Američka vojska i saveznici pripremaju Oružane snage Ukrajine za ofanzivu, koja je planirana za 30. april, piše američki list “Njuzvik“ .
Oni se pozivaju na procurela tajna dokumenta.
Osim toga, u dokumentima se navodi da su ruske trupe blizu oslobađanja Artjomovska i da će njegov gubitak biti “psihološki udarac” za Oružane snage Ukrajine.
“Sukob je takođe skupo koštao Ukrajinu, čiji gubici iznose 131.000 poginulih i ranjenih”, dodaje list.
Povjerenik za standarde britanskog parlamenta otvorio je istragu protiv premijera Rishija Sunaka ranije ovog mjeseca, prema listi otvorenih istraga objavljenoj na njegovoj web stranici danas, javlja Reuters.
Povjerenik je odgovoran za praćenje kodeksa ponašanja Donjeg doma te istrage bilo kakvih navodnih kršenja pravila.
Kako navodi Reuters, iz Sunakovog ureda nije stigao nikakav komentar, ali je njegov glasnogovornik rekao je da je istraga povezana s udjelom njegove supruge u firmi za brigu o djeci.
Liberalni demokrati, opoziciona stranka, pozvali su na istragu nakon što su mediji objavili da je Akshata Murthy dioničar u kompaniji koja će imati koristi od vladine politike o finansiranju brige o djeci objavljenoj u martovskom budžetu.
“Sa zadovoljstvom pomažemo komesaru da razjasni kako je to transparentno deklarisano kao ministarski interes“, rekao je Sunakov portparol.
Prema kodeksu ponašanja, svi članovi parlamenta su obavezni da “pruže informacije o bilo kojem finansijskom interesu za koji bi drugi mogli razumno misliti da utiče na radnje poslanika, njihove govore ili glasove u Parlamentu, ili radnje preduzete u njegovom ili njenom svojstvu poslanika parlamenta”.
Ako istraga utvrdi da je Sunak prekršio kodeks ponašanja, komesar može zahtijevati od njega da prizna i izvini se za kršenje te da odredi korake kako bi izbjegao bilo kakve greške u budućnosti.
U ozbiljnijim slučajevima, stvar se može uputiti odboru koji ima ovlaštenje da izriče druge sankcije ako to želi. To uključuje usmeno ili pismeno izvinjenje, suspenziju plaće, suspenziju iz službe u Domu na određeni period ili isključenje, navodi se na web stranici parlamenta.
Kina je ušla u novu eru s Rusijom, rekao je u nedelju njen ministar odbrane. Tokom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Li Shangfu je pohvalio veze Kine sa Moskvom.
“Ovo je moja prva posjeta inostranstvu otkako sam preuzeo dužnost ministra odbrane,” rekao je on i dodao da je odbrao Rusiju kako bi naglasio strateški značaj bilateralnih odnosa.
U martu se kineski lider Xi Jinping sastao s Putinom u Moskvi. Njih dvojica su obećali jačanje strateških veza i napali Zapad zbog “podrivanja” međunarodne sigurnosti.
Obojica su pohvalili nadolazeću “novu eru” odnosa sa Zapadom, nagovještavajući njihov otpor poretku koji predvode SAD. Na sastanku u nedjelju, koji je prenosila ruska televizija, ministar odbrane Li je rekao da je Kina “spremna da radi s Rusijom” na “jačanju strateške komunikacije između dvije vojske”.
On je također rekao da će par sarađivati kako bi “dali novi doprinos održavanju globalne i regionalne sigurnosti i stabilnosti”.
Međutim, ni u jednom trenutku nije spomenuo sukob u Ukrajini. U razgovoru za Euronews u martu, stručnjaci su ukazali da se Kina suočava sa delikatnim balansiranjem oko Ukrajine. Rekli su da je malo vjerovatno da će Peking pružiti otvorenu vojnu pomoć Moskvi iz straha da će odbaciti svoje učešće u rekonstrukciji Ukrajine i izazvati bijes Zapada.
Putin je u nedelju pohvalio vojnu saradnju između dvije zemlje.
“Aktivno radimo preko vojnih resora, redovno razmjenjujemo korisne informacije, sarađujemo u oblasti vojno-tehničke saradnje i izvodimo zajedničke vježbe”, rekao je ruski predsjednik.
Peking se zvanično proglasio neutralnim prema ukrajinskom ratu, iako nikada nije javno osudio Rusiju.
Xi tek treba da razgovara sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Kina je u februaru objavila mirovni plan od 12 tačaka za borbe u Ukrajini, rekavši da se čvrsto protivi bilo kakvom napadu na civile.
Ministri spoljnih poslova Grupe sedam (G7) industrijski najrazvijenijih zemalja obavezali su se da će sprečiti Rusiju da izbegava ekonomske sankcije.
Takođe su se obavezali da će zaustaviti dostavljanje oružja Moskvi preko trećih zemalja.
Tokom drugog dana trodnevnog sastanka u Karuizavi, u centralnom Japanu, šef japanske diplomatije Jošimasa Hajaši naglasio je značaj jačanja saradnje G7 sa globalnim Jugom u suprotstavljanju Rusiji, saopštila je japanska vlada.
Pored ruskog rata u Ukrajini, koji dominira ministarskim sastankom G7, jedna od važnih tema je jačanje saradnje sa zemljama u razvoju globalnog Juga i situacija u Indopacifičkom regionu u trenutku dok Kina pojačavaja svoj uticaj na tom području, rekli su japanski zvaničnici, a prenosi Kjodo.
Agencija navodi da je japanski ministar spoljnih poslova izrazio nadu da će trodnevni sastanak u Karuizavi iznedriti snažnu poruku o značaju očuvanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
“Međunarodna zajednica je na prekretnici, snažno ćemo odbaciti bilo kakve jednostrane pokušaje da se status kvo promeni silom, i ruski napad na Ukrajinu, kao i njenu pretnju upotrebom nuklearnog oružja”, rekao je Hajaši na sastanku G7, koji je delom bio otvoren za medije.
U pripremi je novi trgovinski sporazum.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će se zalagati za postizanje trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Indonezije, kao dela napora Njemačke da smanji oslanjanje na Kinu za ključne sirovine.
Šolc je, govoreći na otvaranju godišnjeg sajma u Hanoveru, rekao indonežanskom predsedniku Džoku Vidodu da bi trgovinski sporazum između najmnogoljudnije zemlje jugoistočne Azije i bloka od 27 zemalja stvorio ekonomsku oblast sa 700 miliona ljudi.
“Radim na tome da ovaj sporazum konačno dođe na cilj“, rekao je Šolc, govoreći o pregovorima između Džakarte i Brisela koji traju od 2016. godine, preneo je AP.
Nemački kancelar je dodao da se nada sličnim pregovorima između EU i bloka Merkosur u Južnoj Americi, kao i Meksika, Australije, Kenije i Indije.
Indonezija je zemlja partner ovogodišnjeg sajma industrijskih tehnologija u Hanoveru.
Bugarska razmišlja o zabrani uvoza žitarica iz Ukrajine, kao što su to već učinile Poljska i Mađarska.
To je izjavio ministar poljoprivrede Javor Gečev u Plovdivu i dodao da se moraju zaštititi interesi te zemlje.”Bugarski interesi se moraju zaštititi, posebno kada dve zainteresovane zemlje reaguju na ovaj način. Ako ne postupimo na sličan način, akumulacija na bugarskoj teritoriji može postati još veća”, rekao je Gečev.U ponedeljak se očekuju izveštaji nadležnih organa u drugim zemljama o zakonskim osnovama za uvođenje zabrana uvoza ukrajinskog žita, podseća bugarska agencija BTA.
Ministarstvo poljoprivrede sarađuje i sa ministarstvom privrede koje je nadležno za ovu vrstu mere, rekao je Gečev i dodao da nakon što se prikupe sve relevantne informacije, očekuje da će u utorak komunicirati sa predsednikom, koji ima direktnu odgovornost u ovoj situaciji, tako da je, kako je naveo, sve pitanje vremena.
Ovi potezi su usledili nakon talasa protesta proizvođača žitarica i poljoprivrednika u Bugarskoj i Rumuniji protiv bescarinskog uvoza ukrajinske robe i pozivanja na jednak tretman.
Bugarska je, kako je podsetio Gečev, zatražila odgovor od Brisela prošlog septembra.
Poljska i Mađarska odlučile su da zabrane uvoz žitarica i druge hrane iz susedne Ukrajine kako bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor, saopštile su u subotu vlade te dve zemlje.
Blizu 100 ljudi je poginulo, a 1.100 je ranjeno u žestokim sukobima oružanih frakcija širom Sudana, javio je Bi-Bi-Si.
Centralni odbor ljekara Sudana saopštio je da je u dosadašnjim sukobima poginulo 97 civila.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je poginulo više od 83 ljudi, dok je ranjeno oko 1.100.
Nasilje i sukobi između vojske i paravojne oružane grupe pod nazivom Snage za brzu podršku traju već tri dana.
Obje strane tvrde da kontrolišu ključne lokacije u glavnom gradu Kartumu u kome su se mještani sklonili od eksplozija.
Zaraćene strane juče su uspjele da postignu kratkotrajni prekid vatre kako bi evakuisale ranjenike, iako nije baš jasno koliko je primirje trajalo.
Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška i da zbog sukoba ni osoblje ni lijekovi ne mogu doći do ranjenika.
Sukobi su dio žestoke borbe za vlast unutar vojnog rukovodstva države, koja se pretvorila u nasilje između sukobljenih frakcija, navodi Bi-Bi-Si.
Jednostrano djelovanje zemalja članica EU kada je riječ o trgovini neprihvatljivo je, istakao je glasnogovornik Evropske komisije nakon što su Poljska i Mađarska najavile zabranu uvoza iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor.
“Svjesni smo najava Poljske i Mađarske u vezi sa zabranom uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine”, naveo je glasnogovornik u saopćenju.
On je dodao da je u ovom kontekstu važno podvući da je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU i da stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive.
Poljska zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge hrane odnosit će se i na tranzit ovih proizvoda kroz zemlju, rekao je poljski ministar razvoja i tehnologije Waldemar Buda.
Poljska i Mađarska saopćile su ranije da su odlučile da zabrane uvoz iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor nakon što su jeftine žitarice i prehrambeni proizvodi iz Ukrajine oborili cijene širom regiona. Poljska zabrana stupila je na snagu sinoć.
Ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i hranu saopćilo je da je poljska zabrana u suprotnosti sa postojećim bilateralnim sporazumima o izvozu i pozvalo na razgovore kako bi se to pitanje riješilo.
Prvi čovjek Čečenije Ramzan Kadirov osvrnuo se na razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine te je objasnio zašto nije želio da se sastane sa razmijenjenim čečenskim borcima.
Između ostalog, kao argument za svoje postupke, Kadirov je poručio kako čečenski vojnik ne bi trebao imati razlog da bude zarobljen.
“Izgovori mogu biti različiti, ali kako god, ratnik mora dokazati da nije imao drugog izbora. To morate dokazati povratkom na liniju fronta. Zato se nisam sastao sa njima. Ovo je pitanje časti ne samo za svakog borca već i za cijelu jedinicu i puk u kojem borci služe. Neka dokažu da nisu izbjegli borbu, da se nisu bojali susreta s neprijateljem i da nisu tražili priliku da polože oružje”, rekao je Kadirov.
Također, Kadirov je naglasio kako mu je drago što su borci preživjeli, bez obzira na sve.
“Sat vremena prije hapšenja javili su se putem radija i javimi da im ponestaje municije. Međutim, svaki ratnik ne smije samo nasumično pucati već voditi računa o svakom metku i svakom metru. Shvatam da je to i moja greška što nisu bili dovoljno pripremljeni za takvu situaciju”, poručio je čečenski lider.
Nešto ranije, ukrajinski zvaničnici su saopćili kako je iz ruskog zarobljeništva pušteno 130 vojnika Ukrajine.
Kina bi vjerovatno vrlo brzo uspostavila zračnu nadmoć u bilo kakvom napadu na Tajvan, prema procurjelim američkim obavještajnim procjenama koje postavljaju uznemirujuća pitanja o vojnoj spremnosti samoupravnog otoka.
Dokumenti, dio niza koje je navodno procurio pripadnik američke zračne nacionalne garde Jack Teixeira, pojavili su se dok su se ministri vanjskih poslova G7 sastali kako bi razgovarali o zajedničkoj kineskoj strategiji, a Peking je u nedjelju nakratko zaustavio letove iznad dijela Istočnog kineskog mora.
Povjerljivi dokumenti u koje je Washington Post imao uvid otkrivaju da vojni lideri Tajvana sumnjaju da njihova protivzračna odbrana može “precizno otkriti ispaljivanje projektila” i da je samo oko polovina otočkih aviona sposobna učinkovito se uhvatiti u koštac s neprijateljem.
U dokumentima se također navodi da se Tajvan boji da bi premještanje svojih aviona u skloništa moglo potrajati i do sedam dana, ostavljajući ih ranjivima na raketne napade, te da kinesko korištenje civilnih brodova u vojne svrhe ometa sposobnost američke obavještajne službe da predvidi invaziju.
Analitičari Pentagona zaključili su da bi kineskim zračnim snagama bilo daleko lakše uspostaviti ranu zračnu nadmoć nego Rusiji u invaziji na Ukrajinu.
Kina gleda na Tajvan kao na dio svog teritorija koji će jednog dana ponovno preuzeti, ako bude potrebno i silom. Xi Jinping, kineski predsjednik, proširio je i modernizirao Narodnu oslobodilačku vojsku i smatra se da su kineske oružane snage 14 puta veće od tajvanskih.
Tajvansko ministarstvo odbrane reklo je u izjavi za Post da “poštuje vanjska mišljenja o svojoj vojnoj spremnosti”, ali je njegov odgovor na nedavne kineske vojne vježbe pokazao da su oficiri “apsolutno sposobni, odlučni i samouvjereni”.
Tajvan je prošle sedmice organizovao velike vježbe odgovora na hitne slučajeve u kojima se izvode scenariji uključujući napade projektilima i hemijskim oružjem, nakon što je Kina održala svoju najnoviju vojnu vježbu oko otoka.
Vojni manevri “Joint Sword” uslijedili su nakon nedavnog posjeta tajvanskog lidera, Tsai Ing-wena, SAD-u, glavnom sigurnosnom podupiratelju otoka na sastanke s dvostranačkom skupinom zastupnika uključujući predsjedavajućeg Zastupničkog doma Kevina McCarthyja.
Letovi iz sjevernog Tajvana odgođeni su u nedjelju ujutro nakon što je Kina lansirala raketu sa satelitom koja je izbacila krhotine u vode sjeverno od glavnog grada Taipeija. Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da incident nije prijetio teritoriji nacije.
Taipei je rekao da je Peking prvobitno proglasio razdoblje zabrane letova u trajanju od tri dana za lansiranje “novog meteorološkog satelita” s mjesta u sjeverozapadnoj Kini, ali nakon pregovora zabrana je smanjena na oko 30 minuta.
Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, rekao je u nedjelju na početku sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Japanu da će odnos Evrope s Kinom biti određen ponašanjem Pekinga, uključujući ono što se događa s Tajvanom.
Borrell je istakao dvije ključne teme trodnevnog sastanka: potrebu za jedinstvenim pristupom Kini i rastuću zabrinutost oko Tajvana.
“Sve što se dogodi u Tajvanskom tjesnacu puno će nam značiti”, rekao je Borrell.
Visoki dužnosnik američkog State Departmenta također je rekao da će ministri vanjskih poslova G7 posvetiti veliki dio sastanka raspravi o “zajedničkom i usklađenom” pristupu Kini, odražavajući “kolektivnu zabrinutost zbog niza akcija koje Kina poduzima”.
Njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock, naglasila je važnost jedinstva.
“Kao demokratije, uspješni smo u sistematskom takmišenju s autokratskim silama kada naši partneri i prijatelji diljem svijeta imaju povjerenja u nas,” kazala je Baerbock.