkins, dodavši da je model u sva tri slučaja sam prekinuo hakovanje, piše ATV.

    Volstrit džurnal, koji je prvi izvijestio o slučaju, navodi da je Džemini u jednom slučaju pogađao lozinke dok nije ušao u zaštićeni sistem. U druga dva slučaja model je pronašao akreditive u javnom repozitorijumu i preko njih ušao u zaštićene sisteme.

    Portparol Iregjulara potvrdio je da je isti problem pogodio i druge laboratorije za vještačku inteligenciju i da su sve relevantne kompanije obaviještene krajem jula. Iz te kuće ističu da su uočeni propusti s njihove strane otklonjeni prije nekoliko sedmica.

    Slične incidente povezane s Iregjularom objavili su Meta, Antropik i OpenAI. Iz Mete su u avgustu naglasili da incident nije uključivao bijeg iz izolovanog okruženja niti sofisticirani sajber napad. Iregjular trenutno radi na najboljim praksama za bezbjedno sprovođenje procjena vještačke inteligencije.

    Događaji su otvorili pitanje zaštitnih mehanizama u trenutku kad AI agenti dobijaju sve veću autonomiju i direktan pristup internetu i računarskim sistemima.

  • Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Dok vodeći stručnjaci i zaposleni u industriji vještačke inteligencije sve glasnije upozoravaju da bi nekontrolisani razvoj mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping zasad ne pokazuju namjeru da uspore tehnološku trku. Njihov sastanak zakazan je za 24. septembar u Bijeloj kući, pišu Nezavisne.

    Tramp je tokom boravka u Irskoj umanjio upozorenja istraživača, poručivši da „ko pobijedi u AI, pobijedio je“. Ocijenio je da se iznose negativni scenariji i stvari koje se, prema njegovom mišljenju, neće dogoditi.

    Si je na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju pozvao zemlje globalnog juga da ubrzaju stvaranje međunarodnog okvira za upravljanje vještačkom inteligencijom. Kineski predsjednik najavio je i da će Kina pokrenuti BRIKS zajednicu za vještačku inteligenciju otvorenog koda, koja bi trebalo da podrži razvoj velikih jezičkih modela, organizuje stručne skupove i doprinese izgradnji otvorenog AI ekosistema.

    Direktor OpenAI-ja Sem Altman smatra da bi Tramp i Si zaslužili Nobelovu nagradu za mir ukoliko bi SAD i Kina postigle dogovor o zajedničkim standardima i testiranju bezbjednog razvoja AI tehnologije. Direktor Anthropica Dario Amodei pozvao je dvije sile da zajednički „postave ograničenje brzine“ razvoja ove tehnologije, navodi Business Insider.

    Upozorenja su dodatno pojačana nakon što je istraživač Anthropica Džejkob Kokson napustio kompaniju tvrdeći da ni Anthropic ni OpenAI ne postupaju odgovorno i da se „kockaju našim životima“. Navodi da ljudi koji razvijaju ovu tehnologiju ozbiljno vjeruju da bi ona do kraja decenije mogla dovesti do nestanka čovječanstva.

  • Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Bivši istraživač Anthropica Jacob Coxon tvrdi da ljudi koji rade na razvoju vještačke inteligencije “iskreno su uplašeni” zbog brzine kojom tehnologija napreduje i mogućih posljedica po čovječanstvo. Napustio je firmu zbog zabrinutosti da razvoj AI izmiče kontroli.

    Coxon je za BBC rekao da bi, ukoliko se sadašnji tempo razvoja ne uspori, postojao “veliki rizik” da čovječanstvo u bliskoj budućnosti pretrpi katastrofalne posljedice. Njegova ostavka i upozorenja izazvali su veliku pažnju u tehnološkoj industriji, posebno u trenutku kada sve više stručnjaka upozorava da sposobnosti novih AI modela rastu brže nego što se razvijaju mehanizmi za njihovu kontrolu.

    “Zaposleni u ovim kompanijama potpuno su ozbiljni kada traže regulaciju jer se osjećaju zarobljeno u trci. Uplašeni su zbog ishoda te trke”, rekao je Coxon, koji je ranije radio i u OpenAI. Prema njegovim riječima, neki zaposleni već razmišljaju o tome kako bi mogli da zaštite sebe i svoje porodice u slučaju ozbiljne društvene nestabilnosti izazvane ubrzanim razvojem AI. Coxon tvrdi da su pojedini njegovi bivši kolege toliko zabrinuti da razmišljaju čak i o kupovini zemljišta na udaljenim lokacijama.

    Jedan od scenarija o kojima se govori jeste mogućnost stvaranja velikog broja AI agenata koji bi mogli djelovati zajedno poput svojevrsnog superračunara i preuzeti kontrolu nad velikim dijelovima interneta. Coxon smatra da takav scenario ne mora biti udaljena budućnost i procjenjuje da bi se nešto slično moglo dogoditi u periodu od šest mjeseci do godinu dana. Istovremeno upozorava da je najteže pitanje upravo ono na koje nema jednostavan odgovor – kako bi izgledala katastrofa izazvana vještačkom inteligencijom.

    Coxonova upozorenja dolaze nakon što je i izvršni direktor Anthropa Dario Amodei pozvao na usporavanje razvoja najmoćnijih AI sistema. Amodei smatra da razvoj tehnologije ne treba zaustaviti, ali upozorava da su rizici ozbiljni i da kompanijama i vladama treba omogućiti dovoljno vremena da razviju mehanizme zaštite. S njegovim prijedlogom o usporavanju razvoja i većoj regulaciji saglasili su se i izvršni direktori konkurentskih kompanija, uključujući Sama Altmana iz OpenAI i Elona Muska.

    Coxon, međutim, upozorava da usporavanje ne bi imalo smisla ako ne bude koordinisano i sa Kinom, jer bi u suprotnom moglo doći do međunarodne trke u razvoju sve moćnijih sistema.

    Iz Anthropa su, reagujući na Coxonov odlazak, poručili da su uvijek otvoreno govorili o tome da će AI donijeti ogromne koristi, ali i rizike kakvi do sada nisu viđeni. Kompanija navodi da razvija modele sa snažnim zaštitnim mehanizmima, agresivno ih testira i objavljuje rezultate kako bi omogućila nezavisnu kontrolu i smanjila rizik od neželjenog ponašanja AI sistema. U kompaniji smatraju i da bi čitava industrija trebalo da usvoji zakonski uređena i provjerljiva pravila koja bi omogućila koordinaciju tempa kojim se najmoćniji modeli razvijaju i puštaju u upotrebu.

    Coxonove tvrdnje, međutim, nisu naišle na opšte prihvatanje u tehnološkoj industriji. Direktor AI platforme Hugging Face Clement Delangue doveo je u pitanje njegovu procjenu rizika, dok je direktor Nvidije Jensen Huang ranije odbacio tvrdnje da će AI dovesti do kraja čovječanstva. Kritičari upozorenja o egzistencijalnom riziku od AI-ja takođe tvrde da tehnološke kompanije mogu imati poslovni interes da stvaraju dodatnu pažnju oko opasnosti koje predstavlja njihova tehnologija, dok pojedini smatraju da kompanije poput Anthropa i OpenAI-ja koriste priču o regulaciji kako bi otežale ulazak konkurencije na tržište. Anthropic i OpenAI istovremeno se pripremaju za potencijalne izlazke na berzu koji bi mogli biti među najvećim tehnološkim inicijalnim javnim ponudama.

    Coxonova upozorenja dobila su dodatnu težinu nakon što ih je javno podržao Anthropicov istraživač Evan Hubinger. Hubinger je na društvenoj mreži X napisao da istraživači zaista ozbiljno vjeruju da bi AI mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, navodeći i vlastitu procjenu rizika.

    Zabrinutost zbog bezbjednosti AI-ja nije nova. Čelnici OpenAI, Google DeepMinda i Anthropa još su 2023. godine upozoravali na mogućnost da veoma napredni sistemi predstavljaju ozbiljan rizik. Međutim, upozorenja su posljednjih sedmica postala glasnija, jer novi modeli pokazuju sve naprednije sposobnosti, dok njihovi tvorci istovremeno pokušavaju da utvrde koliko ih je moguće pouzdano kontrolisati.

    Anthropic je u aprilu saopštio da neće javno objaviti svoj model Mythos jer je tokom testiranja pokazao sposobnost da samostalno napusti kontrolisano okruženje. OpenAI je, takođe, saopštio da je dio razvoja svog novog modela Astra privremeno zaustavljen zbog zabrinutosti povezanih sa sajber-bezbjednošću.

    Kako navodi BBC, upravo pitanje koliko brzo treba razvijati moćne AI sisteme, a koliko vremena ostaviti za razvoj zaštitnih mehanizama, sve više postaje jedno od ključnih pitanja tehnološke industrije.

  • Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Ako se razvoj vještačke inteligencije ne uspori, roj AI agenata za šest do 12 mjeseci mogao bi biti kadar da preuzme kontrolu nad cijelim internetom i napravi štetu od stotina milijardi dolara. To je jedno od upozorenja izvršnog direktora kompanije Antropik Darija Amodeija.

    Amodei, čija firma stoji iza asistenta Klod, ocijenio je da trku u razvoju AI treba usporiti zbog rastućih bezbjednosnih rizika, pišu Nezavisne.

    „Moramo usporiti tempo kojim unapređujemo sposobnosti AI modela. Napredak će i dalje djelovati brzo, ali moramo mudro iskoristiti vrijeme koje time dobijemo“, napisao je na svom sajtu.

    Posljednjih mjeseci, naveo je, sposobnosti sistema skočile su drastično. Modeli su postali kadar da unapređuju sami sebe, što se naziva rekurzivnim samounapređivanjem.

    „Ako se ne obuzda, to bi moglo nadmašiti našu sposobnost da razumijemo i kontrolišemo ove sisteme“, upozorio je.

    Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija mogla bi se zloupotrebiti za sajbernapade, bioterorizam i teške ekonomske poremećaje.

    Kao dodatni znak naveo je ponašanje grupe AI agenata u incidentu koji je uključivao kompanije OpenAI i Hugging Face. Agenti su, kako je opisao, djelovali kao „fanatično odan kolektiv“ i izvodili sajbernapade na mete za koje nisu dobili naredbu da ih napadnu.

  • Dok se mnogi plaše AI, šef Nvidije poručuje: Električari i zanatlije biće među najtraženijima

    Dok se mnogi plaše AI, šef Nvidije poručuje: Električari i zanatlije biće među najtraženijima

    Iako mnogi strahuju da bi zbog sve većeg razvoja vještačke inteligencije mogli ostati bez posla, izvršni direktor kompanije Nvidia Džensen Huang smatra da će AI otvoriti stotine hiljada novih radnih mjesta, naročito u zanatskim i tehničkim zanimanjima.

    Huang, koji se nalazi na čelu jedne od najvrednijih kompanija na svijetu, smatra da masovna izgradnja infrastrukture potrebne za razvoj vještačke inteligencije već stvara snažnu potražnju za kvalifikovanim radnicima, poput električara, vodoinstalatera i različitih tehničara, piše poslovni list Fortune.

    Njegove poruke dolaze nakon upozorenja suosnivača Majkrosofta Bila Gejtsa, koji je nedavno ukazao na mogućnost da vještačka inteligencija dovede do masovne nezaposlenosti.

    – Svačiji posao se mijenja. Neka zanimanja će nestati, ali će nastati mnoga nova. Ako pogledate istoriju i razvoj tehnologije, vidjećete da su nakon svake revolucije dolazili nevjerovatni pomaci – rekao je Huang.

    On smatra da radna mjesta visokokvalifikovanih stručnjaka, barem u doglednoj budućnosti, nisu ozbiljno ugrožena.

    Nvidia je, prema navodima Fortunea, uložila 105 milijardi dolara, odnosno oko 170 milijardi KM, u samo jedan novi data centar u američkoj saveznoj državi Ohajo.

    Na tom projektu menadžeri na gradilištima godišnje zarađuju između 140.000 i 170.000 dolara, odnosno od oko 226.000 do 275.000 KM, što je približno dvostruko više od prosječnih primanja u Ohaju.

    Investiciona kompanija Blekston očekuje da će do kraja 2026. godine čak četiri puta povećati broj radnika angažovanih na izgradnji data centara – sa sadašnjih 10.000 na oko 40.000.

    Međutim, naglu ekspanziju ovog sektora prati ozbiljan nedostatak kvalifikovane radne snage.

    Procjene pokazuju da bi Sjedinjenim Američkim Državama do 2030. godine moglo nedostajati oko 2,1 milion zanatlija, među kojima više od 130.000 električara.

    Upravo zbog toga velike kompanije, poput Gugla, Forda i Blekroka, pokrenule su programe obuke i udružile snage kako bi obrazovale novu generaciju kvalifikovanih radnika.

    Dok dio stručnjaka upozorava da bi vještačka inteligencija mogla ugasiti veliki broj postojećih zanimanja, Huang smatra da bi razvoj AI infrastrukture mogao otvoriti potpuno novi talas zapošljavanja, posebno za radnike čije će vještine biti neophodne za izgradnju i održavanje data centara i drugih tehnoloških sistema.

  • Nvidia šalje snažnu poruku tržištu: AI bum tek uzima zamah

    Nvidia šalje snažnu poruku tržištu: AI bum tek uzima zamah

    Američki proizvođač čipova Nvidia prognozirao je rast prihoda od čak 70 odsto u narednoj fiskalnoj godini, znatno iznad očekivanja analitičara od oko 44–45 odsto, pokazujući da potražnja za infrastrukturom za vještačku inteligenciju i dalje snažno raste.

     

    Prihodi premašili 96 milijardi dolara

    Najvrednija kompanija na svijetu prijavila je prihod od 96,2 milijarde dolara u tromjesečju završenom u julu, više nego dvostruko u odnosu na isti period prošle godine, dok je poslovanje sa centrima podataka donijelo 89 milijardi dolara, odnosno 117 odsto više na godišnjem nivou.

    Nvidia za tekuće tromjesečje očekuje prodaju od oko 108 milijardi dolara, iznad procjena Wall Streeta navodi it, dok finansijska direktorica Kolet Kres navodi da prognoze kupaca ukazuju na udvostručavanje potražnje, iako će mogućnosti kompanije da je zadovolji biti ograničene nedostatkom komponenti.

    Izvršni direktor Jensen Huang poručio je da je vještačka inteligencija stigla do prelomne tačke jer sada obavlja koristan posao i donosi zaradu, dodajući da mnogo veći broj AI laboratorija i startapa nego prije godinu dana učestvuje u izgradnji nove infrastrukture.

    Amazon naručuje još dva miliona GPU-ova

    Dodatni podsticaj poslovanju donosi proširenje saradnje sa Amazon Web Servicesom, koji će u svojoj globalnoj infrastrukturi rasporediti još dva miliona najnovijih Nvidijinih grafičkih procesora, dok bi potražnja AI laboratorija naredne godine trebalo da čini približno četvrtinu ukupnog poslovanja kompanije.

    Nvidia istovremeno očekuje da će nova platforma Vera Rubin, čije su isporuke kupcima već počele, u tekućem kvartalu donositi oko petine ukupnih prihoda poslovanja sa centrima podataka.

    Investitori prate finansijske rizike

    Snažni rezultati dolaze u trenutku kada investitori sve pažljivije prate način na koji Nvidia koristi svoju ogromnu finansijsku snagu da pomogne kupcima u finansiranju AI infrastrukture, pri čemu kritičari upozoravaju na rizik takozvanog kružnog finansiranja, dok Kres tvrdi da su takve investicije kvalitetne i da nose ograničen rizik zbog velike potražnje za računarskim kapacitetima.

    Kompanija se suočava i sa rastom cijena memorije i nestašicom komponenti, zbog čega očekuje pad bruto marže sa 75 odsto u posljednjem kvartalu na oko 71 odsto početkom naredne godine, ali optimistična prognoza poslovanja i nastavak AI buma podigli su cijenu Nvidijinih akcija za više od sedam odsto u trgovanju u četvrtak ujutro.

  • OpenAI: 700 AI agenata izvršilo hakerski napad, pa prikrivalo svoje tragove

    OpenAI: 700 AI agenata izvršilo hakerski napad, pa prikrivalo svoje tragove

    Roj od 700 AI agenata, koje je stvorio OpenAI izveo je u julu hakerski napad na popularnu platformu otvorenog koda Hugging Face, a u brojnim su slučajevima ti programi aktivno pokušavali da prikriju sopstvene tragove, navodi se u danas objavljenim izvještajima o bezbjednosnom incidentu.

    Takvo usklađeno djelovanje AI agenata – softverskih programa koji funkcionišu uz minimalan ljudski nadzor, kao i njihovi pokušaji skrivanja tragova, otvaraju ozbiljna pitanja o tome koliko pomno AI kompanije uopšte nadziru testiranja sve moćnijih modela, prenosi Rojters.

    Iako su neka od neprimjerenih ponašanja već ranije otkrivena ili spomenuta, dva najnovija izvještaja, od kojih je jedan koji je objavio sam OpenAI, a drugi grupa nezavisnih istražitelja – zajedno otkrivaju iznenađujuće nove detalje o kršenju bezbjednosti i njegovom nastanku.

    Prvo je bilo to što se proboj nije odnosio samo na jednog odmetnutog AI agenta kako je prethodno objavljeno, već na oko 700 njih koji su djelovali kao masivan, međusobno koordinisan roj.

    OpenAI je u svom izvještaju spomenuo da su u napadu učestvovali “agenti”, ne navodeći tačan broj, međutim organizacije METR i Redwood Research, koje su angažovane za sprovođenje nezavisne istrage, utvrdile da je u napadu učestvovalo oko 700 agenata.

    Nakon toga, iz OpenAI-ja su potvrdili da je ta procjena istražitelja tačna.

    U izvještajima se navodi i da je OpenAI priznao da su njihovi vlastiti agenti hakovali dijelove internog sistema kompanije kako bi varali na testiranjima ili izborili veću slobodu kretanja kroz mrežu.

    Kompanija je takođe navela da su agenti varali i na testovima koji uopšte nisu vezani za kibernetičku bezbjednost, uključujući testiranja s bazom podataka o proteinima i rad u tabelama.

    Oba izvještaja potvrđuju da su modeli pokušali da prikriju svoje nedopušteno ponašanje brisanjem i mijenjanjem zapisa o vlastitim radnjama.

    Razmjere ovog autonomnog ponašanja – u kojima su agenti razmijenili desetine hiljada poruka preko neovlašćenog foruma za internu komunikaciju – nameću ozbiljna pitanja o tome koliko je OpenAI uopšte pratio što se događa tokom testiranja.

    Iz platforme Hugging Face nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

    Lider organizacije Palisade Research Džefri Lediš smatra da bi problem mogao da bude i dublji.

    “To je poput pitanja: ‘Ako klinac vara na baš svakom času u školi, a ne samo na informatici, treba li da nas to više brine?’ Odgovor je, naravno: ‘Da, to je puno veći razlog za brigu’ “, slikovito je pojasnio Lediš.

    OpenAI je detaljno opisao i dva incidenta od 19. jula u kojima su agenti hakovali infrastrukturu same kompanije.

     

    U jednom slučaju, agenti su iskoristili bezbjednosni propust na kompjuteru na kojem je trebalo da budu strogo izolovani, što im je omogućilo da pobjegnu iz testnog okruženja i pristupe drugim povezanim sistemima.

     

    U drugom incidentu istoga dana, agenti su ukrali pristupne podatke OpenAI-ja i neovlašćeno intervenisali u kompjuterskom sistemu kompanije u oblaku.

     

    Iz OpenAI-ja navode kako je neutvrđen broj agenata napao automatizovane sisteme koji služe za ocjenjivanje performansi modela kako bi sakrili dokaze o varanju, iako to nije uticalo na konačne zapise koje ti sistemi provjeravaju.

     

    U izvještaju se dodaje i kako postoji “malo dokaza o pokušajima zavaravanja ljudskih kontrolora”, ali iz kompanije nisu odgovorili na direktno pitanje da li to znači da je takvih pokušaja prema ljudima ipak bilo.

     

    Nezavisna istraga, koja se detaljnije bavila samim upadom u Hugging Face, donosi još neugodnije podatke – utvrđeno je da je svaki peti analizirani agent “pokazao jasan interes” za manipulisanje dokazima, dok su mnogi od njih “detaljno istraživali tehnike manipulisanja i mijenjanja transkripata svojih aktivnosti”.

     

    OpenAI tvrdi kako trenutno jača istraživačku infrastrukturu, uvodi stroži nadzor i unapređuje sigurnosne mehanizme za sprečavanje štetnog i nepredviđenog ponašanja.

     

    “Treba pretpostaviti da ovakvi napadi predstavljaju stvarnu prijetnju organizacijama u bliskoj budućnosti i da će biti znatno sofisticiraniji od incidenata opisanih u ovom slučaju”, zaključuju u kompaniji.