VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajina: Rusiji dajemo izbor za Krim

    Ukrajina: Rusiji dajemo izbor za Krim

    Ukrajina nije promijenila svoje planove oko povratka teritorije koje je Rusija proglasila svojima, uključujući Krim.

    ATV
    “Ukrajina će izabrati način da vrati Krim, koristeći politička i vojna sredstva”, rekla je za “Politico” Tamila Taševa, izaslanica ukrajinskog predsjednika za Krim.

    “Kako bi minimizirala gubitke ukrajinske vojske, prijetnje civilima koji žive na okupiranim teritorijama, kao i uništavanje civilne infrastrukture, Ukrajina planira Rusiji dati izbor kako da napusti Krim. Ako oni ne pristanu dobrovoljno otići, Ukrajina će nastaviti oslobađati svoju zemlju vojnim sredstvima”, dodala je Taševa.

    Njeni komentari dolaze nakon što je Andrij Sibiha, zamjenik šefa kabineta predsjednika, dao intervju za “Financial Times” u kojem je rekao da bi Ukrajina mogla biti spremna razgovarati s Moskvom o budućnosti Krima ako Kijev uspije postići svoje strateške ciljeve na bojnom polju.

    “Spremni smo otvoriti diplomatsku stranicu za raspravu o ovom pitanju”, rekao je Sibiha u intervjuu, misleći na dugo planiranu protivofenzivu Kijeva.

    “To ne znači da isključujemo naše oslobađanje Krima”, dodao je.

    Ukrajinsko Vijeće za nacionalnu bezbjednost i odbranu usvojilo je 30. septembra prošle godine zakonsku rezoluciju u kojoj se proglašava da su bilo kakvi pregovori s Putinom nemogući.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je “zacementirao” cilj Ukrajine da “oslobodi sve svoje teritorije, uključujući Krim”, u mirovnoj formuli od 10 koraka koju je predstavio na samitu G20.

    “Predsjednik nije promijenio svoje stajalište”, rekao je za “Politico” Ihor Žovkva, zamjenik šefa kabineta predsjednika.

    “Do početka sukoba 2022. Ukrajina je političke i diplomatske razgovore smatrala glavnim načinom da se Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine, vrati pod kontrolu Kijeva. Ali stvari su se promijenile nakon sveobuhvatne invazije”, rekla je Taševa.

    “Nakon onoga što smo vidjeli u Buči, Marijupolju, Izjumu, Rusija je zatvorila svaku mogućnost za pregovore. I mnogo puta je Kremlj tvrdio da neće imati nikakve komunikacije o budućnosti Krimskog poluostrva”, rekla je Taševa.

    Dodala je da su ukrajinske vlasti više puta rekle da njihov stav o statusu Krima ne može biti predmet rasprave jer je to ukrajinska teritorija.

    “Štaviše, ukrajinski zvaničnici rade na strategiji kako se nositi sa stotinama kolaboracionista na Krimu nakon deokupacije”, rekao je Oleksij Danilov, sekretar Ukrajinskog vijeća za bezbjednost i odbranu, u objavi na Facebooku.

    Njegov prijedlog za Krim uključuje prisilno preseljenje svih ruskih državljana koji su se doselili na Krim nakon 2014. te povrat, kako je rekao, ukradene imovine Ukrajincima.

    “Samo predsjednik može odlučiti kako vratiti Krim. Ali već razmišljamo o načinima kako ga reintegrisati na najbolji način”, rekao je Danilov za “Politico”.

  • Erdogan i predsjednik Irana: Islamski svijet se mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini

    Erdogan i predsjednik Irana: Islamski svijet se mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je telefonom svom iranskom kolegi Ebrahimu Raisiju da se islamski svijet mora ujediniti protiv izraelskih napada u Palestini.

    Turski predsjednik istakao je važnost očuvanja statusa svetih mjesta i istakao “razumno promišljanje” kako bi se izbjegla nova eskalacija

    Regija trenutno prolazi kroz razdoblje visokih napetosti jer je Izrael gašan raketama sa sjevera i juga iz Libanona i Gaze.

    Dvojica čelnika također su razgovarali o incidentima u džamiji al-Aqsa i iransko-turskim odnosima, navodi se u izvještaju

    Turski predsjednik istakao je važnost očuvanja statusa svetih mjesta i naglasio “razumno promišljanje” kako bi se izbjegla nova eskalacija nasilja u Izraelu i na palestinskom teritoriju.

    Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen rekao je svom turskom kolegi Mevlutu Cavusogluu da će izraelska vojska odgovoriti na svaki pokušaj terorisanja civila nakon što je u napadu na Zapadnoj obali poginulo dvoje ljudi.

    Erdogan je u srijedu osudio postupke izraelske policije u džamiji al-Aqsa u Jeruzalemu, nazivajući takva djela u kompleksu džamije “crvenom linijom” za Tursku.

    “Osuđujem gnusna djela počinjena protiv prve kible muslimana u ime moje zemlje i mog naroda i pozivam da se ovi napadi što prije zaustave”, rekao je Erdogan.

  • Teroristički napad u Tel Avivu

    Teroristički napad u Tel Avivu

    U gradu Tel Avivu u petak se dogodio napad koji je izraelska policija definirala kao teroristički, a u kojem je život izgubio jedan italijanski turista dok je sedam osoba ranjeno.

    Prema pisanju izraelskih medija, napadač je izveo dva napada na šetalištu u Tel Avivu kada je otvorio vatru na civile koji su se u tom trenutku nalazili na ovom mjestu.

    Nakon što je zapucao na civile, napadač je pokušao ući u automobil s kojim je imao namjeru pobjeći, ali u tom trenutku pripadnici policije su ga i upucali.

    “Sve žrtve napada su turisti. Ubijeni muškarac je identifikovan kao 36-godišnji državljanin Italije po imenu Alessandro Parini”, saopćile su službe.

    Povodom napada oglasila se i premijerka Italije Giorgia Meloni koja je napad opisala kao kukavički.
    “Duboka tuga i saučešće zbog smrti jednog od naših državljana u terorističkom napadu koji se dogodio u Tel Avivu. Saučešće porodici žrtve, ranjenima i solidarnost sa Izraelom za kukavički napad koji s dogodio”, rekla je Meloni.

    Izraelske sigurnosne službe brzo su identifikovale napadača te su saopćile kako je riječ o Yusefu Abu Jaberu, stanovniku Kafr Kassema. Policija ranije nije identifikovala ovo osobu kao nekoga ko je imao slične sigurnosne prekršaje.

    Agenti Shin Beta i policajci u petak su izvršili raciju u ovom arapskom gradu te su pretražili kuću Jabera te su ispitali članove njegove porodice.

    Adel Badir, gradonačelnik Kafr Kassema također je osudio napad te je uputio saučešće žrtvama.

    “Osuđujemo svaki napad u kojem se oduzimaju nevini životi i pozivamo na toleranciju sa svih strana. To nije način života koji žive stanovnici Kafr Kassema”, rekao je gradonačelnik.

    Posljednjih sedmica, tenzije u Izraelu su na vrhuncu, a eskalacija se dogodila tokom sedmice kada se u sukobe između Izraelaca i Palestinaca umiješao i Liban sa čije teritorije je ispaljeno preko 30 raketa na teritoriju Izraela. Nakon toga, izraelske snage izvršile su zračne udare na Pojas Gaze te su tvrdili kako su gađali vojne objekte koje koristi organizacija Hamas.

  • Kina pokrenula trodnevne vojne vježbe oko Tajvana

    Kina pokrenula trodnevne vojne vježbe oko Tajvana

    Kina je u subotu pokrenula vojne vježbe oko Tajvana, što je, kako je nazvala, “strogo upozorenje” vladi tog samoupravnog ostrva nakon sastanka njenog predsjednika i predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa.

    Operacija nazvana “Ujedinjeni oštar mač” trajat će do ponedjeljka, navodi se u saopćenju Komande Istočnog pozorišta Narodne oslobodilačke vojske (PLA).

    “Vježbe će se održati u pomorskim područjima i vazdušnom prostoru Tajvanskog moreuza, uz sjevernu i južnu obalu ostrva, i na istoku ostrva”, rekao je Shi Yin, portparol PLA, prenosi državna novinska agencija Sinhua.

    Vježba će također uključivati ​​vježbe gađanja u ponedjeljak uz obalu kineske provincije Fujian, koja “gleda” na Tajvan.

    Vježbe su uslijedile nakon što je tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen razljutio Peking sastankom sa predsjednikom Predstavničkog doma SAD Kevinom McCarthyjem u Kaliforniji.

    Kina gleda na demokratski Tajvan sa samoupravom kao na dio svoje teritorije i obećala je da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

    “Ove operacije služe kao strogo upozorenje protiv dosluha između separatističkih snaga koje traže ‘nezavisnost Tajvana’ i vanjskih snaga i protiv njihovih provokativnih aktivnosti”, rekao je Shi.

    On je kazao da su ovakve operacije neophodne za očuvanje kineskog nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    U posljednja 24 sata tri kineska ratna broda plovila su vodama koje okružuju Tajvan, saopćilo je ostrvsko ministarstvo odbrane.

    Vježbe također prate odlazak iz Pekinga francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i šefice EU Ursule von der Leyen, koji su bili u Kini kako bi pozvali Xi Jinpinga da pomogne u okončanju rata u Ukrajini.

    Tajvansko ministarstvo odbrane u subotu se obrušilo na najavu Pekinga o vježbama, rekavši da one ugrožavaju regionalnu stabilnost.

    Kina je koristila Tsaijevu posjetu SAD-u kao “izgovor za izvođenje vojnih vježbi, što je ozbiljno narušilo mir, stabilnost i sigurnost u regionu”, saopštilo je ministarstvo.

  • Njemačka gubi ekonomsku moć

    Njemačka gubi ekonomsku moć

    Njemačka gubi ekonomsku moć, pored ostalog i zato što ima problem sa sve starijim društvom i nedovoljnim brojem radnika.

    Pritom je odustajanje od gasa, nafte i uglja uticalo na rast cena energije, saopšteno je danas nakon istraživanja minhenskog univerziteta.

    Navodi se da se umesto najavljivane recesije očekuje mali privredni rast od 0,3 odsto, jer je zima bila blaga, a potrošnja energije manja od očekivane, preneo je Dojče vele.

    “Ekonomski pad u zimskoj polovini 2022/23. verovatno je bio manji nego što se strahovalo u jesen”, rekao je profesor na Ifo institutu za ekonomska istraživanja na Univerzitetu u Minhenu Timo Volmershojzer.

    Ifo institut pripada grupi od četiri vodeća nemačka ekonomska istraživačka instituta koji dva puta godišnje za vladu pripremaju prognozu privrednog razvoja, a ovog proleća pridružio im se i jedan istraživački institut iz Austrije. Njihova predviđanja su važna za procenu poreza, a samim tim i za kreiranje saveznog budžeta. Volmershojzer napominje da industrija ima mnogo narudžbina, iako opšti uslovi nisu povoljni za poslovanje.

    “Trajni problemi sa isporukom poluproizvoda, ekstremni skokovi cena energenata i manjak radnika, smanjili su proizvodne mogućnosti nemačke privrede i sprečili snažniji rast bruto domaćeg proizvoda”, nabraja minhenski profesor.

    Stručnjaci za 2024. godinu očekuju rast od 1,5 odsto, ali to je još prilično nesigurna procena, jer je mnogo nepoznanica i dodaju da geopolitičke napetosti ili niske temperature mogu u svakom trenutku ponovo da izazovu rast cena.

    “Opasnost od nestašice gasa naredne zime još uvek postoji”, kaže Volmershojzer.

    Poručuje da srednjoročne prognoze nisu ružičaste.

    “Prema našim procenama, prosečna stopa rasta njemačke privrede biće tek oko pola odsto krajem decenije”, najavljuje profesor.

  • Njemačka: Kraj!

    Njemačka: Kraj!

    Njemački ministar zdravlja proglasio epidemiju koronavirusa u toj zemlji završenom.

    U vezi s tim, u Njemačkoj je u ponoć istekao zahtev za nošenje zaštitnih maski, kao i važenje drugih mera protiv korone.

    Prvi put za tri godine, više neće biti vladinih ograničenja u vezi sa epidemijom, objavio je danas “Frankfurter algemajnecajtung”.

    Kako se podseća, do nedavno su posetioci bolnica i staračkih domova morali da nose FFP2 masku, a isto je važilo i za pacijente i posetioce medicinskih ordinacija i ustanova za diajlizu.

    Sada je ta pravila ukinula nemačka država, međutim medicinske ustanove i dalje mogu da zahtevaju nošenje maski, a nejasno je koliko će institucija to iskoristiti.

    Šef Nacionalnog udruženja lekara obaveznog zdravstvenog osiguranja Andreas Gasen rekao je da medicinska praksa može da reguliše nošenje maski u okviru pravila za svaku zdravstvenu ustanovu posebno.

    Šef nemačkog bolničkog društva Gerald Gas naglasio je da su bolnice navikle da “određuju higijenske mere za zaštitu svojih pacijenata, čak i nezavisno od korone. Nemački ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da se može reći da je epidemija u Nemačkoj privedena kraju.

    Ministar je ocenio da je Nemačka uspešno prebrodila epidemiju, ali je napomenuo da je nejasno kako će se nastaviti finansiranje vakcinacija nakon okončanja važenja Uredbe o vakcinaciji protiv koronavirusa.

    Vakcinacije protiv korone treba da budu uključene u redovnu negu, rekao je Lauterbah, izražavajući razočaranje što se zdravstvena osiguravajuća društva i lekari nisu dogovorili o budućoj ceni za refundaciju.

    U Bavarskoj vakcinacija protiv korone ostaje novčana naknada, pošto su se kompanije za zdravstveno osiguranje i Udruženje lekara obaveznog zdravstvenog osiguranja dogovorili o kompromisnom rešenju u četvrtak, odnosno neposredno pre završetka nacionalne regulative.

  • Rusija zaprijetila Srbiji?

    Rusija zaprijetila Srbiji?

    Politikolog Vuk Velebit istakao je da učlanjenje Finske u NATO samo potvrđuje da, otkako je počeo rat u Ukrajini, taj savez nikad nije bio jači.

    Takođe, to će, kakokaže, otvoriti i neka važna pitanja za naš region.

    S tim u vezi, Velebit je za Tanjug podsetio da naše okruženje većinski pripada NATO-u, pa se, pored ostalog, postavlja pitanje kakva će biti dinamika odnosa Srbije i Alijanse, kao i šta će biti s tzv. Kosovom i BiH.

    On se juče osvrnuo i na komentar portparola Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rekao da će pažljivo pratiti međunarodnu taktičku vežbu “Platinasti vuk 23”, koja je izuzeta iz moratorijuma na planiranje, pripremu i realizaciju vežbi sa stranim partnerima u zemlji i inostranstvu i to zbog ispunjavanja preuzetih obaveza Srbije u vezi sa učešćem Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama.

    “Kada tako nešto Rusi kažu, onda je to otvoreno-skriveni vid pretnji, a režim u Moskvi svoj pritisak maskira brigom zbog pritiska koji Zapad vrši na Srbiju”, navodi Velebit.

    On podseća da je pre moratorijuma Srbija imala veći broj vežbi sa NATO i zapadnim partnerima, nego sa Rusijom.

    “Nadam se da u Beogradu ne postoji avanturizam da ulazi u takve odnose sa Rusijom ili Belorusijom, zemljama koje su direktno ili indirektno umešane u rat. Srbija u skladu sa svojim interesima treba da proceni šta je najbolje, pa iako zadržava pravo na svoju vojnu neutralnost, to je ne sprečava da učestvuje u vežbama sa članicama NATO ili nekim drugim vojnim partnerima”, istakao je politikolog.

    Velebit ocenjuje da je na delu jedna od najvećih geopolitičkih promena u Evropi u poslednjih 30 godina, otkada se NATO proširio na istok Evrope, jer ovo je teritorijalno gledano najveće proširenje, budući da se granica država NATO-a sa Rusijom zapravo udvostručila.

    “Dogodilo se upravo suporotno onome zbog čega je Rusija ušla u ovaj rat, kada ste imali Ukrajinu koja nije bila članica NATO, a sada ste dobili Finsku i proširenje Alijanse na granicu sa Rusijom od 1.300 kilometara”, naveo je on.

    Naglasio je da ovakav ishod možemo da gledamo kao poraz Putina i njegovu pogrešnu procenu, jer će, pored Finske, i Švedska uskoro ući u Severnoatlanski savez, a Rusija na zapadu više nema nijednog saveznika.

    “Treba istaći da je Finska bila neutralna od 1945. godine, pa je Rusija zapravo naterala da, zbog rata u Ukrajni i istorije sukoba izmedju Finske i Sovjetskog Saveza, ta skandinavska zemlja odluči da udje u Alijansu”, istakao je Velebit.

    Podsetio je da je, pre sukoba u Ukrajini, svega 30 osto stanovnika Finske bilo za članstvo u NATO, a da je otada taj broj porastao na 80 odsto, “što znači da je kod njih porastao strah od ruskog napada”.

    “Važno je reći da u Finskoj ima oko 200.000 aktivnih vojnika i još oko 900.000 u rezervi, jer se upravo zbog navedene istorije sukoba skandinavska zemlja ovih 70-80 godina pripremala na situaciju da će morati da se brani”, kaže Velebit.

    Prema njegovima rečima, ta država ne ulazi u NATO samo sa svojom teritrorijom, već i sa jakom i dobro opremljenom vojskom i snažnom artiljerijom.”Finska vojska je i ranije imala vežbe sa NATO, pa se može reći da je već uskladjena sa standardima alijanse”, primetio je Velebit.

    Naglasio je da će stoga ruska strana imati problem sada kada je veliki deo trupa usmerila ka Ukrajini, pa će teško biti u mogućnosti da obezbedi neke nove vojne resurse na tolikoj granici sa Finskom.

    “Veliki je to izazov za Rusiju, odakle smo čuli i otvorene ili skrivene pretnje prema Helskinkiju. Moskva će morati da uradi nešto i instalira makar neke trupe na granici sa Finskom, što će biti za nju veoma izazovno u trenutku kada vodi rat u Ukrajini”, rekao je politikolog.

    Nagovestio je da se može očekivati da Ukrajina bude deo pakta, ali to u ovom trenutku nije moguće.”I bilo bi veoma opasno, jer, kao što je rekao Stoltenberg, Ukrajina mora prvo da pobedi, opstane kao država i sačuva teritorije, pa će moći da se razgovara o tome”, smatra Velebit.

    On je konstatovao da već učlanjenjem Finske ne postoje te nekadašnje “tampon zone” između NATO i Rusije. “Tako dolazimo u sitaciju da na direktnoj granici budu Rusija i NATO, što može dovesti do većih tenzija nego sada”, poručio je Velebit.

  • Francuska u haosu

    Francuska u haosu

    Policija u Parizu upotrijebila je večeras palice, suzavac i šok bombe da razbije masu demonstranata koji su protestovali zbog penzione reforme, javio je dopisnik RIA Novosti.

    Stotine hiljada ljudi izašlo je danas i večeras na ulice Pariza, 11. dana protesta protiv plana vlade da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, saopštio je sindikat CTG.

    Velika masa ljudi okupila se večeras na Trgu “Italija” u centru Pariza, a policija je u punoj opremi krenula je na demonstrante koji su zapalili kanistere sa gasom.

    Ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerald Darmanin saopštio je da je policija uhapsila danas ukupno 111 ljudi, kao i da su 154 policajca povrijeđena u sukobima sa demonstrantima.

    On je naveo da je samo u Parizu privedeno 45 ljudi, a da je 77 policajaca ranjeno.

    Novi protesti zakazani su za 13. april.

  • Obavještajci: Rusi su ušli u grad

    Obavještajci: Rusi su ušli u grad

    Britansko ministarstvo odbrane jutros je objavilo najnoviji izveštaj svojih vojnih obaveštajaca u kojem se bave situacijom u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu.

    Rusi ovaj grad Ukrajine pokušavaju da osvoje još od jula prošle godine.

    U izveštaju se navodi da su ruske snage “vrlo verovatno ušle u centar Bahmuta i zauzele zapadnu obalu reke Bahmutke”. Zvaničnici obaveštajnih službi ističu da je “verovatno da je ključni ukrajinski put snabdevanja zapadno od grada ozbiljno ugrožen”.”Verovatno su na lokalnom nivou pripadnici Vagnerove plaćeničke grupe i komandanti regularne ruske armije privremeno pauzirali svoje sukobe i poboljšali saradnju”, navodi se u izveštaju.

  • Kina mijenja stav o Rusiji?

    Kina mijenja stav o Rusiji?

    Zvanični Peking koji je do sada bio suzdržan kad je u pitanju ruska invazija i nije se ni na koji način mešao u ruske planove, ali sada se to mjenja.

    Postalo je to jasno, prenosi Index.hr, prilikom državne posete francuskog predsednika Kini.”Ruska agresija u Ukrajini je zadala udarac stabilnosti. Znam da mogu da računam na vas da ćete vratiti Rusiju na stranu razuma za pregovaračkim stolom”, rekao je Emanuel makron Si Đinpingu.

    Francuski predsednik je tokom posete Pekingu rekao da Kina može da “odigra značajnu ulogu” na putu prema miru u Ukrajini, pozdravivši “kinesku spremnost i posvećenost razrešenju sukoba”.

    Od kineskog predsednika s druge strane, moglo se čuti da se slaže da se tokom sukoba u Ukrajini ne bi smelo koristiti nuklearno oružje. Si Đinping je takođe rekao da želi da što pre započnu mirovni pregovori i pozvao međunarodnu zajednicu da ne podupire eskalaciju krize.

    Uz to, francuski diplomatski izvor rekao je da je Si spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali u skladu sa vlastitim rasporedom.

    Kina je spremna da sarađuje s Francuskom kako bi Rusiju i Ukrajinu “snažno pogurali” prema početku pregovora za okončanje sukoba, rekao je taj izvor.

    Međutim, mnogo pažnje su izazvale i izave kineskog ambasadora pri EU, koji je u poslednja 24 sata povukao redak potez direktno rekavši da njegova zemlja ne podržava rat i da ne osigurava oružje Rusiji.

    Ambasador Fu Ćong dao je intervju za NJujork tajms uoči Makronove posete Kini, a u kom je rekao da su kritičari pogrešno protumačili odnos Kine prema Rusiji, umanjujući značaj zajedničke izjave ruskog i kineskog predsednika o “bezgraničnom prijateljstvu” dve zemlje koju su Si i Putin potpisali tri nedelje pre početka invazije.

    “‘Bez ograničenja’ nije ništa drugo nego retorika”, rekao je Fu Ćong. Takođe je kazao da Kina ne daje oružje Rusiji niti će to činiti u budućnosti.