Kuvajt ove godine planira da značajno poveća izvoz dizela i goriva za avio-kompanije u Evropu, što bi pomoglo kontinentu da nadoknadi pad priliva iz Rusije.
“Bliskoistočna zemlja očekuje da će od 2022. godine petostruko povećati isporuke dizel goriva Evropi, na 2,5 miliona tona, odnosno oko 50.000 barela dnevno. Takođe, planira da udvostruči prodaju avio goriva na skoro pet miliona tona”, navodi američka agencija pozivajući se na neimenovani, dobro upućeni izvor.
Evropska unija se suočava sa potencijalnom nestašicom goriva zbog zabrane uvoza naftnih derivata iz Rusija, koja bi trebalo da stupi na snagu 5. februara, zbog rata u Ukrajini.
Cijene dizela bi u ovom kvartalu mogle dostići iznos od 200 dolara po barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak, ocjenjuje Banka Amerike.
Procjenjuje se da je EU krajem prošle godine kupovala skoro 1,3 miliona barela naftnih derivata iz Rusije dnevno, od čega je otprilike polovina bila dizel.
Kuvajt je poslednjih godina uložio desetine milijardi dolara na modernizaciju i izgradnju novih rafinerija.
Najznačajnija investicija je izgradnja Al-Zura, jedne od najvećih rafinerija nafte na svijetu, s kapacitetom da preradi 615.000 barela sirove nafte dnevno.
Ova rafinerija krajem prošle godine ostvarila je svoj prvi izvoz dizela i goriva za mlazne motore, podsjeća američka agencija.
Prva od tri linije rafinerije Al Zur je stabilna i dnevno prerađuje više od 205.000 barela nafte. Druga linija bi trebalo da bude puštena u rad sredinom februara, a treća – do aprila.
Tako će se ukupni kapacitet prerade u Kuvajtu povećati na oko 1,5 miliona barela dnevno nakon što fabrika bude u potpunosti operativna, ocjenjuje američka agencija.
Takođe, očekuje se da će i drugi bliskoistočni proizvođači nafte, kao što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, povećati izvoz goriva u Evropu 2023. godine.
Planovi za mlazno gorivo kuvajtske Nacionalne naftne kompanije Kuvajt Petroleum Korporejšn (KPC) isključuju bilo kakvu prodaju na spot tržištu, što znači da bi stvarne isporuke u Evropu mogle biti veće od pet miliona tona prenosi B92.
Kategorija: Svijet
-

EU će uvoziti kuvajtsku naftu
-

Dodatne mjere protiv pojeftinjenja ruske nafte
Rusko Ministarstvo energetike saopštilo je danas da radi na dodatnim mjerama protiv pojeftinjenja ruske nafte na globalnim tržištima, nakon što je Zapad uveo ograničenje cijene ovog energenta.
Predsjednik Vladimir Putin prošlog mjeseca je potpisao ukaz o zabrani isporuka sirove nafte i prerađevina od 1. februara na pet mjeseci zemljama koje budu poštovale ograničenje cijene.“Blumberg” je prenio da se ruska nafta krajem prošle sedmice prodavala na međunarodnim tržištima po upola nižoj cijeni od nafte iz drugih izvora.
Barel ural nafte koštao je u petak, 6. januara, 37,8 dolara u crnomorskoj luci Primorsk, navodi se u podacima “Argus medije”.
Tog dana barel brent nafte prodavao se za 78,57 dolara.
-

Istražitelji sa psima tragačima traže tragove o nestanku Ane Volš
Inspektori pretražuju lokalnu deponiju u Pibodiju, dok američki mediji tvrde da su pronađeni i dokazi u vezi sa nestankon Beograđanke Ane Volš, kojoj se 1. januara gubi svaki trag.
Na snimku koji su objavili lokalni mediji vidi se kako istražitelji u zaštitnim odijelima i policajci sa psima tragačima pretražuju deponiju Njuberi u Pibodiju. Takođe se spekuliše i da su proneđeni određeni dokazi, ali nije navedeno šta tačno.
Policija je u nedelju uveče saopštila da je Anin suprug Brajan uhapšen zbog obmanjivanja policije tokom istrage.
Na jučerašnjem saslušanju Brajana Volša, supruge nestale Ane Volš, majke troje djece rodom iz Beograda, sud je saopštio da je u podrumu kuće pronađen oštećeni krvavi nož. On je uhapšen i optužen za obmanjivanje policijskih službenika tokom istrage.
Tužilac Lin Beland je dovela u sumnje izjave Brajana Volša policiji o njegovom kretanju nakon nestanka Ane Volš kojoj se gubi svaki trag 1. januara.
On je rekao da je poslednji put vidio Anu u svom domu u Kohasetu rano ujutru 1. januara kada je uzela vozilo Uber ili Lift do aerodroma kako bi odletjela za Vašington gdje radi. Takođe je rekao da je 1. januara otišao u prodavnicu, udaljenu 55 kilometara vožnje od Кohaseta, a sledećeg dana odveo svoje dijete po sladoled.
Međutim, policijska istraga otkrila je da nije bilo vožnje Uberom ili Liftom na Novu godinu i da Ana Volš nije stigla na let ili u Vašington, a njen mobilni telefon je lociran u njenoj kući kasnije tokom dana, rekla je Beland.
Istražitelji su pregledali i sigurnosne kamere sa prodavnice gdje je Volš navodno otišao u istom periodu i nisu ga primjetili, navodi se u sudskim spisima.
Utvrđeno je, međutim, da je 2. januara kupio sredstava za čišćenje, krpe, kantu i cirade u vrijednosti od 450 dolara.
Policija je dobila nalog za pretres i pronašla krv i oštećen krvav nož u podrumu kuće.
– Ove različite izjave doprinjele su kašnjenju u istrazi do te mjere da je Brajan, kako se sumnja, u navedenom vremenskom okviru kada je davao različite izjave, imao vremena da očisti ili ukloni dokaze – rekla je tužiteljka Lin Beland.
Volš je inače na uslovnoj slobodi zbog odvojenog federalnog slučaja prevare i zato je dužan da zatraži dozvolu za napuštanje svog doma uz navođenje određenog vremena, lokacije i razloga. Njegov odlazak u prodavnicu gdje je nosio masku i rukavice i platio gotovinom, poklapa se sa vremenom kada mu je dozvoljeno da pokupi djecu iz škole, koja nije bila otvorena tog dana,navodi se u sudskim spisima.
-Namjerni i direktni odgovori na pitanja o njegovom boravištu u nedelju 1. januara 2023. i ponedeljak, 2. januara 2023. godine, bili su jasan pokušaj da se istražitelji dovedu u zabludu i odugovlači istraga – navodi se dokumentu.
– Činjenica da mu je postavljeno konkretno pitanje i da je on dao neistinit odgovor koji je odveo istražitelje van područja izazvala je jasno odlaganje u potrazi za nestalom osobom, Anom Volš – rekla je tužiteljka, prenosi Telegraf.
Brajanu Volšu određena je kaucija od pola miliona dolara. On se izjasnio da nije kriv.
-

Muž nestale Ane Volš guglao: “Kako se riješiti tijela žene od 50 kilograma”
Brajan Volš (46), suprug nestale Srpkinje, pojavio se u Okružnom sudu Kvinsi nakon što je uhapšen u nedelju pod optužbom da je obmanuo istražitelje o tome gdje se nalazio nakon nestanka njegove 39-godišnje supruge.
Krv i oštećeni nož pronađeni su u kući nestale majke troje djece iz Masačusetsa i direktorice nekretnina Ane Volš, otkrili su tužioci u ponedjeljak na sudu.
Brajan Volš (46), suprug nestale Srpkinje, pojavio se u Okružnom sudu Kvinsi nakon što je uhapšen u nedelju pod optužbom da je obmanuo istražitelje o tome gdje se nalazio nakon nestanka njegove 39-godišnje supruge.
– Pronašli su krv u podrumu. Krv je pronađena u podrumskom dijelu, kao i nož, koji također sadrži nešto krvi. Dio noža je oštećen – rekla je tužiteljica Lin Beland sudiji Marku Kovenu.
Brajan nije optužen za ubistvo, već za obmanjivanje policije, ali istražitelji sada sumnjaju da je Ana možda ubijena, prenosi CNN. Kako se navodi, istražitelji koji su se bavili nestankom Srpkinje pronašli su u pretragama njenog muža na Internetu “kako se riješiti tijela žene od 50 kilograma” i “kako da se raskomada tijelo”, prenosi CNN izvore koji su obavješteni o istrazi.
Ana Volš, porijeklom iz Srbije, nestala je 1. januara u blizini Bostona, a detalji o njenom nestanku i dalje su sporni.
Njen mobilni telefon lociran je u dijelu kuće 1. i 2. januara, dok je njen muž tvrdio da je tada već napustila dom.
– Zbog nepovezanih izjava, policija je dobila nalog za pretres porodičnog doma gdje je u podrumu njihove kuće pronašla krvav nož. Ove različite izjave su dovele do kašnjenja istrage do te mjere da mu je u vremenskom periodu kada nije prijavio nestanak svoje žene i davao razne izjave, to dalo vremena ili da očisti dokaze, da odloži dokaze, i da izazove kašnjenje – rekla je tužiteljica Beland.
U očiglednom propustu, izostavio je da kaže istražiteljima da je otišao do prodavnice i kupio sredstva za čišćenje u vrijednosti 450 dolara.
Njegov advokat Trejsi Majner tvrdi da je njegov klijent jednostavno zaboravio da pomene posjetu prodavnici.
Ona je dodala da je pristao da dozvoli policiji da mu pretrese kuću i telefon. Bio je nevjerovatno kooperativan – rekla je ona na sudu, dok je Brajan Volš stajao iza panela od pleksiglasa, obučen u sivi duks.
Ko je Brajan Volš?
Suprug Beograđanke Ane Volš, koja je nestala u Americi, ne dolazi prvi put u sukob sa zakonom.Kako prenosi NBC Boston, Brajan Volš je osuđen i za falsifikovanje ličnih dokumenata i prodaju lažnih slika Endija Vorhola na internetu.
Naime, on je, kako se navodi u tadašnjoj optužnici, 2016. godine uzeo autentične slike od prijatelja i koristio njihove fotografije i dokumentaciju kako bi prodao replike na Ebay-u.
Slučaj je otkriven kada je kupac vidio dvije slike Endija Vorhola na E-bayu, sa fotografijom pečata kojim se potvrđuje autentičnost umjetničkog djela. Kupac se dogovorio da te slike, dio serije “Sjenke”, kupi za 80.000 dolara.
Međutim, nakon što ih je preuzeo, otkriveno je da slike nemaju pečat za potvrdu autentičnosti i da platno izgleda novo. To je dovelo do istrage FBI. Brajan Volš je uhapšen 2018. godine, a tokom suđenja priznao je krivicu, prenosi Blic.
-

Šolc o pritisku na Berlin da pošalje tenkove Kijevu: Njemačka neće ići sama
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da je i dalje uvjeren u potrebu koordinacije isporuke oružja Ukrajini sa saveznicima dok raste pritisak na Berlin da Kijevu pošalje svoje borbene tenkove Leopard 2.
Njemačka je prošle sedmice objavila da će Ukrajini obezbijediti borbena vozila pješadije Marder kako bi pomogla u odbijanju ruskih snaga. Objava je stigla istog dana kada su Sjedinjene Države obećale Bradley borbena vozila, a dan nakon slične objave iz Francuske.
Scholz, koji je često naglašavao važnost ne eskalacije sukoba u Ukrajini ili davanja razloga Rusiji da je smatra stranom u ratu, rekao je da su zapadni saveznici proveli dugo vremena pripremajući se, raspravljajući i organizirajući ovo.
Kijev je takođe zatražio teža vozila poput Leoparda, što bi predstavljalo značajan korak u podršci Zapada Ukrajini.
“Njemačka neće ići sama”, rekao je on na događaju njegove Socijaldemokratske partije lijevog centra (SPD) koja je započela kampanju za državne izbore u Berlinu.
Njemačka je postala jedna od najvećih vojnih pristalica Ukrajine kao odgovor na rusku invaziju nakon što je prošle godine prevazišla tabu koji je ukorijenjen u njenoj krvavoj historiji 20. stoljeća o slanju oružja u zone sukoba.
“Njemačka će uvijek ostati ujedinjena sa svojim prijateljima i saveznicima… Sve drugo bi bilo neodgovorno u tako opasnoj situaciji”, kazao je.
Ipak, kritičari kažu da su Scholz i njegov vladajući SPD prespori, čekajući da saveznici prvi djeluju umjesto da preuzmu odgovornost Njemačke kao zapadne sile najbliže Ukrajini.
Mlađi koalicioni partneri SPD-a, Zeleni i liberalni Slobodni demokrati, bili su glasniji u svojim pozivima da se pojača vojna podrška Ukrajini.
Njemačka ne može isključiti isporuku tenkova Leopard, težih borbenih vozila od Mardera, za podršku ukrajinskim vojnim snagama u budućnosti, rekao je ministar ekonomije Robert Habeck iz Zelenih njemačkoj televiziji ARD.
Britanija razmatra da Ukrajini isporuči glavni borbeni tenk Challenger 2 britanske vojske, javio je u ponedjeljak Sky News.
-

Oglasio se Lajčak o Kosovu
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak potvrdio je danas razgovarao o nedavnim dešavanjima u okviru dijaloga, sjeveru Kosova i Metohije, saradnji EU-SAD-NATO i budućim koracima.
On je o ovim temama razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom i zamjenikom generalnog sekretara NATO Mirčeom Džoanom.
Lajčak je na Tviteru istakao da je imao koristan sastanak sa Džoanom i Eskobarom.
– Razgovarali smo o nedavnim dešavanjima u Dijalogu, uključujući sjever Kosova, saradnji EU-SAD-NATO, i budućim koracima. Zahvalni smo na prilici da se, takođe, zajednički obratimo ambasadorima NATO – istakao je on.
Prethodno je NATO na svom sajtu objavio da su se Lajčak i Eskobar sastali danas sa Džoanom, sa kojim su, između ostalog, razgovarali o pronalaženju rješenja između Beograda i Prištine.
-

Amerikanci uradili simulacije kineskog napada na Tajvan; Rezultat katastrofan za sve
Istraživački centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Vašingtonu izradio analizu posledica mogućeg sukoba oko Tajvana.
Izvaštaj je načinjen nakon brojnih simulacija, a u njegove stranice uvid je imala američka TV mreža CNN.
Tako se, na primer, navodi da bi kineska invazija na Tajvan 2026. godine dovela do hiljada žrtava među kineskim, američkim, tajvanskim i japanskim snagama.
Malo je verovatno da bi se okončala pobedom Pekinga, a SAD bi mogle da ostvare Pirovu pobedu, dugoročno.
CSIS je, kako prenose Novosti, izradio čak 24 simulacije, što je najobimnije istraživanje ikad sprovedeno o mogućem sukobu oko Tajvana. Cilj je bio odgovoriti na pitanje da li bi invazija uspela, i po koju cenu.
Objavljivanje izveštaja koincidiralo je, inače, sa aktuelnim kineskim vojnim manevrima u blizini Tajvana.
Simulacija rata donela je zaključak da bi, na kraju, najmanje dva američka nosača aviona ležala na dnu Pacifika, a kineska moderna mornarica bila bi “u ruševinama”.
Scenariji američkog instituta oslikavaju, u slučaju sukoba, mračnu budućnost i Tajvana, ostrva sa 24 miliona stanovnika koje Kina smatra delom svoje suverene teritorije:
“Tajvanska vojska je ozbiljno degradirana i ostavljena da brani oštećenu ekonomiju na ostrvu, bez struje i osnovnih usluga”, navodi se u izveštaju, uz procenu da bi ostrvska vojska pretrpela oko 3.500 žrtava, a svih 26 razarača i fregata u njenoj mornarici bilo bi potopljeno.
SAD i Japan, koji je takođe uključen u simulaciju sukoba, takođe, navodi se, “gube desetine brodova, stotine aviona i hiljade vojnika, što bi oštetilo globalnu poziciju SAD tokom narednih godina”.
“U većini scenarija američka mornarica gubi dva nosača aviona, dok tokom tronedeljne borbe biva ubijeno oko 3.200 vojnika, što je skoro polovina gubitaka SAD u dve decenije borbi u Iraku i Avganistanu. Kina bi, takođe, teško patila. Njena mornarica bila bi u ruševinama, jezgro njenih amfibijskih snaga slomljeno, desetine hiljada vojnika postali bi ratni zarobljenici, a oko 10.000 bi poginulo”, zaključuje se.
Na kraju, CSIS tvrdi da izveštaj ne vidi rat oko Tajvana kao “neizbežan, ili čak verovatan”.
Dan Grecijer, viši saradnik za politiku odbrane u Projektu vladinog nadzora (POGO), priznaje i da je malo verovatna direktne kineske invazija na Tajvan, jer bi “takva vojna operacija odmah poremetila spoljnu trgovinu, na kojoj počiva kineska privreda”.
-

Realne plate u evrozoni niže nego prije pandemije – i biće još manje
Realne plate u evrozoni znatno su niže nego u pretpandemijskom periodu i verovatno će se još više smanjiti u idućim mesecima zbog brzog rasta cena.
Na to je danas upozorila Evropska centralna banka (ECB).
Pandemija je izazvala velike poremećaje na tržištu rada zbog strogih mera suzbijanja virusa i potražnje za radnom snagom, posebno u sektorima u bliskom kontaktu s kupcima, prenosi Poslovni dnevnik.
Nagli oporavak ekonomije nakon ublažavanja mera i nestašica radne snage podstaknuli su snažan rast plata, u poređenju sa istorijskim trendovima, posebno u sektoru nege, transporta i ugostiteljstva, naglašava ECB.
Još u 2020. realne i nominalne plate rasle su gotovo identičnim tempom, što se naglo promenilo u prvom tromesečju 2021. kada su cene počele da rastu ubrzanim tempom, podsećaju.
“U početnoj fazi pandemije inflacija je bila vrlo niska, odražavajući slabe cenovne pritiske, značajan negativan uticaj cena energije i ostale faktore, poput privremenog smanjenja indirektnih poreza radi podsticanja privrede”, podseća ECB.
U 2021. inflacija je ubrzala zbog poskupljenja energije i problema u nabavci dobara i usluga u okruženju otvaranja privrede nakon ukidanja pandemijskih ograničenja, a rezultat je bio sve dublji jaz između realnih i nominalnih plata.
Nominalne plate porasle su slabije od potrošačkih cena pa se kupovna moć građana smanjila i u drugom tromesečju prošle godine bila oko 3,6 posto niža nego u četvrtom tromesečju 2019., neposredno pre početka pandemije covid 19, utvrdio je ECB u Ekonomskom biltenu.
“Realne plate sada su znatno niže nego što su bile pre pandemije i verovatno će se dodatno smanjiti u idućim mesecima”, zaključuje ECB u članku.
“To bi moglo da podstakne sindikate da u idućim rundama pregovora zahtevaju veća povećanja plata, posebno u sektorima s nižim platama”, nagađaju u ECB-u.
Procenjuju da će nominalne plate vrlo snažno rasti i u idućim tromesečjima, u poređenju s istorijskim nivoima.
U srednjoročnoj perspektivi, rast plata bi trebalo da bude usporen očekivanim usporavanjem privrede i neizvesnim ekonomskim izgledima, predviđaju oni.
-

Zelenski priznao poraz
Predsednik Ukrajine Volodimi Zelenski izjavio je da su ruske snage najveće napore usmerile na Soledar.
Zelenski je dodao da će rezultat te teške i dugotrajne bitke ipak biti oslobođenje celog Donbasa.
Zelenski se u video obraćanju zahvalio svim ukrajinskim vojnicima koji brane Bahmut i onima koji u Soledaru odolevaju novim i još jačim napadima ruskih snaga, prenosi Unian.
Izuzetno je teško – tamo skoro da nema celih zidova… Zahvaljujući nepokolebljivosti naših vojnika tamo, u Soledaru, osvojili smo dodatno vreme i dodatne snage za Ukrajinu”, rekao je Zelenski. Prema njegovim rečima, u Soledaru je sve potpuno uništeno, života gotovo da i nema.
Zelenski tvrdi da su ruske snage izgubile hiljade ljudi kod Soledara i da je, kako je naveo, “sve tlo kod Soledara pod leševima” ruskih snaga.
“Ovako izgleda ludilo”, rekao je ukrajinski predsednik. Zamenica ministra odbrane Ukrajine Hana Maljar izjavila je juče da Rusija ponovo žestoko napada Soledar i Bahmut.
“Posle neuspešnog pokušaja zauzimanja Soledara i povlačenja, neprijatelj je pregrupisao svoje snage, dopunio jedinice, angažovao nove snage, promenio taktiku i žestoko napao”, napisala je Maljar na Telegramu.
Dodala je da su u napadu na Soledar angažovane najbolje rezerve grupe Vagner, prenosi Gardijan.
-

“Rusi su zauzeli” – imaju plan
Ruske trupe i plaćeničke formacije grupe “Vagner” najverovatnije drže pod kontrolom veći deo grada Soledara, saopštilo je danas britansko ministarstvo odbrane.Zvaničnici u Kijevu su saopštili da je Moskva pojačala napade na Soledar u regionu Donbasa, koji se nalazi nekoliko kilometara od Bahmuta, i da ukrajinske snage pružaju snažan otpor, a da su obe strane pretrpele teške gubitke.
U izveštaju britanskih obaveštajaca se navodi da “ruske snage zauzimanjem Soledara vrlo verovatno pokušavaju da opkole Bahmut sa severa i da poremete ukrajinske linije komunikacije”, prenosi Rojters.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je juče da je otpor ukrajinskih snaga u borbi protiv talasa napada u istočnom regionu Donbasa pomogao zemlji da kupi vreme i da ojača.
“Zahvaljujući otporu naših vojnika u Soledaru, mi smo osvojili za Ukrajinu dodatno vreme i dodatnu snagu”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju, preneo je Rojters.