VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Otkrivena bolest od koje jebolovala kraljica Elizabeta Druga

    Svet se zabrinuo za kraljicu Elizabetu posle loših vesti sa britanskog dvora. Iako je do juče izgledala dobro, koliko je to moguće u njenim godinama, danas je pod strogim nadzorom lekara, a u letnjoj rezidenciji u Balmoralu okupila se cela porodica. Čak su Hari i Megan produžili boravak u Britaniji i otputovali u Škotsku kako bi je videli.

    Neki portali navode da bi uzrok kraljičinog sve ozbiljnijeg zdravstvenog stanja mogao da bude i kancer. Priče su počele da kruže još pre nekoliko meseci, kada se deo javnosti zapitao zbog čega je njena ruka, prilikom susreta sa nekoliko uvaženih ličnosti u Vindzoru, bila ljubičasta.

    Da li je u pitanju starost ili nešto drugo? U razgovoru za jedan australijski sajt doktor Gabrijel Mirkin rekao je da su to zapravo modrice koje mogu biti simptom leukemije.

    “Kod starijih ljudi poput nje, modrice ne ukazuju samo da nešto nije u redu sa procesom zgrušavanja krvi, već često nastaju kao posledica raka krvi ili malignih bolesti. Leukemija bi mogla da bude uzrok”, rekao je dr Mirkin.

    Lečenje ovakvih oboljenja uključuje hemoterapiju i zračenje, što bi moglo da objasni zbog čega se Elizabeta poslednjih meseci povukla ne samo iz javnosti već i iz svoje zvanične rezidencije, Bakingemske palate.

  • Preminula britanska kraljica Elizabeta Druga

    Preminula britanska kraljica Elizabeta Druga

    Britanska kraljica Elizabeta Druga preminula je danas u svojoj 96. godini života, prenose svetski mediji.

    Elizabeta II (Elizabeta Aleksandra Meri) rođena je 21. aprila 1926. godine u Londonu.

    Bila je monarh 15 kraljevskih zemalja Komonvelta i vrhovni poglavar Crkve Engleske.

    Nakon nasleđivanja prestola 6. februara 1952, Elizabeta je postala poglavar Komonvelta i kraljica sedam nezavisnih država Komonvelta: Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Pakistana i Cejlona. Njeno krunisanje održano sledeće godine je bilo prvo koje je prenošeno na televiziji.

    Od 1956. do 1992. broj njenih kraljevstava se menjao kako su neke teritorije dobijale nezavisnost, a neka kraljevstva su postale republike.

    Do danas, pored četiri prvonabrojane države, Elizabeta je bila kraljica Jamajke, Bahama, Grenade, Papue Nove Gvineje, Solomonskih Ostrva, Tuvalua, Svete Lucije, Sent Vinsenta i Grenadina, Antigve i Barbude i Sent Kitsa i Nevisa. Ona je najstariji vladajući monarh na svetu i najdugovečniji britanski monarh.

    Dana 9. septembra 2015. oko 18.30 časova po centralnoevropskom vremenu je postala britanski monarh koji je najduže vladao i ženski monarh koji je najduže vladao, čime je prestigla kraljicu Viktoriju.

    Podsetimo, britanski javni servis BBC prekinuo je redovan program kako bi izveštavao o stanju kraljice Elizabete (96) koja je stavljena pod medicinski nadzor u Balmoralu.

    Takođe, britanski princ Čarls i njegov sin princ Vilijam otputovali su hitno u rezidenciju Elizabete Druge u zamku u Škotskoj. Princ od Velsa je otputovao u Balmoral zajedno sa suprugom Kamilom, vojvotkinjom od Kornvola, saopštio je portparol njegove kraljevske rezidencije.

    Kensingtonska palata potvrdila je da je u Balmoral otputovao i princ Vilijam.

    Britanski mediji preneli su i da su ostali članovi porodice takođe pozvani u Balmoral, dok se na društvenim mrežama spekulisalo da su otišli na poslednji pozdrav.

    O ozbiljnosti situacije govorila je i činjenica da su svi članovi oba doma Britanskog parlamenta dobili obaveštenje o tome, kao i članovi tek izabranog kabineta nove premijerke Liz Tras.

  • Amerika odobrila paket oružja Ukrajini u vrijednosti od 675 miliona dolara

    Amerika odobrila paket oružja Ukrajini u vrijednosti od 675 miliona dolara

    Američki predsjednik Joe Biden odobrio je dodatni paket oružja za Ukrajinu u vrijednosti od 675 miliona dolara, rekao je u četvrtak ministar odbrane Lloyd Austin, dok su se ministri sastali kako bi razgovarali o tome kako Kijevu pružiti dugoročnu podršku u suprotstavljanju ruskoj invaziji.

    Šestomjesečni sukob usmrtio je hiljade i pretvorio ukrajinske gradove u ruševine. Posljednjih sedmica porasli su strahovi od potencijalne katastrofe u Zaporožju, najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani.

    Austin, koji je govorio na početku sastanka desetina ministara odbrane u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj, rekao je da će se na skupu razgovarati o tome kako zemlje mogu raditi zajedno na obuci ukrajinskih snaga i poboljšanju njihove odbrane.

    “Ova kontakt grupa treba da se pozicionira kako bi dugotrajno održavala hrabre branitelje Ukrajine”, rekao je Austin.

    Sukob je prerastao u rat na iscrpljivanje koji se vodio prvenstveno u istočnoj i južnoj Ukrajini.

    Najnoviji američki paket uključivat će više municije, humvije i protutenkovske sisteme.

    Washington je već obezbijedio više od 10 milijardi dolara vojne pomoći vladi predsjednika Volodimira Zelenskog od invazije ruskih trupa 24. februara.

  • Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži sastanak Savjeta bezbjednosti UN o isporuci oružja Ukrajini

    Rusija traži da danas bude održan sastanak Savjeta bezbjednosti UN u vezi sa isporukom zapadnog oružja Ukrajini, izjavio je u srijedu stalni ruski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    Ovaj sastanak, ako ga odobri Francuska koja trenutno predsjedava Savjetu bezbjednosti, biće treći sastanak SB UN o situaciji u Ukrajini za tri dana, prenio je TAS S.

    • Mi smo za to da se priča o stvarnim, a ne izmišljenim problemima. A pošto smo danas izgubili vrijeme razgovarajući o još jednoj spekulaciji i fantaziji, predlažemo da sutra razgovaramo o stvarnoj prijetnji međunarodnom miru i bezbjednosti koju stvaraju isporuke oružja i vojnih proizvoda od strane stranih država Ukrajini – rekao je on na sastanku SB UN, koji je juče sazvan na inicijativu SAD i Albanije.

  • Osumnjičenik za smrtonosne napade u Kanadi umro nedugo nakon hapšenja

    Nekoliko sati nakon što je priveden, jedan od osumnjičenika za smrtonosne napade nožem u kanadskoj pokrajini Saskatchewan u kojima je ubijeno 10, a ranjeno 18 osoba, umro je u bolnici.

    Kraljevska kanadska konjička policija (RCMP) je potvrdila kako je Myles Sanderson proglašen mrtvim u bolnici nedugo nakon uhićenja u blizini Rostherna.

    Nikakvi drugi detalji o tome kako je Sanderson umro nisu poznati, no lokalni mediji tvrde da je umro od samoranjavanja. Kanadska agencija Global News, pozivajući se na više izvora iz policijskih snaga, izvijestila je da se Sanderson predao policiji i da je živ odveden vozilom hitne pomoći. Ubrzo nakon toga je preminuo od neodređenih ozljeda za koje se vjeruje da ih je sam nanio.

    Sandersonov brat Damien, koji je također osumnjičen za napade, pronađen je mrtav u ponedjeljak s ozljedama za koje policija vjeruje da ih nije sam nanio što sugerira da ga je možda napao Myles.

    Policija je nekoliko sati ranije objavila kako je muškarac osumnjičen za nedjeljne smrtonosne napade nožem u pokrajini Saskatchewan, priveden čime je okončana četverodnevna potraga.

    “Myles Sanderson je lociran i priveden u blizini Rostherna,” objavila je Kraljevska kanadska konjička policija.

    Sanderson je lociran u blizini grada Rostherna u Saskatchewanu. Nakon što je uočen, policija je izdala upozorenje o osobi s nožem koja je putovala u vozilu. Stanovnici područja Wakawe su obaviješteni da potraže skloništa i budu oprezni pri puštanju drugih u svoje domove, te da ne prilaze sumnjivim osobama i ne voze autostopere.

    Više izvora je za Global News kazalo kako je policija upotrijebila ‘tehniku ​​intervencije u potjeri’ – zaletjela se u Sandersonovo vozilo s jedne strane i natjerala ga da izleti s autoceste. Njegovo vozilo je “usmjereno s ceste u obližnji jarak”. Nakon što je priveden u vozilu je pronađen nož.

    Kanadske vlasti od nedjelje su intenzivno tragale za njim i za bratom Damienom koji su osumnjičeni za ubojstvo 10 ljudi i ranjavanje 18 u starosjedilačkom rezervatu u Saskatchewanu. Napadi su bili među najsmrtonosnijima u modernoj povijesti Kanade. Policija je rekla kako se čini da su neke od žrtava bile meta, dok su druge očito bile nasumične.

    Myles je optužen za ubojstvo prvog stupnja, pokušaj ubojstva te provalu i ulazak. Njegov brat Damien također, je bio optužen prije nego što je pronađen mrtav u ponedjeljak. Tijelo mlađeg brata pronađeno je na travnatoj površini blizu jednog od mjesta gdje se dogodio ubod nožem. Nagađa se kako ga je ubio upravo Myles.

    Stariji Sanderson imao je 59 presuda, a u veljači je pušten na slobodu nakon što je više od četiri godine proveo u zatvoru. Povjerenstvo za uvjetni otpust napisalo je da je “mišljenje odbora da neće predstavljati nepotreban rizik za društvo ako budete pušten.”

    Policija ga je tražila od svibnja nakon što se nije sastao sa svojim službenikom za uvjetni otpust.

    Ministar javne sigurnosti Marco Mendicino pozvao je na neovisnu reviziju procjene povjerenstva za uvjetni otpust koja je dovela do Sandersonova oslobađanja.

    “Želim znati razloge te odluke i želim znati jesu li napravljene pogreške”, rekao je Mendicino. “Iznimno sam zabrinut zbog onoga što se ovdje dogodilo.”

  • Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost funte u odnosu na dolar najniža još od 1985., teški problemi za novu britansku premijerku

    Vrijednost britanske funte u odnosu na dolar najniža je od 1985. godine – jedna funta iznosi 1,15 dolara. Ovo je posljedica reakcije investitora na ekonomske namjere nove premijerke Velike Britanije Liz Truss.

    Truss je jučer, 6. septembra, izabrana za premijerku, i to u trenutku jedne od najtežih ekonomskih kriza u historiji zemlje. Inflacija u ovoj državi iznosi više od 10 posto.

    Znatan pad vrijednosti funte u odnosu na dolar nakratko se desio u martu 2020., nakon što je Velika Britanija konačno istupila iz Evropske unije. No, ovako drastičan pad vrijednosti posljednji put se desio 1985. kada je premijerka bila, također konzervativka Margaret Thatcher.

    Najava nove predsjednice vlade da će sniziti poreze i povećati zaduživanje uzrokovalo je zabrinutost na tržištu duga. Nakon inflacije, i u Velikoj Britaniji sve je izvjesnija recesija.

    Vrijednost dolara u međuvremenu raste. Vrijednost funte u odnosu na američku valutu ove godine je niža za 15 posto. Vrijednost funte u odnosu na evo je niža za jedan posto, objavila je američka televizijska kuća CNBC.

  • Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Koliko će Njemcima gas da potraje?

    Kako se bliži sezona grejanja, tako se pitanja množe: Ako Njemačka više ne može da računa na ruski gas, šta još može da učini?

    Da li će biti dovoljno zaliha za zimu? Koliko sve to može da košta? I šta će biti posle?

    Čini se da su skeptici koji su predviđali potpuni prekid snabdevanja gasom putem Severnog toka 1 bili u pravu. Izjave iz Kremlja sve jasnije pokazuju da zvanična Moskva isporuke svog gasa povezuje s ukidanjem sankcija.

    Nešto gasa još uvek stiže u Nemačku preko ukrajinskog gasovoda – donedavno je to bila količina od oko 40 gigavat-sati dnevno, dok je poslednji put preko Severnog toga 1 bilo isporučeno oko 350 gigavat-sati. Poređenja radi, oko 2.800 gigavat-sati dnevno dolazi iz Norveške, Belgije i Holandije. Rezervoari gasa u Nemačkoj su protekle nedelje napunjeni s 1.350 gigavat-sati.

    Najvažnije pitanje koje se sada postavlja glasi: da li će bez gasa iz Rusije biti dovoljno tog energenta da se preživi sledeća zima, bez potrebe za proglašavanjem nestašice, što bi moglo da donese restrikcije za privatna domaćinstva?

    Spremni za zimu – uz visoku cenu

    Ukratko: šanse su dobre – iako je cena visoka. Nemačka skladišta trenutno su popunjena sa 86,1 odsto, što je znatno iznad proseka u poslednjih šest godina. Nivo skladištenja predviđen uredbom Ministarstva privrede od 1. oktobra, već je dosegnut. To je bilo moguće jer Nemačka plaća visoke cene prilikom kupovine, a beleži i uštede, i to ne samo u privredi, već i u drugim oblastima, objasnio je Klaus Miler, šef nemačke Agencije za mreže koja je zadužena za energetiku.

    Ipak, eksperti ocenjuju da je bez isporuka iz Rusije, teško ispuniti cilj da se do 1. novembra skladišta popune na 95 odsto. Ukoliko bi se rezervoari popunili na 90 odsto, što znači oko 220 teravat-sati, i uz pretpostavku da je mesečna potrošnja gasa kao protekle zime, ta količina uskladištenog gasa bila bi dovoljna za skoro dva meseca – bez ikakvog uvoza. U ovom trenutku se, inače, dnevno uvozi tri teravat-sata gasa.

    Plutajući terminali za tečni prirodni gas (LNG) koji su trenutno u izgradnji mogli bi da obezbede dodatni uvoz. Miler očekuje da će ove zime čak tri terminala biti u funkciji. “A sledeće godine bi šest do sedam terminala u Nemačkoj omogućilo značajan uvoz“, rekao je Miler, ali istovremeno i naglasio da je LNG-gas “skup“.

    Velika neizvesnost

    Čini se, dakle, da je snabdevanje gasom za ovu zimu obezbeđeno – uz dodatne velike izdatke. Ipak, još uvek vlada velika neizvesnosti za zimu 2023/24. Pritom su odlučujuća tri faktora, od kojih se na neke ne može uticati.

    Velika nepoznanica je kakvo će vreme biti od novembra, kada počinje sezona grejanja, jer to ima veliki uticaj na potrošnju gasa. Prema podacima Nemačke meteorološke službe, prosečna temperatura prošle zime bila je znatno viša nego prethodne godine, što se odrazilo i na potrošnju gasa. Statistika Agencije mreže pokazuje da su Nemci u januaru potrošili oko deset odsto manje gasa nego prethodne godine – verovatno i zato što su se trudili da uštede očekujući rast cena.

    Nemačka vlada, međutim, želi mnogo više: u poređenju s prethodnim godinama, 20 odsto potrošnje gasa sada bi trebalo da uštede i privatna domaćinstva. Prema rečima šefa Agencije Milera, trenutno se raspravlja o privremenom smanjenju troškova grejanja, odnosno o uredbi koja bi to regulisala za stanodavce. Dobavljači bi takođe mogli da podstaknu štednju gasa bonusima i premijama.

    Potraga za partnerima – i solidarnost

    Ako dakle Rusija trajno ispada iz igre kao isporučilac gasa, onda drugi partneri dobijaju na značaju. Čini se da su Norveška, koja je sada najveći snabdevač Njemačke gasom, kao i Holandija, dosegle granice svojih mogućnosti. Nemačka i Evropska unija uporno rade na pronalaženju novih isporučilaca i zato Katar, Alžir i SAD koji imaju svoje LNG-terminale postaju posebno važni.

    S obzirom na duboku povezanost tržišta gasa u Evropi, solidarnost među zemljama EU takođe igra važnu ulogu. Ali pojedine države najavljuju da će, kada se situacija pogorša, uvesti mere izolacije kako bi dale prioritet brizi o sopstvenom stanovništvu. To bi moglo da se spreči bilateralnim sporazumima o solidarnosti, koji i predviđa Uredba EU pod nazivom “Sigurnost snabdevanja“ (Security of Supply).

    Do sada je, međutim, sklopljeno samo nekoliko takvih sporazuma – Njemačka ih je potpisala sa Danskom i Austrijom, a ove nedelje je s Francuskom potpisan memorandum o načelnom razumjevanju. Pariz je obećao Njemačkoj isporuku gasa, ako to bude neophodno potrebno. Gasni priključci u tu svrhu bili bi instalirani u sledećih nekoliko sedmica.

    Na tržištu gasa se, dakle, mnogo toga događa, ali situacija sa snabdevanjem ostaje neizvesna. Ono što je sigurno jeste da će gasna kriza u Njemačkoj potrajati i iduće godine – i da će Nemačka morati duboko da zavuče ruku u džep kako bi je rešila.

  • Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Poljska se sprema za rat sa Rusima

    Ministarstvo odbrane Poljske reformiše oružane snage u okviru pripreme za verovatni sukob sa Rusijom.

    To je izjavio zamenik ministra odbrane Marcin Ocepa, a prenelo poljsko izdanje dziennik.pl.

    “Postoji ozbiljan rizik od rata sa Rusijom u periodu od narednih tri do deset godina. Moramo iskoristiti to vreme za maksimalnu reformu naoružanja poljske vojske”, rekao je on. Prema njegovim rečima, vojni resor Poljske “sprovodi najambiciozniji program naoružanja u istoriji”. Planirana je kupovina tenkova, samohodnih haubica, višecevnih bacača raketa i dronova.

    Takođe, Varšava se sprema da poveća brojnost vojske do 300 hiljada vojnika u toku decenije.

    Istovremeno, zamenik ministra je istakao da bez obzirna na “rekordno naduvani budžet” za odbranu za sledeću godinu, državnih sredstava za ispunjenje svih planova svejedeno neće biti dovoljno.

    Ranije su poljske vlasti saopštile da planiraju da brojno stanje vojnika povećaju na 400 hiljada. U poslednje vreme aktivno kupuju borbene i transportne avione, tenkove, jurišne bespilotne letelice, protivtenkovsko i protivraketno naoružanje.

    Prema rečima ruskog ambasadora u Varšavi Sergeja Andrejeva, Rusija ne namerava da napadne Poljsku i nema nikakvih razloga da ugrožava njenu bezbednost.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je isticao da poljske vlasti zauzimaju prema Rusiji “besni stav na ivici ludila”.

  • Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Putin zaprijetio: “Sad nećete dobiti ništa”

    Nakon što je Evropska unija predložila danas ograničenje cijene ruskog plina, ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je potpunim prekidom opskrbe energijom ako poduzme takav korak.

    Putin je, prema svemu sudeći, očekivao ovaj potez EU i rekao je da će Rusija uzvratiti udarac.

    “Nećemo isporučivati ​​ništa ako je to u suprotnosti s našim interesima”, rekao je Putin na gospodarskom forumu u Vladivostoku.

    “Nećemo isporučivati ​​plin, naftu, ugljen, lož ulje – nećemo isporučivati ​​ništa”, rekao je Putin. Također je doveo u pitanje dogovor o izvozu žitarica iz Ukrajine postignut uz posredovanje Ujedinjenih naroda.

    Evropa obično uvozi oko 40 posto plina i 30 posto nafte iz Rusije.

    Eurelectric, tijelo koje predstavlja evropsku elektroenergetsku industriju, također je kritizirao planove o gornjoj granici EU od 200 eura po megavat satu na cijenu električne energije iz generatora koji ne rade na plin.

    “Osnovni uzrok problema je nestašica opskrbe plinom i naša ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima. Vlade bi trebale nastojati riješiti ovo, a ne pribjegavati distorzivnim, ad hoc intervencijama na tržištu električne energije”, rekao je Kristian Ruby, glavni tajnik Eurelectrica.

    Međutim, evropske dionice komunalnih poduzeća ojačale su na berzama, a analitičari smatraju da je visina gornje granice bolja od očekivanog ishoda za industriju.

  • Kineski predsjednik se zahvalio Dodiku na telegramu saučešća

    Kineski predsjednik se zahvalio Dodiku na telegramu saučešća

    Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping izrazio je zahvalnost srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na saučešću koje mu je uputio povodom stradanja oko 65 ljudi u zemljotresa koji je pogodio kinesku provinciju Sučuana.

    Upismu zahvalnosti kineski predsjednik je naglasio da posebnu pažnju posvećuje razvijanju dobrih odnosa i da je spreman da zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom radi na unapređenju bilateralne saradnje.

    Dodik je juče uputio telegram saučešća predsjedniku Kine nakon zemljotresa koji je pogodio tu zemlju.

    U zemljotresu koji se dogodio prije dva dana poginulo je 65 ljudi, dok je njih oko 250 povrijeđeno.Ad

    Potres se dogodio oko podneva po lokalnom vremenu, a epcintar je bio u planinama u zapadnom dijelu provincije.