VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Deset ruskih S-35 bacilo je 11 vođenih vazdušnih bombi iznad Sumske oblasti, a ukrajinska PVP nema rešenje za novu rusku vazdušnu taktiku.

    Napad se dogodio pre šest dana, a Rusi su istu taktiku ponovili 29. marta u napadu na Bilopilj, takođe u Sumskoj oblasti.

    Treba napomenuti da Su-35 leti na visini izbegavajući domet ukrajinske PVO. Sledi lansiranje krilatih vazdušnih bombi i to predstavlja novu pretnju za ukrajinsku vojsku. Analizu ovih napada izneo je niko drugi do portparol komande ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat.

    On je juče, 30. marta, govorio za ukrajinsku televiziju. Prema njegovim rečima, lokalni sistemi vazdušnih protivmera nisu uspeli da se izbore sa osujećivanjem bačenih avio-bombi.

    “Oni (ruski Su-35 – prim. aut.) bacaju bombe iznad zone“, kaže ruska vojska.

    Jurij Ignat je priznao da je to nova pretnja, opisujući ono što se dešavalo kao “bombe od 500 kilograma koje lete desetinama kilometara”.

    Izveštaji o upotrebi vazdušnih bombi počeli su da stižu krajem prošle godine. Od tada su se, međutim, sve više pojavljivale informacije, uključujući fotografije nekih neeksplodiranih bombi, koje potvrđuju da Rusija koristi novu taktiku koja sada nije samo pretnja već i veliki problem za ukrajinsku odbranu.

    Često se govori o upotrebi FAB-500M-62. Može da ga nosi skoro svaki ruski lovac, a ne samo Su-35. Da bi od njega napravili krilnu bombu, Rusi su nabavili set vođenih krila. U principu, ovo nije novo, zapadna vojska takođe koristi slične komplete koji ih pretvaraju u pametne avio-bombe, prenosi Bulgarianmilitary.

  • Putin potpisao važan ukaz

    Putin potpisao važan ukaz

    Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je Ukaza o novoj koncepciji spoljne politike Rusije.

    On je to saopštio na sastanku Saveta bezbednosti Rusije.

    Na sastanku će ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov predstaviti tu novu koncepciju spoljne politike, najavio je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    U tom dokumentu, koji je objavljen na zvaničnim internet stranicama stoji da Rusija sme da upotrebi oružane snage da odbije i spreči napad na sebe ili svoje saveznike.

  • Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Ukrajinska vojska mogla bi se povući iza Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka, smatra Oleg Soskin, bivši savjetnik ukrajinskog lidera Leonida Kučme.

    Avdejevka se sada pretvara u novi Bahmut, Rusi su je uzeli u “kliješta”, navodi on za YouTube kanal, prenosi Srna.

    On procjenjuje da ruske trupe mogu probiti front i doći skroz do Dnjepra.

    “Može doći do kolosalnog proboja fronta, koji bi zaprijetio ukrajinskom suverenitetu”, navodi Soskin.

    Bivši obavještajni oficir američke vojske Toni Šafer naveo je da su Ukrajinci napravili drugu i treću liniju odbrane u Bahmutu, ali da su te jedinice već “samljevene”.

    “Nakon što Rusi preuzmu to mjesto počeće veliko ukrajinsko povlačenje do Dnjepra”, procjenjuje Šafer.

    On smatra da Ukrajina ne može pobijediti u bici za Bahmut niti u nastavku rata bez pomoći američkih i NATO trupa.

    “Ova proocjena je veoma nezgodna za SAD, ali je zasnovana na realnim činjenicama”, navodi Šafer.

  • Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko obraća se naciji i parlamentu, a glavna tema je očuvanje suvereniteta i situacija u Ukrajini.

    On je predložio da se obustave borbena dejstva u Ukrajini i uspostavi primirje pri čemu nijedna strana ne bi smjela da premješta tehniku i oružje.

    Kako je istakao, na horizontu se pomalja treći svjetski rat sa “nuklearnim požarima”, te su neophodni pregovori bez preduslova.

    • Danas je jedinstven trenutak kojeg više neće biti. Ni u istoriji Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, ni u svjetskoj istoriji, a posebno evropskoj. Pitanje je samo jedno – šta činiti. Svi razumijete i shvatate da su pregovori jedini put. Pregovori bez preduslova – istakao je Lukašenko.

    On je prokomentarisao i ponašanje ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog koji je sam sebi zabranio da vodi pregovore o miru.

    • Šta je to? Predsjednik suverene zemlje potpisuje ukaz koji se njega tiče i sebi zabranjuje da vodi pregovore o miru. To je prosto smiješno – kažem vam kao predsjednik. Ako ne želiš da vodiš pregovore nemoj, zbog čega potpisuješ ukaz i zasmijavaš ljude? Šta time želiš da pokažeš? – zapitao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je rekao i da se klanica u Ukrajini neće završiti sve dok gazda s druge strane okeana ne da znak.

    • Narodu Ukrajine je potreban mir, ali to na Zapadu nikoga ne interesuje – rekao je on, i dodao da je Rusija bila primorana da prisajedini Krim.

    Lukašenko je ponovio da je Zapad iskoristio vrijeme dobijeno Minskim sporazumima za militarizaciju Ukrajine.

    Konflikti su posljednjih decenija počeli zbog neprekidne želje da potčini sebi čitav svijet.

    Govoreći o suverenitetu Bjelorusije, Lukašenko je rekao:

    • Tema današnjeg događaja su uslovi očuvanja suvereniteta i nezavisnosti. Zbog čega pokrećem pred milionima naših građana ovu temu? Sve je veoma jednostavno: nikada ranije u istoriji naše zemlje, posebno nezavisne Bjelorusije, ovo pitanje nije bilo od ovakvog značaja kao sada. Nikada u istoriji nismo bili tako blizu opasnoj granici kada je potrebno, blago rečeno, posvetiti posebnu pažnju očuvanju suvereniteta i nezavisnosti zemlje – rekao je on.

    Portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont je ranije rekla da će obraćanje biti posebno, jer je takva i geopolitička situacija u svijetu i u regionu.

    • Situacija se drastično mijenja oko nas, pa ovakvi događaji još više dobijaju na značaju – rekla je ona.

    U Dvorac Republike pozvano je 2.500 zvanica, a obraćanje predsjednika direktno prenose bjeloruske televizije.

  • Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Zemlje Evropske unije će uskoro pokrenuti temu, koju su ranije izbjegavali, o slanju “snaga mirovnog karaktera” u Ukrajinu, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Blizu smo odluke da u razgovorima sa evropskim liderima bude legitimno i prihvaćeno pitanje da li zemlje članice EU mogu u nekom obliku poslati vojsku mirovnog karaktera u Ukrajinu ili je bolje da je ne šalju. Blizu smo ovoj granici koju ranije nismo mogli da pređemo – rekao je mađarski premijer u intervjuu radiju Košut.

    Podsjetio je da je prije godinu dana bila rasprava o tome da li je moguće slati smrtonosno oružje Ukrajini.

    • Mađari su i tada rekli i sada govore, da ne treba slati. Međutim, i zapadne zemlje su se kolebale. Sada to nije više pitanje. Sada se postavlja pitanje da li će se samo slati tenkovi, ili koliko aviona slati ili da li slati municiju sa osiromašenim uranijumom ili vojsku – istakao je Orban.

    Mađarski premijer je ranije izjavio da zemlje Evrope, “kao mjesečari na krovu”, stalno balansiraju na ivici rata s Rusijom.

    Od početka sukoba u Ukrajini Mađarska se dosljedno protivi uvođenju sankcija protiv ruskih energenata i slanju oružja Ukrajini.

    Početkom marta prošle godine mađarski parlament je usvojio ukaz kojim se zabranjuje isporuka oružja Ukrajini sa teritorije te zemlje.

  • Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio je kandidaturu za članstvo Finske u NATO, čime je otvoren put Helsinkiju da se priključi zapadnoj Alijansi u doba sukoba u Ukrajini.
    Turski parlament je posljednji od parlamenata 30 članica NATO koji je odobrio članstvo Finske u Alijansi, navodi Rojters.

    Prethodno je, ranije ove nedjelje, parlament Mađarske, nakon višemjesečnih odlaganja, odobrio ulazak Helsinkija u zapadni savez.

    Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba Finska i Švedska su prošle godine zatražile da se pridruže transatlantskom vojnom savezu, ali su proces pristupanja zaustavile Turska i Mađarska.

    Turska je nedavno poručila da bi, za sada, mogla da odobri članstvo Finske u NATO, ali ne i Švedske, ali finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar spoljnih poslova Peka Havisto odbacili su tu ideju, rekavši da je bezbjednost te dvije nordijske zemlje međusobno povezana.

    Turska je na neodređeno vrijeme otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom povodom njihovih zahtjeva za pridruživanje NATO nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske političke stranke, spalio u januaru ove godine primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu.

    Ankara je nedvosmisleno zatražila da i zvanični Helsinki i Stokholm zauzmu čvršći stav protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, ali i protiv još jedne organizacije koju turske vlasti krive za pokušaj državnog udara 2016. godine.

  • Ukrajinski komandant: Bahmut je tačka preokreta u ratu, možemo ga odbraniti

    Ukrajinski komandant: Bahmut je tačka preokreta u ratu, možemo ga odbraniti

    Pukovnik Yevhen Mezhevikin, zapovjednik Taktičke grupe Adam, smatra da bi bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u ratu te da je Ukrajina sposobna zadržati grad i potisnuti ruske trupe.

    “Ako Ukrajinci odbrane svoje nedavne uspjehe, bitke od prošlog mjeseca kod Bahmuta mogle bi se pokazati kao prekretnica u ukrajinskoj odbrani od Rusije, ne samo u zaustavljanju najnovije ruske ofanzive, već i u stvaranju uslova za zadavanje nokautirajućeg udarca”, rekao je Mezhevikin.

    Mezhivikin je za NYT rekao da su ruski napadi usporeni i da je neposredna prijetnja opkoljavanja osujećena. Dodao je da je “neprijatelj iscrpio sve svoje rezerve”.

    “Učestalost napada se smanjila nekoliko puta. Prije su mogli napadati u svim smjerovima istovremeno i u grupama od ne manje od 20, 30 ili 40 ljudi, ali postupno se to smanjuje”, pojasnio je pukovnik.

    Mezhevikin je dodao da dodatne ukrajinske napadne brigade završavaju svoju obuku.

    Objasnio je da su na sjevernom i južnom krilu Bahmuta, gdje su ruske trupe pokušale opkoliti grad u pokretu u klješta, Rusi naišli na najmotiviranije jedinice Ukrajine i da su izgubili zamah. Centar Bahmuta, međutim, ostao je žarište gdje su ruske trupe i dalje napadale značajnim snagama

    “Sve što im preostaje jest pokušati napredovati kroz grad, jer ih zgrade štite od vatre”, pojasnio je rusku taktiku.

    Izvještaji ukrajinskih vojnika koji su se borili unutar grada pokazuju da su ruske trupe usredotočile svoje napore na napredovanje kroz centar grada koristeći tešku artiljeriju i zračno bombardiranje, uništavajući otpor blok po blok. Neke ukrajinske jedinice pretrpjele su velike gubitke i morale su biti rotirane ili pojačane drugim jedinicama.

    Mezhevikin je rekao da još uvijek postoje jake ruske divizije koje čuvaju kritične tačke obrane, ali da jedinicama regularne ruske vojske nedostaje morala i da ih je lakše slomiti. No jedinicama Wagnera, među kojima su i osuđenici, zaprijećeno je fizičkim kažnjavanjem ako se povuku:

    New York Times je prenio da je taktička grupa Adam raspoređena u Bahhmutu prije šest sedmica. Novinari NYT-a opisali su komandni centar koji je upravljao operacijama u Bahmutu kao “skriven u utrobi neoznačene zgrade, podalje od borbi, visoku tehnologiju i zujanje”.

    Prema NYT-u, komandni centar je bio užurban, s vojnicima koji su pratili videozaslone s live prijenosima uništenih zgrada i bojnog polja punog kratera.

  • Makron najavio nove mjere za uštedu vode

    Makron najavio nove mjere za uštedu vode

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio je danas nove mjere za uštedu vode odbacujući višenedjeljna politička previranja zbog penzione reforme. Desetine demonstranata koji ga pozivaju da podnese ostavku okupilo se u alpskom selu Savin-le-Lak uoči njegovog dolaska.

    Dvije osobe su uhapšene prije nego što je i stigao na obalu najvećeg rezervoara slatke vode u zapadnoj Evropi, javlja AFP.

    Okupljeni su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo “Manu, teško nama ako ćeš upravljati vodom kao što si radio sa penzijama”.

    “Postoji spor oko reforme, ali to ne znači da bi sve ostalo trebalo da stane. Moramo da nastavimo da radimo”, rekao je Makron novinarima.

    Makron je istakao da će od svih grana privrede biti zatraženo da smanje potrošnju vode do ljeta – ne samo u poljoprivrednom sektoru koji guta vodu, već i u energetici, industriji, turizmu i zabavi.

    Poslije toplotnog talasa prošlog ljeta i rekordno malog broja padavina ove zime, Makron je rekao da želi da se u Francuskoj uvede recikliranje 10 odsto sve vode do 2030. godine.

    “Odlučili smo da za pet godina pokrenemo 1.000 projekata za recikliranje i ponovnu upotrebu vode. Želimo da ponovo iskoristimo 300 miliona kubnih metara ili 3.500 boca vode po Francuzu godišnje”, rekao je Makron.

    Francuska trenutno reciklira manje od jednog procenta svoje vode.

    Prošlo ljeto je bilo najtoplije zabilježeno u Evropi. Zima je takođe bila posebno suva u Francuskoj, sa rekordnim periodom od 32 dana bez značajnijih padavina ranije ove godine.

    Nivoi podzemnih voda u zemlji su 1. marta bili 80 odsto niži od prosjeka.

    Makronov plan za vodu, međutim, u sjenci je protesta i nezadovoljstva zbog njegovog penzionog plana koji uključuje podizanje starosne granice za odlazak u penziju 62 na 64 godine.

    Makronova vlada je 16. marta izazvala bijes naroda kada je usvojila zakon tako što je zaobišla glasanje u parlamentu pozivajući se na klauzulu Ustava.

  • Kirbi: Rusija traži sporazum “oružje za hranu” sa Sjevernom Korejom

    Kirbi: Rusija traži sporazum “oružje za hranu” sa Sjevernom Korejom

    Potparol Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Džon Kirbi je u četvrtak rekla da ima nove dokaze da Rusija ponovo traži oružje od Sjeverne Koreje za potpirivanje sukoba u Ukrajini, ovaj put u dogovoru koji bi Pjongjangu zauzvrat osigurao potrebnu hranu i drugu robu.

    Najnovija je optužba da se Rusija, očajnička za oružjem i ograničena sankcijama i kontrolama izvoza, okreće “odmetničkim” nacijama kako bi joj pomogle da nastavi voditi specijalnu vojnu akciju koji traje 13 mjeseci.

    “Kao dio ovog predloženog sporazuma, Rusija bi od Pjongjanga dobila više od dvadesetak vrsta oružja i municije”, rekao je Kirbi. “Takođe razumijemo da Rusija želi poslati izaslanstvo u Sjevernu Koreju i da Rusija nudi Sjevernoj Koreji hranu u zamjenu za municiju.”

    Administracija je prethodno deklasifikovala obavještajne podatke kako bi predstavila dokaze da je Iran prodao stotine napadačkih bespilotnih letjelica Rusiji tokom ljeta i da je Vagner grupa, privatna ruska vojna kompanija, preuzela isporuku oružja od Sjeverne Koreje kako bi ojačala svoje snage dok se bore pored ruskih jedinicau Ukrajini.

    Stručnjaci vjeruju da je situacija s hranom u Sjevernoj Koreji najgora nego što je ikada bila pod 11-godišnjom vladavinom Kim Džong Una, ali i dalje kažu da ne vide znakove neposredne gladi ili masovnih smrti. Kim je obećao ojačati državnu kontrolu nad poljoprivredom i preduzeti niz drugih koraka za povećanje proizvodnje žitarica, izvijestili su sjevernokorejski državni mediji ranije ovog mjeseca.

    Državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošlog mjeseca da američke obavještajne službe sugerišu da Kina razmatra isporuku oružja i municije Rusiji, iako su zvaničnici Bijele kuće rekli da tek trebaju vidjeti dokaze da je Peking isporučio oružje.

    Administracija je rekla da je nastojala proširiti obavještajne nalaze kako bi saveznici i javnost ostali jasni u vezi s namjerama Moskve, a ruski predsjednik Vladimir Putin dvaput razmisli o svojim postupcima.

    Ranije u četvrtak, Kancelarija za kontrolu inostrane imovine Ministarstva finansija najavila je sankcije protiv slovačkog državljanina Ashota Mkrtičeva, navodeći da je pokušao omogućiti poslove s oružjem između Rusije i Sjeverne Koreje.

    Kirbi je rekao da je Mkrtičev u centru novog sporazuma Sjeverne Koreje i Rusije, koji tek treba biti ispunjen. Dodao je da SAD nemaju dokaze da je Mkrtičev bio uključen u raniji transfer oružja ruskoj Vagner grupi, čiji su vojnici bili u centru višemjesečne bitke za istočni ukrajinski grad Bahmut, prenosi “TheGlobeAndMail”.

  • Prvi put u istoriji SAD: Bivši predsjednik optužen

    Prvi put u istoriji SAD: Bivši predsjednik optužen

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp optužen je pred velikom porotom Menhetna nakon istrage o podmićivanju bivše porno glumice Stormi Danijels, čime je postao prvi bivši predsjednik u istoriji SAD koji se suočava sa krivičnim optužbama.

    Konkretne optužbe još nisu poznate jer je optužnica i dalje zapečaćena, prenosi Rojters.

    Velika porota je glasala da Tramp bude optužen nakon istrage o isplati 130.000 dolara bivšoj porno glumici Stormi Danijels, koja tvrdi da je imala aferu s Trampom, prenosi Bi-Bi-Si.

    Si-En-En navodi da se Tramp suočava sa više od 30 tačaka optužnice u vezi sa poslovnom prevarom.

    Očekuje se da će Tramp biti izveden pred krivični sud u Njujorku u utorak, 4. aprila, prenosi Si-Bi-Es, prenosi Tanjug.

    Tramp: Nevin sam
    Tramp je objavio izjavu neposredno nakon izglasavanja optužnice protiv njega.

    “Nevin sam. Ovo je politički progon i miješanje u izbore kakvo se još nije dogodilo. Od vremena kada sam sišao pokretnim stepenicama u Tramp Taueru, pa čak i prije nego što sam položio zakletvu kao vaš predsjednik, radikalni lijevi demokrati – neprijatelji vrijednih muškaraca i žena ove zemlje – pokrenuli su lov na vještice kako bi uništili pokret Make America Great Again”, napisao je Tramp, prenosi Index.hr.

    Advokat odbrane rekao je da će Tramp vjerovatno biti izveden pred sud početkom sljedeće sedmice. Tramp je zatečen odlukom velike porote o optužnici, doznaje CNN od osobe koja je izravno razgovarala s njim.

    “Bivši predsjednik, sadašnji kandidat i moj prijatelj predsjednik Donald J. Tramp žrtva je korumpirane i iskrivljene verzije američkog pravosudnog sistema i istorije. Biće oslobođen”, komentarisala je Alina Haba, advokat Donalda Trampa.

    “Predsjednik Trump je optužen. Nije počinio nikakav zločin. Snažno ćemo se boriti protiv ovog političkog progona na sudu”, stoji u saopštenju druga dva advokata koji su ga zastupali u ovoj istrazi.

    Konkretne optužbe još nisu poznate, a optužnica će vjerojatno biti objavljena u narednim danima, piše New York Times. Tramp će u tom trenutku morati otputovati na Menhetn radi uzimanja otisaka prstiju i druge obrade.

    Ko je Stormi Danijels?
    Njeno pravo ime je Stefani Kliford, ali preferira ime sa kojim je postala poznata u filmskoj industriji za odrasle. Rođena je u Baton Ružu, u Luizijani, a odgojila ju je majka nakon što su se roditelji razveli. Kao dijete je bila zanemarivana, a imala je devet godina kad ju je seksualno zlostavljao stariji muškarac, napisala je u memoarima koje je objavila 2018. godine.