Kategorija: Svijet

  • Zelenski pred UN: Postoji pet uslova za mir

    Zelenski pred UN: Postoji pet uslova za mir

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski održao je govor na 77. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Govor je prethodno snimljen.

    “Pozdrav svima, hvala vam što ste ujedinjeni u želji za mirom. Počinjen je zločin nad Ukrajinom. Počinjen je zločin protiv života našeg naroda. Počinjen je zločin nad našim ženama i našim muškarcima. Ukrajina traži kaznu za krađu naše teritorije. Tražimo kaznu za ubistvo našeg naroda”, rekao je Zelenski.

    “Postoji pet uslova za mir. Ukrajina želi mir. Evropa želi mir. Svet želi mir. Vidimo ko je jedini koji ne želi mir. Znamo da postoji samo jedan entitet koji je zadovoljan ratom. Ukrajina vežba. njeno pravo na samoodbranu i niko se ne može žaliti da ne možemo da se borimo za svoju slobodu i nezavisnost Povelja UN štiti jedinstvo granica Povelja UN predviđa dostojanstvo ljudskog života. Mi nismo izazivali ovaj rat. Mi smo učestvovali u 88 mirovnih pregovora do 24. februara”, objasnio je on.

    Pozvao je da Rusija bude izolovana do kraja rata. On je podsetio da je Rusija i dalje stalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

    Zelenski je rekao da Rusi ne treba ni da uživaju u turističkim posetama zemljama koje cene mir.

    “Rusija mora da plati za svoj rat. To je jedna od najgorih kazni za ruske zvaničnike, koji više cene novac od bilo čega drugog. Dok ovde traje Generalna skupština, ekshumiraju se tela iz masovne grobnice u ukrajinskom gradu Izjumu.

    Žene,deca,muškarci,vojnici i civili.Tamo ima čoveka koji je kastriran pre nego što su ga ubili. Pitajte ruske zvaničnike zašto su toliko opsednuti kastracijom da to rade drugima. Ruska vojska je bila u Izjumu duže od u Buči i ta tela nisu bila na ulici već su zakopana. Svuda vrše masovna ubistva. Moramo svuda da zaštitimo život”, rekao je Zelenski.

    On je naveo da se Rusija plaši mirovnih pregovora.

    “Oni se svega plaše, baš kao pravi agresori. Rusija želi da prezimi na okupiranoj teritoriji. Rusija želi da održi referendum o okupiranim teritorijama i mobilizaciju. Ovo je rat za život. Treba nam oružje, oprema da oslobodimo našu teritoriju, potrebna nam je finansijska pomoć da bismo imali stabilnost sistema”.

  • Vučić za govornicom UN: “U čemu je razlika između Ukrajine i Srbije?”

    Vučić za govornicom UN: “U čemu je razlika između Ukrajine i Srbije?”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao je govor na Generalnoj debati svetskih lidera, u okviru 77. zasedanja Generalne skupštine UN.

    Predsednik Srbije na početku je istakao da mu je velika čast što ima priliku da govori i zbog ograničenja vremena prešao na konkretne tačke iz svog govora.”Ovde sam po ko zna koji put. Ozbiljnost trenutka u kojem se nalazimo obavezuje me da sa vama podelim teške reči, ali istinite. Sve ovo što danas radimo deluje impotentno i bledo. Stvarnost je da ovde zapravo niko nikoga i ne sluša, niko ne teži stvarnim dogovorima i rešavanju problema i skoro svi vode računa samo o zadovoljavanju svojih interesa, neretko gazeći u tom procesu osnovne principe međunarodnog prava, bacajući pod noge Povelju UN i druge dokumente na kojima je ova organizacija zasnovana”.

    Kako je Vučić dalje istakao, “za to nije kriv ni Antonio Gutereš ni bilo ko iz UN, već one sile koje ne vode računa ni o čemu osim o zadovoljenju sopstvenih političkih, ekonomskih i na žalost, vojnih ciljeva”.

    “Svedoci smo da doba u kojem živimo odlikuje usložnjavanje globalne geopolitičke situacije. Naša generalna debata održava se u uslovima narušenog svetskog mira, u meri koja nije viđena još od Drugog svetskog rata i od vremena osnivanja Ujedinjenih nacija. Globalni izazovi sa kojima se suočavamo prete da iz temelja izmene međunarodnu bezbednosnu arhitekturu i ugroze uspostavljeni međunarodno pravni poredak. Ovako složena vremena, zahtevaju puno mudrosti i zajedništva kako bismo sačuvali mir kao apsolutno najznačajniju tekovinu utkanu i u same osnove organizacije Ujedinjenih nacija”, dodao je predsednik Srbije.

    Vučić je rekao da želi da precizno i jasno iznese viđenje Srbije o pet ključnih izazova sa kojima smo danas suočeni.

    1. Povratak miru i očuvanje globalne stabilnosti;
    2. Očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, članica ove organizacije, kao ključnog pricipa međunarodnosg javnog prava i odnosa među državama;
    3. Energetska bezbednost u uslovima globalne krize;
    4. Finansijska sigurnost siromašnih i zemalja u razvoju;
    5. Snabdevenost hranom u uslovima ratom presečenih globalnih linija snabdevanja;

    Tačka broj 1
    “Aktuelni globalni uslovi sve češće nas opominju da princip mirnog rešavanja sporova nema alternativu. Ovo načelo aktuelnije je danas više nego ikada i najbolje je opisano u preambuli Povelje Ujedinjenih nacija u kojoj se poziva: “Da budemo tolerantni i da zajedno živimo u miru jedni sa drugima kao dobri susedi”.

    “Odricanje od upotrebe sile i mirno rešavanje sporova stubovi su na kojima se zasniva svetska stabilnost, ali oni moraju biti praćeni principima poput neselektivnog poštovanja Povelje Ujedinjenih nacija, primene obavezujućih rezolucija Saveta bezbednosti UN i osnovnih načela važećeg međunarodnog javnog prava”, istakao je Aleksandar Vučić.

    Tačka broj 2
    Kada je reč o očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta međunarodno priznatih država, članica ove organizacije, Srbija podržava teritorijalni integritet svih država članica UN, uključujići i teritorijalni integiret Ukrajine, naglasio je Vučić.

    “Na taj način, ponašamo se odgovorno, ozbiljno u ovom visokom domu. Od mnogih govornika čuli smo priče o agresiji i narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, mnogi kažu da je to prvi sukob na tlu Evrope od drugog svetskog rata. Ali istinu da je prvi put narušen integritet jedne zemlje u Evropi i to, Srbije koja nije izvršila napad na bilo koju drugu suverenu zemlju se uporno prećutkuje. Tražimo jasan odgovor na pitanje koje već godinama postavljam mojim sagovornicima, liderima mnogih zemalja – u čemu je razlika između suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, koji je grubo narušen, a čemu mnogi od Vas daju međunarodno priznanje i legitmitet? Nikada ni od koga nisam dobio racionalan odgovor na to pitanje”.

    Predsednik je podsetio da Srbija nije nogom kročila na tuđu teritoriju, niti ugrozila teritorijalni integritet ma koje suverene države, da bi bilo ko protiv nje intervenisao ili proveo agresiju, onako kako je to učinjeno 1999. godine.

    “To ipak nije sprečilo NATO da napadne jednu suverenu zemlju i to bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. To što je po završetku oružanog sukoba potpisan sporazum sa NATO čije odredbe su predviđale usvajanje rezolucije Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244, a kojom je potvrđen i garantovan delimični suverenitet i potpuni teritorijalni integritet Srbije, nije sprečilo mnoge države Zapada da priznanjem jednostrano proglašene nezavisnosti ‘Кosova’ iznova pogaze teritorijalni integritet naše zemlje. Upravo zbog ovakvog iskustva kroz koje je Srbija prošla i još uvek prolazi, uveren sam da imam puno pravo da na ovom mestu citiram reči velikog Martina Lutera Кinga – ‘Nepravda učinjena bilo gde je ujedno i pretnja pravdi svuda’. Ove reči stoje kao podsećanje, ali i opomena svima nama”, rekao je za govornicom UN Aleksandar Vučić.

    Bez obzira na to što još uvek i sami osećamo posledice grubog kršenja osnovnih odredbi međunarodnog javnog prava, mi od temeljnih principa Ujedinjenih nacija ne odustajemo, poručio je Vučić i dodao:

    “Nastavićemo da se zalažemo za dosledno poštovanje načela nepovredivosti granica, uvažavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i svih ostalih država članica Ujedinjenih nacija. Uprkos ovakvom našem stavu, mnogi u ovoj sali i danas imaju problem sa poštovanjem teritorijalnog integriteta Srbije. Pitate se zašto? Zato što oni poseduju silu, a mi smo u njihovim očima mali i slabašni. Međutim, kao što ste mogli da čujete, mi ipak imamo snage da na ovom mestu iznesemo istinu”.

    “Posebnu zahvalnost dugujemo svim onim državama članicama Ujedinjenih nacija, a one u ovom trenutku čine neupitnu većinu u ovoj Skupštini, koje podržavaju teritorijalni integritet Republike Srbije, posebno na prostoru i teritoriji Кosova i Metohije. Dodatno ohrabruje što se broj zemalja koje podržavaju pozicije Srbije uvećao u periodu između održavanja dve sednice, što je trend koji se mora nastaviti, jer je od posebnog značaja da ostanemo verni osnovnim principima utkanim u Povelju Ujedinjenih nacija, poput načela nepovredivosti granica”, naglasio je srpski predsednik.

    “Republika Srbija i ja kao njen predsednik, veoma strpljivo i sa mnogo dobre volje tragamo za kompromisom u vezi sa Кosovom i Metohijom, pod pokroviteljstvom Evropske unije, a u okviru dijaloga Beograda i Prištine”, podsetio je predsednik Vučić.

    “To je težak proces, on traje već duže od deset godina, ali mi ne vidimo alternativu. Bolje je sto godina pregovarati nego jedan dan ratovati. Uveren sam da ćemo doći do obostrano prihvatljivog rešenja, zasnovanog na kompromisu, zato što je to apsolutno jedini način da postignemo naš cilj, a to je uspostavljanje dugotrajnog mira, kao preduslova prosperitetnog života za Srbe i Albance na našim prostorima.”

    “Sve druge opcije smo već istrošili i bar što se tiče Srbije ne želimo ni u snu da se vraćamo na staze sukoba, konflikta i krvoprolića. Region Balkana ne može da podnese još jedan sukob. Ja se uzdam da ćemo u tom naporu imati dobru volju i razumevanje naših međunarodnih partnera, zato što i oni dobro znaju da su neke ranije odluke njihovih vlada bile loše i da nisu radile za budućnost našeg regiona i svetskog mira”.

    “Beograd ovaj proces vodi u veoma kompleksnim okolnostima u kojima je prisutan hibridni rat i prljava kampanja u delu međunarodne javnosti protiv naše zemlje na različitim poljima. Dovoljno je da vas samo podsetim na citate i navode svetskih medija da će Srbija napasti svoje susede i da predstavlja pretnju po regionalnu stabilnost. Naravno, to se nikada nije dogodilo, i to je bila samo jedna u nizu brojnih laži protiv Republike Srbije. Srbija je okarakterisana kao potencijalni faktor destabilizacije u regionu, samo zato da ne bi govorila istinu – da princip nepovredivosti granica mora podjednako da važi za sve.”

    “Srbija je bila i biće faktor stabilnosti u celom regionu. Srbija, uprkos mnogim neistinama i falsifikatima, podržava Dejtonski mirovni sporazum. Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. I zato što je smatrala da politika sankcija koje su danas uvedene protiv Ruske Federacije nikome ne može doneti dobre rezultate”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije istakao je i da smo uvereni da narodi Balkana imaju kapacitet da nastave suživot u budućnosti kao prijatelji i partneri koji imaju zajedničku viziju članstva u ujedinjenoj Evropi.

    “To dobro znam, zato što smo već prevazišli mnoge barijere koje su između naših naroda stajale godinama i koštale su nas hiljada života i protraćene budućnosti. Srbija i Albanija, na primer, danas imaju najbliže i najprijateljskije odnose u celoj svojoj viševekovnoj zajedničkoj istoriji na prostoru Balkanskog poluostrva”, naglasio je Vučić.

    “Bilo je potrebno samo da trezveno i pragmatično razgovaramo o našoj budućnosti, a ne o našoj prošlosti. Da razgovaramo o tome kako da rešimo probleme koji muče naše ljude, naše kompanije, radnike, studente i preduzetnike. Mnogo smo diskutovali i sami smo došli do brojnih rešenja koja su već ukinula barijere koje su između nas postojale bez ikakvog racionalnog razloga. Pre svega u ekonomiji, trgovini i protoku ljudi i kapitala. Srbija, Albanija i Severna Makedonija već tri godine sprovode projekat ‘Otvoreni Balkan’ koji ima jasnu ideju – otvoriti region za ljude, za robu, usluge, za kapital i kompanije, da bismo dobili područje koje će trajno biti oslobođeno tenzija, napetosti i konflikta.”

    “Pored neupitne zajedničke ekonomske koristi koju ova inicijativa sa sobom donosi, ona ima i širu dimenziju, pre svega u spajanju ljudi različitih kultura i promocije diverziteta, što svakako doprinosi opštem razvoju društava u ovom delu Evrope. Srbija i na ovaj način, zapravo, nastavlja da doprinosi miru, stabilnosti i procesu pomirenja u regionu, a čime svakako daje značajan doprinos i bezbednosti na globalnom nivou.

    “Imali smo za to i inspiraciju u rečima jednog od najvećih diplomata u istoriji i velikog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Daga Hamaršelda da ova organizacija “nije kreirana da ljudsku vrstu odvede u raj, već da čovečanstvo spasi od pakla”.

    Tačke broj 3, 4 i 5
    Vučić je podsetio da “tek što smo suzbili globalnu pandemiju, već smo se suočili sa novim izazovima kakve u ovom veku nismo očekivali”.

    “Dok kao čovečanstvo, korak po korak, ubrzano napredujemo na tehnološkom planu, pred nama su se pojavili egzistencijalni problemi poput energetske bezbednosti, finansijske sigurnosti država u razvoju, ali i poremećaja u lancu snabdevanja osnovnim životnim namirnicama. Solidarnost koja je bila neophodna u borbi protiv pandemije, u još većoj meri je potrebna danas kada su ugrožene osnovne potrebe ljudi za hranom i energentima. Republika Srbija svoju energetsku bezbednost posmatra kao neodvojivi deo nacionalne sigurnosti i kao ključni preduslov za nastavak ekonomskog razvoja i napretka naše zemlje.”

    “Nastojimo da obezbedimo kontinuitet snabdevanja energentima, ali delimo zabrinutost zbog aktuelnih geopolitičkih izazova koji ugrožavaju svetsku i evropsku energetsku stabilnost. Ostajemo posvećeni pronalaženju rešenja koja bi mogla da imaju transformacionu snagu u pokušajima da postignemo regionalnu i evropsku energetsku sigurnost. Želeo bih da naglasim da je Republika Srbija uspela da tokom aktuelne krize sačuva kontinuitet u snabdevanju energentima. Ipak, ostajemo vitalno zainteresovani za diversifikaciju izvora snabdevanja, dodatna ulaganja u energetsku infrastrukturu, ali i u brži i efikasniji razvoj kapaciteta zasnovanih na obnovljivim izvorima snabdevanja”, rekao je Vučić.

    “Mi smo upravo u Ujedinjenim nacijama tekuću dekadu nazvali decenijom ”održivije i otpornije budućnosti, delovanja i transformacije”. Ona to mora i da ostane, ali u malo bržem ritmu! Neravnomeran razvoj, ali i finansijska ugroženost zemalja u razvoju, prouzrokuju dodatna društvena raslojavanja i neminovno vode ka novim antagonizmima. Ravnomeran razvoj ne sme biti ograničen, niti uslovljen ni geografski ni politički, već mora biti omogućen svim ljudima bez obzira na etničku, rasnu, kulturnu i versku pripadnost”.

    “Pred nama je još jedan veoma važan izazov koji zajedničkim snagama moramo da prevaziđemo, a to je iznalaženje najefikasnijeg načina da se izbegnu posledice koje aktuelna međunarodna kriza ostavlja po globalnu sigurnost snabdevanja hranom. Razvoj situacije je izuzetno alarmantan, a realnost je da smo pogođeni svi, bez izuzetka. Sigurnost snabdevanja hranom mogla bi da bude ugrožena i u našem delu Evrope, a stanje na kontinentima poput afričkog preti da bude poražavajuće.”

    “Rastuća cena hrane i njena dostupnost postale su dodatni problem. Zadatak svih nas je da pronađemo operativna i efikasna rešenja koja nikoga neće izostaviti. Na nama državama, kao najznačajnijim međunarodnim subjektima, je da se pojedinačno uključimo u koordinaciju mera, pre svega doprinoseći ovom plemenitom zadatku na nacionalnom nivou, kako bismo sačuvali ono najvrednije – ljudske živote i njihovo dostojanstvo.

    “Tema ovogodišnje Generalne debate nas upozorava na dragocenost trenutka i povezanost izazova na međunarodnom planu. Кrize sa kojima se suočavamo nas podsećaju na važnost otvorene komunikacije. Ne treba mnogo mudrosti da bismo zaključili da se izazovi savladavaju uspešno samo ukoliko se pravilno uoče njihovi uzroci. Svedoci smo da svako ignorisanje problema i manjak komunikacije među zemljama samo ukrupnjava i usložnjava situaciju. Srbija smatra da je imperativ da aktuelni izazovi ni na koji način ne smeju produbiti podele u svetu, a da već očigledna i tendenciozna polarizacija na globalnom planu treba da ustupi mesto principima multilateralizma.”

    “Želeo bih da istaknem da Republika Srbija učestvuje u kolektivnim naporima za dostizanje ciljeva održivog razvoja i sprovođenje Agende 2030. Srbija deli viziju generalnog sekretara o budućnosti globalne saradnje na način kako je to utvrđeno “Našom zajedničkom agendom” i snažno podržava inkluzivan, umrežen i efikasan multilateralizam, kao najbolje sredstvo za odgovor na najhitnije izazove čovečanstva.”

    “Multilateralizam, kolektivna akcija i zajednička odgovornost su neizostavni elementi naših dosadašnjih diskusija, ali dozvolite mi da ukažem da je polazna osnova svakog takvog konstruktivnog angažmana – solidarnost.”

    “Na kraju, želim da potvrdim da će Republika Srbija nastaviti da bude pouzdan partner u ostvarivanju zajedničkih ciljeva definisanih u okviru Ujedinjenih nacija čvrsto verujući da je to najbolji put kojim možemo izgraditi bolji svet za nas i naše buduće generacije. Ali ne smemo da zaboravimo da su Ujedinjene nacije snažne onoliko koliko poštujemo zajednički usaglašene odluke i akte ove organizacije.”

    “Živela Srbija!”, zaključio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u svom obraćanju za govornicom UN u Njujorku.

    Podsetimo, Vučić se obratio kao deveti govornik, a pre njega se putem video veze obratio predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    Glavna tema ovogodišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN, koja je počela 13. septembra, jeste “Prelomni trenutak: transformativna rešenja za međusobno povezane izazove”.

    Predsednik Vučić je ranije najavio da je svoj govor podelio u pet tačaka, kao i da će najvažnija biti ona o poštovanju međunarodnog prava.

    Na Generalnoj debati učestvuju 92 predsednika država i kraljeva i 58 predsednika vlada, dok ostale državne delegacije predstavljaju potpredsednici država i vlada i ministri spoljnih poslova.

    Debatu je tradicionalno otvorio predsednik Brazila Žair Bolsonaro, a zatim se obratio generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

  • Podnesena tužba protiv Donalda Trampa i njegove djece

    Podnesena tužba protiv Donalda Trampa i njegove djece

    Državni tužilac Njujorka podnio je danas tužbu protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa i njegove odrasle djece zbog “brojnih djela prevare i pogrešnog predstavljanja”.

    Ovo je rezultat civilne istrage o Trampovoj poslovnoj praksi, navodi se u sudskim spisima.

    Tužba je podnesena pred državnim sudom Njujorka na Mehnetnu, a dokumentu se navodi da je Tramp prekršio zakon pripremajući godišnje izjave o svom finansijskom stanju u periodu od 2011. do 2021. godine.

    Tužilac je uvrstio među optužene i “Trampovu organizaciju”, Donalda Trampa Juniora i Ivanku Tramp.

    Državni tužilac Letiša Džejms rekla je da su Tramp i “Trampova organizacija” pogrešno prikazali vrijednost nekretnina da bi dobili povoljne zajmove i poreske olakšice.

    “Uz pomoć svoje djece i visokih zvaničnika u Trampovoj organizaciji, Donald Tramp je lažno podigao svoju neto vrijednost za milijarde dolara da bi se neopravdano obogatio i prevario sistem”, saopštila je Džejmsova.

    Ovo je jedan od najvećih pravnih izazova za Trampa od kada je završio predsjednički mandat u januaru 2021. godine. On razmatra ponovno kandidovanje za predsjednika na izborima 2024. godine.

  • Rusija oslobodila 10 ratnih zarobljenika, među njima i Hrvat

    Rusija oslobodila 10 ratnih zarobljenika, među njima i Hrvat

    Rusija je danas, uz posredovanje saudijskog prestolonasljednika Mohameda bin Salmana, oslobodila 10 ratnih zatočenika, zarobljenih u Ukrajini, izjavio je saudijski zvaničnik.

    Među oslobođenima su državljani SAD, Velike Britanije, Švedske, Maroka i Hrvatske, rekao je neimenovani saudijski zvaničnik, prenio je Rojters.

    Prema njegovim riječima, avion sa oslobođenim zarobljenicima je sletio u Saudijsku Arabiju.

    Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske sopštilo je da je hrvatski državljanin Vjekoslav Prebeg, zarobljen u Ukrajini u aprilu, danas oslobođen i da će sutra biti u Hrvatskoj, prenio je portal Index.hr.

    Iz hrvatskog ministarstva su u saopštenju zahvalili i Saudijskoj Arabiji i prestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu na zalaganju, kao i ukrajinskoj strani, na saradnji i svesrdnoj pomoći u rješavanju ovog slučaja.

  • Šolc: Neprihvatljiva prijetnja Putina nuklearnim oružjem

    Šolc: Neprihvatljiva prijetnja Putina nuklearnim oružjem

    Bilo kakva prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje je “neprihvatljiva”, ali Njemačka će nastaviti da podržava Ukrajinu i pokušaće da spriječi eskalaciju rata između Rusije i Ukrajine, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Mi ćemo se držati našeg izbalansiranog i odlučnog kursa u davanju podrške Ukrajini, kao i nastojanja da spriječimo eskalaciju rata između Rusije i Ukrajine. Nastavićemo i dalje to da činimo”, rekao je Šolc za televiziju ARD, prenio je Rojters.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije danas naredio je prvu mobilizaciju u Rusiji od Drugog svjetskog rata i upozorio Zapad da će Moskva odgovoriti snagom svog ogromnog vojnog arsenala, ako nastavi sa, kako je rekao, “nuklearnom ucjenom”.

    “Oni koji pokušavaju da ucijene Rusiju nuklearnim oružjem treba da znaju da ruža vjetrova može da se okrene u njihovom pravcu”, poručio je Putin u obraćanju naciji, prenijela je ranije danas agencija RIA Novosti.

    On je poručio da Zapad želi da uništi Rusiju, ali da Rusija ima modernije oružje od onog koje posjeduje NATO.

  • Nakon Putinove objave šefovi diplomatija EU najavili hitan sastanak u Njujorku

    Nakon Putinove objave šefovi diplomatija EU najavili hitan sastanak u Njujorku

    Ministri spoljnih poslova Evropske unije održaće hitan sastanak u Njujorku kasnije danas, saopštile su diplomate.

    Sastanak će biti održan nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio djelimičnu mobilizaciju, prenio je Rojters.

    Ministri spoljnih poslova EU nalaze se u Njujorku na godišnjem skupu svjetskih lidera u Ujedinjenim nacijama.

    Putin je rekao ranije danas da je riječ o djelimičnoj mobilizaciji, odnosno regrutaciji samo onih građana koji su trenutno u rezervnom sastavu, a prije svega onih koji su služili u oružanim snagama i imaju određenu vojnu specijalnost i relevantno iskustvo, prenio je AP.

    On je naglasio da brani ruske teritorije i da Zapad želi da uništi Rusiju.

  • Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Peskov: Mobilizacija odgovor na prijetnje NATO

    Djelomična mobilizacija u Rusiji je odgovor na prijetnje NATO Moskvi vojnim kapacitetima, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Odgovarajući na pitanja novinara, Peskov je podsjetio da je prošle sedmice rečeno da vlasti ne razmatraju punu mobilizaciju.

    “Predsjednik Vladimir Putin izjavio je u svom obraćanju kako su se uslovi promijenili od početka specijalne operacije. Putin je rekao da smo mi suočeni sa vojnim potencijalom NATO-a i velikim brojem drugih zemalja koje su prema nama neprijateljske”, napomenuo je Peskov.

    On je uputio novinare da pročitaju osmu klauzulu Putinovog dekreta u kome se precizno navodi kada i koliko rezervista će biti pozvano, prenosi TASS.

    Peskov je dodao da je istraga u toku o napadima na Rusiju, posebno na oblasti u regionima Belogorda i Kurska.

    Putin je danas potpisao dekret o parcijalnoj mobilizaciji.

  • Brisel pojačava pritisak na Balkan

    Brisel pojačava pritisak na Balkan

    EU će u narednom periodu povećati pritisak na zemlje zapadnog Balkana da se pridruže evropskoj spoljnoj politici, saznaju “Nezavisne novine”.

    Prevedeno na običan jezik, pritisak će biti na Srbiju i Republiku Srpsku da promijene svoj stav prema Rusiji i pruže jaču podršku Ukrajini. Istovremeno, očekuje se pritisak i na Prištinu da pokaže volju za kompromisom s Beogradom.

    Analitičari, naime, smatraju da rat ulazi u kritičnu fazu i žele da unutar Evrope bude postignut jedinstven stav prema Ukrajini. S tim u vezi, pritisak je i na članice EU, pa je Evropska komisija zaprijetila i Mađarskoj da će uskratiti sedam milijardi evra sredstava toj zemlji.

    Iza kulisa, Mađarska je pristala na sve reforme koje je tražila EU kako bi izbjegla ove sankcije, koje su omogućene prvi put primjenom mehanizma za sankcije EU za nesprovođenje reformi.

    Iako formalno gledano mađarski stav prema Rusiji nije u ovom mehanizmu, analitičari smatraju da su sankcije barem djelimično motivisane traženjem od Mađarske da omekša svoju podršku Rusiji i jače se angažuje na strani Ukrajine.

    “Nezavisne novine” su nedavno pisale da su Emanuel Makron, predsjednik Francuske, i Olaf Šolc, kancelar Njemačke, svoje specijalne izaslanike poslali na Balkan da pojačaju pritisak da sve zemlje regiona usklade svoje politike s politikom EU, a rat u Ukrajini je poslužio kao katalizator za evropske integracije regiona.

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, juče je za RTS indirektno potvrdio da bi moglo doći i do uskraćivanja sredstava pojedinim zemljama, ali ih nije imenovao.

    “Ne možete da pomognete jednima, nego morate da pomognete svima, i to sam dogovorio s Edijem Ramom da zajednički istupimo s tim stavom”, rekao je Vučić za RTS.

    Kako RTS saznaje iz izvora bliskih EU u Njujorku, veliki su pritisci i očekivanja od Srbije da se odmah pridruži sankcijama protiv Rusije. Kako se navodi, evropski zvaničnici su to tražili od Vučića.

    Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, održao je juče sastanak s liderima zapadnog Balkana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    Sastanku su, osim Vučića, prisustvovali Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dritan Abazović, premijer Crne Gore, Edi Rama, premijer Albanije, Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije, i Vjosa Osmani, predsjednica samoproglašenog Kosova. Prisutan je bio i Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik EU za zapadni Balkan.

    Iz Evropske službe za spoljne poslove juče su saopštili da se radilo o neformalnom sastanku koji se inače održava dvaput godišnje, a da je fokus ovog razgovora bio globalni i regionalni uticaj rata u Ukrajini, koji su nazvali ilegalnim i neisprovociranim.

    “Diskusija se vodila o tome kako se zajedno suočiti s razornim posljedicama rata na cijene hrane i energenata, kao i na stabilnost i bezbjednost u Evropi i globalno. Visoki predstavnik Borel je podvukao spremost EU da zapadnom Balkanu pruži pojačanu energetsku bezbjednost i da se spriječe hibridne prijetnje, uključujući manipulacije stranih subjekata u području sajbera i manipulisanja informacijama”, naglašeno je.

    O sastanku se juče oglasio i Borel na Twitteru, poručivši da su vremena trenutno teška.

    “Sa zemljama zapadnog Balkana, našim najbližim partnerima i budućim članicama EU, zajedno ćemo još jače odgovoriti na izazove s kojima smo svi suočeni, a koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je on.

    Inače, kako su “Nezavisne novine” među prvima pisale, Njemačka planira oživljavanje Berlinskog procesa, a Šolc je nakon stupanja na dužnost zvanično najavio da na jesen planira pozvati sve zemlje učesnice na samit u Berlin.

    Briselski mediji javljaju da će biti organizovan i poseban samit EU i zemalja zapadnog Balkana, i to prvi put u jednoj od zemalja zapadnog Balkana, najvjerovatnije u Sjevernoj Makedoniji. Do tada se od zemalja regiona očekuje da naprave iskorak u reformama, kako bi se ubrzao

    Džaferović i Gutereš razgovarali o Dejtonskom sporazumu
    Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN razgovarao je s Antonijem Guterešom, generalnim sekretarom UN, o implementaciji Dejtonskog sporazuma, saopšteno je iz Predsjedništva.

    Kako je saopšteno, Džaferović je istakao da bi bilo dobro da Savjet bezbjednosti UN usvoji rezoluciju o EUFOR-u, ali je ponovio da, ukoliko neka od stalnih članica eventualno uloži veto, međunarodne vojne snage imaju mandat da budu prisutne u BiH, na osnovu Dejtonskog sporazuma i ranijih odluka institucija BiH. njihov evropski put.

  • Si: Armija da se priprema za stvarna ratna dejstva

    Si: Armija da se priprema za stvarna ratna dejstva

    Kineska narodnooslobodilačka armija trebalo bi da se fokusira na pripreme za stvarna ratna dejstva, poručio je danas kineski predsjednik Si Ðinping učesnicima seminara o reformi nacionalne odbrane i oružanih snaga NR Kine koji se održava u Pekingu.

    Na ovom seminaru učestvuju članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine kojima je Si Ðinping, predsjednik države i predsjedavajući Centralnog vojnog savjeta NR Kine, uputio niz instrukcija, prenosi agencija Sinhua.

    Si je posebno naglasio da bi oružane snage trebalo da se “usredsrede na pripreme za učešće u stvarnim neprijateljstvima” predočivši da bi se trebalo čvrsto držati puta realizacije ranije zacrtanih ciljeva reforme.

    Kineske vlasti su 2015. godine saopštile da namjeravaju da značajno reformišu svoje oružane snage kako bi povećale njihovu efikasnost.

    Kineski predsjednik Si Ðinping pokušava da stvori ultramodernu vojsku koja bi bila u stanju, ako je potrebno, da odbije svakog neprijatelja.

  • Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Stoltenberg: Putinova eskalacija “opasna i bezobzirna”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je odlukom o mobilizaciji hiljada dodatnih vojnika za rat u Ukrajini izvršio eskalaciju, a prijetnja da će upotrijebiti nuklearno oružje je “opasna i bezobzirna retorika”, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je rekao u intervjuu sa glavnim i odgovornim urednikom Rojtersa Alesandrom Galoni da prva mobilizacija u Rusiji nakon Drugog svjetskog rata nije iznenađujuća, ali da će eskalirati sukob koji je Rusija započela 24. februara.

    On je istakao da Putinovi potezi pokazuju da “rat ne ide po njegovom planu” i da je jasno da je ruski predsjednik “napravio veliku grešku u procjeni”.

    “Osiguraćemo da u Moskvi ne bude nedoumica povodom toga kako ćemo mi reagovati. Naravno, to zavisi od situacije ili vrste oružja koje oni mogu da upotrijebe. Najvažnije je da se to spriječi i zato smo veoma jasni u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa posljedicama bez presedana”, dodao je Stoltenberg.