VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Oglasio se Kremlj: Potvrda – do posljednjeg Ukrajinca

    Oglasio se Kremlj: Potvrda – do posljednjeg Ukrajinca

    Poseta Zelenskog Vašingtonu potvrdila je američke planove da se bore protiv Rusije do poslednjeg Ukrajinca, saopštio je Kremlj.

    To je potvrda Vašingtona da nastavlja da koristi Kijev kao posrednika za indirektni rat protiv Rusije, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “To pokazuje da Sjedinjene Države nastavljaju svoju liniju de fakto i indirektne borbe protiv Rusije do poslednjeg Ukrajinca”, rekao je Peskov, obraćajući se novinarima u četvrtak. Peskov je izrazio žaljenje što na putu nije bilo nikakvih poziva na mir, niti je pominjao nastavak ukrajinskog granatiranja civila u Donbasu.

    “Sa žaljenjem možemo konstatovati da ni predsednik Bajden ni predsednik Zelenski nisu izgovorili ni nekoliko reči koje bi se mogle pročitati kao potencijalna spremnost da saslušaju zabrinutost Rusije”, rekao je portparol Kremlja.

    “Od gospodina Zelenskog se nije čula ni jedna jedina reč o nastavku varvarskog granatiranja stambenih zgrada u naseljima Donbasa… Pravi pozivi na mir, osim onih za kameru, nisu upućeni”, rekao je on.

  • Zaharova: Japan krenuo putem neviđenog jačanja vojne moći

    Zaharova: Japan krenuo putem neviđenog jačanja vojne moći

    Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je danas da je Japan krenuo putem neviđenog jačanja vojne moći, uključujući sticanje potencijala za napad.

    Zaharova je na ovaj način reagovala na plan odbrane vrijedan 320 milijardi dolara koji je prošle nedjelje najavio japanski premijer Fumio Kišida, prenio je Rojters.

    Kako je rekla, plan pokazuje otvoreno odbacivanje Kišidine administracije mirnog razvoja zemlje i povratak “na put neobuzdane militarizacije koja bi neizbježno izazvala nove bezbjednosne izazove i dovela do povećanja tenzija u azijsko-pacifičkom regionu”.

    Kišidin plan odbrane udvostručiće izdatke za odbranu na oko dva odsto bruto domaćeg proizvoda tokom pet godina i učiniti Japan trećom zemljom koja najviše troši na vojsku, poslije Sjedinjenih Američkih Država i Kine, navodi Rojters.

  • Imaju problem – šalju specijalce na front

    Imaju problem – šalju specijalce na front

    Ukrajinska komanda raspoređuje dodatne specijalne snage u rejonu Bahmuta, rekao je oficir Narodne milicije LNR Andrej Maročko.

    “U cilju održavanja položaja zabeležen je dodatni transfer pripadnika ukrajinskih specijalnih jedinica”, rekao je on. Prema tvrdnjama Maročka, zadaci ovih jedinica, pored odbrane, uključuju i suzbijanje panike i slučajeva dezerterstva u redovima Oružanih snaga Ukrajine.

  • Moskva: Posledice će biti nezamislive

    Moskva: Posledice će biti nezamislive

    Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov komentarisao je posetu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu.

    On je reako da će provokativne akcije SAD neizbežno dovesti do eskalacije, čije posledice se ne mogu ni zamisliti.

    “Uprkos našim upozorenjima, sistem PVO Patriot biće poslat u Kijev. Međutim, zemlja nema stručnjake za rad sa njima. Da li će to biti američki specijalisti ili građani druge zemlje NATO-a. Ne shvataju da naša vojska sistematski uništava zapadno oružje. Mislim da svi savršeno razumeju kakvu sudbinu može da dočeka osoblje koje popunjava ove komplekse na teritoriji Ukrajine”, rekao je Antonov, a prenela agencija TASS.

    Istakao je da je Rusija više puta apelovala na korišćenje, kako je rekao, zdravog razuma na svim nivoima.

    Antonov je naglasio da američka administracija baca velike resurse i mogućnosti na suludu ideju “pobede nad Rusima na bojnom polju”.

    Kako je rekao, tokom posete Zelenskog SAD, suštinski je najavljeno da posrednički rat protiv Rusije treba da se nastavi, do “pune pobede nad njom”.

    Antonov je takođe ocenio da poseta ukrajinskog predsednika SAD dokazuje da su pomirljive izjave Vašingtona da ne želi konfrontaciju sa Rusijom, samo prazne reči.

    “Putovanje šefa kijevskog režima u Vašington u holivudskom stilu potvrdilo je da su pomirljive izjave administracije o nepostojanju namere da započne konfrontaciju sa Rusijom samo prazne reči. Ono što je u suštini najavljivano uz aplauze i sarkastične osmehe, jeste potreba da se nastavi proksi rat protiv naše zemlje. Do potpune pobede nad nama”, rekao je Antonov.

    Dodao je i da će Rusija insistirati na učešću u “sveobuhvatnoj i transparentnoj” istrazi o sabotaži na gasovodima Severni tok 1 i 2 i da neće dozvoliti da se istina o tome šta se dogodilo “gurne pod tepih”.

  • Bajden obećao: Nastavićemo isporuke oružja

    Predsednik SAD je na sastanku sa Volodimirom Zelenskim u Beloj kući izjavio, da će Vašington nastaviti da isporučuje vojnu pomoć Kijevu.

    “Nameravamo da nastavimo sa jačanjem mogućnosti Ukrajine u sferi samoodbrane, između ostalog, i isporukama PVO sistema. To je razlog zašto nameravamo da Ukrajini isporučujemo baterije protivvazdušnih sistema ‘Patriot’, kao i da obezbedimo obuku ukrajinskih vojnika kako bi mogli pravilno da ih koriste“, rekao je Bajden.

    On je dodao, da Vašington namerava da i dalje uvodi sankcije protiv Rusije zbog sprovođenja specijalne vojne operacije u Ukrajini. Osim toga, Bajden je naveo, da SAD podržavaju težnju Kijeva ka pravednom miru, ne precizirajući šta se tačno pod tim podrazumeva.Ranije je Pentagon objavio da je odobren novi paket američke vojne pomoći Ukrajini, vredan 1,85 milijardi dolara, koji obuhvata jednu bateriju protivvazdušnih raketnih sistema “patriot“, rakete “harm“, municiju za višecevne bacače raketa “hajmars“ i drugo naoružanje. Kako je izjavio državni sekretar SAD Entoni Blinken, uključujući i ovaj paket vojne pomoći, SAD su ukupno dale 21,9 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini.

  • Viktor Orban na novogodišnjoj konferenciji tražio reformu Evropskog parlamenta

    Viktor Orban na novogodišnjoj konferenciji tražio reformu Evropskog parlamenta

    Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu “do sada je imala samo gubitnike”, rekao je u srijedu mađarski premijer, navodeći da su “obje strane i Evropa” pretrpjeli udarac od agresije Moskve.

    Skoro trosatna konferencija za novinare, koja se održava svake godine, gotovo je jedina prilika u godini kada Orban odgovara na pitanja međunarodnih medija ili kritičkih mađarskih medija.

    Neliberalni desničarski lider, koji je u aprilu osvojio četvrti mandat zaredom, vodio je česte bitke s Evropskom unijom koja ga optužuje za kršenje demokratskih normi i tolerisanje velike korupcije.

    U srijedu je Orban okrivio Evropski parlament zbog nedavnog otkrića korupcijskog skandala u vezi s gotovinom za usluge koji je navodno uključivao Katar i posudio izraz od bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekavši da je vrijeme da se “isuši močvara” u Briselu.

    Skandal je, rekao je Orban, doveo u pitanje vjerodostojnost institucije i dodao da on podržava ukidanje tijela kakvo trenutno postoji. Orban je također pozvao da članove Evropskog parlamenta delegiraju nacionalni parlamenti umjesto da se biraju direktno.

    “Mađari bi željeli da se Evropski parlament raspusti u sadašnjem obliku”, rekao je Orban.

    “Lako je odgovoriti u kojoj je mjeri ugled Evropskog parlamenta u Mađarskoj narušen: Nimalo, jer niži nije mogao biti,” poručio je Orban prenosi Euronews.

  • Tajvan digao lovce nakon što je Kina poslala čak 39 vojnih aviona u ophodnju

    Tajvan digao lovce nakon što je Kina poslala čak 39 vojnih aviona u ophodnju

    Tajvan je podigao borbene avione kako bi upozorio 39 kineskih letjelica koji su ušli u njegovu jugoistočnu zonu protivzračne obrane, saopćilo je u četvrtak ministarstvo obrane.

    Tajvan se žalio na ponovljene misije kineskih zračnih snaga u posljednje dvije godine, često u južnim područjima njegove identifikacijske zone protivzračne obrane.

    Upad u četvrtak uključio je 21 lovca i četiri bombardera H-6, kao i avione za rano upozoravanje, protivpodmorničke i avione za dopunu gorivom, reklo je tajvansko ministarstvo odbrane u izvještaju u kojem se detaljno opisuju kineske aktivnosti.

    Mnogi avioni preletjeli su vodeni put poznat kao kanal Bashi do područja u blizini jugoistočne obale ostrva, prema karti koju je dostavilo ministarstvo. Tri broda kineske mornarice također su otkrivena u blizini Tajvana.

    Tajvan je poslao nespecificiran borbeni avion da upozori kineske snage, dok su raketni sistemi pratili njihov let, reklo je ministarstvo.

  • Putin: Za sukob u Ukrajini Rusija nije krivac, Ukrajinci su naša braća

    Putin: Za sukob u Ukrajini Rusija nije krivac, Ukrajinci su naša braća

    Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da Rusija nije kriva za rat u Ukrajini, dodajući da obje zemlje “dijele tragediju”. Tokom televizijskog obraćanja s visokim vojnim dužnosnicima, ruski predsjednik je rekao da Ukrajince i dalje doživljava kao “bratski narod”.

    Prema njegovim riječima sukob je “rezultat politike trećih zemalja”, a ne ruske politike. Teorija koja implicira da je širenje NATO-a na istok uzrok.

    Predsjednik Putin je kazao da je Zapad “isprao mozak” postsovjetskim republikama, počevši od Ukrajine.

    “Godinama smo pokušavali graditi dobrosusjedske odnose s Ukrajinom, nudili kredite i jeftinu energiju, ali nije išlo. Nemate nas što optužiti, Ukrajince smo uvijek doživljavali kao bratski narod i još uvijek tako mislim. Ovo što se sada događa je tragedija, ali nismo mi krivi”, kazao je Putin.

    Tokom obraćanja vojni dužnosnici obećali su nastavak takozvane “specijalne vojne operacije” u 2023. godini. Predsjednik Putin je dodao da nema ograničenja u iznosu novca koji je Rusija spremna potrošiti.

    Ministar odbrane Sergej Šojgu predložio je povećanje dobne granice za obvezno služenje ruske vojske. Prema sadašnjem zakonu, Rusi u dobi od 18 do 27 godina mogu biti pozvani na obveznu vojnu službu, Šojgu sada predlaže da se to odnosi na građane od 21 do 30 godina.

    Šojgu je također najavio planove za uspostavu baza u dva lučka grada, Berdjansk i Mariupolj, zauzeta tokom ruske ofanzive.

  • Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Dijalog Beograda i Prištine u vezi sa najnovijim, modifikovanim francusko-njemačkim ili evropskim prijedlogom za rješenje kosovskog pitanja nikako da počne.

    To je, prije svega, zbog situacije na sjeveru KiM, ali i činjenice da prethodni sporazumi dvije strane (Briselski i Vašingtonski) nisu u potpunosti zaživjeli.

    Razlog za to su i garanti tih sporazuma – EU i SAD koji nisu do kraja iskoristili svoj autoritet kako bi natjerali obje strane da ispoštuju potpisano. Zbog toga se razmišlja o novoj sili koja bi imala dovoljno uticaja i na Beograd i Prištinu da se konačno sprovede dogovoreno i kao najrealnija opcija spominje se – Turska.

    Do sada su u vezi sa Kosovom potpisana dva “istorijska” sporazuma, ali je vrijeme pokazalo da su zaslužili sve sem tog epiteta i da im se prije smiješi zaborav umjesto “hola slavnih”.

    Kada je u Briselu 19. aprila 2013. godine potpisan Briselski sporazum, garant njegovog sprovođenja bila je EU. To nijednu od strana nije mnogo daleko odvelo, jer najveća tačka ovog dokumenta, Zajednica srpskih opština ni deceniju poslije nije formirana.

    Dva sporazuma, realizacija sporna
    Sedam godina kasnije, 4. aprila 2020. usred Bijele kuće potpisan je Vašingtonski sporazum, a njegov garant je bila Amerika, odnosno tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp. Iako je najmoćnija zemlja stala iza njega, na ovaj ugovor sada svi žmire i, čini se, trude se da ga ni ne spomenu.

    Šta će biti sa francusko-njemačkim sporazumom? Ko će garantovati njegovo sprovođenje, ako se Beograd i Priština dogovore oko rješenja kojim se raspetljava kosovski čvor?

    Ima li prostora da to bude neka istočna zemlja, možda ona koja Kosovo vidi kao dio Srbije? Ili će prije biti ona koja ima dobre odnose i sa jednom i sa drugom stranom?

    Kad se sagledaju ti kriterijum pravo niotkuda u prvi plan izbija Turska kao istočna sila koja je članica NATO i pritom ima dobre odnose i sa Rusijom i Kinom, a već se pokazala kao dobar posrednik u mirovnim pregovorima pošto je izdejstvovala sporazum o izvozu žita iz Ukrajine uprkos ruskoj blokadi ukrajinskih luka na Crnom moru.

    Ne treba zaboraviti da je Ankara odbila da uvede sankcije Rusiji, privlačeći novac i imovinu ruskih oligarha i turista i tako udvostručila uvoz ruske nafte pod embargom.

    Turska se nametnula i kao nezaobilazan faktor širom istočne Evrope i središnje Azije u vezi sa distribucijom i jeftinijim uvozom energije što znači i prodor u rusku sferu uticaja i interesa.

    Poznato je da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uživa veliko poštovanje i u Beogradu i u Prištini i pritom ne skriva ambicije Turske da širi svoju zonu uticaja na Zapadni Balkan.

    Sve su to argumenti koji kandiduju Tursku kao eventualnog garanta potencijalno novog sporazuma Beograda i Prištine.

    Uloga Turske podređena SAD?
    Profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž Timoti Les ističe za Blic da je Turska jedina istočna zemlja kojoj bi Zapad mogao da dozvoli da igra ulogu u obezbjeđivanju Kosova u budućnosti.

    FOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJAFOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJA
    – Sa jedne strane, ona je članica NATO, a sa druge, u dobrim odnosima je i sa Beogradom i sa Prištinom – podvukao je Les.

    Međutim, kako dodaje, to ne bi išlo tako glatko.

    – Ono što smo vidjeli posljednjih godina, zapadne sile bi nesumnjivo insistirale na tome da je uloga Turske podređena ulozi SAD i Evropljana, i ograničena na to da ih oslobodi od potrebe da posvećuju dodatne vojne resurse Balkanu umjesto da igraju bilo kakvu nezavisnu lidersku ulogu – kaže Les.

    Zapad rasterećuje naoružanje na Balkanu?
    I predsjednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin naglašava za Blic da bi Turska mogla da odigra značajnu ulogu u eventualnom sporazumu Beograda i Prištine.

    – Turska ima dobre odnose i sa Beogradom i Prištinom i sa SAD i Rusijom, a pritom se jedino njena od tri mirovne linije između Rusije i Ukrajine pokazala uspješnom. S tim što je veliko pitanje koliko je Zapad spreman da Turskoj prepusti značajnu ulogu na Zapadnom Balkanu – pita se Cvetićanin.

    On vjeruje da bi se našlo neko “srednje rješenje”.

    – Mislim da bi Zapad ustupio mjesto Turskoj na Zapadnom Balkanu, prije svega, u smislu rasterećenja svog naoružanja pošto je opterećen ratom u Ukrajini. Ne vjerujem da bi Zapad dozvolio Turskoj nezavisnu ulogu na Zapadnom Balkanu – apostrofira Cvetićanin.

    Kako kaže, zbog toga ne bi bilo nerealno očekivati rekonfiguraciju KFOR na Kosovu u skladu sa povjerenjem KFOR.

    – Mislim da se u vezi sa budućim sporazumom otvaraju dva potpitanja. Prvo se tiče pravne procedure sporazuma odnosno da li će se stari sporazumi implementirati u taj novi sporazum i uskladiti sa rezolucijom 1244. Drugo je bezbjednosno pitanje. Ko je na terenu u mogućnosti da garantuje sporazum? Mislim da su trenutno to tri sile: Turska, Španija i Italija – zaključuje Cvetićanin.

    Tri verzije jednog plana
    Šolc – Makron prijedlog isplivao je u javnost nakon što je situacija na Kosovu destabilizovana odlukom kosovskog premijera Aljbina Kurtija da traži preregistraciju vozila iz Srbije. Srbi sa sjevera Kosova uzvratili su barikadama, a varnice su ugušene šatl diplomatijom SAD i EU.

    To je bio okidač da francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc pošalju svoje specijalne savjetnike Emanuela Bona i Jens Plotnera u misiju spašavanja dijaloga. Ubrzo je stigla i vijest da nisu sjedili skrštenih ruku, i da je iz Pariza i Berlina poslat prijedlog za rješenje nesuglasica.

    Zvanični primjerak tog plana do sada nije objavljen, a nezvanično su procurile dvije verzije ovog prijedloga: od 13 i 9 tačaka, a javno je rečeno da je i treća verzija na stolu.

    Prva verzija, koja navodno ima četiri stranice, obuhvata period od 10 godina i predviđa ulazak Kosova u UN bez protivljenja Srbije. Srbija zauzvrat dobija ubrzan ulazak u EU i značajnu finansijsku pomoć.

    Druga je praktično je kopija ugovora dvije Njemačke koji je potpisan 1972. godine, nema eksplicitnih odredbi nezavisnosti i samostalnosti dvije strane, ali sadrži one o nepovrepovredivost međusobnih granica i poštovanju teritorijalnog integriteta. Predviđa otvaranje stalnih misija koji će biti osnovana u sjedištu Vlade.

    Treća, najnovija verzija, ima 10 tačaka, ne spominje međusobno priznanje, ali spominje jednaka prava za Srbiju i Kosovo, nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta, zaštitu nacionalnih manjina, poseban status za SPC, kao i to da jedna i druga strana neće blokirati jedni druge u međunarodnim organizacijama. Vučić je upravo za nju rekao da ne sadrži ono što je Srbija tražila, piše Blic.

  • Ranjen Dmitrij Rogozin

    Rukovodilac grupe vojnih savjetnika “Carski vukovi” i bivši predsjednik Roskosmosa Dmitrij Rogozin ranjen je prilikom granatiranja Donjecka od ukrajinske vojske, saopštio je Rogozinov pomoćnik.

    Rogozin je, kako se navodi, ranjen u kičmu, hospitalizovan je i nema opasnosti po život, prenosi Srna.

    “Na periferiji Donjecka granatiran je hotel u kojem je posljednjih mjeseci živjela grupa vojnih savjetnika na čelu sa Dmitrijem Rogozinom”, dodao je njegov pomoćnik.

    Ranjena su i lica koja su bila u njegovoj pratnji, prenosi Tas.

    Ukrajinska vojska sinoć je napala na Leninski rejon Donjecka, i tom prilikom dva lica su poginula, a ima i ranjenih.