VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zbog ovisnosti Evrope o ruskom đubrivu cijene hrane obaraju rekorde

    Zbog ovisnosti Evrope o ruskom đubrivu cijene hrane obaraju rekorde

    Međunarodna zajednica sve više obraća pažnju na veliku zavisnost zemlje od ruskog đubriva, koje je, međutim, prošle godine rekordno poskupjelo, što predstavlja veliki pritisak na proizvodnju hrane, a samim tim i na cijene i ove godine, piše RTV SLO.

    Evropa ne zavisi samo od ruskog gasa, već i od đubriva. Rusija je najveći izvoznik đubriva na svijetu, uključujući amonijak, sirovinu za azotna đubriva i hranljive materije kao što su fosfor i kalijum. Promjene u njihovom izvozu i cijenama imaju implikacije na cijeli svijet.

    Cijene đubriva rastu posljednje dvije godine, a nakon izbijanja rata Moskva je usvojila izvozne kvote đubriva koje je produžila do maja ove godine. Sada manje izvozi u Evropu, a više u zemlje poput Indije, Turske i Vijetnama.

    Kako su cijene prirodnog plina, koji je neophodan za proizvodnju đubriva, naglo porasle, mnoge fabrike širom Evrope su obustavile proizvodnju, dodatno učvrstivši ulogu Rusije kao monopoliste. U prvih deset mjeseci prošle godine Moskva povećala je zaradu od izvoza za 70 posto, na 16 milijardi dolara, prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

    Ruska hrana i đubriva inače su izuzeti od zapadnih sankcija Moskvi kako bi se osigurala prehrambena sigurnost u svijetu. Kako je rekao generalni sekretar UN-a Antonio Guterres , cijene đubriva dostižu 250 posto nivoa prije pandemije. Ako ih nema u količini i cijeni, to za mnoge zemlje znači manju proizvodnju hrane ove godine.

    Ukrajinski farmeri također imaju visoke troškove inputa. Prema rečima analitičarke Agencije za poljoprivredu i hranu Monike Tothove , zabrinuti su zbog mogućnosti kupovine kvalitetnog semena i đubriva za novu žetvu, zbog čega će se ona vjerovatno smanjiti u narednoj sezoni. Sve je više u prvom planu pitanje da li su dani jeftine hrane prošli, ali je izvjesno da i ruski predsjednik Vladimir Putin može da koristi hranu kao oružje.

  • Medvedev: Moguće formiranje novog vojnog saveza

    Medvedev: Moguće formiranje novog vojnog saveza

    Zapad će biti spreman da u nedogled pokušava da razbije ili uništi Rusiju, a u svijetu bi u međuvremenu mogao da nastane novi vojni savez, smatra zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    “Sastanak u Ramštajnu i snabdijevanje Kijeva teškim naoružanjem ne ostavljaju nikakvu sumnju da će naši neprijatelji nastaviti u nedogled svoje pokušaje da nas razbiju ili čak unište. A imaju dovoljno oružja za to. Takođe, bi mogli da počnu da proizvode novo, ako bude potrebno”, napisao je Medvedev na “Telegramu”.

    On je navodi da bi u slučaju produženog sukoba u jednom trenutku moglo doći do formiranja nove vojne alijanse koju će činiti “države iznervirane Amerikancima i njihovim saveznicima”.

    “Svijet će biti stabilnije mjesto kada SAD napuste Evropu i preostale jadne Ukrajince, ako ne bude suviše kasno”, napisao je Medvedev.

    Ministri odbrane iz 50 zemalja sastali su se u petak u bazi Ramštajn u Njemačkoj kako bi razmotrili dalju pomoć Kijevu.

    Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus rekao je da nije postignut konsenzus po pitanju slanja tenkova “leopard” u Ukrajinu, ali nije isključio da bi takva odluka mogla biti donijeta u narednih nekoliko dana.

  • Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Borel: Članice EU moraju da rizikuju

    Njemačka blokira inicijativu EU da se Ukrajini pošalju tenkovi i teško naoružanje, što će vjerovatno produžiti sukobe do sljedećeg proljeća, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

    “Ukrajini su u trenutnim ratnim okolnostima potrebni tenkovi kako bi mogla ne samo da se odbrani već i da odbije ruske udare. Ova politička odluka još nije donijeta, uglavnom zbog nespremnosti NJemačke. Ali ako se to ne dogodi, rat će se odužiti do sljedećeg proljeća, kada će Rusija vjerovatno pokušati da započne novu ofanzivu”, rekao je Borelj španskom listu “El dijario”.

    On je naveo da je isporuka teškog naoružanja Ukrajini “rizična odluka” koja bi mogla da izazove eskalaciju sukoba, te da iz tog razloga EU nije Kijevu obezbijedila borbene avione, ali da sada zemlje članice Unije “moraju da rizikuju”.

    Borel je podsjetio da je EU za Ukrajinu već izdvojila ukupno 50 milijardi evra, uključujući ekonomsku, humanitarnu i pomoć izbjeglicama.

    Takođe, iz vojnih fondova EU Kijevu je upućena pomoć od 3,5 milijardi evra, a pojedinačno države bloka su Ukrajini dale pomoć u vrijednosti od 7,5 milijardi evra.

  • Masovna pucnjava, ima mrtvih

    Masovna pucnjava, ima mrtvih

    U Kaliforniji je došlo do masovne pucnjave tokom proslave kineske Nove godine, a prema nezvaničnim informacijama, 10 osoba je ubijeno, a devetoro ranjeno.

    Policija je, prema pisanju Skaj njuza, reagovala na napad u Monterej parku blizu Los Anđelesa, koji se dogodio u subotu uveče.

    Pretpostavlja se da je napadač u bjekstvu.

    Desetine hiljada ljudi okupilo se popodne na dvodnevnom festivalu, koji se smatra jednim od najvećih u regionu.

  • Turska poručila Švedskoj: Prekršili ste obaveze u procesu pristupanja NATO-u

    Turska poručila Švedskoj: Prekršili ste obaveze u procesu pristupanja NATO-u

    Tursko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je danas Švedsku za kršenje obaveza prema Ankari u vezi s borbom protiv terorizma sadržanih u trilateralnom sigurnosnom memorandumu o procesu pristupanja NATO-u.

    “Najoštrije osuđujemo odobrenje održavanja propagandnih demonstracija grupa povezanih s terorističkom organizacijom Kurdistanska radnička partija (PKK) u centru Stockholma, odmah nakon današnjeg gnusnog napada na našu svetu knjigu Kur'an”, stoji u saopćenju.

    Iz turskog ministarstva ističu da od Švedske očekuju “konkretne i učinkovite” korake u borbi protiv terorizma u skladu sa svojim obvezama iz trilateralnog memoranduma.

    Ovo dolazi nakon što je čelnik krajnje desne danske političke stranke “Tvrda linija” Rasmus Paludan dobio dopuštenje da spali primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stockholmu.

  • Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska je osudila spaljivanje Kurana tokom današnjih protesta u Švedskoj te je ovaj čin nazvala podlim i neprihvatljivim. Oglasio se i ministar vanjskih poslova Švedske.

    Ovo se desilo u trenutku rastućih napetosti između ove dvije države zbog pitanja članstva Švedske u NATO-u. Turska je ranije pozvala Švedsku da onemogući proteste, a kasnije je otkazala posjetu švedskog ministra odbrane Pala Jonsona, ocijenivši da je posjeta “izgubila značaj i značenje”.

    Postojala je nada da će ova posjeta doprinijeti rješavanju problema koji se odnose na švedsko nastojanje da postane članica NATO-a. Turska onemogućava članstvo Švedske i Finske sve dok joj ove dvije države ne isporuče one koje smatra teroristima. Uglavnom se to odnosi na pojedine Kurde.

    Političar krajnje desničarske stranke u Švedskoj Tvrda linija (Stram Kurs) Rasmus Paludan je spalio Kur'an ispred Ambasade Turske u Štokholmu. Ministarstvo vanjskih poslova Turske je saopćilo da je riječ o antiislamskom činu kojim se vrijeđaju svete vrijednosti, kako su naveli, pod maskom slobode izražavanja. Poručili su da je to potpuno neprihvatljivo.

    Konstatovali su da je to još jedan, kako su naveli, alarmantan primjer islamofobije, rasizma i diskriminacije koji su zahvatili Evropu. Pozvali su švedsku vladu da poduzme neophodne mjere. Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom je spaljivanje Kur'ana nazvao užasnim činom, prenosi BBC.

  • U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    Aktivista krajnje desnice iz Danske dobio je dozvolu policije u Štokholmu da u subotu organizuje protest ispred turske ambasade gdje namjerava da spali Kuraan.

    To bi moglo da zakomplikuje njene napore da ubijedi Tursku da joj odobri prijem u NATO.

    U isto vrijeme i proturske i prokurdske grupe planiraju da održe demonstracije u švedskoj prijestonici povodom najave ovog barbarskog čina.

    Ambasador Švedske u Ankari Staffan Herrstrom pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Turske, gdje mu je rečeno da Turska najoštrije osuđuje ovaj provokativni čin koji, kako se navodi, predstavlja zločin iz mržnje, te da je ovakav stav Švedske neprihvatljiv.
    Turska odbija da odobri kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u tražeći od Švedske da se obračuna sa kurdskim i drugim grupama koje zvanična Ankara smatra teroristima.

    Događaji slični ovome svakako da neće doprinijeti relaksiranju odnosa između ovih zemalja.

  • Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    General američke vojske Mark Milley priznao je da je ruska vojska već izgubila “ogromnu količinu ljudi”. On nije naveo tačnu cifru, ali je napomenuo da je to već “puno više od 100.000 ljudi”.

    Broj ruskih žrtava u ratu u Ukrajini dostigao je 188.000 ljudi, pozivajući se na američke obavještajne službe. Toliki broj mrtvih i ranjenih SAD su, prema pisanju medija, predstavile saveznicima na samitu NATO-a, koji je održan 20. januara u vojnoj bazi Ramstein na jugu Njemačke.

    Američko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da prije početka rata Rusija je premjestila oko 150.000 vojnika na granice s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, kasnije su te jedinice prebačene u Ukrajinu.

    Američki stalni predstavnik pri OSCE-u, Michael Carpenter, rekao je prije invazije da bi Rusija mogla skupiti između 169.000 i 190.000 vojnika na granici s Ukrajinom. Ispostavilo se da je Rusija tokom 11 mjeseci rata izgubila gotovo cijelu vojsku, okupljenu prije 24. februara.

    U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju u Rusiji. Još 300.000 vojnika pozvano je u rat u Ukrajini. Krajem oktobra šef Ministarstva odbrane izvijestio je predsjednika da je zadatak mobilizacije 300.000 vojnika završen. Putin je u decembru rekao da je polovina mobilisanih već u zoni borbenih dejstava, a da je 77.000 direktno uključeno u borbe.

    Prema američkim obavještajnim podacima, Rusija je uspjela mobilizirati samo 250.000 ljudi od 300.000 prijavljenih.

    Rusko Ministarstvo odbrane je posljednji put izvijestilo o gubicima na dan početka mobilizacije, 21. septembra. Prema riječima ministra odbrane Šojgua, tokom cijelog rata u Ukrajini je poginulo 5.937 ruskih vojnika.

  • Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Paleontolozi u centralnoj Indiji otkrili su fosilizirano mrjestilište dinosaura s 92 gnijezda i 256 jaja koja pripadaju kolonijama divovskih titanosaura koji se hrane biljkama.

    Sudeći po međusobnoj blizini gnijezda, istraživači su zaključili da su dinosauri polagali jaja zajedno u kolonijama ili leglištima, kao što to danas čine mnoge ptice.

    Harsha Dhiman, istraživač na Odjelu za geologiju na Sveučilištu u Delhiju, i kolege također su otkrili rijedak primjerak jajeta u jajetu među ostacima, pojava koja je zabilježena samo kod ptica. To se događa kada se jaje koje treba položiti gurne natrag u majčino tijelo gdje se ugrađuje u drugo jaje koje se još uvijek formira.

    Kako događaji jaje u jajetu nisu dokumentirani kod drugih gmizavaca, moguće je da su titanosauri imali sličan reproduktivni sistem kao kod modernih ptica, koje su živi dinosauri, napisali su istraživači u studiji.

    Međutim, za razliku od većine ptica, titanosauri nisu bili brižni roditelji. Istraživači smatraju da su ova stvorenja vjerojatno polagala jaja i potom ostavila svoje potomke da se sami brinu.

    “Budući da su titanosauri bili ogromnih dimenzija, usko postavljena gnijezda im ne bi dopuštala posjet gnijezdima kako bi manevrirali i inkubirali jaja ili hranili mladunčad, jer bi roditelji stali na jaja i gazili ih”, rekao je glavni autor studije Guntupalli Prasad, paleontolog sa Univerziteta u Delhiju.

    Jaja su često zanemaren, ali iznimno bogat izvor informacija o pticama, gmizavcima, dinosaurima i nekoliko čudnih sisavaca koji ih polažu na kopno više od 200 miliona godina.

    Rijetke fosilizirane ljuske jajeta mogu rasvijetliti ponašanje i prehranu drevnih stvorenja, razotkriti promjene u klimi i rasvijetliti kako su davno izumrla bića živjela i komunicirala.

  • Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Danas, 22. Januara Pariz i Berlin slave 60. godišnjicu Jelisejskog sporazuma, sporazuma o partnerstvu između Njemačke i Francuske kojim su riješeni svi nesporazumi između dvije zemlje i postavljeni temelji evropskog jedinstva.

    januara 1963. godine Jelisejski sporazum su potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer.
    Njemačka i Francuska iza sebe imaju cijeli historijat sukoba koji se završava sa krajem Drugog svjetskog rata. Jelisejski sporazum je bio jedan od temelja formiranja prvo Zajednice željeza i uglja, kasnije Evropske ekonomske zajednice, pa nakon Mahstrihtskog ugovora to je kulminiralo u Evropsku uniju. I danas temelji EU počivaju na saradnji te dvije zemlje.

    Ali danas, 60 godina nakon potpisivanja historijskog sporazuma, vidimo brojna neslaganja između te dvije zemlje i različiti pogledi na određena politička pitanja Evropske unije.

    “Nakon početka rata u Ukrajini do izražaja su došle određene razlike u stavovima između Francuske i Njemačke. Ono što je specifično da se ove dvije zemlje, a naročito Francuska, zalažu da bi Evropa trebala imati nešto neovisniju politiku od SAD-a. Međutim, zbog limitiranih kapaciteta vremenom se pokazalo da ni jedna ni druga zemlja nemaju vojne i ekonomske sigurnosne kapacitete da nastupaju nezavisno od SAD-a. Posebno su pokazale da ni jedna ni druga zemlja nemaju pretjeranu volju da adekvatno odgovore na rusku agresiju u Ukrajini. Svakako saradnja se nije poremetila, zdravi rivalitet je nastavljen, ali došlo je ipak do izražaja razlika u stavovima”, rekao je za Klix.ba Jahja Muhasilović, vanjskopolitički analitičar.

    Važna je činjenica da je Francuska bivša kolonijalna zemlja koja još uvijek ima veliki utjecaj na svoje bivše kolonijalne posjede. Danas Francuska kontroliše monetarnu politiku u preko 30 afričkih zemalja. Ta razlika između Njemačke i Francuske stvara razliku i u pogledu dvije zemlje na Evropsku uniju danas.

    “Kapaciteti i potrebe Njemačke su mnogo veće od njenih granica. Stoga je ona više orijentisana prema Evropi za razliku od Francuske, koja je orijentisana i prema Evropi, ali i prema bivšim kolonijalnim zemljama”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, suštinskim problemom između Francuske i Njemačke može se smatrati različit pristup generalnim evropskim pitanjima, a razlog toga je što te dvije zemlje jedna u drugoj vide rivale.

    “I jedna i druga zemlja imaju pretenzije, naročito Francuska nakon što je Merkel sišla sa vlasti u Njemačkoj i kada je u Francusku došao Macron. Tada su porasle ambicije. Francuska je počela smatrati da može postati osa oko koje će se EU okupiti. Ali Njemačka u tom smislu zbog svojih ekonomskih kapaciteta, koje nadilaze francuske, ipak se nametnula kao u najmanju ruku ekonomski nosilac i ekonomska osovina Evropske unije. Apetiti i ambicije dvije zemlje zapravo suštinski razlog zašto nekada dolazi do izražaja njihov rivalitet”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, bez obzira na rivalstvo i brojne nesuglasice, i dalje vidimo saradnju Francuske i Njemačke, pronalaženje kompromisa i razvoj odnosa.