VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Još jedna zemlja bi da se pridruži grupi BRIKS?

    Još jedna zemlja bi da se pridruži grupi BRIKS?

    Još u junu je Argentina, zajedno sa Iranom, podnela zahtev za punopravno članstvo u BRIKS-u.Takođe je Alžir izrazio interesovanje za ulazak u klub ekonomija u razvoju koji trenutno uključuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, piše Sputnjik Internešenal.

    Indonezija je voljna da se pridruži grupi BRIKS, izjavila je predsednica Saveta Ruske federacije Valentina Matvijenko posle razgovora sa predsednikom Džokom Vidodom na marginama parlamentarnog samita G20 u Džakarti.

    “Indonezija pokazuje veliko interesovanje za potpisivanje sporazuma o zoni slobodne trgovine sa Evroazijskom ekonomskom unijom; ovo pitanje je već veoma dobro napredovalo. Indonezija u principu želi da se pridruži formatu BRIKS-a”, rekla je Matvijenko odgovarajući na pitanje o njenim pregovorima sa predsednikom Indonezije.

    Ona je takođe istakla da Moskva i Džakarta imaju veliki potencijal da unaprede saradnju.

  • Zelenski: Nisam pozvao na nuklearni udar na Rusiju

    Zelenski: Nisam pozvao na nuklearni udar na Rusiju

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski negira da je pozvao na nuklearni udar na Rusiju, već je, kaže, upotrijebio ukrajinsku riječ koja je pogrešno shvaćena.

    Rusija je to iskoristila u svoju korist, kaže Zelenski i tvrdi da su ruski zvaničnici počeli da “pripremaju društvo” za moguću upotrebu nuklearnog oružja, ali i da ne vjeruje da je spremna da ga upotrijebi.

    “Oni počinju da pripremaju svoje društvo. To je veoma opasno. Nisu spremni da to urade, da to iskoriste. Ali počinju da komuniciraju. Ne znaju hoće li to iskoristiti ili ne. Mislim da je opasno čak i govoriti o tome”, rekao je Zelenski u intervjuu za BBC.

    Ponovo je pozvao na uvođenje preventivnih sankcija Rusiji i pozvao na neophodno djelovanje jer, kako navodi, “prijetnje Rusije predstavljaju rizik za cijelu planetu”, a zaplijenili su i Zaporošku nuklearnu elektranu, najveću u Evropi.

    “Svijet može odmah da zaustavi akcije ruskih okupatora”, kazao je on i dodao da svijet može da ih natjera da napuste nuklearnu elektranu. Komentarišući djelimičnu mobilizaciju, Zelenski tvrdi da je riječ o djeci koja nemaju ni mitraljeze ni pancire i da su takvi “topovsko meso”.

    “Ako neće da budu ćevapi, treba da se bore za život”, rekao je Zelenski i dodao da nuklearni rat nije ono čega se Putin najviše plaši, već narod.

    “Samo narod je taj koji može da ga promijeni, da mu oduzme vlast i preda je drugom”, kaže ukrajinski predsjednik.

  • Vladimir Putin danas slavi rođendan

    Vladimir Putin danas slavi rođendan

    Ruski predsjednik Vladimir Putin danas slavi 70. rođendan.
    Patrijarh Kiril juče je pozvao sveštenstvo i vjernike da se dva dana “mole za zdravlje” Vladimira Putina u čast njegovog 70. rođendana. Kiril smatra nužnim

    Prethodnih godina Vladimir Putin je često rođendane provodio u prirodi s najbližim saradnicima pa i ministrom odbrane Sergejem Šojguom.

    U planinama južnog Sibira on je slavio rođendan 2019. godine.

    U pratnji Putina bio je i ministar odbrane Sergej Šojgu te su zajedno brali gljive. Kasnije su se odmarali i pili čaj, pisali su tada mediji.

  • Evropa može da ostane bez gasa u slučaju da uvede ograničenje cijene

    Evropa može da ostane bez gasa u slučaju da uvede ograničenje cijene

    Ukoliko EU odluči da uvede ograničenje cijene gasa, Evropa bi mogla da ostane bez energetskih resursa, izjavio je premijer Luksemburga Ksavijer Betel.
    On je po dolasku na neformalni samit EU i sastanak Evropske političke zajednice u Pragu rekao da odluke treba donositi na uravnotežen način.

    “Ograničenje cijene nije jedina stvar, zato što kasnije, ako zbog gornje cijene ne dobijemo energiju, možda ćemo imati cijenu, ali ne i energiju. Moramo da znamo da nismo jedini kupci u svijetu”, istakao je Betel.

    Betel je naglasio da treba biti oprezan prilikom donošenja odluka, jer neke od njih mogu da “izgledaju dobro na papiru”, a da im posljedice budu problematične.

  • Lukašenko čestitao Dodiku izbor za predsjednika

    Lukašenko čestitao Dodiku izbor za predsjednika

    Predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko čestitao je Miloradu Dodiku izbor za predsjednika Republike Srpske, ističući da je u ovako teškom vremenu Srpskoj potrebna osoba koja je iskreno odana svom narodu, koja je u stanju da zaštiti njihovo pravo, da gradi i planira budućnost svoje otadžbine, da sluša i čuje građane, a ne uputstva iz inostranstva.

    Siguran sam da će aktivnosti na ovoj funkciji donijeti sigurnost i prosperitet Vašoj otadžbini, ponos na današnji dan i povjerenje u sutrašnji, doprinijeti razvoju uzajamno korisnih i uvažavajućih odnosa sa međunarodnim partnerima, uključujući i Republiku Bjelorusiju – istakao je Lukašenko u čestitki.

    Lukašenko je potvrdio zainteresovanost Bjelorusije za dalje produbljivanje saradnje sa Republikom Srpskom, BiH u različitim oblastima.

    – Vaša ekselencijo, želim Vam dobro zdravlje i uspjeh na ovoj veoma odgovornoj državnoj funkciji i primite izraze mog najvećeg poštovanja – poručio je predsjednik Republike Bjelorusije.

  • Lavrov: Kijev stvara rizike za upotrebu oružja za masovno uništenje

    Lavrov: Kijev stvara rizike za upotrebu oružja za masovno uništenje

    Kijev stavara rizike povezane sa upotrebom oružja za masovno uništenje, a dokaz za to je izjava ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog o “preventivnim” napadima NATO-a na Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Zelenski je u obraćanju na australijskom institutu “Laui” putem video-linka rekao da bi NATO trebao da izvrši “preventivne napade” na Rusiju, umjesto da čeka udar iz Moskve.

    Apel Zelenskog je “još jedan dokaz za prijetnje koje dolaze od režima u Kijevu i za neutralizaciju prijetnje zbog koje je pokrenuta specijalna vojna operacija”, rekao je Lavrov, prenosi TASS.

    Lavrov je ocijenio da evropska zajednica “pleše uz muziku iz Kijeva i ohrabruje lude fantazije onih koji su tamo još na vlasti” što je, prema njegovim riječima, pokazao jučerašnji sastanak u Pragu, gdje je objavljen proces formiranja bezbjednosne strukture bez učešća Rusije.

  • “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    “Bombardovanje 1999. izbrisano iz američke istorije”

    Čini se da je čitavo pitanje onoga što se dešavalo 1999. zbog preterane reakcije NATO izbrisano iz američke istorije, kaže američka političarka Lavern Spajser.

    Ova republikanka je nedavno na Tviteru upitala “zašto je opšti stav da Srbija treba da se odrekne Kosova, a Ukrajina ne mora da prepusti nijedan deo svoje teritorije”, što je izazvalo velike reakcije na društvenim mrežama, ali i u medijima u regionu.

    “Navikla sam na kontroverze na Tviteru, ali nisam očekivala da će ovaj tvit postati toliko popularan kao što je bio. Ali to je u redu. Ponekad stvari treba reći”, kaže Spajser.

    Upitana da li pored nje ima još onih u SAD koji misle da su događaji sa Kosovom otvorili vrata onome što se dešava u Ukrajini, ona kaže da u SAD postoje nezavisni mislioci koji sami istražuju.

    Ljudi se plaše da progovore jer dobijaju veoma snažan odgovor, kaže ona i dodaje: “Sada shvatam, čak i dobijam optužbe da sam plaćena da širim propagandu Vladimira Putina. Uveravam vas da me Putin ne plaća niti znam bilo šta o Rusiji.”

    Na pitanje može li se i na koji način uporediti ono što se dešava u Ukrajini sa događajima iz 1999. godine i na Kosovu, njen odgovor glasi:

    “Neću ulaziti u detalje jer postoji mnogo kontroverzi na svakoj strani ovog pitanja. Čitavo pitanje pokazuje jednu stvar koju ljudi moraju da shvate – NATO nije uvek sila dobra. NATO nazivaju odbrambenom organizacijom, ali su bili jako ofanzivni kada je trebalo da bombarduju Srbiju. To nije bilo ničim isprovocirano. Činjenica je da da su društvene mreže postojale u to vreme, mislim da bi istorija zapamtila šta se dogodilo mnogo drugačije. Istorija će se ponovo osvrnuti jednog dana kako je zaista bilo, a konsenzus će biti da je Srbija dobila surov ugovor.”

  • Požar zahvatio Uskršnje ostrvo

    Požar zahvatio Uskršnje ostrvo

    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.
    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.


    “Više od 100 hektara je pogođeno u sektoru Rano Raraku koji uključuje močvare i moai sektor”, objavio je nacionalni park u četvrtak na svojoj službenoj Fejsbuk stranici.

    Karolina Perez, podsekretarka za kulturnu baštinu, rekla je da je ostrvo, koje se nalazi 3.500 km od zapadne obale Čilea razaran plamenom od ponedeljka.

    Rapa Nui ima više od 1.000 kamenih kipova, divovskih glava za koje se veruje da su ih u 13. veku prvi isklesali izvorni stanovnici ostrva. Područje oko vulkana Rano Raraku, Uneskove svetske baštine, navodno je najviše pogođeno, piše Klix.ba.
    Šumski požar koji je zahvatio deo Uskršnjeg ostrva oštetio je neke od njegovih monumentalnih isklesanih kamenih figura, poznatih kao moai.

    Kako su saopštile vlasti ostrva, požar je zahvatio Nacionalni park Rapa Nui, 3.500 kilometara od zapadne obale Čilea, uzrokujući “nepopravljivu” štetu na arheološkom nalazištu.
    “Više od 100 hektara je pogođeno u sektoru Rano Raraku koji uključuje močvare i moai sektor”, objavio je nacionalni park u četvrtak na svojoj službenoj Fejsbuk stranici.

    Karolina Perez, podsekretarka za kulturnu baštinu, rekla je da je ostrvo, koje se nalazi 3.500 km od zapadne obale Čilea razaran plamenom od ponedeljka.

    Rapa Nui ima više od 1.000 kamenih kipova, divovskih glava za koje se veruje da su ih u 13. veku prvi isklesali izvorni stanovnici ostrva. Područje oko vulkana Rano Raraku, Uneskove svetske baštine, navodno je najviše pogođeno, piše Klix.ba.

    Procenjuje se da se na tom području nalazi nekoliko stotina moaija, kao i u kamenolomu gde se vadi kamen koji se koristi za klesanje skulptura.

    Ariki Tepano, direktor zajednice Ma'u Henua zadužen za upravljanje i održavanje parka, opisao je štetu kao “nepopravljivu”.

    “Moaiji su potpuno uništeni i možete da vidite šta im je vatra uradila”, rekao je Tepano.

    Gradonačelnik Uskršnjeg ostrva, Pedro Edmunds Paoa, rekao je da veruje da požar “nije nesrećan slučaj”, rekavši lokalnoj televiziji Radio Pauta da su “sve požare na Rapa Nuiju izazvala ljudska bića”.

    “Šteta uzrokovana požarom ne može se popraviti”, dodao je Edmunds Paoa. “Pucanje originalnog i simboličnog kamena ne može se obnoviti, bez obzira koliko se miliona evra ili dolara uložilo u to.”

    Istraživači sa Univerziteta Binghamton otkrili su da su kipovi moaija na Uskršnjem ostrvu izgrađeni blizu izvora slatke vode.

    Park je rekao da je “nedostatak volontera” sprečio nadležne da stave požar pod kontrolu. Ukupna šteta na mestu još nije procijenjena.

  • Erdogan optužio Grčku da svoju politiku zasniva na lažima

    Erdogan optužio Grčku da svoju politiku zasniva na lažima

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je u Pragu da sa Grčkom u ovom trenutku ne postoji ništa vrijedno razgovora i optužio Atinu da svoju politiku zasniva na “lažima”.

    Oni nisu tamo gdje bi trebalo da budu – rekao je Erdogan sinoć na konferenciji za novinare, prenio je Rojters.

    Prema njegovim riječima, cijela njihova politika je zasnovana na lažima i oni nisu pošteni.

    – Nemamo o čemu da razgovaramo s Grčkom – istakao je Erdogan.

    On je rekao da je Atina razumjela poruku Ankare kada su turski zvaničnici rekli da će možda iznenada stići jedne noći, komentar koji su grčki i neki drugi zapadni zvaničnici osudili kao prijetnju susjednoj državi.

    Erdogan je, takođe, rekao da bi mogao da se sastane sa sirijskim kolegom Bašarom Al Asadom kada bude pravo vrijeme, prenosi Blic.

    – Za sada, takav sastanak nije na dnevnom redu. Ali ne mogu da kažem da je nemoguće da se sastanem sa Asadom – kazao je Erdogan.

  • Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Pet razloga zašto je Kina u ekonomskim problemima

    Kineski ekonomski rast se usporava, a sve zbog toga kako bi se država prilagodila politici “nula zaraženih” koronavirusom i smanjenju potražnje na globalnom tržištu.

    Podaci za posljednji kvartal pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te se time povećava vjerovatnoća da će druga najveća ekonomija svijeta upasti u recesiju. Godišnja stopa razvoja od 5,5 posto sada djeluje nedostižno, a kineski zvaničnici uvjeravaju da ova stopa rasta sada i nije toliko važna. Zapravo, ekonomisti očekuju da ove godine uopće neće biti ekonomskog rasta.

    Kina se ne bori protiv visoke stope inflacije, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, ali ima drugih problema – ima manje kupaca za svoje proizvode na domaćem i globalnom tržištu, a ekonomski rast ometaju i tenzije sa SAD-om.

    Ni domaća valuta nije na dobrom putu, jer se njena vrijednost naglo snižava, u odnosu na dolar. Zbog slabog juana strahuju investitori te se povećava neizvjesnost na finansijskim tržištima. To otežava Centralnoj banci Kine da plasira novac u privredu. Sve to se dešava u trenutku kada su politički ulozi kineskog predsjednik Xi Jinpinga vrlo visoki. Očekuje se da će on na Kongresu Komunističke partije 16. oktobra osigurati treći mandat.

    BBC je izdvojio pet razloga zašto je kineska ekonomija u nevoljama.

    Politika “nula zaraženih” uzrokuje haos

    Pandemija koronavirusa u nekoliko gradova, među kojima su proizvodni centri Shenzhen i Tianjin, šteti ekonomskim aktivnostima. Ne troši se mnogo novca na potreptšine, kao što su hrana i piće, a uslužne djelatnosti su pod pritiskom. Zvanični statistički podaci govore da je industrijska proizvodnja porasla tokom prošlog mjeseca. Razlog za to bi mogao biti to što vlast više troši na infrastrukturne projekte.

    No, to se desilo nakon dva mjeseca tokom kojih se proizvodnja nije proširila. Zbog toga pojedini sumnjaju u zvanične podatke o industrijskoj proizvodnji, odnosno pretpostavljaju da je stopa industrijske proizvodnje zapravo u padu. Tržišna potražnja je u padu u pojedinim zemljama, kao što su SAD, a razlog za to jeste rast kamatnih stopa, rast inflacije i rat u Ukrajini.

    Stručnjaci su saglasni da bi Peking morao učiniti više kako bi stimulisao ekonomiju, ali je malo izgledno da će to učiniti. To je malo izgledno zbog politike “nula zaraženih” koronavirusom. Ekonomista finansijske kompanije S&P Global Ratings Louis Kujis smatra da nema smisla investirati na tržištu na kojem se smanjuje potražnja.

    Peking ne radi dovoljno

    Peking je u augustu ove godine najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za jačanje malih preduzeća, razvoj infrastrukture i izgradnju nekretnina. No, može se učiniti mnogo više od toga kako bi se podstakla potrošnja, ekonomski razvoj i stvorila radna mjesta.

    To podrazumijeva znatno veće ulaganje u infrastrukturu, olakšavanje zaduživanja za kupovinu stanova, olakšavanje investitorima i uvođenje poreskih olakšica. Kujis je ocijenio da je reakcija vlasti, kako je rekao, prilično skromna, u poređenju s onim što se vidjelo tokom ranijih ekonomskih kriza.

    Tržište nekretnina je u krizi

    Slaba aktivnost na tržištu nekretnina i negativno raspoloženje na tržištu nekretnina su, kako je objavio BBC, nesumnjivo usporili ekonomski rast. Tržište nekretnina i industrije povezane s ovim tržištom su teško pogođene. Zajedno čine trećinu kineskog BDP-a.

    “Kada je slabo povjerenje na tržištu nekretnina, to stvara nepovjerenje prema skoro svim ekonomskim kretanjima”, napomenuo je Kujis.

    Brojni su Kinezi koji odbijaju dati hipoteku za nekretnine koje su još u izgradnji i sumnjaju da će one ikada biti izgrađene. Potražnja za novim domovima je smanjena i to je smanjilo potrebu za uvozom potrepština koje se koriste u građevinarstvu.

    Uprkos pokušajima Pekinga da podstakne tržište nekretnina, cijene kuća u desetinama gradova tokom ove godine su niže za više od 20 posto. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari su mišljenja da će vlasti morati učiniti mnogo više kako bi se vratilo povjerenje na tržištu nekretnina.

    Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju

    Sve ekstremniji klimatski uslovi imaju trajan utjecaj na kinesku industriju. Toplotni talas, obilježen sušom, u augustu je pogodio provinciju Sichuan i grad Chongqing koji se nalazi u centralnom pojasu zemlje.

    U trenutku kada je poraslo korištenje klima uređaja znatno se opteretila elektromreža u provinciji koja se potpuno oslanja na proizvodnju struje iz hidroenergije. Velike tvornice, među kojima su i one u kojima se proizvode iPhone i Teslini automobili, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili su zatvorene.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, profit u industriji željeza i čelika je tokom augusta bio niži za 80 posto, u odnosu na isti period prošle godine. Država je intervenisala tako što je energetskim kompanijama i poljoprivrednicima dala desetine milijardi dolara pomoći.

    Tehnološki titani gube investitore

    Kako je istakao BBC, ne pomaže ni regulatorni udar na kineske tehnološke titane, a koji traje dvije godine. Kompanije Tencent i Alibaba prijavile su da su u posljednjem kvartalu imale pad prihoda.

    Desetine hiljada radnika izgubili su posao, pa je trenutno jedna od pet osoba starosti od 16 do 24 godine nezaposlena. Postoji opasnost da to bude dugoročna šteta po kinesku produktivnost i ekonomski rast.

    Pojedine privatne kompanije, među kojima su i one najuspješnije, su pod većim nadzorom vlasti, što je slučaj kako jača moć predsjednik Jinpinga. Dok državne kompanije dobijaju naklonost vlasti, strani investitori se povlače.

    Japanski kongolomerat Softbank je povukao mnogo novca iz Alibabe, dok je konglomerat Berkshire Hathway, koji je u vlasništvu multimilijardera Warrena Buffeta, prodao vlasnički udio u tvornici električnih automobila BYD. Tencent je u drugoj polovini ove godine stopirao investicije vrijedne više od sedam milijardi dolara.

    U SAD-u postoji antagonizam prema kineskim kompanijama koje su na tržištu dionica ove zemlje. Prema ocjeni BBC-a, svijet se navikava na to da Peking više nije toliko otvoren za poslovanje, koliko je nekada bio, te da predsjednik Jinping stavlja u rizik veliki ekonomskih uspjeh Kine ostvaren u posljednjih deset godina.