Kategorija: Svijet

  • Fon der Lejen: Stav Pekinga o ratu u Ukrajini odlučujući faktor za odnose EU-Kina

    Fon der Lejen: Stav Pekinga o ratu u Ukrajini odlučujući faktor za odnose EU-Kina

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen izjavila je danas da će stav Kine prema ratu u Ukrajini biti “odlučujući faktor za odnose EU i Kine”.

    Kina, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN, imala je odgovornost da odigra konstruktivnu ulogu u unapređenju mira zasnovano na teritorijalnom integritetu Ukrajine, uz povlačenje ruskih snaga, rekla je predsjednica EK.

    “Bilo koji mirovni plan koji bi učvrstio ruske aneksije jednostavno nije održiv plan”, rekla je Fon der Lejen u govoru u Briselu pred put u Peking, prenio je Rojters.

    Ona je kazala da će “odlučujući faktor za nastavak odnosa EU-Kina biti kako Kina nastavlja da se ophodi prema Putinovom ratu”.

  • Džinovski ciklon sa Atlantika juri prema Evropi

    Džinovski ciklon sa Atlantika juri prema Evropi

    ​U ovom času veoma snažan, džinovski ciklon nalazi se iznad Atlantskog okeana.

    Ciklon je simetričnog oblika i ima izgled pravog školskog primjera.

    Na satelitskom snimku ciklon ima oblik nalik uraganu i tropskim ciklonima, ali dobra vijest je da je riječ o vantropskom ciklonu, uobičajenom za Evropu, naše područje i umjerene geografske širine.

    Centar ciklona nalazi se nedelako od jugozapada Britanskih ostrva i zapadno od Francuske i uslovljava orkanske vjetrove od preko 120 km/h, jake kiše i višemetarske talase.

    Ciklon će se u naredna 24 sata premještati prema zapadnoj Evropi i donijeti pljuskove sa grmljavinom i oluje zapadnoj Evropi, a potom će se tokom vikenda centar ciklona premještati preko centralne Evrope, prenosi b92.

  • Blinken prozvao Dodika

    Blinken prozvao Dodika

    Entoni Blinken, američki državni sekretar, je na Twitteru komentarisao situaciju u BiH i spomenuo Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

    “Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. Stejt department, kojeg zastupa ambasador Majkl Marfi, nastavlja da se zalaže za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju”, napisao je Blinken.

  • Zelenski pozvao kineskog predsjednika da posjeti Kijev

    Zelenski pozvao kineskog predsjednika da posjeti Kijev

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je u utorak da bi Rusija mogla početi graditi međunarodnu podršku za dogovor koji bi od Ukrajine mogao učiniti neprihvatljive kompromise, osim ako njegova nacija ne dobije dugotrajnu bitku u ključnom istočnom gradu Bahmutu. Takođe je pozvao čelnika Kine, Si Đinpinga, koji je dugo bio na strani Rusije, u posjetu.

    Kad bi Bakhmut pao u ruke ruskih snaga, njihov bi predsjednik Vladimir Putin “prodao ovu pobjedu Zapadu, svom društvu, Kini, Iranu”, rekao je Zelenski u ekskluzivnom intervjuu za “Associated Press”.

    “Ako osjeti malo krvi – nanjuši da smo slabi – guraće, gurati, gurati”, rekao je Zelenski na engleskom, koji je koristio u gotovo cijelom intervjuu.

    Čelnik je razgovarao s “AP-om” u vozu koji ga prevozi preko Ukrajine, do gradova u blizini nekih od najžešćih borbi i drugih gdje su snage njegove zemlje. “AP” je prva novinska kuća koja je intenzivno putovala sa Zelenskim od početka sukoba prije nešto više od godinu dana.

    Ukrajinske snage zadržale su svoj glavni grad Kijev.

    Međunarodna zajednica uveliko se okupila oko Ukrajine nakon početka ruske specijalne vojne akcije 24. februara 2022. Posljednjih mjeseci, parada svjetskih čelnika posjetila je Zelenskog u Ukrajini, a većina je putovala vozovima sličnim onima koje predsjednik koristi za kruženje zemljom.

    U svom intervjuu za “AP”, Zelenski je uputio poziv u Ukrajinu jednom značajnom i strateški važnom čelniku koji nije putovao – kineskom predsjedniku Si Đinpingu.

    “Spremni smo ga vidjeti ovdje. Želim razgovarati s njim. Imao sam kontakt s njim prije punog rata. Ali tokom cijele ove godine, više od jedne godine, nisam imao kontakt”, rekao je Zelenski o Siju, prenosi “Global News”.

  • Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto razgovarao je telefonom sa zamenikom premijera Rusije Aleksandrom Novakom.

    Razgovarali su o pošiljkama gasa i nafte, kao i o saradnji dve zemlje u oblasti nuklearne energije.

    Novak je potvrdio da će Rusija uprkos međunarodnim sankcijama moći da obavi radove održavanja na gasovodu Turski tok, navodi se u saopštenju Sijarta, prenosi Rojters.

    “Snabdevanje Mađarske gasom će se nastaviti bez ikakvih prekida”, ističe se u saopštenju.

    Sijarto je ponovio da će Mađarska blokirati bilo kakve EU sankcije Rusiji vezane za nuklearnu energiju i informisao Novaka da Budimpešta pregovara sa francuskom kompanijom Framatom o povećanju učešća ove kompanije u proširenju mađarske nuklearne elektrane Pakš.

    Ruski Rosatom u mađarskoj nuklearnoj elektrani Pakš gradi dva nova nuklearna reaktora sovjetskog tipa VVER (voda-voda), od kojih svaki ima kapacitet 1,2 gigavata, podseća britanska agencija.

    U nuklearnoj elekrani Pakš trenutno postoje četiri reaktora.

    Prema podacima sa sajta bugarske kompanije za transport gasa Bulgartransgaz, gasovod Turski tok će biti zaustavljen između 5. i 12. juna zbog radova na održavanju.

    Mađarska iz Rusije dobija 4,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, najviše preko gasovoda Turski tok, koji prolazi kroz Bugarsku i Srbiju.

  • Čistači u Parizu okončali štrajk

    Čistači u Parizu okončali štrajk

    Radnike komunalnih službi u Parizu, koji su danas prekinuli štrajk, čeka ogroman posao uklanjanja gomila smeća, nagomilanog tokom višesedmične obustave rada, javlja AP, dodajući da se čini da protesti širom Francuske protiv kontroverznog zakona o penzijama jenjavaju.

    Brda od 10.000 tona đubreta po ulicama francuske prestonice – navodno jednake težini Ajfelove kule – postale su upečatljiv vizuelni simbol protivljenja zakonu predsjednika Emanuela Makrona, kojim se starosna granica za penzionisanje podiže sa 62 na 64 godine.

    Ekipe za čišćenje krenule su danas sa sakupljanjem smeća sa ulica preostalog od protesta prethodnog dana.

    Sindikat CGT, koji predstavlja komunalne radnike, saopštio je da je tronedjeljni štrajk završen u srijedu. Oni će se pridružiti radnicima koji su ranije bili angažovani silom zakona da im pomognu u čišćenju grada.

    “Dobro je što se smeće sakuplja. Veoma je nehigijenski, a neki stanovnici već imaju problema sa pacovima i miševima. Može biti opasno ako se ostavi predugo”, rekao je umjetnik Gil Franko (73).

    Sve manji broj demonstranata neki vide kao početak kraja protesta protiv zakona o penzijama.

    “Ljudi su se umorili od toga. Bilo je previše nasilja. Pariz je u haosu i želim da nastavim normalan život”, rekla je Parižanka Amandin Betu (32), dok je kupovala svoj jutarnji kroasan u okrugu Mare. Ona je dodala da je “dobra stvar” što se smeće čisti sa ulica.

    Protesti u utorak u Parizu doveli su do desetina hapšenja i izbijanja nasilja, iako je u njima širom zemlje učestvovalo znatno manje ljudi.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova procjenjuje da je broj demonstranata širom Francuske iznosio 740.000, što je manje u odnosu na više od milion prije pet dana, kada su na taj način izrazili svoj bijes zbog Makronove odluke da se sporni zakon provuče kroz parlament bez glasanja.

    Za sindikate, međutim, otpor tom zakonu još nije gotov, pošto su jedanaesti dan protestne akcije zakazali za 6. april, dodaje AP.

  • Ultimatum monasima Kijevsko-pečerske lavre ističe

    Ultimatum monasima Kijevsko-pečerske lavre ističe

    Na stotine vjernika okupilo se od ranog jutra na molitvi u Kijevsko-pečerskoj lavri koju, prema odluci vlasti u Kijevu, monasi kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve treba danas da napuste.

    Kijevsko-pečerska lavra u ovom trenutku: od ranog jutra na stotine vjernika Ukrajinske pravoslavne crkve okupilo se na molitvi – navodi se u poruci UPC na Telegramu.

    Podsjećanja radi, Nacionalni istorijski spomenik “Kijevsko-pečerska lavra” naložio je monasima kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) da napuste manastir do 29. marta. Kako je saopšteno, od ovog datuma prestaje da važi ugovor o zakupu zaključen 2013. godine, pa monasi moraju da napuste sve prostorije koje su im predate.

    Namjesnik manastira mitropolit Pavel (Lebed) u video-obraćanju ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom poručio je da monasi odbijaju da se isele. Mitropolit zaporoško-melitopoljski Luka objavio je štrajk glađu povodom progona monaha iz Lavre.

    Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril izjavio da je nalog vlasti monasima da napuste lavru “monstruozan čin”. I papa Franja je izrazio zabrinutost zbog situacije sa Kijevsko-pečerskom lavrom, te je pozvao “!strane koje su uključene u rat da poštuju sveta mjesta”.

    Podršku Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi izrazio je i patrijarh antiohijski i cijelog Istoka Јovan X, dok je katolikos-patrijarh cijle Gruzije Ilija II uputio pismo carigradskom patrijarhu Vartolomeju u kojem ga je zamolio da “pomogne u ublažavanju tenzija” u cilju “stvaranja uslova za miran suživot crkava i međusobnog zbližavanja”.

    Sinod Bjeloruske pravoslavne crkve pozvao je svjetsku zajednicu da aktivno stane u zaštitu kanonskog pravoslavlja u Ukrajini, a protiv progona UPC i Kijevsko-pečerske lavre su i druge pravoslavne crkve, uključujući SPC.

  • SAD i Rusija neće više dijeliti podatke o nuklearnom oružju

    SAD i Rusija neće više dijeliti podatke o nuklearnom oružju

    Sjedinjene Američke Države i Rusija prestale su dijeliti dvogodišnje podatke o nuklearnom oružju u skladu sa propalim sporazumom o novom STARTu, posljednjem dogovoru o kontroli naoružanja između dvije zemlje.

    Zvaničnici Bijele kuće, Pentagona i State Departmenta rekli su da su SAD ponudile da nastave pružati ove informacije Rusiji čak i nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin suspendovao učešće Rusije u sporazumu prošlog mjeseca, ali je Moskva obavijestila Vašington da neće dijeliti vlastite podatke.

    “Zbog ruskog nepoštovanja ovih obaveza prema sporazumu, Sjedinjene Američke Države neće pružati ni svoju razmjenu podataka na dvije godine Rusiji, kako bi ohrabrile Rusiju da se vrati poštovanju sporazuma”, rekao je novinarima portparol State Departmenta Vedant Patel.

    Bijela kuća, koja je ranije optužila Rusiju za višestruko kršenje sporazuma, rekla je da je rusko odbijanje da se povinuje “pravno nevažeće” i da je odluka da zadrži nuklearne podatke još jedno kršenje.

    Uprkos tome što je produžen ubrzo nakon što je predsjednik Džo Bajden preuzeo dužnost u januaru 2021., Novi START je bio ozbiljno testiran ruskim ratom u Ukrajini.

    Sporazum, koji su tadašnji predsjednici Barak Obama i Dmitrij Medvedev potpisali 2010. godine, ograničava svaku zemlju na najviše 1.550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava i 700 raspoređenih projektila i bombardera. Sporazum predviđa sveobuhvatne inspekcije na licu mjesta kako bi se provjerila usklađenost.

    Inspekcije su mirovale od 2020. godine zbog pandemije koronavirusa. Razgovori o njihovom obnavljanju trebali su se voditi u novembru 2022., ali ih je Rusija naglo prekinula, navodeći kao razlog podršku SAD Ukrajini. U februaru je Rusija formalno suspendovala svoje učešće u sporazumu.

  • Zelenski: Padne li Bahmut, Rusija je pobijedila

    Zelenski: Padne li Bahmut, Rusija je pobijedila

    Bahmut je u središtu višemjesečnih borbi u istočnoj Ukrajini, a i Rusija i Ukrajina tvrde da su drugoj strani nanijele ogromne gubitke. Uprkos tome što neki vojni analitičari sugerišu da je grad strateški beznačajan, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da bi ga poraz u tom gradu mogao natjerati na kompromise s Vladimirom Putinom.

    Rekao je da bi gubitak Bahmuta učinio da se “naše društvo osjeća umorno”, dok bi Rusiji omogućio da “proda ovu pobjedu Zapadu, svom društvu, Kini, Iranu”. “Ako osjeti malo krvi – nanjuši da smo slabi – Putin će pritiskati, pritiskati i pritiskati”, rekao je Zelenski.

    “Naše društvo će se osjećati umorno”, rekao je. “Naše društvo će me natjerati da napravim kompromis s njim”, rekao je Zelenski.

  • “Putinov cilj je da izbriše identitet Ukrajine”

    “Putinov cilj je da izbriše identitet Ukrajine”

    Entoni Blinken izjavio je da je cilj Vladimira Putina je da izbriše identitet Ukrajine kao nezavisne, suverene nacije i apsorbuje ga u Rusiju.

    “Ovaj rat je napad ne samo na Ukrajinu, već i na međunarodni poredak zasnovan na pravilima koji nastoji da odbrani međunarodni mir i stabilnost i da podrži, prema Povelji Ujedinjenih nacija, “jednaka prava muškaraca i žena i velikih i malih naroda”, istakao je Blinken na virtuelnoj panel sesiji na temu “Pravedan i trajni mir u Ukrajini”, uoči sutrašnjeg otvaranja drugog Samita za demokratiju.

    On je podsetio da žrtve ruske agresije nisu samo Ukrajinci već ljudi širom sveta, navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

    “Da bi mir bio pravedan, on mora podržavati principe u srcu Povelje UN – suverenitet, teritorijalni integritet, nezavisnost. A da bi mir bio trajan, mora da obezbedi da Rusija ne može da se odmori i osposobi svoje trupe, a zatim da ponovo pokrene rat u vremenu koje je za nju povoljnije”, poručio je američki državni sekretar i dodao da nije reč samo o budućnosti Ukrajine, već i o budućnosti međunarodnog poretka.

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je da Rusija ima za cilj da uništi svetski poredak zasnovan na međunarodnom pravu i Povelji UN.

    “Ukrajinski narod će prihvatiti mir samo ako garantuje potpuni prekid ruske agresije, potpuno povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije i obnavljanje teritorijalnog integriteta naše države u međunarodno priznatim granicama,” poručio je ukrajinski ministar, napominjući da je taj mirovni plan priznat i odobren i u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

    Kako je dodao, Rusija pribegava nuklearnim ucenama i pretnjama, kao i pretnjama po ekološku i energetsku stabilnost i bezbednost hrane, a agresiju prate gnusni zločini, pri čemu se veruje da je u Mariupolju ubijeno više desetina hiljada civila.

    Ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani istakao je da je Italija je snažno angažovana u podršci Ukrajini, ali i na zaustavljanju ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu i u Africi.

    Ministar spoljnih poslova Izraela Eli Koen istakao je da je rat u Ukrajini izazov stabilnosti i svetskom poretku, ali da ne treba zanemariti opasnosti kao što je iranska umešanost u rat.

    Šefica diplomatije Francuske Katrin Kolona pozvala je Evropski savet da radi na jačanju zaštite dece u Ukrajini.