Kategorija: Tech

Meta je najavila nove planove – Facebook Plus, Instagram Plus i WhatsApp Plus – koji svakoj aplikaciji donose dodatne funkcije. Takođe, testiraju se i plaćene pretplate za Meta AI.

Kako prenosi TechCrunch, direktorka proizvoda u Meti, Naomi Glajt, najavila je ove nove ponude u video-snimku.

Glajtova nije ulazila u detalje o cijenama, ali se u izvještaju TechCrunch-a navodi da će planovi za pojedinačne Metine aplikacije koštati između tri i četiri dolara mjesečno, dok će se planovi za vještačku inteligenciju (AI) testirati po cijeni od osam do 20 dolara mjesečno.

Instagram Plus i Facebook Plus koštaće po četiri dolara mjesečno u SAD.

Prema izvještaju, ove pretplate biće namijenjene “naprednim korisnicima” (tzv. power users), kojima će omogućiti precizniju kontrolu nad tim ko vidi koji dio njihovog sadržaja, kao i bolji uvid u to do koga sve njihove objave stižu.

Plan WhatsApp Plus od tri dolara fokusiran je na “personalizaciju i razmjenu poruka”, uz dodatne teme, ekskluzivne stikere i više mjesta za zakačene (fiksirane) razgovore.

Meta AI dobija pretplatničke modele

U Singapuru, Gvatemali i Boliviji, Meta AI će sljedećeg mjeseca početi da testira planove pod nazivom Meta One Plus i Meta One Premium. Ova dva plana, koja će u SAD navodno koštati osam, odnosno 20 dolara mjesečno, očigledno dolaze sa istim funkcijama, s tim što Premium opcija donosi veće limite za korišćenje. Osnovne funkcije Meta AI za sada će ostati besplatne.

Kasnije ove sedmice, Meta takođe planira da pokrene javno testiranje za još dva Meta One plana – Essential i Advanced – na pojedinim tržištima van SAD.

Ovi planovi izgledaju prilagođeni profilima koji žele da izgrade uticaj (influenserima), i uključuju kako verifikovan status, tako i ekskluzivne funkcije koje pomažu u širenju publike, prenosi b92.

OpenAI upozorava da bi vještačka inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, uz rizik nestanka pojedinih zanimanja, ali i mogućnost kraće radne sedmice zahvaljujući većoj produktivnosti.

OpenAI procjenjuje da je oko 18 odsto poslova izloženo stvarnom riziku od automatizacije, dok bi se u još 24 odsto mogao smanjiti broj zaposlenih. Ipak, naglašavaju da tehnička mogućnost automatizacije ne znači automatski i gubitak posla, prenosi Index.hr.

OpenAI predlaže da vlade podstaknu poslodavce i sindikate na pilot-projekte četvorodnevne radne sedmice od 32 sata, uz zadržavanje pune plate. Ideja je da se veća produktivnost, ostvarena uz pomoć AI-ja, ne pretvori samo u veći profit kompanija, nego i u konkretnu korist za radnike.

Takvi bi se dobici mogli iskoristiti za trajno kraću radnu sedmicu, dodatne slobodne dane ili bolje radničke beneficije. OpenAI pritom spominje i mogućnost većih penzionih doprinosa, bolje pokrivenosti zdravstvenih troškova te subvencionisanja brige o djeci.

No, stručnjaci upozoravaju da takve promjene neće doći same od sebe. Profesorica Gina Neff sa Univerziteta u Cambridgeu za BBC ocijenila je da bi ove ideje mogle funkcionisati, ali samo uz ozbiljnu promjenu političkog i poslovnog pristupa radu.

Google priprema jednu od najvećih promjena za Chrome do sada. Popularni internet pregledač trebalo bi da dobije funkciju Auto Browse, koja uz pomoć vještačke inteligencije može samostalno da obavlja određene zadatke na internetu.

Chrome bi uskoro mogao da postane mnogo više od klasičnog internet pregledača. Google razvija novu AI funkciju pod nazivom Auto Browse, koja bi korisnicima omogućila da dio svakodnevnih zadataka na internetu prepuste vještačkoj inteligenciji.

Umjesto da korisnik ručno otvara stranice, klikće, popunjava formulare ili traži određene informacije, Chrome bi uz pomoć AI sistema mogao da preuzme dio tog posla i obavi ga samostalno.

Chrome kao digitalni pomoćnik

Nova funkcija oslanja se na Googleov AI model Gemini, koji bi trebalo da bude još dublje integrisan u Chrome. Ideja je da pregledač razumije šta korisnik želi da uradi, prepozna kontekst otvorenih stranica i zatim izvrši zadatak u njegovo ime.

To bi, na primjer, moglo da uključuje zakazivanje sastanaka, popunjavanje online formulara, pronalaženje dokumenata, upravljanje pretplatama ili obavljanje drugih višekoračnih radnji na različitim sajtovima.

Manje klikanja, više automatizacije

Google ovim potezom želi da Chrome pretvori iz pasivnog alata za pregled interneta u aktivnog AI asistenta. Drugim riječima, pregledač više ne bi služio samo za prikazivanje web stranica, već bi mogao da učestvuje u obavljanju poslova.

Takav pristup predstavlja veliki zaokret u načinu korištenja interneta. Korisnik bi zadavao cilj, dok bi AI agent u pozadini pronalazio način da dođe do rezultata.

Gemini u bočnom panelu Chromea

Jedan od ključnih dijelova ove promjene biće Gemini panel unutar Chromea. On neće funkcionisati samo kao običan chatbot, već kao alat koji može da razumije sadržaj otvorenih tabova i povezuje se sa Google servisima kao što su Gmail, Drive i Calendar.

Na taj način Chrome bi mogao da postane centralno mjesto za rad, komunikaciju, pretragu i automatizaciju svakodnevnih zadataka.

Velika promjena i za kompanije

Google novu strategiju ne razvija samo za pojedinačne korisnike, već i za poslovno okruženje. Chrome Enterprise Premium trebalo bi da dobije dodatne kontrole za upravljanje AI funkcijama, zaštitu podataka i nadzor nad načinom na koji zaposleni koriste vještačku inteligenciju.

To je posebno važno jer sve veća upotreba AI alata otvara pitanja privatnosti, kontrole i mogućeg curenja osjetljivih informacija.

Otvaraju se i ozbiljna pitanja

Iako Auto Browse zvuči kao veliki korak naprijed, ovakva tehnologija donosi i brojne rizike. Ako pregledač dobije mogućnost da pristupa ličnim podacima, nalozima i online servisima, veoma je važno jasno odrediti šta smije da uradi sam, a za šta mora da traži potvrdu korisnika.

Google tvrdi da će osjetljive radnje imati dodatne provjere i ograničenja, ali stručnjaci upozoravaju da AI agenti mogu otvoriti nove bezbjednosne izazove.

Da li se mijenja internet kakav poznajemo?

Dolazak ovakvih funkcija mogao bi značajno da promijeni način na koji ljudi koriste internet. Web stranice više ne bi bile samo mjesta koja korisnici posjećuju, već okruženja kroz koja AI agent prolazi kako bi obavio zadatak.

To bi moglo imati velike posljedice i za SEO, digitalni marketing, online servise i sve kompanije koje zavise od posjeta korisnika preko klasičnih pregledača.

Chrome je godinama bio alat za surfovanje internetom. Sa funkcijom Auto Browse, Google ga želi pretvoriti u asistenta koji ne samo da prikazuje informacije, već aktivno pomaže korisniku da završi posao.

Tehnologije za razvijanje infrastrukture na Marsu i drugim planetama najvjerovatnije će biti testirane na Mjesecu, nebeskom tijelu koje je najbliže Zemlji, izjavio je direktor ruske državne koproracije “Roskosmos” Dmitrij Bakanov.

“Dalje, kao što znate, postoji trend ka istraživanju više planeta i biće neophodno da se izgradi infrastruktura na drugim svemirskim tijelima. Naravno, dosta se na internetu pominju Mars i druge udaljene planete, ali, u svakom slučaju, sve tehnologije se, najvjerovatnije, moreju testirati na najbližem tijelu – Mjesecu”, naveo je Bakanov u intervjuu za TASS.

Bakanov je prije nekoliko dana saopštio da je Ruska akademija nauka odobrila koncept za stvaranje ruskog segmenta na Međunarodnoj stanici za istraživanje Mjeseca, zajedno sa Kinom.

On je rekao da će se sve aktivnosti povezane sa lunarnim programom sprovoditi zajedno sa Kinom i još 13 zemalja.

Kompanija “Epl” 1. aprila obilježava 50 godina postojanja, u vrijeme kada vještačka inteligencija dovodi giganta iz Silicijumske doline pred izazov da ponovo pokaže da je u stanju da predstavi inovacije koje mijenjaju kulturu.

Kompaniju koja danas vrijedi više od 3,6 biliona dolara izgradili su ambiciozni marketinški genije Stiv DŽobs i Stiv Voznijak, koji je izumio “epl kompjuter”.

Dvojica studenata koji su napustili fakultet promijenili su način na koji ljudi koriste računare, slušaju muziku i komuniciraju u pokretu.

Danas je to dovelo do načina života koji se vrti oko aplikacija za pametne telefone, navodi se u komentaru agencije AFP.

“Eplovi” najpopularniji proizvodi, “mek” kompjuteri, “ajfon”, “epl sat” i “ajped”, imaju kultni status i vjernu armiju korisnika.

“Epl” je prodao više od 3,1 milijarde telefona “ajfon” otkad su se pojavili na tržištu 2007. godine, generišući oko 2,3 biliona dolara prihoda, navodi se u podacima kompanije “Kaunterpoint riserč”.

Prije “ajfona”, “Epl” je uzdrmao tržište kućnih kompjutera “mekintoš” kompjuterom iz 1984. godine, čiji su interfejs zasnovan na ikonama i miš omogućili da računare koriste i obični ljudi, a ne samo stručnjaci.

U to vrijeme nastalo je legendarno suparništvo između DŽobsa i Bila Gejtsa, osnivača “Majkrosofta”.

“`Epl` je osnovan na jednostavnoj ideji da tehnologija treba da bude lična, a to uvjerenje, radikalno u to vrijeme, promijenilo je sve”, naveo je izvršni direktor “Epla” Tim Kuk u pismu objavljenom na društvenim mrežama povodom godišnjice.

Vještačka inteligencija još uvijek je velika nepoznanica. Vještačku inteligenciju danas bi najtačnije opisali kao skup tehnologija koje omogućavaju mašinama da uče iz podataka, prepoznaju obrasce i donose odluke ili predviđanja na način koji donekle podsjeća na ljudsko razmišljanje — ali bez stvarne svijesti, namjera i stvarnog razumijevanja.

Drugim riječima: vještačka inteligencija nije “um” kao ljudski, nego vrlo sofisticiran sistem statistike, optimizacije i obrade informacija, koji je napravio čovjek, prvestveno radi lakšeg i bržeg učenja. Ipak, ne možemo a da se ne zapitamo, naročito zbog toga što smo se u posljednje vrijeme skoro svi susreli, sa vizuelnim sadržajima koji nisu realnost, gdje to vodi, i može li se zloupotrijebiti?

Ljubomir Kljajić, ekspert za etičku primjenu AI sistema za RTRS kaže da se vještačka inteligencija prije svega odnosi na granu nauke koja kombinuje matematiku i informatiku i razvijala se dugo godina.

– Svi alati koje danas koristimo su zapravo samo rezultat dugogodišnjeg rada jedne složene matematike – objašnjava Kljajić.

Vještačka inteligencija nas je promijenila, posebno tržište rada.

– Uticalo je i na kreativnu industriju, što vidimo na primjeru filma i muzike. Negoduju veliki muzičari zbog toga. Vještačka inteligencija je grubo ušla u neke postulate koje smo godina unazad razvijali i to ljude zabrinulo. S druge strane, nema danas čovjeka koji ne koristi neki od alatala vještačke inteligencije. Znači i korisna ali nas i zabrinjava – kaže Kljajić.

Meta je tiho objavila da će end-to-end enkripcija (E2EE) za direktne poruke na Instagramu biti ukinuta 8. maja 2026. godine, čime se poništava funkcija uvedena u decembru 2023. godine.

Na Instagram stranicama za podršku je 13. marta 2026. ažuriran dokument koji je izazvao burne reakcije zajednice za zaštitu privatnosti. Korisnici čiji su razgovori bili zaštićeni dobiće uputstva kako da preuzmu poruke i medije koje žele sačuvati prije isteka roka.

Objašnjenje kompanije

Zvanično objašnjenje kompanije Meta je kratko: „Veoma mali broj ljudi koristio je opciju end-to-end enkriptovanih poruka u direktnim porukama, pa u narednim mjesecima uklanjamo tu opciju s Instagrama. Svako ko želi nastaviti slati enkriptovane poruke to može uraditi putem WhatsAppa.”

Ovaj obrat je značajan jer Meta ukida funkciju samo dvije i po godine nakon njenog lansiranja. Za razliku od WhatsAppa, gdje je enkripcija automatski uključena, na Instagramu je ona bila opciona i korisnici su je morali ručno aktivirati za svaki razgovor.

Šta će se desiti

Jednom kada funkcija bude onemogućena, direktne poruke više neće biti zaštićene E2EE protokolom. Iako će poruke biti zaštićene od presretanja tokom samog slanja, Meta će tehnički moći da im pristupa, skenira ih i čuva.

To efektivno završava eru privatnosti na Instagramu, a kompanija će te podatke moći koristiti za moderaciju sadržaja, primjenu pravila i razvoj AI funkcija.

Debata o stvarnim razlozima

Debata o stvarnim razlozima ove odluke već je počela. Vlade SAD, Velike Britanije i EU vršile su pritisak na platforme da omoguće skeniranje poruka radi otkrivanja zloupotrebe djece. EU regulativa Chat Control i britanski Online Safety Act daju regulatorima ovlaštenja koja su u suprotnosti s potpunom enkripcijom.

Kriptograf i profesor s Johns Hopkins University, Matthew Green, ocijenio je ovaj potez kao znak da Meta mijenja svoj čvrsti stav prema enkripciji. Stručnjaci također postavljaju pitanje da li će sadržaj privatnih poruka postati dostupan Meti za analiziranje potreba oglašavanja ili treniranje AI modela, s obzirom na to da je kompanija u decembru 2025. potvrdila da interakcije s Meta AI alatima mogu biti korištene za ciljano oglašavanje.

Dok Facebook Messenger i WhatsApp zadržavaju enkripciju, Instagram, čija je baza korisnika mlađa i šira, gubi je u potpunosti, piše PCMAG, prenosi Raport.

Više od 1,5 miliona korisnika odlučilo je da ugasi svoj ChatGPT nalog zbog saradnje kompanije OpenAI sa vojskom SAD i kontroverznih donacija.

Ako planirate da pređete na konkurentski servis Claude, veoma je važno da to uradite na pravilan način.

Vaša digitalna memorija i istorija razgovora mogu biti trajno izgubljeni ako nalog obrišete bez prethodne pripreme.

Prvi i najvažniji korak je da zatražite kompletan izvoz podataka sa platforme. OpenAI nudi opciju da preuzmete cijelu istoriju četova, ali taj proces ne ide trenutno i zahtijeva vrijeme za obradu. Potrebno je da uđete u podešavanja profila, odaberete Data controls i pokrenete opciju Export prije nego što definitivno ugasite nalog.

Zašto korisnici masovno biraju Claude?

Glavni razlog za ovaj veliki preokret na tržištu je odluka kompanije OpenAI da dozvoli američkom Ministarstvu odbrane korišćenje svojih AI modela. Mnogi korisnici smatraju da je ovo kršenje privatnosti i etike, dok konkurentski Anthropic odbija da državi omogući neograničen pristup svojim sistemima. Zbog toga je njihov četbot Claude proteklog vikenda izbio na prvo mjesto App Store liste, prestigavši ChatGPT, prenosi Telegraf.

Pored bezbjednosti, korisnike brine i to šta se dešava sa njihovim podacima nakon brisanja profila. OpenAI navodi da proces trajnog uklanjanja podataka traje do 30 dana, ali određene informacije mogu ostati sačuvane zbog zakonskih obaveza. Preporučuje se da ručno obrišete sve osjetljive razgovore unutar aplikacije prije nego što pokrenete postupak gašenja naloga.

Kako da sačuvate i prenesete svoju AI memoriju

Prelazak na drugi AI servis ne mora da znači da počinjete sve ispočetka. Možete izdvojiti specifična uputstva i lične detalje koje je ChatGPT naučio o vama i prenijeti ih u Claude. Najbolji način je da upotrijebite poseban zahtjev koji će primorati četbot da izlista sve vaše preferencije i stilove pisanja u jednom kodu.

Pametno prebacivanje podataka na novi servis

Kada dobijete listu svojih sačuvanih informacija, pregledajte je i izbacite sve što je zastarjelo ili vam više nije potrebno. Te pročišćene podatke zatim unesite u Claude kako bi on odmah preuzeo vaš ton komunikacije i poslovne ciljeve. Na taj način ćete zadržati efikasnost u radu i nećete gubiti vrijeme na ponovno obučavanje vještačke inteligencije.

Decenijama već traje priča o kineskim proizvođačima automobila koji kopiraju uglavnom evropske i japanske modele. Nedavno su kineski proizvođači pronašli mali izvor originalnosti, nije snažan, ali neki zanimljivi proizvodi došli su i iz Kine, a da nisu vizuelno povezani s proizvođačima iz drugih država. Ali sada se pojavila zanimljiva vijest.