VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sirijska vojska: Izrael raketirao aerodrom u Damasku

    Sirijska vojska: Izrael raketirao aerodrom u Damasku

    Izrael je raketirao međunarodni aerodrom u Damasku i ciljeve na jugu grada, objavila je sirijska vojska.

    U izraelskim napadima na južni Damask ubijena su dvojica vojnika i nastala je materijalna šteta, a glavni aerodrom u zemlji nije u funkciji, saopćila je sirijska vojska.

    Izrael je više puta bombardovao ciljeve milicija u Siriji odanih Iranu uz objašnjenje da želi uništiti vojnu prisutnost Teherana, koja se proširila u posljednjih godinu dana u ratom razorenoj zemlji, prema tvrdnjama zapadnih obavještajaca. Izraelske oružane snage nisu se još oglasile o ovom napadu.

    Dva regionalna obavještajna izvora navela su da su u napadima pogođene predstraža iranskih snaga Quds i milicija koju podržavaju. Tvrde da su Iranci snažno prisutni u četvrti Sayeda Zainab u južnom Damasku, gdje proiranske milicije imaju niz podzemnih baza.

  • Kina se sprema za rat

    Kina se sprema za rat

    Kina priprema svoju vojsku za rat sa Tajvanom, upozorio je penzionisani general-potpukovnik vojske SAD i bivši savetnik za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmaster.Odnosi između Kine i Tajvana dugo su loši zbog želje ostrva da bude nezavisno, ali su postali napetiji jer kinesko vođstvo ima sve agresivniji stav. Iako Tajvan smatra da je nezavisan od Kine i priznat je kao poluautonomna država, Kina je ostrvo proglasila svojim i smatra da je kontrola nad ostrvom ključna za ponovno ujedinjenje, prenosi “Newsweek.com”.

    Mekmaster je izjavio da veruje da bi Kina mogla da se sprema za vojnu akciju kako bi preuzela kontrolu nad Tajvanom dodajući da je kineski predsednik Si Đinping jasno stavio do znanja da planira da ponovo preuzme Tajvan.

    “Si Đinping je sasvim jasno stavio do znanja, u svojim izjavama, da će, iz svoje perspektive, Kinu ponovo učiniti celim tako što će podvesti Tajvan. A pripreme su u toku”, izjavio je penzionisani general.

    Mekmaster je rekao da je najbolji način da se spreči veliki rat oko Tajvana “odvraćanje”, dodajući da bi Sjedinjene Države, koje već troše više od 1,6 milijardi dolara na odbranu, trebalo da ulažu još više u nacionalnu bezbednost. “Kina je postala sve agresivnija, ne samo iz ekonomske i finansijske perspektive već i fizički, sa svojom vojskom“, rekao je Mekmaster i dodao da smatra da će Si Đinping uvesti Kinu u rat.

    Naveo je da smatra da je ton kineskog predsednika sve oštriji i napominje da Amerika i saveznici mogu da upadnu u zamku da prođu isto kao i sa Vladimirom Putinom.

  • Otpor Srba – fenomen

    Otpor Srbije, koju je geografski okružio i pritisnuo NATO, zaslužuje ne samo poštovanje, već i razmatranje tog fenomena, smatra ruski istoričar Natalija Naročnjicka.

    Ona ocjenjuje da je to primjer nepovredivosti vjerskih i filozofskih osnova istorijske svijesti, te fenomen suverenog duha.

    Prema njenim riječima, suzbijanje Srbije poseban je zadatak za Zapad, ne samo zbog strateškog položaja zemlje od koje je Crna Gora sa Bokom Kotorskom ciljano otrgnuta i uključena u NATO, čime je lišena izlaza na more.

    “Srpski otpor može se uporediti sa blistavim plamenim jezikom na zgaslom ognjištu slovenske samobitnosti u istoriji”, navodi Naročnjicka.

    Ona napiminje da su za Bugare Rusija i Rusi učinili mnogo više, ali se bugarska elita skoro odmah okrenula NJemačkoj i pokazala se kao oruđe sila neprijateljskih prema Rusiji, kako u oba svjetska rata, tako i danas…

    “Mnogi Srbi hrabro su se borili u ruskoj vojsci. Imena predstavnika ruskih plemićkih porodica srpskog porijekla N.I. Depreradovića, I.J. Ševića, V.A. Vujića, M.K. Ivelića, A.S. Miloradovića, I.M. Duke, koji su se istakli u ruskim vojnim pohodima i na Borodinskom polju, mogu se vidjeti među portretima u Vojnoj galeriji Zimskog dvorca.

    Poslije revolucije, upravo Srbija je postala druga domovina, dom ruske emigracije, mjesto osnivanja Ruske zagranične Crkve”, navodi Naročnjicka.

    Ona podsjeća da su ruski profesori u Parizu kao emigranti bili prinuđeni da rade kao taksisti i radnici u preduzećima, a u Beogradu su stvarali naučne škole i smjerove, predavali na univerzitetima, prenosi portal “Fakti”.

    “Razumjevanje Rusije i njene sudbine u Srbiji svojstveno je ne samo narodnim masama, već i širokim slojevima inteligencije, biznisa, univerzitetske zajednice, političke elite, desnim i lijevim.

    Čak i srpski zapadnjaci u prošlosti i danas nisu rusofobi, već skeptici i pragmatičari. To je ono što Srbiju do sada čini prilično monolitnom u svom stavu”, navodi Naročnjicka.

    Ona ističe da Rusija mora da cijeni tu vjernost i strateški značaj srpskog otpora.

    Natalija Naročnjicka je predsjednik Fonda istorijske perspektive, inostrani član Srpske akademije nauka i umetnosti, član Društvene komore Ruske Federacije i doktor istorijskih nauka.

  • Zbog razbuktavanja pandemije u Kini, Evropa razmatra uvođenje novih mjera

    Zbog razbuktavanja pandemije u Kini, Evropa razmatra uvođenje novih mjera

    Zemlje Evropske unije sastaće se u srijedu kako bi razgovarale o zajedničkom odgovoru prema putnicima koji dolaze iz Kine, zbog zabrinutosti nakon eksplozije broja slučajeva koronavirusa u toj zemlji, najavila je Švedska, novopredsjedavajuća zemlja EU.

    “Švedska traži zajedničku politiku za cijelu EU kada je riječ o uvođenju mogućih ograničenja ulaska”, stoji u saopćenju švedske vlade.

    Stockholm, koji je 1. januara preuzeo rotirajuće predsjedanje EU-om, saopćio je da je za srijedu sazvao sastanak mehanizma Vijeća za upravljanje krizama IPCR.

    “Važno je da brzo uspostavimo potrebne mjere”, rečeno je.

    Peking je iznenada ukinuo svoju drakonsku politiku “zero covid”, što je rezultiralo eksplozijom infekcija u zemlji te potaklo nekoliko država članica EU-a da nametnu covid testove putnicima iz Kine, piše Euractiv.

    Francuska, Italija i Španija ove su sedmice uvele zahtjeve za testiranje na koronavirus za putnike iz Kine. Njemačka, iako kaže da ne vidi potrebu za nametanjem rutinskih testova, traži koordinirani sistem za praćenje varijanti na evropskim aerodromima.

    Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), jedna od zdravstvenih agencija EU-a, rekao je u četvrtak da je sistemski pregled putnika trenutno “neopravdan”.

    Kao razlog je naveo nivo imuniteta u Evropi i prisutnost na kontinentu istih varijanti kao u Kini.

    Evropski ogranak Vijeća međunarodnih aerodroma rekao je u subotu da nametanje ograničenja za putnike iz Kine nije “ni naučno opravdano niti se zasniva na riziku”.

    Federacija, koja predstavlja više od 500 aerodroma u 55 evropskih zemalja, rekla je da bi se identifikacija mogućih novih varijanti koje bi se mogle pojaviti u Kini mogla otkriti genomskim sekvenciranjem analize otpadnih voda iz aerodroma, bez potrebe za testiranjem putnika.

  • MMF: 2023. će biti teška godina

    MMF: 2023. će biti teška godina

    ​Za veći dio globalne privrede 2023. biće teška godina jer će glavni pokretači globalnog rasta – SAD, Evropa i Kina – doživjeti usporavanje ekonomske aktivnosti, upozorila je predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva.

    Nova godina biće “teža od godine koju ostavljamo iza sebe”, rekla je direktorica MMF-a, Georgieva u vijestima CBS-a. “Zašto? Jer tri velike ekonomije – SAD, EU i Kina – sve usporavaju istovremeno”, rekla je.

    “Očekujemo da će jedna trećina svjetske privrede biti u recesiji. Čak i u zemljama koje nisu u recesiji stotine miliona ljudi osjećaće kao da jesu”, dodala je.

    U oktobru je MMF smanjio izglede za globalni privredni rast u 2023. navodeći kao razlog kontinuirano opterećenje zbog krize u Ukrajini te inflacione pritiske i visoke kamatne stope, koje su stvorile centralne banke poput američke Federalne rezerve s ciljem ublažavanja rasta cijena, prenosi “Index”.

  • U sudaru helikoptera najmanje četvoro poginulih

    U sudaru helikoptera najmanje četvoro poginulih

    Najmanje četiri osobe su poginule, a 13 je povrijeđeno u sudaru dva helikoptera nedaleko od grada Gold Koust na istoku Australije, javili su danas lokalni mediji.

    Prema navodima medija, sudar se desio u vazduhu dok je jedna letjelica sletala, a druga pokušavala da poleti.

    Mediji navode da su najmanje tri lica u teškom stanju.

    Policija je rekla da je nesreća privukla hitnu pomoć posjetilaca plaže koji su uživali u vodi.

    Policijski zvaničnik Geri Vorel rekao je da su ljudi na džet skijama, porodični nautičari i drugi požurili pomoći.

    Snimak nesreće pokazuje kako je helikopter nedugo nakon polijetanja presjekao drugi helikopter koji je letio iznad vode, navodi “Associated Press”.

  • NATO okreće leđa Ukrajini?

    NATO okreće leđa Ukrajini?

    ​Američki “CNN” analizirao je situaciju u Ukrajini i jedinstvo Zapada u podršci Kijevu. Došli su do zaključka da je sasvim moguće da NATO okrene leđa Ukrajini.

    Došli su do zaključka da bi Sjevernoatlantski savez (NATO) mogao da izgubi strpljenje ili živce zbog isporuka oružja ukrajinskoj strani i natjera Vladimira Zelenskog da sklopi mir sa Moskvom.

    “NATO bi mogao da izgubi strpljenje zbog isporuka oružja, i da izabere ekonomsku korist u odnosu na dugoročnu bezbijednost, i založi se za mir koji bi bio nepovoljan za Kijev”, ocijenio je jedan od urednika “CNN-a”, Nik Pejton Volš.

    Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini, SAD i njeni saveznici su Oružanim snagama Ukrajine isporučili vojnu opremu vrijednu milijarde dolara.

    Moskva je više puta napomenula da Zapad nastoji da produži sukob slanjem oružja Kijevu. Kako su istakli u Ministarstvu odbrane, skladišta sa stranom municijom postaće legitimne mete Vazdušno-kosmičkih snaga u susjednoj republici.

    Pres-sekretar predsjednika Rusije, Dmitrij Peskov je takođe podsjetio da “pumpanje” Ukrajine municijom sa Zapada ne doprinosi pregovaračkom procesu i da će imati negativan efekat, prenosi “b92”.

  • Iz Rusije stiglo upozorenje? Priština se kreće ka eskalaciji

    Vlasti nepriznatog Kosova idu ka eskalaciji, zapadne zemlje treba da izvrše pritisak na Prištinu i nateraju je da odustane od militantnih planova.

    Izjavio je za “Sputnjik” zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško.

    “Sa velikom zabrinutošću pratimo razvoj situacije na Kosovu i oko njega. Vidimo da kosovske ‘vlasti’ vode politiku eskalacije, a očigledno je da se oslanjaju na podršku, otvorenu i skrivenu, svojih pokrovitelja, pre svega sa strane Evropske unije i Vašingtona”, rekao je Gruško.

    Prema njegovim rečima, “svi oni koji utiču na politiku ponašanja Kosova treba da na njega izvrše pritisak u pravcu iznalaženja političkog rešenja”.

    “Pre svega, da primoraju Prištinu da odustane od svojih militantnih planova koji su ispunjeni destabilizacijom Balkana i ispuni sve ranije preuzete obaveze koje proizilaze iz Briselskog sporazuma, a koje predviđaju stvaranje zajednice srpskih opština kao centralnog elementa u rešavanju kosovskog problema”, zaključio je Gruško.

  • Ukrajina i Rusija sklopile dogovor o zamjeni zarobljenika

    Godina 2022. ostat će zapisana u historiji kao godina početka ruske invazije na Ukrajinu koja je započela u zoru 24. februara.

    Tada je ruska vojska pod komandom Vladimira Putina odlučila vojno napasti Ukrajinu iz više pravaca granatiravši najveće ukrajinske gradove.

    Borbe na frontu skoro godinu dana od početka sukoba su i dalje na veoma intenzivne, no čini se kako zaraćene strane polako dolaze do zajedničkog jezika.

    Tako su ove dvije zemlje sklopile dogovor za razmijeni ratnih zarobljenika u posljednim satima 2022. godine. Ovu su informaciju objavili dužnosnici iz kabineta ukrajinskog predsjednika Zelenskog, kao i neke moskovske državne novinske agencije.

    Predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika u Kijevu, Andrij Jermak, rekao je da se 140 ukrajinskih vojnika vratilo kući, u izjavi objavljenoj na Telegramu.

    Rusiji su vraćena 82 vojnika, javila je ruska državna novinska agencija TASS. Nisu objavljene pojedinosti o vremenu i mjestu razmjene ratnih zarobljenika.

    Ruski vojnici koji su razmijenjeni su mahom ranjenici i oni su direktnim letom već prebačeni u Moskvu na dalje liječenje.

    Među razmijenjenim Ukrajincima su i ranjenici i borci iz lučkog grada Mariupolja koji je pao u ruske ruke nakon dugotrajnog, žilavog otpora lokalnih boraca. Među zarobljenicima se nalazi i osam žena.

    “Dobrodošli kući, dragi naši”, napisao je Jermak na Telegramu poželivši dobrodošlicu vojnicima.

  • Nova velika, očajnička, ofanziva

    Nova velika, očajnička, ofanziva

    Rusija bi mogla pokrenuti veliku ofanzivu u Ukrajini u nadolazećim mesecima, piše za britanski Telegraf penzionisani zapovednik u britanskoj vojsci Ričard Kemp.

    Putinovo nasleđe, njegova moć, pa čak i njegov život mogli bi da zavise o odlučnoj pobedi koja će opravdati ogromnu štetu koju je učinio svojoj zemlji od početka rata.

    S obzirom na veličinu Rusije i njenu istoriju masovnih ljudskih sukoba, gde je svoje trupe tretirala kao potrošnu robu, neki misle da ovako mogu ići gotovo beskonačno. Međutim, u stvarnosti, borbeni gubici mogu biti Putinova Ahilova peta.

    Njegov prvotni plan bio je da brzo osvoji Ukrajinu i zastraši Zapad činom invazije. Mala veličina njegovih trupa, samo 190.000 ljudi, očigledno nije bila namenjena dugotrajnom sukobu uz jak otpor.

    Kako se rat razvijao, njegovi su se generali usredsredili na ubijanje što je više moguće Ukrajinaca, uglavnom masivnim artiljerijskim i balističkim napadima, dok su bili spremni da se odreknu teritorija kako bi zadržali svoju malu vojsku.

    Oni u suštini kupuju vreme da mobilizuju broj trupa za koji znaju da im je potreban da na kraju preplave zemlju.

    Ova je mobilizacija, međutim, bila prepuna poteškoća. Stotine hiljadea ruskih muškaraca je bežalo iz zemlje kako bi izbegle borbe. Procenjuje se da je do sada raspoređeno oko 100.000 novomobilizovanih vojnika, jedva dovoljno da se nadoknade nastali gubici. Moskva trenutno jednostavno nema brojčano stanje da odlučno savlada otpor iscrpljene ukrajinske vojske, smatra Kemp.

    Šta god da se dogodilo, Moskva je očigledno zabrinuta za svoju sposobnost da izgradi dovoljno snaga, čak i putem prisilnog regrutovanja i mogućeg sledećeg kruga mobilizacije. Bila je prisiljena da ponuditi beneficije muškarcima koji se dobrovoljno prijave ili su pozvani da se bore u Ukrajini, uključujući besplatno zamrzavanje i skladištenje sperme muškaraca koji idu na front, dodaje Kemp.

    Prema njegovim rečima, Kremlj je takođe zabrinut zbog povećanog neslaganja zbog prisilne mobilizacije u velikim gradovima te je stoga nesrazmerno skoncentrisao regrutaciju u udaljenim, siromašnim delovima zemlje. Oslanja se na etničke manjine – često čak i manje lojalne Moskvi – što dodatno pogoršava probleme s moralom i smanjuje borbenu sposobnost.

    Sve to znači da ako Rusija u novoj godini pokrene veliku ofanzivu, to neće biti samo još jedna faza sukoba koju mogu održavati godinama, već poslednji očajnički Putinov potez.

    Budućnost Ukrajine ne zavisi samo o tome može li da odbrani teritoriju koju sada drži već i o njenoj sposobnosti da nanese dovoljno gubitaka Putinovoj vojsci, prisiljavajući daljnju mobilizaciju, povećavajući nestabilnost unutar Rusije i prisiljavajući Moskvu da sedne za pregovarački sto.