VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci se vratili u Herson

    Ukrajinci se vratili u Herson

    Ukrajinski policajci vratili su se u Herson nakon što su se ruske trupe povukle iz regije.

    Državni nadzornik za komunikacije rekao je da su nacionalni televizijski i radijski programi nastavljeni s emitovanjem u gradu, a savetnik gradonačelnika Hersona rekao je da su humanitarna pomoć i zalihe počele da pristižu iz regiona Mikolajiv.

    Predsednik regionalnog snabdevača električnom energijom izjavio je da se električna energija vraća “u svako naselje u Hersonu odmah nakon što je ta oblast oslobađena”.

    Šef ukrajinske nacionalne policije Ihor Klimenko objavio je danas da oko 200 policajaca radi u gradu, postavljaju kontrolne tačke i beleže dokaze o mogućim ratnim zločinima.

  • Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Demokrate pobijedile u Arizoni, dijeli ih jedno mjesto od kontrole Senata

    Kandidat demokrata Mark Keli ponovo je izabran u američki Senat u američkoj državi Arizoni nakon što je u petak kasno naveče prebrojan posljednji niz glasačkih listića na midterm izborima.

    Keli, bivši astronaut, je pobijedio republikanca Blejka Mastersa, kojeg je podržao bivši predsjednik Donald Tramp.

    Kelijeva pobjeda je potvrđena nakon što su zvaničnici u najmnogoljudnijem okrugu u jugozapadnoj državi, Maricopa, prebrojali još jednu grupu od 80.000 glasova.

    Kontrola nad Senatom sada će zavisiti o rezultatima izbora u Nevadi i Džordžiji. Demokrate su sada udaljene jedno mjesto od kontrole nad Senatom s obzirom da potpredsjednica Kamala Haris može dati odlučujući glas.

    U Arizoni, službenici za provođenje zakona i dalje su u stanju pripravnosti zbog potencijalnih protesta, s postavljenim barikadama i sigurnosnim ogradama oko izbornog odjela okruga Maricopa, gdje desetine zvaničnika rade po 18 sati na provjeravanju preostalih glasačkih listić.

  • Volodimir Zelenski zvanično objavio: Herson je naš!

    Volodimir Zelenski zvanično objavio: Herson je naš!

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazaoa je da je Herson pod kontrolom ukrajinske vojske, nakon što se Rusija povukla iz tog grada ranije danas.

    “Herson je naš”, napisao je Zelenski na Telegramu uz emotikone s ukrajinskom zastavom i videosnimkom koja pokazuje kako se ukrajinske trupe okupljaju zajedno sa stanovnicima grada.

    Zelenski je rekao da su specijalne jedinice oružanih snaga već u južnom gradu Hersonu. Dodao je da je danas historijski dan.

    Prema njegovim riječima, ljudi iz Hersona su ovaj trenutak čekali i nikada nisu odustajali od Ukrajine.

    Također je obećao da će “Ukrajina doći svim svojim ljudima” u regijama koje tek treba preoteti od Rusije.

  • Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Borelj poziva na dijalog Beograda i Prištine

    Šef evropske diplomatije Žozep Borelj pozvao je Srbe na Kosovu i Metohiji da se hitno vrate u prištinske institucije, a Prištinu da “uskladi svoje postupke” u vezi sa registarskim tablicama sa ranije postignutim sporazumima i pokrene pregovore o uspostavljanju Zajednice srpskih opština bez daljeg odlaganja.

    Te obaveze, koje su preuzete u okviru dijaloga, su i dalje važeće i obavezujuće, naglasio je Borelj nakon odvojenih susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem na marginama Pariskog mirovnog foruma.

    On je objasnio da je cilj odvojenih sastanaka bio da se riješe ključni izazovi u odnosima između Beograda i Prištine i istakao da su razgovori bili usredsređeni na to da se pomogne stranama da hitno pronađu potrebna rješenje za aktuelne krize i održe mir i stabilnost na terenu, objavljeno je na sajtu Evropske službe za spoljne poslove.

    On je naglasio da je važno uzdržati se od bilo kakvih jednostranih akcija i zapaljive retorike.

    – Uz sukob u Ukrajini, Evropa ne može da ima još jedan sukob na svom tlu. Odgovornost je strana da to izbjegnu u korist svog naroda, koji će najviše izgubiti ako se ne preokrene trenutno eskalirajuće ponašanje – naglasio je Borelj.

    Borelj, koji je na sastancima sa Vučićem i Kurtijem bio zajedno sa specijalnim izaslanikom EU Miroslavom Lajčakom, ponovio je da obje strane moraju da se konstruktivno angažuju, pokažu spremnost za kompromis i poštuju obaveze preuzete u okviru dijaloga.

    On je upozorio da će “nemogućnost da se ispune obaveze i da dođe do brze deeskalacije imati štetne posljedice, prije svega po narod na Kosovu i Srbiji, na evropsku budućnost obje strane i njihov kredibilitet u očima evropskih i međunarodnih partnera”.

    Borelj će u ponedjeljak, 14. novembra, obavijestiti zemlje članice EU na Savjetu za spoljne poslove o razgovorima koje je imao i dati svoju analizu situacije.

  • Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Bajden poručio: Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste zemlju

    Sukob u Ukrajini može da se riješi tek kada ruske snage napuste tu zemlju, izjavio je predsjednik SAD Džozef Bajden.
    “Mislim da se sukob neće riješiti dok /predsjednik Rusije Vladimir/ Putin ne izađe iz Ukrajine”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

    Bajden je govorio nakon povlačenja ruskih snaga sa ukrajinske teritorije na desnoj obali Dnjepra.

    Vlada Ukrajine zauzela je beskompromisan stav u vezi sa opcijama za rješavanje sukoba političkim sredstvima, odbijajući da pregovara sa Rusijom dok je Putin na vlasti.

    Putin je u nekoliko navrata naglašavao da je Rusija otvorena za mirovne pregovore sa Ukrajinom i da bi SAD mogle da ohrabre Kijev da se uključi u dijalog.

  • Erdogan zna kako će odgovoriti: Više od 50 godina patimo pred vratima EU

    Erdogan zna kako će odgovoriti: Više od 50 godina patimo pred vratima EU

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da Turska čeka preko 50 godina pred vratima Evropske unije i daće potreban odgovor, kad za to dođe vrijeme.
    “Primorali su nas da više od 50 godina godine patimo pred vratima EU. I dalje nastavljaju da rade isto. Ali, mi ćemo odgovoriti kad za to dođe vrijeme”, rekao je Erdogan, prilikom govora na ceremoniji nagrađivanja “Najvišim ordenom turskog svijeta.

    Turska je 1963. godine potpisala sporazum o pridruživanju EU (u to vrijeme Evropska ekonomska unija), a 1987. godine predala je zahtjev za članstvo u Uniji.

    Međutim, pregovori o pridruživanju počeli su tek 2005. godine, pri čemu su više puta obustavljani zbog nesuglasica. Trenutno je otvoreno 16 od 35 poglavlja pregovaračkog procesa.

  • Portal “EUobserver” upozorava: Brisel treba dobro da razmisli prije nego što BiH da kandidatski status

    Portal “EUobserver” upozorava: Brisel treba dobro da razmisli prije nego što BiH da kandidatski status

    Briselski portal EUobserver objavio je tekst, koji potpisuje Kristian L. Nilsen, u kojem se ističe da Hrvatska preko HDZ-a dijeli BiH i želi učvrstiti etnodemokratiju te da je Kristijan Šmit ponukan savjetima Zagreba učvrstio sistem koji je BiH na putu u EU trebala prevazići.

    Na početku se napominje da je BiH podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, a Evropska komisija je 2019. objavila detaljnu analizu u kojoj se istaklo da je BiH bila neuspješna u ispunjavanju svih kriterija.

    – Komisija je navela 14 ključnih tačaka, što predstavlja duboku ustavnu reformu, koje treba riješiti prije nego što se dobije potpuni status kandidata – navodi se.

    EUobserver ističe da indeks demokratije Ekonomist Intelidžens Junit za 2021. godinu rangira BiH kao “hibridni režim”, jedinu evropsku zemlju koja ne zaslužuje čak ni oznaku “demokratija s nedostatkom”.

    – Najkritičniji je sistem etničke diskriminacije u BiH. Pripadnost jednom od ovih ‘konstitutivnih naroda’ je formalni preduslov za obavljanje nekoliko javnih funkcija, uključujući mjesto u državnom predsjedništvu i gornjem domu parlamenta i neformalno određuje izglede osobe za pozicije u državnoj službi – piše EUobserver.

    List napominje da građani izvan tri dominantne etničke zajednice čine otprilike četiri posto stanovništva i prilično “odvratno” nazivaju se ostalim.

    – Takva praksa bila je jedna stvar pri okončanju rata 1995. godine; njihovo dalje postojanje u 21. vijeku je očigledno neprihvatljivo – navodi se.

    Napominje se da je EU zamrznula ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH dok se ustav zemlje ne izmijeni u skladu s presudom “Sejdić-Finci”.

    – Nikad se ništa nije dogodilo. Nije da je Ustav BiH tehnički teško promijeniti, jer nije. Umjesto toga, politička volja ne postoji u sistemu kojim dominiraju etno-nacionalističke stranke, od kojih sve imaju koristi od statusa quo – piše EUobserver.

    U nastavku teksta ističe se da je 2015. godine, nakon lobiranja Hrvatske, EU odlučila ratificirati SSP, ali je ustavne promjene stavila kao uslov za kandidatski status.

    – Ostaje, međutim, činjenica da je EU već jednom odustala po pitanju etničke diskriminacije i ljudskih prava, a čini se da je nekoliko članica Vijeća sada spremno to učiniti ponovo. Treba pažljivo razmotriti poruku koja se šalje. Bosanskohercegovački etnonacionalisti, koji su u velikoj mjeri zadržali svoju vlast na nedavnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ostvariće simbolično važnu i domaću pobjedu bez ispunjavanja potrebnih uslova – navodi se.

    Dodaju, da će EU suštinski, nagraditi kršenje Evropske konvencije o ljudski pravima.

    – Može li to učiniti ponovo bez gubitka kredibiliteta? Šta će se, recimo, dogoditi kada BiH za tri godine bude zahtijevala stvarne pregovore, a da i dalje zadrži svoj sistem etničkih kvota? To je vrlo klizav teren – napominje EUobserver.

    Autor predlaže dvostruki pristup Evropske unije prije nego dodijeli status kandidata BiH.

    Na prvom mjestu, dovesti u red svoju vlastitu kuću i stati na kraj tome da njeni najneodgovorniji članovi potkopavaju ukupni stav EU.

    – Mađarski Viktor Orban razvio je popriličnu vezu sa srpskim liderom Miloradom Dodikom, koji izgleda da će preuzeti dužnost predsjednika Republike Srpske uprkos vjerodostojnim optužbama o prevari glasanja na nedavnim izborima – piše EUobserver.

    Napominje se da Hrvatska, kojom upravljaju nacionalisti iz HDZ-a, podstiče svoju sestrinsku stranku u BiH u nastojanju da podijeli zemlju i učvrsti sistem upravljanja zasnovan na etničkoj pripadnosti.

    – Ovakvo stanje miješanih poruka je očigledno neodrživo. Obje zemlje su glavni primaoci sredstava EU, koja bi se mogla iskoristiti protiv njih i vratiti ih u skladu sa dogovorenim stavovima – navodi se.

    Na drugom mjestu, smatra autor, EU mora “staviti pod kontrolu” Ured visokog predstavnika.

    – Osim što ima široka ovlašćenja za donošenje uredbi, OHR može poslužiti za podsticanje reformi. Ipak, veći dio svog vremena u BiH, visoki predstavnik Kristijan Šmit, bivši njemački ministar poljoprivrede, djelovao je prilično izvan svojih kapaciteta i naizgled se oslanjao na savjete hrvatske vlade o bosanskim pitanjima – piše EUobserver.

    Autor dodaje da je u kontroverznom potezu u izbornoj noći Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona za koje su mnogi tvrdili da će favorizirati HDZ.

    – Bez obzira da li je to tako ili ne, najveći problem sa Šmitovom akcijom bio je sam pokušaj da se popravi ili poboljša diskreditovani sistem. Šmit je svojim djelovanjem učvrstio sistem kojeg bi Bosna i Hercegovina trebala nastojati prevazići – piše EUobserver.

    U nastavku se napominje da EU neće učiti nikakvu uslugu BiH tako što će joj dati kandidatski status za koji nije spremna, a ni sama sebi odustajanjem od vlastitih vrijednosti, prenosi Klix.

  • Francusko-njemački plan za Kosovo u realnosti ništa ne bi donio Srbiji

    Francusko-njemački plan za Kosovo u realnosti ništa ne bi donio Srbiji

    Sve o čemu se u prethodnom periodu pričalo da bi bilo dobro za Srbiju, ukoliko se obistini francusko – njemački plan za rješenje kosovskog čvora koji je procurio u javnost prije mjesec dana, ispostavlja se da je bio samo diplomatski mamac, i da je realnost nešto sasvim drugo.

    Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

    Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

    I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

    “Papir radi papira”

    Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

    Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

    I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

    “Papir radi papira”

    Ad
    Imajući sve to u vidu, postavlja se pitanje da li je uopšte moguće da Beograd i Priština uskoro postignu sporazum na bilo kojoj od ovih platformi, pogotovo ako se ima u vidu trenutna situacija na sjeveru Kosova gdje su Srbi napustili prištinske institucije, a premijer Kosova Aljbin Kurti na silu želi da sprovede preregistraciju vozila i nove izbore?

    – To je papir radi papira. U onom prvom modelu moglo je nešto i da se čita i nagovještava, dok je ovaj drugi izbačen u javnost po principu “mir, mir, niko nije kriv”, a trenutno realno stanje na Kosovu je potpuno drugačije. Srbi su napustili prištinske institucije, a Kurti raspisuje izbore koje ne može da izvede – kaže za “Blic” predsednik upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, koji za najnoviji navodni francusko – nemački plan kaže da “nema veze sa realnošću”.

    Štaviše, on je začuđen reakcijom zvaničnika EU u trenutku kada se kriza na Kosovu zaoštrava.

    – Borelj i Lajčak se ponašaju u maniru “nije bitna realnost, daj da se bavimo budućnošću”. Zato mislim da je ovaj poslednji papir kao brod Titanik gdje Borelj i Lajčak glancaju tanjire dok brod tone. U tom papiru nema ništa. Takav dokument bi mogao da dođe u obzir možda na kraju pregovaračkog procesa – ocjenjuje Janjić.

    Dodaje da u tom dokumentu nema ni reči o saradnji, zajedničkim projektima, novcu, i pribojava se da će doći do eskalacije situacije na Kosovu ako se ne pojavi rezervni plan.

    Cvetićanin: Papir podložan pregovorima
    S druge strane, predsednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin ističe za “Blic” da je veoma teško govoriti o modelima plana za rešenje kosovskog pitanja bez direktnog uvida u njihov sadržaj.

    – Spekulacije “na slijepo” ne doprinose ni samom pregovaračkom procesu, pa bih ja bio oprezan u komentarisanju tog plana, kako ne bi upali u zamku da na osnovu malo informacija, donosimo rigidne sudove o budućnosti tog plana. Ono što može da se kaže na osnovu onoga do sada poznatog javnosti je da imamo jedan nov diplomatski papir za uređenje odnosa između Beograda i Prištine, a taj papir je verovatno, kao i svi diplomatski papiri uostalom, podložan pregovorima i sugestijama različitih strana, pa tako i zvaničnog Beograda, ali i Prištine – naglašava Cvetićanin.

    Kako kaže, devet tačaka plana koje su izašle u javnost vjerovatno predstavljaju suštinu samog plana, u kojem sigurno ima ili će biti „aneksa“ ili „fus nota“, zavisno od toka pregovaračkog procesa.

    – No, da bi pregovarački proces uopšte bio funkcionalan, potrebno je otkloniti opasnost od eskalacije na terenu, na severu Kosova, koja sada preti, a to je možda moguće učiniti davanjem prethodnih razjašnjenja koja se oslanjaju upravo na tačke ovog nemačko-francuskog plana. U tački devet se predviđa da ovaj plan to jest ugovor neće uticati na prethodno potpisane bilateralne i multilateralne ugovore koje su strane potpisale i sa drugima, verovatno i međusobno, pa treba razjasniti da li se to odnosi i na Briselski sporazum i ranije sporazume između Beograda i Prištine iz 2011. godine – pita se Cvetićanin.

    Naš sagovornik apostrofira da bi ta razjašnjenja bila korisna kako pregovarački proces ne bi upao u teškoće.

    – Zbog trenutnih tenzija nakon povlačenja srpskih predstavnika iz prištinskih institucija, čitav proces se izmestio u rizičnu zonu iz koje ga je potrebno vratiti u zonu smanjenih napetosti što je moguće upravo odlaganjem odluke o tablicama za 10 meseci, kao što su od Prištine tražile i EU i SAD – podvlači Cvetićanin.

    Ističe da je pitanje Zajednice srpskih opština (ZSO) posebno važno, jer bi ono sve pokrenulo sa mrtve tačke u pravcu mogućih praktičnih rešenja.

    Neprihvatljivo
    Diplomata Zoran Milivojević, pak, smatra da je francusko-njemački predlog, u devet tačaka neprihvatljiva ponuda jer je to, zapravo, ponuda klasičnog bilateralnog sporazuma između dvije suverene države.

    – To je neprihvatlivo i to je pokušaj da se stvar rešava na obrnut način: prvo da se reši statusno pitanje, a onda da se u bilateralnim odnosima između dve ravnopravne države, rešavaju druga pitanja. To je za Srbiju neprihvatljivo – naglasio je Milivojević.

    Srbija, kaže, mora da ostane na svojoj poziciji, da insistira da se razgovara o normalizaciji i o životnim pitanjima, uz “uslov da se do kraja implementira Briselski sporazum, i formira Zajednica srpskih opština, i da se, na toj osnovi, razgovor o statusnom pitanju ostavi za kraj procesa”.

    – Nezavisno od ovoga što se nudi, ostaju na snazi Rezolucija SB UN 12 44 i međunarodno pravo. Srbija nastupa i nastupaće sa te pozicije, na principijelan način – rekao je Milivojević, prenosi Blic.

  • Završeno premještanje ruske vojske na lijevu obalu Dnjepra

    Završeno premještanje ruske vojske na lijevu obalu Dnjepra

    Premještanje ruske vojske na lijevu stranu Dnjepra u Hersonskoj oblasti je završeno, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
    U saopštenju se navodi da je povlačenje vojske sa desne strane rijeke završeno noćas u 3.00 časa, prenio je TASS.

    “Transfer ruskih snaga na lijevu obalu Dnjepra završen je u Hersonskoj oblasti u 5.00 časova po moskovskom vremenu /3.00 časa/. Nijedan dio vojne opreme niti oružje nisu ostavljeni na lijevoj obali. Svi ruski vojnici prešli su na lijevu obalu rijeke”, ističe se u saopštenju.

  • U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana na Floridi stradale dvije osobe

    U naletu uragana Nikol, koji je pogodio saveznu američku državu Floridu, stradale su dvije osobe, javlja Anadolu Agency (AA).
    Ured šerifa okruga Orange saopštio je kako su dvije osobe stradale usljed strujnog udara. Navedeno je kako je dalekvod pao na muškarca i ženu, te da uprkos naporima ljekara u bolnici nisu spašeni. Guverner Floride Ron DeSantis usljed uragana proglasio je vanredno stanje u 67 okruga.

    DeSantis je saopštio kako je odluka o proširenju područja na kojima je proglašeno vanredno stanje, donesena jer ne mogu biti sigurni u razmjere uticaja na Floridi.

    Iako je uticaj uragana Nikol manji, nastala je šteta na pojedinim stambenim objektima u blizini obale usljed jačine udara morskih talasa. Nacionalni centar za uragane saopštio je kako se oluja kreće ka sjeveroistoku i da bi mogla zahvatiti područje koje se pruža do Njujorka.