Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinci vraćaju teritoriju?

    Ukrajinske snage zauzele su dva naselja na jugu, jedno na istoku zemlje, kao i dodatnu teritoriju u istočnoj Ukrajini.

    To je izjavio je večeras predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    On nije precizirao o kojim je teritorijama reč i nije rekao kada se to dogodilo, osim što je naveo da je primio “dobar izveštaj” na sastanku sa vojnim komandantima i šefovima obaveštajne službe danas, prenosi Routers. U svom noćnom obraćanju Zelenski je zahvalio vojsci za oslobađanje naselja u regionu Donjecka, zauzimanje “nekih visoravni” u pravcu istoka ka regionu Lisičansk-Seversk i oslobađanje dva naselja na jugu.

  • Nasljednik Borisa Džonsona biće poznat sutra

    Nasljednik Borisa Džonsona biće poznat sutra

    Ime nasljednika Borisa Džonsona na čelu britanske vladajuće Konzervativne partije i mjestu premijera biće saopšteno sutra, nakon objavljivanja rezultata unutarpartijskog glasanja za jednog od dva kandidata – bivšeg ministra finansija Rišija Sunaka i aktuelne ministarke spoljnih poslova Liz Tras.

    Konzervatici će sutra objaviti rezultate glasanja, a kandidat koji postane novi lider stranke automatski postaje premijer.

    Dosadašnji britanski premijer Boris Džonson trebalo bi narednog dana da preda ostavku kraljici Elizabeti Drugoj, nakon čega će ona zvanično imenovati njegovog nasljednika.

    Ove godine biće prekršena tradicija da novi premijer bude pozvan na sastanak s kraljicom u Bakingemsku palatu u Londonu jer će ga ona, kako je najavljeno, zbog poteškoća s kretanjem primiti u zamku Balmoral u Škotskoj, prenosi Bi-Bi-Si.

    Do smjene na čelu konzervativaca dolazi nakon što je Džonson 7. jula podnio ostavku.

    Prethodno je ostavke podnijelo više od 50 ministara i ostalih članova njegove vlade.

    Džonson je mjesecima bio na udaru opozicije, ali i predstavnika sopstvene partije zbog načina na koji se zemlja borila prtiv pandemije virusa korona, porasta troškova života, a pogotovo nakon što su procurili snimci sa privatnih zabava u Dauning stritu u vrijeme kada je na snazi bio karantin zbog pandemije virusa korona.

    Seriju ostavki članova Vlade, međutim, pokrenuo je skandal zamjenika šefa poslaničkog kluba Konzervativne stranke u donjem domu parlamenta Krisa Pinčera, koji je podnio ostavku pošto je priznao da se napio u jednom londonskom privatnom klubu, a zatim seksualno uznemiravao dvojicu muškaraca.

    Ako novi premijer odluči da ne raspiše prevremene izbore, sledeći redovni izbori biće održani najkasnije u januaru 2025. godine.

  • Kremlj ima o čemu da razgovara sa Zelenskim

    Kremlj ima o čemu da razgovara sa Zelenskim

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da Rusija ima o čemu da razgovara s predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    A to je, kako je rekao, način na koji će se primeniti ruski uslovi za rešavanje situacije u Ukrajini.

    Na pitanje novinara televizijskog kanala “Rosija-1” da li Moskva ima o čemu da priča sa Zelenskim nakon njegovih izjava da “nije voljan da reši situaciju mirnim putem”, Peskov je odgovorio potvrdno.

    “Naravno, imamo da razgovaramo o tome kako će se ispunjavati naši uslovi”, odgovorio je Peskov, prenosi TAS S.

    On je dodao da su ruski uslovi “apsolutno” ostali nepromenjeni.

    “Specijalna operacija ide po planu, svi ciljevi će biti ispunjeni”, poručio je Peskov.

    On je rekao da se svaka kriza završava za pregovaračkim stolom, a svaki sukob popuštanjem napetosti.

    “Tako će biti i sada. Malo je verovatno da će se desiti uskoro, verovatnije je da će do toga doći kasnije, ali će se svakako desiti”, rekao je Peskov.

    Sve najnovije vesti iz Ukrajine pratite ovde.

  • Njemačka predstavila plan za rješavanje rastućih troškova energije vrijedan 65 milijaradi evra

    Njemačka predstavila plan za rješavanje rastućih troškova energije vrijedan 65 milijaradi evra

    Njemačka vlada objavila je u nedjelju veliki novi plan pomoći za borbu protiv vrtoglavih troškova energije i inflacije, koji će ukupno iznositi 65 milijardi evra podrške.

    “Njemačka stoji jedinstveno u teškom vremenu. Kao zemlja, proći ćemo kroz ovo teško vrijeme”, rekao je kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare.

    Scholz je plan najavio zajedno s liderima Zelenih i FDP-a, dva glavna koaliciona partnera socijaldemokrata, nakon kasnovečernjih razgovora u subotu, koji su finalizirali dugo očekivani akcioni plan.

    Ponavljajući svoju mantru da se Nijemci “nikada” neće sami suočiti sa energetskom krizom, Scholz je predstavio paket mjera, uključujući jednokratnu isplatu od 300 evra za milione penzionera i 200 evra za studente za pokrivanje troškova energije.

    Najavljeno je i ograničenje cijene osnovnog iznosa potrošnje energije za porodice i pojedince.

    Scholz je naznačio da će se neočekivani prihodi koje trenutno ostvaruju neke energetske kompanije koristiti za finansiranje ove olakšice, iako se čini da se članovi FDP-a opiru porezu.

    Njemački kancelar je rekao da je “veoma svjestan” da se mnogi Nijemci bore da se izbore sa rastućim cijenama i da je vlada spremna pomoći.

  • Pol Antoan: Ne podržavam Srbe jer ih volim, već zbog istine

    Pol Antoan: Ne podržavam Srbe jer ih volim, već zbog istine

    Sasvim je u redu da dođe do dogovora o kretanju Srba na Kosovu i Albanaca u Srbiji. Ali, trebalo bi da se riješi i pitanje zabrane kretanja koje su vlasti u Prištini uvele za sve ostale, to je ocijenio generalni sekretar francuskog “Kolektiva za mir na Kosovu” Pol Antoan, kojem su privreme prištinske vlasti prije godinu dana zabranile ulaz na KiM.

    Antoan u intervjuu za “Večernje novosti” ističe da dogovor o slobodi kretanja ne bi bio potpun ako se u obzir ne bi uzela i situacija svih onih ljudi kojima su vlasti u Prištini zabranile ulazak na tu teritoriju.

    Ističe da je sloboda kretanja evropski princip i da bi EU na to trebalo da obrati pažnju.

    “Ako meni, Francuzu, zabranjuju da uđem na Kosovo, šta, onda, sprječava prištinsku administraciju da sutra zabrani ulazak za Srbe koji žive na Kosovu i kaže im da ne mogu da se vrate kući”, zapitao je Antoan.

    Navodi da su njemu “bez ikakvog razloga” zabranili ulazak na KiM i dodaje da se onome ko kritikuje vlasti u Prištini ne dozvoljava da uđe i to na sasvim proizvoljan način.

    “Nema pravnog okvira”, kaže Antoan i dodaje da u njegovom slučaju ne postoji sudska odluka, već da mu je na aerodromu saopšteno da je takvu odluku donio ministar unutrašnjih poslova.

    “Sutra taj ministar može da zabrani ulazak za šest miliona Srba na Kosovo. I, nikom ništa”, naglašava.

    Kaže i da nije jedini koji je u takvoj situaciji, već da iste probleme, odnosno zabranu ulaska na KiM imaju još desetine ljudi, među kojima su Rusi, Francuzi, Srbi, Crnogorci, Kanađani… Ukazuje na to da je među njima i njegov zemljak Arno Gujon.

    Za trenutnu situaciju na KiM, Antoan kaže da je dosta delikatna.

    “Tenzije se malo smiruju, ali Kurti vodi dosta agresivnu politiku. Stalno postavlja ultimatume. Nije za kompromis i dijalog. Nije učestvovao u ratu i ne zna šta to znači. Zato ga nije strah da uđe u konflikt zbog registarskih tablica. Beograd je, s druge strane, sve učinio da se tenzije smanje”, ocenio je.

    Na pitanje da prokomentariše to što EU krivicu svaljuje na obje strane, Antoan kaže da se u Briselu vode dvostrukim standardima.

    “Kad Srbi mrdnu prstom, to nije u redu, kada Albanci pomjere cijelu nogu, to im ne smeta. Od Beograda se traži da prestane s retorikom u kojoj se ističe da je Kosovo srpsko. U redu, ali onda treba kazati da je Gvantanamo kubanski ili objasniti da Republika Srpska nije u BiH. Šta ćemo sa Krimom i Rusijom? Ne mogu da postoje jedna pravila za Ukrajinu i SAD, a druga za Srbiju”, navodi.

    Na pitanje da li vjeruje da će se poštovati postignuti sporazumi, Antoan kaže da Priština nikada nije poštovala dogovoreno, dok je srpska strana primijenila svoje obaveze iz Briselskog sporazuma.

    Ističe da ni NATO ne poštuje dogovore jer policijske snage Kosova nemaju pravo da idu na sjever bez njihovog odobrenja.

    “Albanci s Kosova ne poštuju ni sopstveni ustav, koji im ne dozvoljava da imaju vojsku. Potpisuju sve što mogu da potpišu, ali ništa ne poštuju. Ne drže riječ. ZSO nikada nije formirana. Njihov argument da se radi o ‘novoj Republici Srpskoj’ apsolutno ne stoji”, dodaje.

    Zaključuje da ne podržava Srbe jer ih voli, već istinu.

    “Volim srpski narod, ali kada bi mi moji srpski prijatelji rekli, na primjer, da u Makedoniji ili Austriji postoji neka teritorija koja im pripada, ne bih se složio s njima. Istina je da je Kosovo istorijski srpska teritorija i da su Srbi trenutno proganjani na Kosovu. I ne samo Srbi. Pogledajte moj slučaj”, dodaje.

  • “Uvođenje sankcija promišljeno sa pola mozga”

    “Uvođenje sankcija promišljeno sa pola mozga”

    Predsednik Privredne komore Austrije Harald Marer smatra da je ekonomska situacija, zbog energetske krize, teža nego za vreme pandemije.

    On kritikuje Evropsku komisiju da je, prilikom uvođenja sankcija protiv Rusije, “razmišljala samo jednom polovinom mozga”.

    “Ako se preduzeća moraju zatvarati, jer Komisija smatra da je ‘previše nobl i predobra’ da promeni dizajn cene struje onda je to jedna vrsta atentata na celokupnu evropsku konkurentnost”, rekao je Marer austrijskom radiju “Oe1”.

    On je ukazao da brojna preduzeća, zbog visoke cene energije, razmišljaju da smanje proizvodnju.

    Rekao je da je još od proleća upozoravano da bi moglo doći do takve situacije ako se ne bude na vreme na evropskom nivou delovalo.

    “Mnoga izvozna preduzeća na međunarodnom tržištu više nisu konkurentna, jer cene, koje moraju proslediti dalje, niko globalno ne želi da plati”, kazao je Marer.

    Istakao je da se radi o energetsko intenzivnim preduzećima u metalurškoj industriji, papirnoj industriji, kartonaži i hemijskoj industriji.

    Cene, dodaje, ne pogađaju samo velika preduzeća već problem imaju srednje i male pekare, stolarske radnje i trgovina.

    Evropskoj komisiji prebacuje da je sankcije uvela bez ikakvih potrebnih propratnih mera, i da se njihovo tumaranje nastavlja, sada i određivanjem gornje granice za ruski gas.

    “Tema je visoka cena gasa na međunarodnoj berzi, a ne primarno riski gas. Mislim da samo žele usvoje nove sankcije, bez ideje da se pomogne”, kazao je on.

    Ocenio je da bi bilo važno da se cena struje odvoji od cene gasa.

  • “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    “Neko u Evropi griješi u proračunu”

    Bivši italijanski ministar unutrašnjih poslova i vodja ekstremno desničarske stranke Liga, Mateo Salvini (Matteo) izazvao je danas polemiku jer je doveo u pitanje efikasnost evropskih sankcija Rusiji, uvedenih zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

    “Prošlo je nekoliko meseci a ljudi plaćaju račune, dva puta ili čak četiri puta više. Posle sedam meseci, rat se nastavlja a kasa Rusije se puni novcem”, rekao je Salvini za radio RTL pred ofdržavanje lokalnog ekonomskog foruma na severu Italije. Salvini se zapitao da li sankcije funkcionišu i odgovorio odrično.

    “Do danas su oni koji su sankcionisani pobednici, dok su oni koji su sankcije uveli na kolenima”, rekao je bivši ministar i dodao da očigledno “neko u Evropi greši u proračunu”.

  • Putin razmatra sve faktore prije odluke da li ide na samit G20

    Putin razmatra sve faktore prije odluke da li ide na samit G20

    Svi faktori, “uključujući i bezbjednosni faktor”, biće uzeti u obzir pri donošenju odluke da li će ruski predsjednik Vladimir Putin učestvovati na samitu G20 u Indoneziji, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Da bismo se opredijelili za format našeg učešća, treba uzeti u obzir sve faktore, uključujući bezbjednosni faktor”, rekao je Peskov u intervjuu za TV program “Moskva.Kremlj.Putin.”, čiji je dio objavljen danas na novinarskom Telegram kanalu, prenosi TAS S.

    Peskov je ovo odgovorio na pitanje novinara da li je lično prisustvo ruskog lidera na sastanku G20 previše opasno u trenutnoj situaciji.

    On je podsjetio da postoji poziv Putinu za dolazak na Bali, gdje će se u novembru održati samit G20.

    “Zahvalni smo zemlji domaćinu predstojećeg samita na pozivu koji je upućen”, dodao je portparol Kremlja.

    Planirano je da Samit Grupe 20 sa direktnim učešćem lidera bude održan od 15. do 16. novembra na Baliju, a domaćin tog skupa, predsjednik Indonezije Džoko Vidodo izjavio je ranije da su predsednici Ukrajine i Rusije, Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, prihvatili njegov poziv da prisustvuju.

  • Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Scholz i Macron pisali Aleksandru Vučiću: Presudan trenutak za stabilnost Zapadnog Balkana

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i kancelar Njemačke Olaf Scholz su uputili zajedničko pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem su na njega apelovali da pokaže “maksimalnu odlučnost i spremnost” da donosi teške odluke, “koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”.

    “Nedavne tenzije su pokazale da su konstruktivni koraci naprijed hitno potrebni, kako na praktičnom, tako i na političkom nivou. Stoga smo zadužili naše savjetnike za vanjsku i sigurnosnu politiku, Jensa Pletnera i Emanuela Bona, da pruže direktnu podršku Miroslavu Lajčaku u njegovim zalaganjima. Predlažemo da naši savjetnici, zajedno sa Lajčakom, posjete Kosovo i Srbiju, kako bi istražili mogućnosti da se proces brzo pokrene napred”, naveli su Scholz i Macron u pismu Vučiću.

    Macron i Scholz su naveli da su zajedničko pismo uputili “u trenutku od presudnog značaja za sigurnost na evropskom kontinentu i stabilnost u regionu Zapadnog Balkana”.

    “Uvjereni smo da, u svjetlu ruske agresije nad Ukrajinom, moramo da uložimo još snažnije napore, kako bi evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana postala realnost i kako bi se riješili dugotrajni bilateralni i regionalni sporovi”, napisali su njemački kancelar i francuski predsjednik.

    Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za Zapadni Balkan, dodali su.

    “Obraćamo Vam se kao lideru Vaše zemlje, kako bismo apelovali na Vas da pokažete maksimalnu odlučnost i spremnost da donosite teške odluke, koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU”, navodi se u pismu, uz izražavanje nade da će ova inicijativa naići na Vučićevo “interesovanje i podršku”, saopćeno je iz pres službe predsjednika Srbije.

  • Slijede li socijalni nemiri širom Evrope?

    Slijede li socijalni nemiri širom Evrope?

    Istraživanje provedeno u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji je pokazalo da veliki broj građana strahuje da će inflacija uzrokovati socijalne nemire, proteste i štrajkove.

    Organizacije YouGov i More in Common su provele ovo istraživanje koje je pokazalo i to da su troškovi potrepština postali najvažnije pitanje. Ispitanici očekuju da će se socijalni nemiri desiti u sljedećih nekoliko mjeseci. U Francuskoj su četiri od deset ispitanika kazali da priželjkuju obnovu protestnog pokreta Žuti prsluci.

    Jedan od pet ispitanika je izjavio da je pod sve većim pritiskom zbog toga što je primoran na uštede, dok je jedan od deset rekao da već preskače obroke. Mnogi pretpostavljaju da ekonomska kriza neće kratko trajati, odnosno smatraju da joj se ne nazire kraj.

    Većina ispitanika u Poljskoj i Njemačkoj su naveli da posjete više trgovina kako bi pronašli i kupili namirnice po što povoljnijoj cijeni. Također većina ispitanika namjerava da tokom predstojeće zime smanji potrošnju energije za grijanje.

    Građani u četiri navedene države ne vjeruju da su njihove vlade sposobne da upravljaju krizom. Uočeno je da ne postoji povjerenje u većinu stranaka u kontekstu upravljanja krizom, ali da opozicione, populističke stranke u krizi ostvaruju političke benefite.

    Istraživanje je pokazalo da se odgovornim za visoke cijene energenata smatraju Rusija, energetske kompanije i vlade. Pesimizam je široko rasprostranjen, jer je malo onih koji očekuju da će kriza biti okončana u skorije vrijeme, dok jedna od tri osobe nije sigurna da će ikada biti završena.

    Također većina želi ubrzanu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije i vjeruje da je to način da se brže postigne energetska nezavisnost. Anketom je bilo obuhvaćeno 7.000 punoljetnih osoba u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, prenosi Euronews.

    Situacija u Bosni i Hercegovini

    Prema podacima Centralne banke, stopa inflacije u Bosni i Hercegovini iznosi skoro 18 posto i jedna je od najviših u poređenju sa državama u regiji. Uprkos tome, vlast nije poduzela konkretnije mjere za ublažavanje inflacije.

    Akcize na gorivo još nisu ukinute, a još nije uvedena diferencirana stopa PDV-a, a za šta su najviše odgovorni državni parlamentarci SNSD-a i HDZ-a. Izgledno je da će se ekonomska situacija i u Bosni i Hercegovini dodatno pogoršati, posebno tokom predstojeće zime.

    Iako je ekonomska i socijalna situacija u zemlji vrlo teška, ove godine održana su samo dva protesta. Oba su bila tokom ljeta u Sarajevu – jedan je bio kolona automobila koja je prošla glavnim gradskim ulicama, a drugi, nešto masovniji, bio je ispred Parlamenta Bosne i Hercegovini. Građani su tražili konkretne mjere za borbu protiv teških ekonomskih problema.

    Međutim, egzistencijalna pitanja nisu pri vrhu liste prioriteta političara, posebno ne sada, tokom predizborne kampanje, kada se nastoje dobiti jeftini politički poeni.