Kategorija: Svijet

  • “Zna on istinu, nije budala”

    “Zna on istinu, nije budala”

    Bivši američki obaveštajac Skot Riter rekao je da šef Pentagona Lojd Ostin namerno ne govori o ključnom značaju bitke za Artjomovsk (Bahmut).

    “Lojd Ostin zna istinu, on nije budala”, rekao je Skot Riter u intervjuu novinaru Stivenu Gardneru.

    Ostinovi savetnici su vojni profesionalci visoke klase koji razumeju da ako bilo koja vojska ubaci 30 odsto borbeno spremnog osoblja u jednu bitku, onda je ovo odlučujuća bitka, možda i najvažnija u ovom sukobu, smatra Riter.

    “Ova bitka je mnogo veća po značaju nego što je Lojd Ostin u stanju da javno prizna”, zaključio je oficir.

    Rojters piše da su ukrajinske trupe bile prinuđene da se povuku sa određenih teritorija u Bahmutu, pošto je Rusija pokrenula novi napad uz intenzivnu artiljerijsku vatru u protekla dva dana.

  • Upozorenje: “Globalna ekonomija puca po šavovima”

    Upozorenje: “Globalna ekonomija puca po šavovima”

    Glavna tema ovogodišnjeg prolećnog sastanka MMF i Svetske banke može se sumirati u rečenici: “Globalna ekonomija puca po šavovima i treba je ponovo zaštititi”.

    Finansijski zvaničnici su preneli strašna upozorenja o rastućim dislokacijama u trgovini. Rat Rusije u Ukrajini izazvao je ogroman poremećaj u globalnoj trgovini. Tenzije između SAD i Kine su u porastu, kao i prepirke između SAD i EU oko industrije čiste energije, prenosi Blic.

    “Verujem da nije preterano reći da je skoro tri decenije nakon stvaranja [Svetske trgovinske organizacije] sistem trgovine na raskrsnici”, rekla je zamenica generalnog direktora STO Anabel Gonzales.

    To naglašava zašto je raspoloženje oko globalnog okupljanja opisano kao “haotično”, “nepovezano” i “nekako depresivno”. MMF je rekao da su izgledi za globalnu ekonomiju “anemični”, iako su ekonomski zvaničnici poput američke sekretarke finansija Dženet Jelen pokušavali da projektuju veći optimizam.

    Francuski predsednik Emanuel Makron podstakao je tenzije dok se vraćao iz Kine uoči sastanaka MMF-a, pozivajući Evropu da se odupre tome da postane “američki sledbenik” dok SAD izazivaju Peking.

    MMF je stavio opipljivu cenu na rastuće rascepe, procenjujući da bi svet mogao da izgubi trilione dolara buduće ekonomske proizvodnje ako se podeli na konkurentske geopolitičke blokove.

    Na terenu u Vašingtonu, ministri finansija i drugi globalni ekonomski zvaničnici pokušali su da ugase vatru protekcionizma i fragmentacije.

    Čak je i francuski ministar finansija Bruno Le Mer pokušao da malo počisti: “Ne vidim nikakvu kontradikciju između naše odlučnosti da budemo nezavisniji u nekim strateškim sektorima i naše saradnje sa SAD”.

    Britanski ministar finansija Džeremi Hant rekao je za Politiko na marginama sastanaka MMF-a da je “velika lekcija u poslednjih 100 godina” da Evropa i SAD mogu uspešno da brane demokratiju i slobodu kada budu zajedno.

    Hant je upozorio na protekcionizam — “što će značiti da će se svet vratiti u mračno doba” — i rekao da ne želi da ulazi u “trku za subvencije” sa SAD kada je reč o zelenim industrijama.

    Zamenica kanadskog premijera Kristija Frilend bacila se na “neoliberalnu formulu slobodne trgovine i niskih poreza na preduzeća”. Ali ona je ipak upozorila da bi “bila ogromna i istorijska greška reagovati na zloupotrebe globalnog trgovinskog sistema prihvatanjem autarkije”.

    “Ne treba zaboraviti da je trgovinska integracija pomogla svetu da postigne veliko smanjenje siromaštva [i] poboljšanje životnog standarda“, rekao je generalni direktor Svetske trgovinske organizacije Ngozi Okonjo-Ivela. “Znamo da nije uradio sve, da ima nekih problema, da su neki ljudi ostavljeni. Ali to moramo da popravimo i da ne odbacujemo sistem”.

    Potpredsednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis pozvao je na veće usklađivanje SAD i EU, umesto da sledi Makronovo vođstvo.

    “Naša izvanredna koordinacija o Ukrajini može i mora da se ponovi u drugim oblastima”, rekao je on. “Moramo učiniti da se naša politika i ekonomski planovi približavaju, a ne da se razilaze. To će povećati našu ekonomsku snagu”.

  • Gdje su hrvatski helikopteri?

    Gdje su hrvatski helikopteri?

    U informacijama iz Pentagona pominju se i hrvatski helikopteri koje su odlučili da poklone Ukrajini, a u Ministarstvu odbrane ne otkrivaju da li su stigli.

    Oni dodaju i da je to tajna.

    Ali sada je savetnik ukrajinskog ministra odbrane rekao za RTL da nijedan MI8, transportni helikopter sovjetske proizvodnje, iz Hrvatske još nije stigao u Ukrajinu.

    Jutarnji list i pojedini specijalizovani portali u svetu objavili su krajem februara da se 14 hrvatskih helikoptera Mi-8 priprema za slanje u Ukrajinu.

  • Amerika je lagala?

    Amerika je lagala?

    Čini se da su incidenti koji uključuju kineske balone u vazdušnom prostoru SAD-a češći nego što je američka vlada spremna da prizna javnosti.

    Obaveštajna služba već zna za najmanje četiri od njih, piše ekskluzivno Vašington post, otkrivajući dalje dokumente prikupljene u aferi zvanoj “Discord leaks”.

    Reč je o desetak visoko poverljivih dokumenata, namenjenih samo visokim vojnim i obaveštajnim rukovodiocima.

    Dokument koji je procurio, koji je proizvela Nacionalna geoprostorno-obaveštajna agencija (NGA), datiran je od 15. februara do 10 dana nakon što su vazduhoplovne snage oborile balon pod nazivom “Killeen-23” koji je bio opremljen mnoštvom senzora i antena dok je leteo iznad vojske bazi u Montani, gde je uskladišteno 150 interkontinentalnih balističkih projektila naoružanih nuklearnim bojevim glavama.

    Iz gomile dokumenata koji su navodno procurili na mreži u Discord sobi za ćaskanje Džeka Tešira, mladog pripadnika vazdušne nacionalne garde Masačusetsa, izgleda da iako znaju za kineske balone, obaveštajni zvaničnici još uvek ne znaju pravu sposobnost “Killeen-23”.

    Još dva kineska balona iz ranijih godina, nazvana Bulger-21 i Accardo-21, pominju se poimence u dokumentima. Jedan od njih je nadleteo udarnu grupu američkih nosača na Pacifiku, a drugi je od decembra 2021. do maja 2022. plovio oko sveta sofisticiranom tehnologijom nadzora.

    Iako se u dokumentu pominju ranije tajni incidenti “balona koji je preleteo udarnu grupu američkih nosača” i “balona koji se srušio u Južno kinesko more”, ostaje nejasno da li su to Bulger-21 i Accardo-21. Nema konkretnih informacija o datumima lansiranja.

    Džek Tešir je uhapšen zbog sumnje da je odavao informacije i dijelio dokumente u Discord sobi za ćaskanje sa krugom prijatelja.

    Verovatno na osnovu snimaka američkog špijunskog aviona U-2, analitičari obaveštajnih službi procenjuju da bi Killeen-23 mogao da generiše dovoljno snage za rad bilo koje tehnologije za nadzor i izviđanje. Imao je sofisticirane izviđačke sposobnosti, uključujući radar sa sintetičkim otvorom, SAR , koji može da vidi noću i prodire u oblake, gornji sloj zemlje i tanke materijale.

    SAR šalje mikrotalasne impulse na Zemlju radi kreiranja slika. Za razliku od tradicionalnih optičkih senzora, ovo omogućava SAR-u da vraća slike noću i prodire kroz oblake, dim, površinsko tlo, led i sneg. Takođe se pokazalo da SAR prodire u tanke materijale, uključujući cerade, otkrivajući predmete ispod. Balon je takođe imao paraboličnu antenu, senzore i solarne panele koji mogu da generišu do 10.000 vati energije.

    “Količina energije koju je kineski balon mogao da generiše bila je ogromna”, rekao je za Post Pol Birn, vanredni profesor na Vašingtonskom univerzitetu u Sent Luisu i stručnjak za daljinsko istraživanje.

    Ipak, SAR podaci ne bi se značajno razlikovali od satelitskih podataka, rekao je Birn, sugerišući da je balon verovatno nosio drugi sistem za snimanje, kao što je kamera. Baš kao što je Bulger-21 nosio “korisni teret za video zapise u punom pokretu koji se može zumirati”. Baloni nude “moćan način za sprovođenje” nadzora, rekao je Birn, jer mogu da dobiju podatke veće rezolucije i njihovo lansiranje je “tiše” od postavljanja satelita u svemir.

    Godinama su kineski vojni istraživači pisali o prednostima postavljanja SAR sposobnosti na vozila “blizu svemira”.

    Ostali tehnički detalji, osim onih koji su otkriveni na fotografijama, su misterija. Američka vlada je izvukla ostatke sa mesta pada balona u Atlantskom okeanu, ali je odbila da kaže koliko je tereta izvukla. U dokumentu se kaže da vlada nema “kolekciju slika dna Killeen-23 korisnog tereta za analizu za optički senzor”. Nedostatak detaljnih zaključaka o mogućnostima nadzora balona, piše Vašington Post, postavlja pitanja o odluci da se pusti da leti iznad Sjedinjenih Država pre nego što je oboren, što je Ministarstvo odbrane tada pravdalo kao priliku za prikupljanje dodatnih obaveštajnih podataka.

    Članak objavljen u zvaničnim novinama kineske vojske, PLA Daili, u septembru 2020. opisuje kako se vazdušni brodovi i baloni mogu napuniti radarskom i fotoelektričnom opremom za nadzor da bi se otkrili ciljevi za napad. Dokument NGA koji je procurio takođe sadrži sliku izbliza “neidentifikovane strukture” prečnika oko 0,75 metara koja viri iz vrha Kilina-23, čija je namena nejasna.

    Dokument takođe sadrži sliku koju je napravio Bulger-21 i koja izgleda da direktno povezuje takav balon sa Eagles Men Aviation Science and Technologi Group, jednom od šest kineskih kompanija koje su Sjedinjene Države sankcionisale u februaru zbog podrške programu špijunskih balona.

    Kina odbacuje optužbe za špijunažu, a incident sa balonom otkriven u februaru zaustavio je napore da se stabilizuju jako zategnuti odnosi između Kine i SAD, koje traže umerene opcije od obe zemlje. Pentagon i Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe odbili su da komentarišu.

    Curenje dokumenata klasifikovanih kao strogo poverljivo pokreće nova pitanja o unutrašnjoj bezbednosti Pentagona, piše Post.

    Američka vlada je u februaru obavestila Kongres o nekoliko prethodnih upada kineskih špijunskih balona u vazdušni prostor SAD, uključujući one u blizini Teksasa, Floride, Havaja i Guama. Ministarstvo odbrane odbilo je da komentariše prelet udarne grupe nosača.

    Pored incidenata sa kineskim balonima, dokumenti sadrže čitav niz poverljivih informacija, sada javno objavljenih u Vašington postu. Tako se saznaje da su prema oceni Odbrambene obaveštajne agencije “pregovori o okončanju sukoba u Ukrajini malo verovatni tokom 2023. godine”.

    Dosijei takođe uključuju obaveštajne sažetke razgovora na visokom nivou između svetskih lidera, kao i informacije o naprednoj satelitskoj tehnologiji koju koriste Sjedinjene Države za špijuniranje. Oni takođe navode obaveštajne podatke o saveznicima i protivnicima, uključujući Iran i Severnu Koreju, kao i Britaniju, Kanadu, Južnu Koreju i Izrael. Očekuje se da će takvo curenje imati dalekosežne implikacije za SAD i njihove saveznike. Šteta se još procenjuje.

  • Putin čestitao Uskrs: Ovo je njegova poruka

    Putin čestitao Uskrs: Ovo je njegova poruka

    Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je pravoslavnim hrišćanima i svim građanima Rusije Vaskrs – Svetlo Vaskrsenje Hristovo.”Na ovaj praznični dan, sa osećanjem dubokog zadovoljstva, želim da istaknem stvaralačku, istinski podvižničku delatnost Ruske pravoslavne crkve i drugih hrišćanskih konfesija, usmerenu na očuvanje našeg najbogatijeg istorijskog i kulturnog nasleđa, rešavanje ključnih društvenih problema, jačanje institucija porodice, vaspitanje mladih, harmonizaciju međureligijskih i međunacionalnih odnosa. Crkva je uvek bila zajedno sa narodom, delila sa njim radosti i nedaće. I danas se, pred ozbiljnim izazovima, aktivno uključuje u dela milosrđa i dobročinstva, pomažući ljudima da nađu snažnu duhovnu podršku”, navodi se u čestitki objavljenoj na sajtu Kremlja.”Predivni Vaskrs – praznik koji svi vole, daje vernicima nadu, podstiče na dobre misli i dela i služi za afirmaciju visokih moralnih ideala i vrednosti u društvu”, napisao je Putin.Putin je zajedno sa gradonačelnikom Moskve Sergejem Sobjanjinom prisustvovao ponoćnoj vaskršnjoj liturgiji u Hramu Hrista Spasitelja koju je služio patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril.

  • Eksplozije i paljba u glavnom gradu Sudana

    Eksplozije i paljba u glavnom gradu Sudana

    U glavnom gradu Sudana, Kartumu, od jutros neprestano odjekuju eksplozije i čuje se paljba nakon nekoliko dana napetosti između paravojnih snaga i vojske te države.

    Do sukoba dolazi pošto su tenzije između vojske i Snaga za brzu podršku (RSF) eskalirale što je dovelo do odlaganja potpisivanja sporazuma za ponovno pokretanje demokratizacije Sudana.

    Sporazum je trebalo da ponovo pokrene demokratsku tranziciju i vrati Sudan na status kvo prije puča u oktobru 2021. godine.

    RSF je jutros saopštio da je vojska Sudana napala njene snage u jednoj od vojnih baza u Južnom Kartumu, javlja AP.

    U saopštenju se navodi da je vojska napala bazu lakim i teškim oružjem. Vojska je saopštila da borci RSF-a pokušavaju da zauzmu vojni štab.

    “Borci Snaga za brzu podršku napali su nekoliko vojnih kampova u Kartumu i u drugim mjestima širom Sudana”, citirao je AFP brigadnog generala Nabila Abdallaha.

    Izgleda da je najproblematičnije pitanje kako u vladine trupe integrisati Snage za brzu podršku (RSF) koje se uglavnom sastoje od bivših policajaca.

    U pozadini je borba za vlast koja dijeli najviše lidere, generala Burhanea i njegovog zamjenika Mohameda Hamdanea Dagloa, poznatog kao “Hemeti”, šefa FSR-a.

    FSR kojeg čine pripadnici policije Džandžavida, optuženi za zločine tokom dugog i smrtonosnog rata započetog 2003. u Darfuru, na zapadu Sudana, optužen je da je bio umiješan i u suzbijanje pobune protiv diktatora Omara el Bešira krajem 2018. koja je kulminirala njegovim zbacivanjem s vlasti aprila 2019.

  • Zašto Amerikanci ratuju u Ukrajini?

    Zašto Amerikanci ratuju u Ukrajini?

    Republikanska predstavnica Merdžori Tejlor Grin zatražila je u pismu američkom ministru odbrane Lojdu Ostinu da se razjasne informacije iz procurelih dokumenata.

    U njima se navodi da je blizu stotinu pripadnika specijalnih snaga iz zemalja Zapada trenutno ”na terenu” u ratu u Ukrajini, među kojima i desetak Amerikanaca.

    Grin je ukazala na to da ‘Kongres nikada nije odobrio prisustvo vojske SAD u Ukrajini. Ocenila je da američko vojno prisustvo u Ukrajini pokazuje želju ameriičkog predsednika Džoa Bajdena “da proširi neprijateljstva između dve nuklearne sile”.

    Grin je naglasila da “odluka šefa Bele kuće da finansira proksi rat sa Rusijom” ne samo da sabotira sve mirovne inicijative, već i stavlja planetu na ivicu nuklearnog holokausta. Ona je pozvala američko Ministarstvo odbrane da razjasni zbog čega su američke specijalne snage i vojni savetnici otišli ​​u ratnu zonu u Ukrajini.

  • Rusi udarili na Slavjansk

    Rusi udarili na Slavjansk

    Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na grad Slavjansk, na istoku Ukrajine, povećan je na 11, saopštili su danas zvaničnici.

    U napadu je u petak ranjena još 21 osoba, prenosi Rojters.

    Službe hitne pomoći u istočnoj Donjeckoj oblasti saopštile su da je među poginulima i dvogodišnje dete. Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko izjavio je ranije nacionalnoj televiziji da je ispaljeno sedam ruskih raketa S-300.

    Kirilenko je saopštio da je pogođeno najmanje sedam lokacija u Slavjansku, zapadno od grada Bahmuta, gde se vode najteže borbe između ukrajinskih i ruskih snaga.

  • “Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj”

    “Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj”

    Jevgenij Prigožin je rekao da bi proglašenje završetka “vojne operacije” i zadržavanje fokusa na područjima koja su okupirana bili idealni za tu zemlju.”Vladimire, naš zadatak je gotov, vreme je da proglasimo kraj. Za vlasti (Ruske Federacije) i za društvo u celini potrebno je da se stavi neka vrsta tačke na specijalnu vojnu operaciju. Idealna opcija je da se objavi završetak specijalne vojne operacije i da se sve obaveste da je Rusija postigla rezultate koje je planirala, a mi smo ih u nekom smislu zaista i postigli. Uništili smo ogroman broj vojnika Oružanih snaga Ukrajine i možemo sami sebi da objavimo da je naš zadatak izvršen”, rekao je vođa ruske plaćeničke grupe Vagner Prigožin, a citat je preveo portal Ukrainska pravda.

    Kako je kazao, teoretski, Rusija je to već postigla uništavanjem velikog dela aktivnog muškog stanovništva Ukrajine i zastrašivanjem drugog njegovog dela koji je pobegao u Evropu.

    “Rusija je odsekla Azovsko more i veliki deo Crnog mora, zauzela veliki doo teritorija Ukrajine i stvorila kopneni koridor do Krima”, dodao je.

    Istakao je da je protiv bilo kakavih pregovora s Ukrajinom.

  • Kina odbila dozvoliti službenu posjetu Blinkenu

    Kina odbila dozvoliti službenu posjetu Blinkenu

    Kina je odbila dozvoliti posjetu američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu, uz obrazloženje da zvanični Peking nije spreman ponovo organizirati dolazak Blinkena nakon što je šef američke diplomatije u februaru naglo otkazao posjetu Kini.

    Blinken je ranije ove sedmice izjavio da će posjeta Kini biti upriličena “kada se za to budu stekli uvjeti” i dodao da cilj nije ni obuzdavanje Kine, ni uključivanje u novi hladni rat.

    Kako piše Financial Times (FT), kineski zvaničnici zabrinuti su da bi administracija američkog predsjednika Joea Bidena mogla objaviti izvještaj Federalnog istražnog biroa (FBI) o oborenom kineskom balonu, s fizičkim dokazima, i da bi nalazi mogli biti objavljeni tokom Blinkenove posjete Kini.

    FBI i Vijeće za nacionalnu sigurnost odbili su saopćiti da li će rezultati istrage biti objavljeni.

    Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang pokrenuo je to pitanje pred Amerikancima koji su prošlog mjeseca prisustvovali Kineskom razvojnom forumu u Pekingu, potvrdile su tri osobe upoznate s događajem.

    Qin je opisao istragu FBI-ja kao još jedan problem koji otežava stabilizaciju američko-kineskih odnosa.

    To pitanje izazvalo je podjele unutar Bidenove administracije, pri čemu se neki zvaničnici zalažu da bude skinuta oznaka tajnosti sa dokaza i omogućeno njihovo javno objavljivanje, kako bi se dokazalo da je balon vršio izviđanje, navodi FT.

    Američki Kongres će vjerovatno zatražiti da budu objavljeni rezultati istrage koju je proveo FBI.

    Međutim, druga struja u američkoj administraciji tvrdi da bi objavljivanje informacija poremetilo napore da se ponovo pokrene preko potreban angažman na visokom nivou između Washingtona i Pekinga, u trenutku kada su odnosi dvije zemlje na najnižem nivou od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1979. godine.