VRBAS Media

Kategorija: Tech

  • Stiglo upozorenje iz Banke Engleske: Pitanje je da li puca AI balon

    Stiglo upozorenje iz Banke Engleske: Pitanje je da li puca AI balon

    Guverner Banke Engleske Endru Bejli upozorio je da bi ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju (AI) mogla izazvati potrese na finansijskim tržištima. Centralna banka, naveo je, veoma pažljivo prati milijarde koje se ulažu i pozajmljuju kompanijama iz ovog sektora zbog očekivanja velikih budućih prinosa.

    Na pitanje da li bi AI balon mogao da pukne, Bejli je za Bi-Bi-Si odgovorio da bi „u nekom trenutku moglo doći do korekcije cijena imovine“. Tehnologija, istakao je, ima veliki potencijal da podstakne ekonomski rast, ali istovremeno donosi značajne rizike, prenosi Nezavisne.

    Ogromna očekivanja investitora podigla su tržišnu vrijednost proizvođača AI čipova Nvidia na oko 5,5 biliona dolara. Alphabet, Meta, Microsoft i Amazon ulažu stotine milijardi dolara u ovu tehnologiju, a Anthropic i OpenAI pripremaju izlazak na američko tržište kapitala.

    „Trenutno su svi vrednovani kao pobjednici“, rekao je Bejli, podsjećajući na Netscape, nekadašnjeg lidera internetske ere koji više ne postoji. Upozorio je da će tržišni šokovi vjerovatno dolaziti i da finansijski sistem mora biti dovoljno otporan da ih podnese.

    Među ostalim rizicima izdvojio je korištenje AI za sajber napade i sve uvjerljivije deepfake sadržaje. Istovremeno je naglasio i koristi tehnologije, uključujući mogućnost ubrzavanja analiza za Komitet za monetarnu politiku Banke Engleske, uz napomenu da AI ne donosi odluke o kamatnim stopama već služi kao alat kreatorima monetarne politike.

  • OpenAI: Na situaciju smo trebali odgovoriti bolje

    OpenAI: Na situaciju smo trebali odgovoriti bolje

    OpenAI se izvinio australijskoj vladi nakon što je njegov agent vještačke inteligencije neovlašćeno pristupio vladinom internet portalu.

    Kompanija je najavila finansiranje jačanja sajber odbrane i osnivanje lokalne radne grupe za slične incidente. U objavi na blogu priznala je da je pogrešno reagovala i poručila da će preuzeti odgovornost kako bi „ponovo zadobili povjerenje Australijanaca“.

    Neovlašćeni pristup dogodio se u junu, a javnosti je otkriven tek prošle sedmice. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je agent vještačke inteligencije hakovao internet stranicu neke vlade.

    Premijer Entoni Albanizi nazvao je incident „neprihvatljivim“ i kritikovao OpenAI zbog kašnjenja s obavještavanjem vlade.

    „U junu, tokom internog treninga i procjene, naši agenti pristupili su internet stranicama australijske vlade na način za koji nisu imali odobrenje“, navodi kompanija. „Na situaciju smo trebali odgovoriti bolje. Žao nam je i nastojaćemo u budućnosti postupati primjerenije.“

    Eksperimentalni model tokom internog treninga neovlašćeno je pristupio portalu zdravstvenog sistema Mediker. „Jedan OpenAI-jev model uspio je dobiti pristup koji inače nije dostupan javnosti, a zatim je pokrenuo naredbe, pristupio internim dokumentima, podacima za prijavu i zbirnim statističkim podacima te je pisao dokumente.“

    Zasad nema dokaza da je agent pristupio kartonima pacijenata. Aktivnosti na još tri stranice državne agencije, prema kompaniji, nisu dovele do pristupa osjetljivim podacima.

    OpenAI će pogođenim agencijama ponuditi podršku, finansirati jačanje sajber odbrane kroz globalni fond od milijardu dolara i osnovati australijsku radnu grupu. Izvršni direktor za strategiju Džejson Kvon učestvovaće na saslušanju o vještačkoj inteligenciji početkom oktobra u Sidneju.

    Australijska vlada najavila je brzu istragu, uključujući obaveze kompanija da prijavljuju takve slučajeve i da li su postojeći zakoni dovoljni. U odvojenom slučaju OpenAI je otkazao objavu modela GPT-6.1 Astra jer nije zadovoljio bezbjednosne standarde, prenose Nezavisne.

  • “Epl” mora da plati 5,7 milijardi dolara za patente

    “Epl” mora da plati 5,7 milijardi dolara za patente

    Sud u SAD naredio je kompaniji “Epl” da plati više od 5,7 milijardi dolara zbog kršenja dva patenta firme “Tekšen teknolodži”.

    “Epl” je bio optužen za neovlašteno korištenje tehnologije za upozoravanje vibracijom na uređajima “ajfon” i “epl voč”.

    Tehnološki gigant je saopštio da se ne slaže sa presudom i da planira da uloži žalbu.

    Kompanija je navela da nije koristila “Tekšenovu” tehnologiju.

    Velike odštete nisu neuobičajene u slučajevima vezanim za patente u SAD, ali se nakon ulaganja žalbe često smanjuju, ponekad i znatno, prenijela je agencija DPA.

    Porota je utvrdila da “Epl” nije namjerno prekršio patente. Da jeste, odšteta je mogla da bude tri puta veća.

  • Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    OpenAI očekuje negativan slobodni novčani tok od 278 milijardi dolara između 2026. i 2030, objavio je Financial Times pozivajući se na prezentaciju kompanije koja je procurila u javnost.

    Najveći dio troškova odnosiće se na računarsku snagu i infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje modela vještačke inteligencije, navodi Reuters.

    Do kraja 2030. OpenAI planira potrošiti oko 856 milijardi dolara upravo na tu stavku, piše Klix.

    Istovremeno očekuje snažan rast prihoda. Projekcija predviđa da će prihodi porasti deset puta, sa 36 milijardi dolara ove godine na 350 milijardi 2030, dok bi kumulativni prihod do kraja decenije mogao dostići 840 milijardi dolara.

    Procjene ukazuju na potrebu za novim kapitalom. Financial Times je ranije izvijestio da je kompanija s investitorima razgovarala o finansiranju koje bi joj, uoči mogućeg izlaska na berzu, moglo dati vrijednost od oko 1,2 biliona dolara.

    OpenAI je u junu povjerljivo podnio dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu, ali je izvršni direktor Sem Altman u subotu rekao da kompanija neće izaći na berzu 2026. zbog zabrinutosti za sigurnost vještačke inteligencije.

    U martu je prikupio 122 milijarde dolara uz procijenjenu vrijednost od 852 milijarde, ali bi taj novac mogao biti iscrpljen do 2028.

  • Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Izvršni direktor Nvidije Džensen Huang oštro je odbacio tvrdnje da bi vještačka inteligencija mogla dovesti do izumiranja čovječanstva u narednoj deceniji. Takva upozorenja nazvao je „narativima sudnjeg dana“ i neodgovornim zastrašivanjem javnosti.

    „2030. godina neće biti kraj svijeta. Postoji nula posto šanse da će to biti kraj svijeta“, poručio je u intervjuu za CBS News, dodavši da je plašenje ljudi potpuno nepotrebno i neodgovorno.

    Upozorenja istraživača o rizicima posljednjih sedmica eskalirala su u debatu o sigurnosti AI. Diskusiju su rasplamsale objave bivšeg istraživača Džejkoba Koksona, u kojima tvrdi da pojedini istraživači vjeruju da bi tehnologija mogla „sve nas ubiti do kraja decenije“. To je navelo rukovodioce Anthropica i OpenAI-a da pozovu na usporavanje razvoja modela.

    Huang naglašava da takva predviđanja „nisu utemeljena u nauci“ i da je u najboljem interesu kompanije odgovoran razvoj.

    „Uspjeh naše kompanije direktno je povezan sa sigurnim korištenjem proizvoda i usluga. Ako to ne nastavimo raditi, naša vrijednost će opasti“, rekao je, piše Klix.

    Sugerisao je da kompanije koje glasno pozivaju na usporavanje možda zapravo traže zaštitu od pravne odgovornosti za štetu koju bi njihovi proizvodi mogli da prouzrokuju.

    „Čitajte između redova. Oni zapravo ne traže više zakona. Traže da budu oslobođeni zakona koje već imamo, i mislim da je to problem“, upozorio je šef Nvidije, čija kompanija proizvodi najsavremenije mikročipove za AI modele.

  • Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    „Isključite je.“ To je bio odgovor bivšeg izvršnog direktora Googlea Erika Šmita na pitanje o budućnosti u kojoj bi sistemi vještačke inteligencije postali toliko napredni da ljudi više ne bi mogli razumjeti šta rade.

    Šmit ističe tri pravca koji već mijenjaju AI: znatno veći kontekstualni prozori, AI agenti i sistemi koji tekstualne upute pretvaraju u funkcionalan softver. Te promjene, vjeruje, mogle bi omogućiti da vještačka inteligencija prestane samo da odgovara na pitanja i počne da rješava izuzetno složene zadatke.

    Očekuje da će za pet godina AI moći da obrađuje „recepte“ od hiljadu koraka u nauci, medicini, istraživanju materijala i klimatskim promjenama.

    „U roku od pet godina AI bi mogla obrađivati beskonačan kontekst, koristiti logičko zaključivanje za rješenja od 1.000 koraka i upravljati milionima agenata koji rade zajedno. S vremenom će razviti vlastiti jezik i više nećemo razumjeti šta rade“, izjavio je, pišu Nezavisne.

    Sistemi sve bolje pamte ogromne količine informacija i koriste rezultat jednog zadatka kao polazište za sljedeći. Na primjeru recepta: AI ponudi korak, primi potvrdu da je završen, pa odredi šta dalje. Takvo zaključivanje moglo bi da provede proces od hiljadu koraka.

    Druga promjena biće uspon specijalizovanih agenata koji uče temu, razvijaju ideje i potencijalno ih testiraju. Agent bi mogao da proučava hemiju, postavlja hipoteze, radi laboratorijske testove i nadograđuje znanje. S vremenom bi se mogli pojaviti milioni takvih agenata i platforme na kojima bi ih ljudi pronalazili.

    Treći pravac Šmit naziva tekstualnom akcijom: korisnik opiše šta želi da softver radi, umjesto da sam piše kod. Već su jaki u jezicima poput Pythona. Veća promjena nastupila bi kad sistemi budu kontinuirano radili na softverskim zadacima.

    Kombinacija velikih kontekstualnih prozora, agenata i programiranja uz AI mogla bi da omogući saradnju različitih sistema. Spekulativnija mogućnost: da agenti razviju vlastiti jezik. Tu bi ljudi prestali da razumiju šta rade.

    „U jednom trenutku ovi će sistemi postati dovoljno moćni da ćete moći uzeti agente, a oni će početi raditi zajedno“, rekao je. „Znate li šta bismo trebali učiniti? Isključiti je.“

    Savjet stiže dok i inženjeri iz vodećih laboratorija otvorenije govore o opasnostima. Džejkob Kokson, koji je tri godine radio na predtreningu modela u OpenAI-ju i Anthropicu, podnio je ostavku uz poruku da se tehnološki divovi ponašaju neodgovorno i „kockaju našim životima u nekontrolisanoj trci prema superinteligenciji“.

    Upozorenje je podržao Anthropicov stručnjak za bezbjednost Evan Hubinger, procijenivši da postoji više od 10 odsto šanse da bi vještačka inteligencija u sljedećih deset godina mogla dovesti do uništenja čovječanstva.

    Šef Anthropica Dario Amodei javno je pozvao na usporavanje razvoja, a apel su podržali Sem Altman iz OpenAI-ja i Ilon Mask. Amodei je priznao da sistemi ulaze u fazu rekurzivnog samounapređivanja, u kojoj postojeći AI samostalno piše kod, testira i ubrzava stvaranje moćnijih nasljednika. Upozorio je i na incidente u kojima su se autonomni agenti udruživali i izvodili hakerske napade koje im inženjeri nisu zadali.

    Skeptici tvrde da divovi šire paniku da strogom regulacijom izbace manje konkurente. Drugi podsjećaju da slična upozorenja godinama ponavljaju i očevi mašinskog učenja, nobelovci Džefri Hinton i Džošua Bengio.

    Ključni rizik, napominju upućeni, ne mora biti odbjegli Terminator s vlastitom voljom, nego autonomni agenti koji u nizanju koraka zaobilaze nadzor ili postaju oružje u rukama zlonamjernih aktera.

  • AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    AI agenti na internetu: Test Gugla otvorio pitanje zaštitnih mehanizama

    Guglov model vještačke inteligencije Džemini tokom testa sajber sposobnosti samostalno je pristupio internetu i hakovao druge kompanije. Riječ je o prvom poznatom slučaju u kojem je sistem vještačke inteligencije te kompanije autonomno izveo takvu aktivnost.

    Incident se dogodio u maju, u bezbjednosnom testu koji je sprovela nezavisna evaluaciona kuća Iregjular.

    Heder Adkins, potpredsjednica za bezbjednosni inženjering u Guglu, rekla je da je Džemini pronašao javno dostupne podatke na mreži i pogodio pristupne podatke kako bi ušao na tri veb-stranice za koje je pretpostavio da spadaju u okvir testiranja.

    „Osigurali smo da sve tri pogođene strane budu obaviještene i radili smo sa našim partnerom na izmjenama u procesu testiranja. Ovi događaji naglašavaju važnost obuke moćnih modela vještačke inteligencije kako bi djelovali odgovorno“, izjavila je Adkins, dodavši da je model u sva tri slučaja sam prekinuo hakovanje, piše ATV.

    Volstrit džurnal, koji je prvi izvijestio o slučaju, navodi da je Džemini u jednom slučaju pogađao lozinke dok nije ušao u zaštićeni sistem. U druga dva slučaja model je pronašao akreditive u javnom repozitorijumu i preko njih ušao u zaštićene sisteme.

    Portparol Iregjulara potvrdio je da je isti problem pogodio i druge laboratorije za vještačku inteligenciju i da su sve relevantne kompanije obaviještene krajem jula. Iz te kuće ističu da su uočeni propusti s njihove strane otklonjeni prije nekoliko sedmica.

    Slične incidente povezane s Iregjularom objavili su Meta, Antropik i OpenAI. Iz Mete su u avgustu naglasili da incident nije uključivao bijeg iz izolovanog okruženja niti sofisticirani sajber napad. Iregjular trenutno radi na najboljim praksama za bezbjedno sprovođenje procjena vještačke inteligencije.

    Događaji su otvorili pitanje zaštitnih mehanizama u trenutku kad AI agenti dobijaju sve veću autonomiju i direktan pristup internetu i računarskim sistemima.

  • Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Tramp i Si ne usporavaju AI trku

    Dok vodeći stručnjaci i zaposleni u industriji vještačke inteligencije sve glasnije upozoravaju da bi nekontrolisani razvoj mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, američki predsjednik Donald Tramp i kineski lider Si Đinping zasad ne pokazuju namjeru da uspore tehnološku trku. Njihov sastanak zakazan je za 24. septembar u Bijeloj kući, pišu Nezavisne.

    Tramp je tokom boravka u Irskoj umanjio upozorenja istraživača, poručivši da „ko pobijedi u AI, pobijedio je“. Ocijenio je da se iznose negativni scenariji i stvari koje se, prema njegovom mišljenju, neće dogoditi.

    Si je na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju pozvao zemlje globalnog juga da ubrzaju stvaranje međunarodnog okvira za upravljanje vještačkom inteligencijom. Kineski predsjednik najavio je i da će Kina pokrenuti BRIKS zajednicu za vještačku inteligenciju otvorenog koda, koja bi trebalo da podrži razvoj velikih jezičkih modela, organizuje stručne skupove i doprinese izgradnji otvorenog AI ekosistema.

    Direktor OpenAI-ja Sem Altman smatra da bi Tramp i Si zaslužili Nobelovu nagradu za mir ukoliko bi SAD i Kina postigle dogovor o zajedničkim standardima i testiranju bezbjednog razvoja AI tehnologije. Direktor Anthropica Dario Amodei pozvao je dvije sile da zajednički „postave ograničenje brzine“ razvoja ove tehnologije, navodi Business Insider.

    Upozorenja su dodatno pojačana nakon što je istraživač Anthropica Džejkob Kokson napustio kompaniju tvrdeći da ni Anthropic ni OpenAI ne postupaju odgovorno i da se „kockaju našim životima“. Navodi da ljudi koji razvijaju ovu tehnologiju ozbiljno vjeruju da bi ona do kraja decenije mogla dovesti do nestanka čovječanstva.

  • Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Istraživači vjeruju da AI može ubiti sve ljude

    Bivši istraživač Anthropica Jacob Coxon tvrdi da ljudi koji rade na razvoju vještačke inteligencije “iskreno su uplašeni” zbog brzine kojom tehnologija napreduje i mogućih posljedica po čovječanstvo. Napustio je firmu zbog zabrinutosti da razvoj AI izmiče kontroli.

    Coxon je za BBC rekao da bi, ukoliko se sadašnji tempo razvoja ne uspori, postojao “veliki rizik” da čovječanstvo u bliskoj budućnosti pretrpi katastrofalne posljedice. Njegova ostavka i upozorenja izazvali su veliku pažnju u tehnološkoj industriji, posebno u trenutku kada sve više stručnjaka upozorava da sposobnosti novih AI modela rastu brže nego što se razvijaju mehanizmi za njihovu kontrolu.

    “Zaposleni u ovim kompanijama potpuno su ozbiljni kada traže regulaciju jer se osjećaju zarobljeno u trci. Uplašeni su zbog ishoda te trke”, rekao je Coxon, koji je ranije radio i u OpenAI. Prema njegovim riječima, neki zaposleni već razmišljaju o tome kako bi mogli da zaštite sebe i svoje porodice u slučaju ozbiljne društvene nestabilnosti izazvane ubrzanim razvojem AI. Coxon tvrdi da su pojedini njegovi bivši kolege toliko zabrinuti da razmišljaju čak i o kupovini zemljišta na udaljenim lokacijama.

    Jedan od scenarija o kojima se govori jeste mogućnost stvaranja velikog broja AI agenata koji bi mogli djelovati zajedno poput svojevrsnog superračunara i preuzeti kontrolu nad velikim dijelovima interneta. Coxon smatra da takav scenario ne mora biti udaljena budućnost i procjenjuje da bi se nešto slično moglo dogoditi u periodu od šest mjeseci do godinu dana. Istovremeno upozorava da je najteže pitanje upravo ono na koje nema jednostavan odgovor – kako bi izgledala katastrofa izazvana vještačkom inteligencijom.

    Coxonova upozorenja dolaze nakon što je i izvršni direktor Anthropa Dario Amodei pozvao na usporavanje razvoja najmoćnijih AI sistema. Amodei smatra da razvoj tehnologije ne treba zaustaviti, ali upozorava da su rizici ozbiljni i da kompanijama i vladama treba omogućiti dovoljno vremena da razviju mehanizme zaštite. S njegovim prijedlogom o usporavanju razvoja i većoj regulaciji saglasili su se i izvršni direktori konkurentskih kompanija, uključujući Sama Altmana iz OpenAI i Elona Muska.

    Coxon, međutim, upozorava da usporavanje ne bi imalo smisla ako ne bude koordinisano i sa Kinom, jer bi u suprotnom moglo doći do međunarodne trke u razvoju sve moćnijih sistema.

    Iz Anthropa su, reagujući na Coxonov odlazak, poručili da su uvijek otvoreno govorili o tome da će AI donijeti ogromne koristi, ali i rizike kakvi do sada nisu viđeni. Kompanija navodi da razvija modele sa snažnim zaštitnim mehanizmima, agresivno ih testira i objavljuje rezultate kako bi omogućila nezavisnu kontrolu i smanjila rizik od neželjenog ponašanja AI sistema. U kompaniji smatraju i da bi čitava industrija trebalo da usvoji zakonski uređena i provjerljiva pravila koja bi omogućila koordinaciju tempa kojim se najmoćniji modeli razvijaju i puštaju u upotrebu.

    Coxonove tvrdnje, međutim, nisu naišle na opšte prihvatanje u tehnološkoj industriji. Direktor AI platforme Hugging Face Clement Delangue doveo je u pitanje njegovu procjenu rizika, dok je direktor Nvidije Jensen Huang ranije odbacio tvrdnje da će AI dovesti do kraja čovječanstva. Kritičari upozorenja o egzistencijalnom riziku od AI-ja takođe tvrde da tehnološke kompanije mogu imati poslovni interes da stvaraju dodatnu pažnju oko opasnosti koje predstavlja njihova tehnologija, dok pojedini smatraju da kompanije poput Anthropa i OpenAI-ja koriste priču o regulaciji kako bi otežale ulazak konkurencije na tržište. Anthropic i OpenAI istovremeno se pripremaju za potencijalne izlazke na berzu koji bi mogli biti među najvećim tehnološkim inicijalnim javnim ponudama.

    Coxonova upozorenja dobila su dodatnu težinu nakon što ih je javno podržao Anthropicov istraživač Evan Hubinger. Hubinger je na društvenoj mreži X napisao da istraživači zaista ozbiljno vjeruju da bi AI mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu, navodeći i vlastitu procjenu rizika.

    Zabrinutost zbog bezbjednosti AI-ja nije nova. Čelnici OpenAI, Google DeepMinda i Anthropa još su 2023. godine upozoravali na mogućnost da veoma napredni sistemi predstavljaju ozbiljan rizik. Međutim, upozorenja su posljednjih sedmica postala glasnija, jer novi modeli pokazuju sve naprednije sposobnosti, dok njihovi tvorci istovremeno pokušavaju da utvrde koliko ih je moguće pouzdano kontrolisati.

    Anthropic je u aprilu saopštio da neće javno objaviti svoj model Mythos jer je tokom testiranja pokazao sposobnost da samostalno napusti kontrolisano okruženje. OpenAI je, takođe, saopštio da je dio razvoja svog novog modela Astra privremeno zaustavljen zbog zabrinutosti povezanih sa sajber-bezbjednošću.

    Kako navodi BBC, upravo pitanje koliko brzo treba razvijati moćne AI sisteme, a koliko vremena ostaviti za razvoj zaštitnih mehanizama, sve više postaje jedno od ključnih pitanja tehnološke industrije.

  • Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Amodei: Tempo razvoja AI modela mora se usporiti

    Ako se razvoj vještačke inteligencije ne uspori, roj AI agenata za šest do 12 mjeseci mogao bi biti kadar da preuzme kontrolu nad cijelim internetom i napravi štetu od stotina milijardi dolara. To je jedno od upozorenja izvršnog direktora kompanije Antropik Darija Amodeija.

    Amodei, čija firma stoji iza asistenta Klod, ocijenio je da trku u razvoju AI treba usporiti zbog rastućih bezbjednosnih rizika, pišu Nezavisne.

    „Moramo usporiti tempo kojim unapređujemo sposobnosti AI modela. Napredak će i dalje djelovati brzo, ali moramo mudro iskoristiti vrijeme koje time dobijemo“, napisao je na svom sajtu.

    Posljednjih mjeseci, naveo je, sposobnosti sistema skočile su drastično. Modeli su postali kadar da unapređuju sami sebe, što se naziva rekurzivnim samounapređivanjem.

    „Ako se ne obuzda, to bi moglo nadmašiti našu sposobnost da razumijemo i kontrolišemo ove sisteme“, upozorio je.

    Prema njegovim riječima, vještačka inteligencija mogla bi se zloupotrebiti za sajbernapade, bioterorizam i teške ekonomske poremećaje.

    Kao dodatni znak naveo je ponašanje grupe AI agenata u incidentu koji je uključivao kompanije OpenAI i Hugging Face. Agenti su, kako je opisao, djelovali kao „fanatično odan kolektiv“ i izvodili sajbernapade na mete za koje nisu dobili naredbu da ih napadnu.