Kategorija: Svijet

  • “General Armagedon” povlači neočekivan potez

    “General Armagedon” povlači neočekivan potez

    Ruska Crnomorska flota se vraća u rat.

    Povučen je nakon što je u aprilu potopljena glavna ruska krstarica Moskva. Sada je novoimenovani ruski glavnokomandujući Sergej Surovikin imenovao novog admirala da vrati flotu u rat, piše londonski Tajms.

    Od spektakularnog potonuća Moskve, komandanti ruske vojske nedovoljno su iskoristili svoje brodove, plašeći se da će protivnička strana sve gubitke pretvoriti u propagandni trijumf.

    Međutim, pod vođstvom novog komandanta ruskih snaga, generala Sergeja Surovikina, izgleda da je doneta odluka da se Crnomorska flota uključi u mnogo većoj meri nego poslednjih meseci. 12 ratnih brodova i podmornica sa krstarećim projektilima se vraćaju u igru.

    Povratak Crnomorske flote poklapa se sa imenovanjem generala Sergeja Surovikina za vrhovnog komandanta Rusije.

    Taj 56-godišnji general vazduhoplovstva izrazio se u vojnim akcijama u Siriji 2019.

    London Tajms piše da se sada čini da je rusko oružje koncentrisao na uništavanje ukrajinskih energetskih objekata.

    Nakon gubitka broda Moskva, ruska crnomorska flota se vratila u matične luke ili se povukla u bezbednije vode.

    Sastoji se od dve fregate klase Grigorovič i četiri korvete klase Bujan-M, sve naoružane krstarećim raketama dugog dometa.

    Veruje se da je jedna od fregata Grigorovič opremljena sistemom za vertikalno lansiranje za ispaljivanje krstarećih raketa Kalibr.

    Postoji i šest podmornica klase Kilo koje ispaljuju napredne krstareće rakete Kalibr, sa dometom do 1.500 milja. Podmornice su sa dvostrukim pogonom, dizel i električne.

    U ranoj fazi rata, ruska vojska je skoro svakodnevno koristila svoje ratne brodove i podmornice, na primer 24. marta, kada je krstarećim raketama “Kalibr” uništeno vojno skladište goriva u blizini Kijeva.

    Sledećeg meseca, prvi put je raspoređena podmornica klase Kilo koja je iz Crnog mora ispalila rakete Kalibr na ukrajinske vojne ciljeve.

    U Siriji je ruska mornarica ispalila gotovo stotinu projektila Kalibr na protivrežimske ciljeve.

    Međutim, posle potapanja Moskve, cela Crnomorska flota je ostala u drugom planu.

    Pored uspešnog napada na glavnu krstaricu Moskva, Ukrajinci su brojnim projektilima i dronovima bombardovali manje brodove ruske mornarice, potopivši nekoliko plovila.

    Zapadne obaveštajne službe su očekivale da će ruska crnomorska flota sa sedištem na Krimu igrati ključnu ulogu u pružanju podrške za eventualni amfibijski napad na Odesu. Međutim, očekivani napad se nikada nije dogodio.

    Uspeh ukrajinske protivbrodske rakete Neptun i rakete Harpun, koje su dobili od Danske, bio je ponižavajući udarac za rusku mornaricu.

    Oni su koristili ove projektile da potopi ruski brod za snabdevanje Spasatel Vasilij Bek u junu.

    Upravo je potapanje Moskve i uvođenje projektila Zapadni harpun u ukrajinski arsenal preokrenulo vojne snage u toj oblasti i primoralo Moskvu da povuče brodove i isključi ih iz ofanzivnih operacija.

    Zbog ovog neuspeha smenjen je komandant Crnomorske flote admiral Igor Osipov.

    Zamenio ga je viceadmiral Viktor Sokolov.

    Portal “Naval news” objavio je pre nekoliko dana da obaveštajni podaci pokazuju da Rusi pokušavaju da prošire i ojačaju svoje pomorske baze na Krimu.

    Između ostalog, primećeno je da se ruska flota vraća u zaliv Balaklava na južnoj obali Krima, nedaleko od Sevastopolja.

    Zaliv sa prirodnom zaštitom visokih, okomitih stena bio je važan još u Hladnom ratu.

    U bivšoj tajnoj bazi ruske mornarice u Crnom moru, pedesetih godina prošlog veka prokopan je podmornički tunel da bi se sakrile podmornice, ali nije korišćen nakon raspada Sovjetskog Saveza.

    Istovremeno, u toku su radovi u glavnoj ruskoj pomorskoj bazi u Sevastopolju.

    Oni su započeti pre ruske invazije na Ukrajinu i nije jasno da li će se završiti za nekoliko meseci.

    Baza Sevastopolj je ranije bila dom patrolnih čamaca FSB, ruske tajne službe.

    Oni su od početka invazije intenzivno patrolirali severom Krima. Nejasno je da li će FSB ostati tamo nakon nadogradnje glavne ruske crnomorske vojne baze.

  • Rusija odlučila: Više ne učestvuje u sporazumu o žitaricama

    Rusija odlučila: Više ne učestvuje u sporazumu o žitaricama

    Rusija je suspendovala učešće u sporazumu o žitaricama.

    Rusija je saopštila da obustavlja učešće u sporazumu o žitu nakon današnjeg napada u Sevastopolju na ratne brodove Crnomorske flote i na trgovačka plovila koji su angažovani za obezbeđenje žitnog koridora.

    “Uzimajući u obzir teroristički akt koji je kijevski režim uz učešće britanskih stručnjaka počinio 29. oktobra 2022. protiv brodova Crnomorske flote i civilnih plovila angažovanih da osiguraju bezbednost žitnog koridora, Rusija obustavlja svoje učešće u implementaciji sporazuma o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz ukrajinskih luka“, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, prenosi TASS.

    Prema tvrdnjama ruskog ministarstva, britanski stručnjaci iz grada Očakov, Nikolajevska oblast, učestvovali su u planiranju današnjeg napada devet dronova i sedam autonomnih pomorskih bespilotnih aparata na ruske brodove Crnomorske flote i civilna plovila, koji su se nalazili na spoljnim i unutrašnjim sidrištima u bazi u Sevastopolju.

  • Britanija: Moskva iznosi lažne tvrdnje epskih razmera

    Britanija: Moskva iznosi lažne tvrdnje epskih razmera

    Velika Britanija je danas demantovala ruske tvrdnje da su pripadnici britanske mornarice digli u vazduh gasovode Severni tok prošlog meseca, nazvavši to “lažnim tvrdnjama epskih razmera”.

    ”Da bi umanjili njihovo pogubno rukovođenje nelegalnom agresijom na Ukrajinu, rusko ministarstvo odbrane pribegava plasiranju lažnih tvrdnji epskih razmera“, saopštio je portparol britanskog ministarstva odbrane, prenosi Rojters.

    On je dodao da ”ova najnovija izmišljena priča više govori o argumentima kojima se služi ruska vlada nego o Zapadu”, navodi britanska agencija.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je prethodno danas da su pripadnici Ratne mornarice Velike Britanije učestvovali u planiranju i realizaciji terorističkog napada u Baltičkom moru 26. septembra kada su oštećeni gasovodi “Severni tok” i “Severni tok 2”.

    Saopšteno je da su, pored toga, oni rukovodili napadom na Sevastopolj uz pomoć dronova koji je izveden jutros.

    Prema informacijama ruskog ministarstva, britanski stručnjaci iz grada Očakov, Nikolajevska oblast, učestvovali su u planiranju napada devet dronova i sedam autonomnih pomorskih bespilotnih aparata na ruske brodove Crnomorske flote i civilna plovila, koji su se nalazili na spoljnim i unutrašnjim sidrištima u bazi u Sevastopolju.

  • Samoubilački napad u kompleksu ministarstva obrazovanja, najmanje 10 žrtava

    Samoubilački napad u kompleksu ministarstva obrazovanja, najmanje 10 žrtava

    Barem deset osoba ubijeno je u vjerovatno samoubilačkom napadu u glavnom gradu Somalije Mogadišu, prema riječima policije.

    Policijski službenil Mohamed Dahir rekao je agenciji dpa da je vidio barem deset tijela i da će broj umrlih najvjerovatnije rasti.

    Dvije velike eksplozije pogodile su ministarstvo obrazovanja u središtu grada, nakon što su militanti upali na područje kompleksa, dodao je.

    Al Šabab preuzeo je odgovornost za dva samoubilačka bombardovanja na radio stanici Andalus.

    Teroristička grupa kontroliše središnje i južne velike dijelove Afričkog roga te redovno izvodi napade na civile, vladine funkcionere, biznismene i novinare.

  • Zaharova: Moskva će skrenuti pažnju na terorističke napade

    Zaharova: Moskva će skrenuti pažnju na terorističke napade

    Moskva će u Savjetu bezbjednosti UN skrenuti pažnju na terorističke napade izvršene u Crnom i Baltičkom moru u koje je umješan London, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ruska strana namjerava da skrene pažnju međunarodne zajednice, uključujući Savjet bezbjednosti, na niz terorističkih napada izvršenih na Rusku Federaciju na Crnom i Baltičkom moru te na umiješanost Britanije”, naglasila je Zaharova prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Sevastopolj se danas našao na udaru masovnog napada dronovima ukrajinskih snaga.

    Nešto ranije je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev rekao da su brodovi Crnomorske flote i protivazdušna odbrana odbili napad dronovima u vodama Sevastopoljskog zaliva.

    Iz ruskog Ministarstva odbrane ranije je saopšteno da su zvaničnici britanske mornarice učestvovali u planiranju i sprovođenju terorističkog napada na gasovode “Sjeverni tok” u Baltičkom moru 26. septembra. London je negirao ove tvrdnje.

  • Britanija u velikom problemu

    Britanija u velikom problemu

    Velikoj Britaniji je ostalo zaliha gasa za još samo devet dana, upozorili su šefovi “Britiš gasa” koji se nalazi u vlasništvu multinacionalne kompanije Sentrika, a prenijeli britanski mediji.
    Nakon pregleda skladišta utvrđeno je da je situacija alarmantna.

    Kompanija Sentrika, koja se bavi energetskim sistemima širom svijeta, objavila je da Velika Britanija ima neke od najnižih nivoa skladišta gasa u Evropi, u poređenju sa Njemačkom koja ima rezerve za 89 dana, Francuskom 103 i Holandijom 123.

    Ova kompanija ponovo je otvorila svoje skladište gasa Rough kod istočne obale Engleske sa oko 20 odsto svog prethodnog kapaciteta, što je dovoljno da zagrijava milion domova tokom 100 dana ove zime.

    Zemlje širom Evrope prave zalihe gasa uoči zime jer je snabdijevanje ruskim gasovodom opalo, ali Britanija je imala vrlo malo skladišnih kapaciteta od zatvaranja Rougha 2017. godine.

    Sa kapacitetom od skoro 120 milijardi kubnih metara, to je bilo najveće skladište gasa na moru u zapadnoj Evropi, ali je postalo neprofitabilno nakon tehničkih problema i dužeg remontovanja.

    Međutim, nakon početka sukoba u Ukrajini i sve veće zabrinutosti oko snabdijevanja gasom ove zime, Sentrika je nadogradila postrojenje i počela da puni lokaciju početkom jeseni.

    Sada postoji oko 20 milijardi kubnih metara gasa na lokaciji, a kapacitet ove zime će dostići do 30 milijardi kubnih metara, što je ekvivalent za oko devet LNG tankera.

    “Ovo bi moglo da zadovolji vjerovatno 3-4 odsto potražnje u kućama u Velikoj Britaniji tokom zimskog vrhunca grejne sezone”, rekao je izvršni direktor Sentrike Kris O'Ši, dodajući da bi to moglo da zagrije milion domova za 100 dana, a čak i sa 20 odsto od prethodnog kapaciteta, Rough je najveće skladište gasa u Velikoj Britaniji i dodaje 50 odsto kapacitetu skladišta gasa u Velikoj Britaniji, iako to zaostaje za evropskim zemljama.

    “Oduševljen sam što smo uspjeli da vratimo Rough u skladišne operacije za ovu zimu nakon značajnih ulaganja u inženjerske modifikacije. Naš dugoročni cilj ostaje da pretvorimo polje Rough u najveće svjetsko skladište metana i vodonika, jačajući energetsku bezbjednost Velike Britanije, isporučujući sistem nulte neto električne energije do 2035, dekarbonizaciju industrijskih klastera Velike Britanije, kao što je region Hamber do 2040. godine, što će pomoći ekonomiji Velike Britanije tako što će postati neto izvoznik energije”, kazao je O'Ši, objasnivši da je ovo ipak kratkoročno rešenje.

    Kratkoročno rješenje
    “Kratkoročno, mislimo da Rough može pomoći našem energetskom sistemu skladištenjem prirodnog gasa kada postoji višak i proizvodnjom ovog gasa kada je zemlji potreban tokom zahlađenja i vršne potražnje. Rough nije srebrni metak za energetsku bezbjednost, ali je ključni dio niza koraka koji se mogu preduzeti da se pomogne Velikoj Britaniji ove zime”, zaključio je direktor Sentrike.

    Moguća neprestana isključena struje
    Ovo saopštenje dolazi nakon što je Nacionalna mreža ESO (operater elektroenergetskog sistema) upozorila Britance da bi se mogli suočiti sa planiranim dnevnim isključenjima struje od po tri sata ako ove zime bude nestašice gasa.

    Ovo je bio najgori scenario predstavljen u izvještaju prošlog mjeseca – ali operateri sistema insistiraju da je “malo vjerovatno” da će do toga doći.

    Ipak, postoji i plan po kojem bi moglo doći i do neprekidnog isključenja struje ukoliko sistem tokom zime bude preopterećen, prenosi “Mondo.rs“.

    Za sada se još ne zna kakav scenario će biti primijenjen, jer, kako kažu zvaničnici, sve zavisi od “situacije na terenu” i “kretanja na tržištu”.

  • “Nećemo ignorisati američku modernizaciju bombi”

    “Nećemo ignorisati američku modernizaciju bombi”

    Rusija je danas saopštila da će ubrzano raspoređivanje taktičkog nuklearnog naoružanja – modernizovane američke B61 nuklearne gravitacione bombe u bazama NATO u Evropi smanjiti “nuklearni prag”, što će Moskva morati da ima u vidu kada bude pravila dalje vojne planove.

    Rusija ima oko 2.000 taktičkog nuklearnog naoružanja, dok SAD ima oko 200, a polovina od toga je u bazama u Italiji, Njemačkoj, Turskoj, Belgiji i Holandiji, prenio je Rojters.

    “Politiko” je izvijestio da su SAD na zatvorenoj sjednici NATO rekle da će ubrzati raspoređivanje modernizovane verzije bombe B61, odnosno, po novom B61-12, pa će novo oružje stići u evropske baze u decembru, nekoliko mjeseci ranije nego što je planirano.

    “Ne možemo da ignorišemo planove kojim se modernizuje nuklearno oružje, odnosno, te nenavođene bombe koje su sada u Evropi”, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško za RIA Novosti.

    Gravitaciona bomba B61-12 nosi nuklearnu bojevu glavu manje snage u odnosu na ranije verzije, ali je preciznija i može da prodre ispod zemlje, prema istraživanju Udruženja američkih naučnika.

    “SAD modernizuju bombe, povećavaju prezcnost i smanjuju snagu nuklearnog punjenja, odnosno, pretvaraju te bombe u ”oružje za bojno polje”, tako što smanjuju njihov nuklearni domet”, kazao je Gruško.

  • Evropski komesar poručio Musku: Twitterova ptica će letjeti po našim pravilima

    Evropski komesar poručio Musku: Twitterova ptica će letjeti po našim pravilima

    Evropski komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton poručio je multimilijarderu Elonu Musku, koji je 28. oktobra kupio Twitter, da će ova društvena mreža u Evropskoj uniji djelovati po pravilima Unije.

    EU je oprezna zbog mogućnosti da “apsolutni zagovornik slobode govora”, kako je Musk sebe prozvao, Twitter ne pretvori u platformu za govor mržnje. Nakon što je najbogatiji čovjek na svijetu po kupovini poručio da je “ptica (koja je Twitterov logo) oslobođena”, Breton je poručio da će u Evropi “ptica letjeti po našim pravilima”.

    Evropski komesar je na Twitter objavi istakao hashtag DSA, što se je akronim za Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act) kojim se obavazuje na brzo suzbijanje nedopuštenog sadržaja na internetu, kao što je govor mržnje.

    Musk je obećao da ova društvena mreža neće postati “besplatan pakao u kojem se sve može reći bez posljedica”. Odgovorio je Bretonu da je saglasan sa svim onim što je kazao, piše vanjskopolitički magazin Politico.

    Podsjećamo, Musk, koji je i čelnik kompanija Tesla i SpaceX, kupio je Twitter za 44 milijarde dolara. Prvobitno je to namjeravao učiniti prije nekoliko mjeseci kada je također bio spreman platiti 44 milijarde dolara. Nedugo poslije, predomislio se, raskinuo ugovor o kupoprodaji i zbog toga ga je Twitter tužio te tražio od njega da kupovinu i izvrši.

    Musk je kao jedan od razloga za odustajanje od kupovine istakao to da je Twitter naveo netačan broj botova na ovoj društvenoj mreži. On, kao i njegovi advokati, tvrde da je kompanija obmanjivala investitore tako što im je ustupala netačne podatke o dionicama.

    Twitter je to negirao te poručio da su navedene konstatacije posljedica pogrešnog razumijevanja načina na koji se pronalaze botovi i lažni nalozi na ovoj društvenoj mreži. Naveli su da je Musk odustao od kupovine u trenutku kada su se počele snižavati cijene dionica Twittera.

    Musk je tražio da se prolongira početak suđenja nakon Twitterove tužbe, prenosi američka televizijska kuća CNBC. Međutim, ipak se odlučio za kupovinu.

  • “Treći svjetski rat je počeo”

    “Treći svjetski rat je počeo”

    Treći svjetski rat je zapravo već počeo, izjavio je američki ekonomista Nuriel Rubini u intervjuu nemačkom izdanju Der Spiegel.

    “Bio sam u Vašingtonu na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ekonomski istoričar Najl Ferguson rekao je u svom u govoru da ćemo biti srećni ako dobijemo ekonomsku krizu kao iz 1970-ih, a ne rat kao iz 1940-ih”, istakao je Rubini.

    Prema njegovim riječima, savetnici za nacionalnu bezbjednost su zabrinuti mešanjem NATO-a u situaciju u Ukrajini, kao i zbog mogućeg sukoba Irana i Izraela. Pomenuo je i vest da administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena očekuje da će Kina pre ili kasnije “napasti” Tajvan.

    “Iskreno, treći svetski rat je zapravo počeo, posebno u Ukrajini i u sajber prostoru”, objasnio je ekonomista.

    On je podsetio da, kada je odrastao u Italiji 1960-ih i 1970-ih godina, nije brinuo o “ratu između velikih sila ili nuklearnoj zimi” i da nije slušao o “klimatskim promenama” ili “globalnoj pandemiji”.

    “Niko nije bio zabrinut da će roboti preuzeti većinu poslova. Imali smo slobodniju trgovinu i globalizaciju, živeli smo u stabilnim demokratijama, čak i ako nisu savršene”, zaključio je Rubini.

  • “Zapad nije svijestan šta je stvorio”

    “Zapad nije svijestan šta je stvorio”

    Bjeloruski premijer Roman Golovčenko kritikovao je Zapad zbog njegovih destruktivnih poteza koji mogu da prodube svetsku ekonomsku krizu.

    Golovčenko je istakao da su udružene zapadne zemlje nesvesne toga stvorile uslove za novu i možda najveću svetsku ekonomsku krizu u istoriji, objavio je TASS.

    Golovčenko je na sastanku Saveta premijera zemalja članica Zajednice nezavisnih država u Astani rekao da su moguće posledice sankcija Zapada uvedenih protiv Rusije prekid globalnih kanala snabdevanja, rastuća inflacija i rast cena energenata.

    Centralne banke širom sveta povećavaju kamatne stope u pokušaju da se izbore sa recesijom, a rezultat su pad globalnog eknomskog rasta, povećanje razlike u globalnim ekonomskim sistemima i nestabilne cene osnovnih životnih namirnica.

    Golovčenko je istakao da je zbog toga neophodno da članice Zajednice nezavisnih država razviju kolektivne zaštitne mehanizme od ekonomskih udara spolja i pritiska nelegalnih sankcija Zapada.

    Belorusija je od početka leta povećala rast BDP tako što je preusmerila izvoz sa zapadnih zemalja ka zemljama članicama Zajednice nezavisnih država, naglasio je Golovčenko.