VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Britanski ministar za migracije odlučan “Albancima treba zabraniti da traže azil”

    Britanski ministar za migracije odlučan “Albancima treba zabraniti da traže azil”

    Britanski ministar za emigraciju Robert Jenrick rekao je da bi trebalo zabraniti Albancima da traže azil u ovoj zemlji jer dolaze iz sigurne zemlje.

    Dženrick je rekao da takve osobe treba “isključiti iz prava na traženje azila” jer dolaze iz “demonstrirano sigurne” zemlje. Dodao je da su trenutni nivoi migracije u Britaniji “neodrživi”, piše Skaj Njuz.

    Mediji u Britaniji prenose da je ministarka unutrašnjih poslova Suela Brejverman pozvala premijera Rišija Sunaka da podrži planove da se svaki ilegalni migrant po dolasku u zemlju pritvori.

    Vlada je pod intenzivnim pritiskom konzervativnih poslanika da se uhvati u koštac s problemom trgovaca ljudima koji koriste male čamce za prevoz migranata preko Lamanša.

    Albanci čine preko trećine od 33.000 migranata koji su tim putem stigli u prvih devet mjeseci ove godine, Dženrik je rekao da su oni sada “prioritet broj jedan”.

    Prošle sedmice Sunak je održao prve razgovore sa albanskim premijerom Edijem Ramom u kojima su se dogovorili da zatvore “rupe” u sprečavanju brzog povratka neuspjelih tražilaca azila.

    Rama je kazao da Velika Britanija treba da prestane da krivi Albance za migrantsku krizu i da treba da prestane da koristi albanske imigrante kao izgovor za neuspješnu politiku.

    – Albanija je dokazano sigurna zemlja. Vrlo je teško shvatiti kako bi Albanac mogao uspješno zatražiti azil ovdje u Britaniji – rekao je Dženrik.

    – Imamo sporazum o povratku koji je potpisan prije godinu dana, a hiljadu Albanaca se već vratilo. Gledamo šta možemo tamo da uradimo. Također pratimo diplomatske kanale – dodao je.

    Dženrik je upozorio da će ilegalna migracija vjerovatno biti problem u “mnogim godinama koje dolaze” i rekao da su se ministri složili da je ukupni nivo ljudi koji ulaze u zemlju previsok.

  • EU objavila odluku o limitu cijene nafte

    EU objavila odluku o limitu cijene nafte

    vropska unija objavila je u službenom glasniku odluku o uvođenju gornje granice cijene ruske nafte.
    „Zabranjeno je, direktno ili indirektno, pružati tehničku pomoć, posredničke usluge i finansiranje ili finansijsku pomoć u vezi sa trgovinom, posredovanjem ili transportom, uključujući i pretovar sa broda na brod trećim zemljama sirove nafte ili naftnih proizvoda koji potiču iz Rusije ili su izvezeni iz Rusije“, navodi se u dokumentu.

    Iz tabele u prilogu proizilazi da je cena po barelu ustanovljena na 60 dolara.

    Ove nedjelje su se zemlje EU, a zatim G7 i Australija, dogovorile da ograniče cijenu nafte iz Rusije.

    Ovo ograničenje odnosi se na pomorski transport i stupiće na snagu 5. decembra za sirovu naftu, a 5. februara za naftne derivate. U budućnosti se očekuje da se gornja granica cena redovno revidira.

    Komentarišući ovu inicijativu, predsednik Vladimir Putin je istakao da Rusija neće ništa isporučivati u inostranstvo na štetu svojih interesa. Zamjenik premijera Aleksandar Novak je, sa svoje strane, dodao da Moskva neće izvoziti naftu u zemlje koje ustanove limit na cijenu, ni po 60 dolara po barelu, ni po bilo kojoj drugoj cijeni. Prema njegovim riječima, Rusija će raditi sa onima koji su spremni da sarađuju po tržišnim uslovima.

  • Tramp pozvao na ukidanje američkog Ustava

    Tramp pozvao na ukidanje američkog Ustava

    Bivši američki predsjednik Donald Trump pozvao je na ukidanje američkog Ustava kako bi se preokrenuli rezultati predsjedničkih izbora 2020. godine, odnosno kako bi bio vraćen u Bijelu kuću na funkciju predsjednika.

    • Treba li odbaciti rezultate predsjedničkih izbora 2020. i proglasiti pravog pobjednika ili održati nove izbore? Velika prevara ovog tipa i veličine omogućava ukidanje svih pravila i regulacija, čak i onih koja se nalaze u Ustavu – objavio je Trump na društvenoj mreži “Društvena istina”.

    On je optužio velike tehnološke kompanije za saradnju sa Demokratskom strankom.

    • Osnivači Amerike nisu željeli i ne bi odobrili lažne izbore – napisao je Tramp, objavio je Si-En-En.

    Trampova objavila stiže nakon objave internih mejlova Tvitera koji pokazuju da se u toj kompaniji raspravljalo o tome treba li na toj društvenoj mreži dozvoliti objavu teksta “Njujork posta” o materijalima nađenima na laptopu Hantera Bajdena, sina američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

  • Strani plaćenici će završiti rat?

    Strani plaćenici će završiti rat?

    Ruska vojska regrutuje bivše avganistanske špijune koje su Britanci obučavali da joj pomognu na bojnom polju u Ukrajini, piše The Telegraph.

    Rusi im nude novčane nagrade od 10.000 američkih dolara i mesečne plate, a njihove porodice domove i obezbeđenje u Rusiji.

    Mnogi bivši pripadnici avganistanske Uprave za nacionalnu bezbednost (NDS) prihvatili su ove ponude jer smatraju da su Velika Britanija i druge zapadne zemlje za koje su radili tokom rata u Avganistanu propale i zaboravile ih.

    Bivši oficir NDS-a Hamid (pseudonim) sarađivao je sa britanskim specijalnim snagama u protivterorističkim operacijama protiv Talibana i DAEŠ-a. Hamid je za Telegraf rekao da je britanska vojska dala uputstva i mete oficirima NDS-a i da su oni potom izvršili te zadatke.

    “Rusija pokušava da regrutuje bivše avganistanske vojne zvaničnike da ih pošalje u Ukrajinu. Nemate pojma šta to znači. Ovaj plan je izuzetno opasan jer su to neki od najbolje obučenih zvaničnika na svetu”, rekao je Hamid.

    Oko 270 bivših oficira NDS-a napustilo je Avganistan zajedno sa svojim porodicama u septembru.

    Hamid je rekao da su službenicima ponuđene mesečne plate od 1.500 do 2.000 dolara i da su za svako dete mlađe od 18 godina dobijali po 3.000 dolara.

    Pored toga, dobili su i rusko državljanstvo.

    Britanska vlada je preko svojih programa pomoći Avganistanima prebacila u Veliku Britaniju više od 20 hiljada ljudi.

    Međutim, mnogi Avganistanci koji tvrde da su sarađivali sa britanskom vladom u Avganistanu kažu da ih je London zaboravio i da su dosta dugo čekali na odluke o preseljenju.

    Hamid je za Telegraf pokazao memorandum koji je potpisao bivši zamenik vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu, u kome je pisalo da je zaista sarađivao sa NATO trupama i britanskim specijalnim snagama i da su njegov život i životi članova njegove porodice u opasnosti kao rezultat.

    Oficiri NDS-a prošli su deo obuke zapadnih obaveštajnih agencija.

    Talibani su ih prezirali i ubili i mučili mnoge oficire NDS nakon preuzimanja vlasti u Avganistanu.

    Hamid je rekao da su mnogi oficiri NDS-a iskoristili dogovor između Moskve i Talibana koji im je omogućio da spasu svoje živote i pobegnu iz zemlje. Oni koji su izbegli i njihove porodice verovatno se nikada neće moći vratiti u domovinu.

    Prema Hamidovim rečima, ruski zvaničnici u ambasadi u Kabulu ocenjuju oficire koji žele da napuste zemlju i odu u Rusiju.

    “Gledaju kakvu ste obuku dobili i gde najbolje možete da im pomognete. Specijalne snage dobijaju jedan zadatak, a obaveštajci drugi”, rekao je Hamid i pozvao Veliku Britaniju da ubrza proces prijema bivših avganistanskih vojnih zvaničnika. da ih Rusi ne uzmu pod svoje.

  • Zelenski: “60 dolara? Povoljno za terorističku državu”

    Zelenski: “60 dolara? Povoljno za terorističku državu”

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prokomentarisao je odluku zapadnih zemalja da ograniče cenu ruske nafte na 60 dolara.

    Rekao je da ograničavanje cene do 60 dolara za rusku naftu koja se prevozi morskim putem, koju su dogovorile G7 i Australija, nije ozbiljna i da će učiniti malo da odvrati Rusiju od vođenja rata u Ukrajini.”To se ne može nazvati ozbiljnom odlukom, postavljanje takve granice je prilično povoljno za budžet terorističke države”, rekao je Zelenski u video obraćanju, preneo je Rojters.

    On je istakao da je samo pitanje vremena kada će morati da se upotrebe snažnija sredstva.

    Zelenski je rekao i da je svet pokazao slabost postavljajući gornju granicu na 60 dolara, što će, kako je rekao, povećati ruski budžet za 100 milijardi dolara godišnje.

    “Ovaj novac će…ići ka daljoj destabilizaciji upravo onih zemalja koje sada pokušavaju da izbegnu ozbiljne odluke“, rekao je on.

    Mera ograničenja cene ima za cilj da smanji prihod Rusije od prodaje nafte, ali i da spreči skok globalnih cena, navodi Rojters.

  • Vojska napadnuta: Počeo sukob

    Vojska napadnuta: Počeo sukob

    Azerbejdžansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je rano jutros došlo do napada na pozicije azerbejdžanske vojske na granici sa Jermenijom.

    “Rano jutros, jednice jermenske vojske otvorile su vatru na pozicije azerbejdžanske vojske u okrugu Kalbadžar”, navodi se u saopštenju azerbejdžanskog ministarstva odbrane, preneo je TASS.

    Navodi se i da su azerbejdžanske jedinice, koje su stacionirane u tom području, “preduzele adekvatne uzvratne mere”.

  • Bjelorusija spremna da ispuni svoje obaveze prema Rusiji

    Bjelorusija spremna da ispuni svoje obaveze prema Rusiji

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je njegova zemlja spremna da ispuni svoje obaveze prema postojećim sporazumima sa Rusijom.
    “Ukratko, Bjelorusi će učiniti sve što su obavezni da urade prema otvorenom i stvarnom sporazumu sa Rusijom. Ne sumnjajte u to”, rekao je Lukašenko, a prenosi bjeloruska državna novinska agencija Belta.

    Lukašenko je pohvalio solidarnost među ruskim i bjeloruskim trupama, navodeći da su se uvježbavale “kao jedna vojska” tokom vježbe borbene gotovosti zajedničke regionalne vojne grupe.

    Predsjednik Bjelorusije se tokom dana sastao sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, koji je doputovao u Minsk kako bi razgovarao sa bjeloruskim kolegom Viktorom Hreninom o bilateralnoj vojnoj saradnji.

    “Mislim da vas je bjeloruski ministar odbrane već obavijestio o situaciji u Bjelorusiji, o obuci i borbenoj koordinaciji bjeloruskih i ruskih trupa koje su stacionirane u Bjelorusiji”, rekao je Lukašenko tokom susreta sa Šojguom.

    On kaže da je Bjelorusija to shvatila ozbiljno.

    “I naši oficiri i vaši oficiri obučavaju trupe. Obučavaju se i bjeloruski i ruski oficiri”, rekao je Lukašenko i dodao da će moći da odbiju svaku moguću agresiju.

    Bjeloruski predsjednik je istakao da sve teče u skladu sa njegovim dogovorom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Šefovi odbrane Rusije i Bjelorusije potpisali su protokol bilateralnog sporazuma o zajedničkom pružanju regionalne bezbjednosti iz 1997. godine.

    Lukašenko je rekao ranije da su se Minsk i Moskva dogovorili o razmještanju zajedničke vojne grupe pošto je bezbjednosna situacija opadala na zapadnoj granici nadnacionalne unije između Bjelorusije i Rusije osnovane 2000. godine.

  • Ruski odgovor na sankcije: Evropa će odsad živjeti bez naše nafte

    Ruski odgovor na sankcije: Evropa će odsad živjeti bez naše nafte

    Rusija je odbacila uvođenje zapadnog ograničenja cijena na izvoznu cijenu svoje nafte, poručivši da će “Europa sad živjeti bez ruske nafte”.

    Podsjetimo, ranije smo objavili kako se skupina G7, koja okuplja najmoćnije ekonomije svijeta, zajedno s Australijom i Europskom unijom dogovorila o uvođenju ograničenja cijene od 60 američkih dolara po barelu ruske nafte.

    Radi se o potezu zapadnih zemalja koje žele spriječiti eksploziju cijena, ali i uskratiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu sredstva koja su mu potreba za financiranje rata u Ukrajini. Ograničenje cijena danas je komentirao i Putinov glasnogovornik Dmitri Peskov kazavši kako ga Moskva “neće prihvatiti”, javlja ruska prorežimska agencija RIA.

  • Putin će posjetiti Donbas

    Putin će posjetiti Donbas

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin posjetiće u dogledno vrijeme Donbas, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “To će se sigurno dogoditi u dogledno vrijeme jer je Donbas dio Ruske Federacije“, istakao je Peskov odgovarajući na pitanje novinara.

    Donjecka Narodna Republika (DNR) i Luganska Narodna Republika (LNR), kao i Hersonska i Zaporoška oblast, održale su krajem septembra referendume na kojima je većina birača odlučila da se te ukrajinske oblasti pridruže Rusiji, a predjsednik Putin potpisao je zakone o primanju tih regiona u sastav Ruske Federacije, podsjeća TASS.

  • Rusi razotkriveni? U tajnosti okupljali “flotu iz sjene”

    Rusi razotkriveni? U tajnosti okupljali “flotu iz sjene”

    Rusija je ove godine tajno nabavila 100 tankera kao odgovor na naftne sankcije koje je Zapad uveo Moskvi.

    To je objavio Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore i analitičare iz brodarske industrije, prenosi Indeks.

    Procenjuje se da je Moskva, koja se u velikoj meri oslanja na tankere za transport svoje sirove nafte, nabavila više od 100 tankera direktnim ili indirektnim kupovinama. Energetski konsultanti kompanije Ristad kažu da je Rusija ove godine nabavila 103 tankera, delom kroz direktnu kupovinu, a delom kroz preraspodelu brodova koje koriste Iran i Venecuela, dve zemlje koje su takođe pod zapadnim sankcijama.

    “Flota iz sjene”

    Želja Kremlja da organizuje ono što industrija transporta nafte naziva “ruskom flotom u senci” pokušaj je da se zaobiđu nova međunarodna ograničenja na rusku naftu. Ona uključuju zabranu EU na uvoz ruske nafte koja stupa na snagu u ponedeljak, ali i novo globalno ograničenje cene ruskog gasa od 60 dolara po barelu, koje je EU podržala u petak i deo je šire inicijative G7 grupe, koja okuplja najmoćnije ekonomije sveta.

    Trgovci su za FT rekli da će ruska “flota u senci” smanjiti uticaj takvih mera, ali ga neće u potpunosti eliminisati. Kaznene mere EU i G7 imaju za cilj da odseku Moskvu od globalne flote tankera, jer je osiguravajućim kompanijama kao što je Lojd iz Londona zabranjeno da osiguravaju tankere koji prevoze rusku naftu, bez obzira na odredište, osim ako se ne prodaje po šemi ograničenih cena.

    Međutim, Rusija je pre izvesnog vremena već rekla da neće prodavati naftu nijednoj zemlji koja primenjuje ograničenje cena, što znači da bi mogla da odbije da prodaje naftu pod uslovima koje je postavio Zapad. Umesto toga, planira da koristi svoju novu flotu za snabdevanje naftom u zemlje poput Indije, Kine i Turske, koje su postale veliki kupci ruske nafte pošto Evropa smanjuje uvoz.

    “Veliki broj ovih tankera pojavio se u Rusiji”

    Reč je o brodovima starim između 12 i 15 godina, za koje se očekivalo da će u narednim godinama završiti u brodogradilištu, rekao je za FT Anop Sing, šef londonske brodarske kompanije Braemar. “To su kupci sa kojima mi, kao neko ko se dugo bavi ovim poslom, nismo upoznati. Uvereni smo da je većina ovih brodova kupljena za potrebe Rusije”, dodao je on.

    “Broj tankera koji su Rusiji potrebni da transportuje svu svoju naftu je ogroman“, rekao je Kreg Kenedi, stručnjak za rusku naftu u Dejvis centru Univerziteta Harvard. “Videli smo veliki broj prodaja neimenovanim kupcima poslednjih meseci, a poslednjih nedelja se veliki broj ovih tankera pojavio se u Rusiji kako bi preuzeo svoj prvi teret sirove nafte“, dodao je on.

    Grupa zemalja G7 i Australija saopštile su da su se dogovorile o ograničenju cene ruske nafte na 60 dolara po barelu nakon što su članice Evropske unije savladale otpor Poljske i ranije postigle politički sporazum.