VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Zapad će slomiti Zelenskog i natjerati ga da sjedne za sto”

    Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski neće moći beskrajno da beži od razgovora o mirnom rešenju krize sa Rusijom.

    Ovo smatra član Saveta Federacije Ruske Federacije Grigorij Karasin.

    Karasin tvrdi da su države Zapada već dugo umorne od sukoba.

    Bivšeg glumca u nekom trenutku će početi aktivno da guraju ka diplomatiji i pre ili kasnije će ga slomiti, prognozira on.

    • Momci, hajde da ipak ograničimo mogućnosti Zelenskog i nateramo ga da prihvati realnost i sedne za pregovarački sto – izneo je Karsin buduće argumente SAD i EU u emisiji TV kanala “Rusija-24”.
  • Putin pravi zaokret, upotrebiće “Satanu”

    Putin pravi zaokret, upotrebiće “Satanu”

    Šef ruske države Vladimir Putin dao je izjavu o odsustvu ograničenja po pitanju finansiranja Oružanih snaga zemlje.

    Ove reči postale su prekretnica u strategiji koju je ruska komanda koristila u mirovnoj specijalnoj operaciji u Ukrajini, navodi “19FortiFive”.

    “Izjava predsednika Rusije objavljena ove nedelje može se nazvati prekretnicom u strategiji ruskih oružanih snaga u odnosu na Ukrajinu”, navodi se u publikaciji.

    Takođe je primećeno da izjava predsednika može da sadrži nagoveštaj o neminovnoj upotrebi interkontinentalne balističke rakete Sarmat, koju još zovu i Satana, od strane ruskih trupa protiv neprijateljskih snaga u Ukrajini.

    Kao argument u prilog predstavljenoj verziji, analitičari 19FortiFive su istakli da je tokom istog govora Putin izjavio da se raketa sprema da “preuzme borbenu dužnost”.

  • Amerika duboko zabrinuta

    Amerika duboko zabrinuta

    Državni sekretar SAD Entoni Blinken izrazio je zabrinutost zbog odluke avganistanskih talibana.

    Talibani su naredili svim lokalnim i stranim nevladinim organizacijama (NVO) da ženama koje su kod njih zaposlene zabrane da dolaze na posao.

    “Duboko smo zabrinuti jer će talibanska zabrana ženama da isporučuju humanitarnu pomoć u Avganistanu poremetiti vitalnu i životnu pomoć milionima. Žene su ključne u humanitarnim operacijama širom sveta. Ova odluka bi mogla da bude poražavajuća za avganistanski narod”, naveo je Blinken na Tviteru.Ministar ekonomije Abdulrahman Habib saopštio je u subotu da je ženama zaposlenim u NVO sektoru zabranjeno da rade do daljeg, jer se neke nisu pridražavale talibanskog tumačenja islamskog kodeksa oblačenja za žene.

  • Orban: Niko ne može očekivati da se Ukrajinci odreknu dijela svoje zemlje

    Orban: Niko ne može očekivati da se Ukrajinci odreknu dijela svoje zemlje

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da se Ukrajina može boriti samo dok je SAD podržavaju novcem i oružjem te da će biti mira samo ako Amerikanci žele mir.

    “Mi smo na strani Mađarske u rusko-ukrajinskom ratu, a naš odgovor na pitanje jesmo li na dobroj ili lošoj strani historije je da smo na strani Mađarske”, rekao je Orban za “Majar nemzet”. .

    Kaže da Budimpešta podržava i pomaže Ukrajinu te da je Mađarskoj u interesu da Ukrajina bude suverena i da Rusija ne predstavlja sigurnosnu prijetnju Europi.

    Ali nije u našem interesu da odustanemo od svih naših ekonomskih odnosa s Rusijom, rekao je Orban.

    Na konstataciju da je kamen temeljac njegove politike da je u rusko-ukrajinskom ratu prvo potrebno primirje, a zatim mir, ali da bi rat mogao trajati i desetljećima, Orban je istaknuo da postoji i ta opasnost.

    Orban je poručio da niko ne može očekivati ​​od Ukrajinaca da se odreknu dijela svoje zemlje zarad mira, energetske sigurnosti i prosperiteta Evrope.

    “Niko to ne može očekivati. Ukrajina je suverena država, odluku o tome kada će i zašto ratovati trebaju donijeti Ukrajinci”, rekao je mađarski premijer.

    Naglasio je da Ukrajinci znaju šta žele dogovoriti, a šta će dati, a šta dobiti odlučuje se u pregovorima.

  • Krvavi sukob na ulicama Pariza, Kurdi u strahu nakon trostrukog ubistva

    Krvavi sukob na ulicama Pariza, Kurdi u strahu nakon trostrukog ubistva

    U Parizu su danas izbili ozbiljni sukobi između policije i pripadnika kurdske zajednice zbog ubistva trojice Kurda.

    Nekoliko automobila je prevrnuto u blizini Trga Republike, gdje se tradicionalno održavaju demonstracije, prenio je Rojters.

    Sukobi su izbili kada su neki demonstranti napustili trg i gađali policiju koja je odgovorila suzavcem.

    Naoružani napadač je juče ubio trojicu Kurda u Kurdskom kulturnom centru i obližnjem kafiću u prometnom dijelu Pariza, u 10 arondismanu, u trenutku kada se kurdska zajednica spremala da obilježi 10. godišnjicu nerazjašnjenog ubistva tri aktivistkinje.

    Policija je potom uhapsila 69-godišnjeg osumnjičenog napadača za koga vlasti navode da je nedavno pušten iz pritvora gdje je čekao na suđenje zbog napada sabljom prije godinu dana na izbjeglički centar u Parizu, prenosi Tanjug.

    Nakon saslušanja osumnjičenog, istražioci su prvobitnim optužbama za ubistvo dodali i rasističke motive, saopštilo je tužilaštvo.

    Kurdski demokratski savjet u Francuskoj (CDK-F) pozvao je preko društvenih mreža i svoje veb stranice na okupljanje danas u 12.00 časova na Trgu Republike, tradicionalnom mjestu okupljana demonstranata u Parizu.

    Na Trgu se okupilo nekoliko stotina ljudi, a mnogi su se pojavili noseći zastave.

    Pariška tužiteljka Lor Beksio izjavila je u petak da je mogući motiv napada bio rasizam, ali kurdski predstavnici insistiraju da je riječ o terorističkom napadu.

    “Znamo da smo ugroženi. Kurdi uopšte, Kurdi aktivisti i militanti. Francuska ima obavezu da nas zaštiti”, izjavio je za televiziju BFM Berivan Firat, portparol CDK-F.

    Jučerašnja ubistva u Parizu izazvala su strah u kurdskoj zajednici koja se pripremala za obilježavanje 10. godišnjice od ubistva tri Kurdkinje u Parizu.

    “Kurdska zajednica je u strahu, a već je bila traumatizovana trostrukim ubistvom 2013. godine. Potrebni su nam odgovori, podrška i pažnja”, izjavio je David Andic, advokat koji zastupa CDK-F.

  • Zelenski dobija zamjenu

    Zelenski dobija zamjenu

    SAD se klade na glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, Valerija Zalužnog, u kome vidi sledećeg predsednika Ukrajine.

    Ovu izjavu dao je penzionisani američki obaveštajac, Skot Riter.Prema njegovim rečima, Zelenski je zapravo već otpisan, a Zalužni je taj, koji će zaključiti mirovni sporazum sa Rusijom. Poruke o promeni Zelenskog, aktivno se pojavljuju od ljeta.

    General se u medijima pojavljuje ništa ređe od predsednika, a zapadne publikacije ga nazivaju vojnim genijem. Ovo je u intervjuu, bivšem američkom sudiji i novinaru, Endrjuu Napolitanu, izjavio penzionisani obaveštajac američkog marinskog korpusa, Skot Riter.

    “Zapad je gurnuo Zelenskog u drugi plan, fokusirajući se na Zalužnog kao budućeg lidera Ukrajine”, rekao je Riter. Odlazak Zelenskog u SAD samo je poslednji pokušaj da se zadrži na vlasti.

    Prema njegovom mišljenju, okončan je period vladavine aktuelnog ukrajinskog predsednika – Zelenski više nema vlast, nije u stanju da izvrši primetan uticaj na tok oružanog sukoba. Stoga, zapadni mediji sve više promovišu Zalužnog.

    “Ljudi poput generala Zalužnog, će odrediti budućnost Ukrajine. Kada sukob dođe u završnu fazu, on će sesti za pregovarački sto”, dodao je obaveštajac.

    Ideja, da bi general Valerij Zalužni, mogao postati sledeći predsednik Ukrajine, gde su SAD i druge zapadne zemlje zainteresovane da smene Zelenskog, i da ga zamene vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, počela je da se aktivno raspravlja u medijima početkom leta 2022-ge.

    Štaviše, tekstovi slične retorike, pojavili su se u ruskim, ukrajinskim i zapadnim publikacijama. U junu su ukrajinski mediji javili, da se rasplamsava sukob između Zelenskog i Zalužnog.

    Razlog za to, bila je predsednikova kritika lošeg snabdevanja Oružanih snaga Ukrajine- Zelenski je zahtevao da general proveri logistiku u vojsci, i prati poruke vojske na društvenim mrežama.

    Nakon toga, niz stranih publikacija je izvestilo da će 15-16. juna u nemačkoj bazi “Ramštajn” biti održan sastanak zatvorenog tipa, čija bi glavna tema bila zamena Zelenskog Zalužnim.

    Zajedno sa šefom Pentagona Lojdom Ostinom, domaćin sastanka bio je predsednik Združenog štaba američkih snaga, Mark Mili. Tokom leta nije bilo promena, ali ova tema nastavlja da se aktivno promoviše.

    Krajem avgusta, nemačka publikacija “Bild” objavila je članak “Valerij Mogući”, u kojem se, pozivajući se na izvore, navodi da je Zelenski bio veoma nervozan zbog glasina, o predsedničkim ambicijama vrhovnog komandanta oružanih snaga Ukrajine. Sagovornici nemačkog lista su naveli, da će Zalužni predvoditi Ukrajinu nakon završetka ratnih dejstava.

    Istovremeno, zapadne publikacije ne štede na pohvalama Zalužnog. Isti “Bild” je hvalio “liderske kvalitete i vojnu genijalnost” glavnog komandanta vojske, poljski list “Viborcza” ga je nazvao “krstom između Davida i Mojsija”, a “The Financial Times” ga je nazvao “gvozdenim generalom”.

    Istovremeno, ukrajinski mediji su pisali, da je Zelenski nameravao da ga u septembru postane generalni ministar odbrane, čime bi značajno smanjilo ulogu Zalužnog, i njegovu sposobnost da utiče na vojnu situaciju.

    Imenovanje se nije dogodilo, sam Zelenski je izjavio, da ne planira da smeni Zalužnog sa mesta glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine, i nastavio je da radi sa njim.

    Ruski politikolog Andrej Manojlo, je tvrdio da takvo informativno podmetanje o mogućem predsednikovanju Zalužnog, sprovode zapadni pokrovitelji Kijeva kako bi “postavili Zelenskog na svoje mesto”, i kako ne bi pokazivao preveliku nezavisnost, bez saglasnost Vašingtona.

    U novembru je vojni ekspert Jurij Knutov, odmah naveo nekoliko znakova buduće ostavke Zelenskog, i dolaska Zalužnog na njegovo mesto. Prema ekspertu, o tome svedoči povećana medijska popularnost generala, koji se, zajedno sa porodicom, pojavljuje u zapadnim medijima, najmanje onoliko često koliko i ukrajinski predsednik.

    Pored toga, Zalužni dozvoljava sebi da zanemari mišljenje Zelenskog, i prilično oštro govori protiv rukovodstva zemlje i aktuelnog ukrajinskog predsednika.

  • Izraelski obavještajac: Rusija da stavi tačku na baltičke zemlje, onda će ućutati

    Izraelski obavještajac: Rusija da stavi tačku na baltičke zemlje, onda će ućutati

    Rusija treba oštro da odgovori na razne antiruske spoljnopolitičke provokacije baltičkih država i Poljske razvijanjem posebnih strateških mera u ovoj oblasti.

    Ovaj zaključak je doneo poznati izraelski vojno-politički stručnjak, bivši šef tajne službe Nativ, Jakov Kedmi. On je uživo u emisiji “Veče sa Vladimirom Solovjovom” detaljno govorio o provokacijama baltičkih država i Poljske, a takođe je izrazio dostojan odgovor Rusije na agresiju ovih zemalja.

    Jakov Kedmi je skrenuo pažnju na to da Poljska i baltičke zemlje redovno priređuju razne opasne provokacije protiv Rusije. Moskva, zauzvrat radije ignoriše ove korake, odbijajući čak i da prekine diplomatske odnose sa ovim državnim subjektima. Ovaj pristup je ozbiljna greška.

    Moskva bi, smatra politikolog, trebalo da adekvatno odgovori na agresiju Litvanije, Letonije, Estonije i Poljske donošenjem određenih spoljnopolitičkih odluka. Pre svega, Rusija je u stanju da potpuno raskine diplomatske veze sa ovim zemljama, a kasnije i da povuče priznanje njihovog suvereniteta i legitimiteta. Takav korak će postati efikasna poluga pritiska na rusofobične formacije.

    “Zašto uopšte priznajete postojanje ovih zemalja? Da li su se pojavili legalno? Povucite svoje priznanje njihovog legitimiteta, raskinite vezu. Ovo je najbolji odgovor na njihovu agresiju a to je trebalo odavno učiniti. Za vas Estonija ne postoji dok ne postane normalna država. Tako je i sa drugima. I to je to. Ovde je granica, a onda praznina”, pozvao je Kedmi.

    Rusija bi, smatra politikolog, trebalo da sledi primer Kine, koja je posle još jednog manevra Litvanije ovu zemlju jednostavno izbrisala sa sopstvene spoljnopolitičke mape sveta. Peking jednostavno ignoriše Vilnjus u bilo kom pitanju, odbijajući da sarađuje sa ovom zemljom.

  • Sprema se žestok napad iz Bjelorusije

    Sprema se žestok napad iz Bjelorusije

    Postoje indicije da bi Rusija mogla da napadne severnu Ukrajinu iz Bjelorusije, saopštio je američki Institut za proučavanje rata, (ISW).

    Ukrajinska vojska je takođe danas primetila da je Rusija tamo prebacila deo svojih trupa.

    Stručnjaci ISW-a su u izveštaju rekli da je takav napad i dalje malo verovatan, ali da se moguća opasnost mora ozbiljno shvatiti.

    Otvaranje poljske bolnice u Bjelorusiji je shvaćeno kao naznaka da bi Rusija mogla da napadne iz tog pravca.

    “Poljske bolnice nisu nužne za vežbe i mogle bi da naznače pripreme za borbena delovanja”, rekao je ISW.

  • Talibani su obećali poštovati prava žena, ali evo šta im je sve zabranjeno od tada

    Talibani su obećali poštovati prava žena, ali evo šta im je sve zabranjeno od tada

    Nakon što su se američke trupe povukle iz Afganistana u augustu 2021. godine, talibani su se munjevitom brzinom vratili na vlast. Ova radikalna islamistička grupa je tada obećala da će promijeniti način vladavine u odnosu na period 1990-ih i omogućiti veće uživanje ljudskih prava.

    Talibani su se obavezali da će poštovati prava žena u okviru normi “islamskog zakona”. Glasnogovornik grupe Suhail Shaheen je tada rekao da će ženama biti dozvoljeno školovanje, a govorilo se i o nizu drugih stvari koje su u konačnici ipak zabranjene.

    Obećanja o mekšem pristupu naišla su na skepticizam, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Preko milion Afganistanaca je navodno pobjeglo iz države otkako su talibani ponovo preuzeli vlast.

    Šesnaest mjeseci kasnije, čini se da su talibani pogazili svoju riječ i kao da su uradili sve suprotno od obećanog. Donesen je niz uredbi koji je sunovratio prava žena, koja su građena posljednje dvije decenije. Žene i djevojčice suočene su s rigoroznim zabranama, između ostalog, i u obrazovanju.

    Samo nekoliko dana nakon ponovnog preuzimanja vlasti, talibani su ponovo uspostavili Ministarstvo za propagiranje vrlina i prevenciju poroka kao psa čuvara javnog morala koji ima zadatak da provodi talibansku verziju islamskog zakona. Ministarstvu je od tada fokus bilo sistematsko uništavanje prava žena u zemlji.

    Evo nekih segmenata gdje su prava žena narušena:

    Obrazovanje

    Talibani su 12. septembra 2021. objavili da žene mogu pohađati univerzitete u razdvojenim učionicama od muškaraca dok nose obavezni hidžab. Ali u martu 2022. godine vlada je zabranila djevojčicama da pohađaju srednju školu. Srednje škole za djevojčice trebale su nastaviti s radom 23. marta 2021., nakon višemjesečnih zatvaranja nametnutih nakon preuzimanja vlasti talibana, ali talibani su naredili novo zatvaranje škola samo nekoliko sati nakon što su trebali da ih otvore.

    U svom posljednjem koraku u suzbijanju obrazovanja žena, talibani su u utorak onemogućili univerzitetsko obrazovanje za sve studentkinje. U pismu koje je objavilo ministarstvo obrazovanja navodi se da je odluka donesena na sjednici vlade i da će naredba odmah stupiti na snagu.

    Javni prostori

    Ženama je pristup javnim prostorima značajno ograničen otkako su talibani ponovo na vlasti. Ranije je njima bilo dozvoljeno da posjete parkove tri dana u sedmici, a muškarcima preostala četiri, međutim 10. novembra je zabranjen ulazak ženama u sve parkove u Kabulu, čak i u pratnji rođaka.

    Istog dana, talibanski zvaničnik u Kabulu najavio je da će ženama širom zemlje biti zabranjeno korištenje teretana. Glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina rekao je da je zabrana uvedena zbog toga što ljudi ignorišu naredbe o segregaciji te zbog žena, koje ne nose hidžab.

    Žene u Afganistanu više ne mogu raditi u većini sektora. Talibani su naredili ženama koje rade da ostanu kod kuće nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021., rekavši da nisu sigurne u prisustvu vojnika.

    Pravo žena da putuju unutar Afganistana i u inostranstvo također je ograničeno. Krajem prošle godine najavljeno je da će ženama biti potreban muški pratilac da putuju na velike udaljenosti unutar zemlje. Svaka žena koja putuje dalje od 75 kilometara (46 milja) morala je da bude u pratnji muškog pratioca. Mohammad Sadiq Hakif Mahajer, glasnogovornik ministarstva za propagiranje vrlina, rekao je tada za CNN da je novi zakon trebao spriječiti žene da nanose bilo kakvu štetu.

    U novim pravilima se također pozivaju vozači da u svoje automobile ne puste žene koje ne budu imale hidžab na sebi. A u martu je avganistanskim avio-kompanijama naređeno da zabrane ženama da se ukrcaju na letove osim u pratnji muškog pratioca.

    Ženska odjeća

    Ovog ljeta, talibanski vrhovni vođa Hibatullah Akhundzada naredio je ženama da se u javnosti potpuno pokriju, uključujući i svoja lica. Dekret je sugerirao da žene treba da ostanu kod kuće gdje god je to moguće, jer je to “najbolja opcija za pridržavanje šerijatskog hidžaba”.

    Talibanske vlasti su također naredile ženskim televizijskim novinarkama da pokriju lica dok se pojavljuju na televiziji.

    Otkako su se vratili na vlast, talibani su ukinuli Ministarstvo za ženska pitanja, ključno tijelo za unapređenje prava žena putem zakona. Također su poništili Zakon o eliminaciji nasilja nad ženama, potpisan 2009. kako bi zaštitio žene od zlostavljanja – uključujući prisilni brak.

    Talibanska ograničenja prema ženama su povećala međunarodnu zabrinutost i vjerovatno će dodatno izolirati zemlju na svjetskoj sceni s obzirom na neuspjeh bilo kakve vrste protesta protiv odluka vlasti.

  • Komisija američkog Kongresa: Tramp svjesno djelovao protiv zakona

    Komisija američkog Kongresa: Tramp svjesno djelovao protiv zakona

    Posebna komisija američkog Kongresa, koja ispituje ulogu bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovih pristalica u napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, došla je do konačnog zaključka da je Tramp svjesno djelovao protiv zakona da bi preokrenuo rezultat američkih izbora.

    Devetočlana komisija Kongresa, u kojoj većinu čini sedam demokrata, je u ponedjeljak preporučila Ministarstvu pravde SAD da optuži Trampa da je počinio četiri krivična djela, od kojih je jedno potpomaganje pobune, prenosi Rojters.

    Komisija je istraživala ovaj slučaj 18 mjeseci, saslušala preko hiljadu svjedoka i analizirala preko milion dokumenata, a svoj zaljučak i obrazloženja je donijela u dokumentu od 845 stranica.

    U zaključku, komisija predlaže da među optuženima pored Trampa budu i njegovi advokati i savetnici Džon Istmen, Rudolf Đulijani, Džefri Klark, Kenet Česebro i Mark Midous. Ministarstvo pravde nije u obavezi da prihvati preporuke komisije Kongresa, navodi Rojters.

    Donald Tramp, koji je već najavio kandidaturu na predsjedničkim izborima 2024. godine, odbacuje sve optužbe, a članove komisije je nazvao “bitangama i lupežima.”