VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Erdogan: Za američkog ambasadora u Ankari zatvorena vrata

    Erdogan: Za američkog ambasadora u Ankari zatvorena vrata

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su njegova vrata od sada zatvorena za američkog ambasadora u Ankari DŽefa Flejka nakon sastanka sa predsjedničkim kandidatom iz glavne opozicione Republikanske narodne partije Kemalom Kiličdarogluom.

    “Šta radi Bajdenov izaslanik? Sastaje se sa gospodinom Kemalom. Sram vas bilo, koristite svoj mozak. Vi ste ambasador. Vaš sagovornik ovdje je predsjednik. Kako ćete poslije ovoga tražiti sastanak sa predsjednikom?”, rekao je Erdogan, a piše list “Star”.

    Erdogan je istakao da su za Flejka od sada vrata zatvorena. “Zašto? Neka zna svoje granice”, zaključio je turski lider.

    Predsjednički izbori u Turskoj održaće se 14. maja, istog dana kada i parlamentarni izbori.

    Prethodni predsjednički izbori održani su 24. juna 2018. godina, a Erdogan je pobijedio sa 52,6 odsto glasova, podsjeća TASS.

  • Detalji smaknuća ruskog vojnog blogera

    Proratni ruski vojni bloger ubijen je u eksploziji u kafiću u Sankt Peterburgu, potvrdilo je rusko ministarstvo unurašnjih poslova.

    Vladlen Tatarski je umro, a najmanje 30 ljudi je ranjeno u eksploziji. Nema potvrde ko je odgovoran za razaranje u drugom najvećem ruskom gradu.

    Web stranica iz Sankt Peterburga navodi da je kafić nekada pripadao Jevgeniju Prigožinu, osnivaču privatne vojne grupe Wagner.

    Jedan od vodećih ruskih zvaničnika uperio je prst u Ukrajinu ne navodeći dokaze. Kijev je tu tvrdnju odbacio. Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, okrivio je ruski domaći terorizam za eksploziju.

    “Pauci se proždiru međusobno u tegli”, dodao je.

    Ruski mediji i vojni blogeri otkrivaju da se Tatarski družio s građanima i da mu je jedna žena poklonila kipić koji je očito eksplodirao. Svjedokinja je otkrila da je žena koja se predstavila kao Nastja postavljala pitanja i razmjenjivala primjedbe s Tatarskim, piše Sky News.

    Svjedokinja Alisa Smotrova citirala je Nastjinu izjavu da je napravila bistu blogera, ali da su je čuvari zamolili da je ostavi pred vratima, sumnjajući da bi mogla biti bomba. Nastja i Tatarski su se šalili i smijali, a zatim je otišla do vrata, zgrabila bistu i dala je Tatarskom.

    On je navodno bistu stavio na obližnji stol nakon čega je uslijedila eksplozija. Ljudi su u panici počeli bježati, neki povrijeđeni razbijenim staklom i prekriveni krvlju.

    Ako se potvrdi da je Tatarski zaista namjerno likvidiran, to bi onda bio drugi atentat na osobe povezane s ratom u Ukrajini na ruskom tlu.

    Podsjetimo, Darja Dugina, kćerka saveznika Vladimira Putina, ubijena je prošlog augusta nakon što je eksplodirao automobil u kojem se vozila.

    Tatarski je bio među stotinama učesnika raskošne ceremonije u Kremlju prošlog septembra kojom je proglašena ruska aneksija četiri djelimično okupiranih regija Ukrajine.

    “Pobijedit ćemo sve, sve ćemo pobiti, opljačkat ćemo sve što trebamo. Sve će biti kako mi hoćemo”, prikazano je kako je tom prilikom rekao u videozapisu.

    Tatarski, čije je pravo ime Maxim Fomin, imao je više od 560.000 pratilaca na Telegramu i bio je jedan od najpoznatijih vojnih blogera, dajući često kritičke komentare na račun ruskog rata u Ukrajini.

  • Zaoštravaju se odnosi Saudijske Arabije i SAD

    Zaoštravaju se odnosi Saudijske Arabije i SAD

    Saudijska Arabija će počev od maja do kraja 2023. godine smanjiti prozvodnju nafte za 500.000 barela dnevno.

    To će verovatno povećati cene ovog energenta na svetskom tržištu.

    Ministar energetike Sadijske Arabije Abdulaziz bin Salman Al Saud je rekao da će prozvodnja nafte biti smanjena u saradnji sa nekim državama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i nekim zemljama van OPEK-a, ne precizirajući o kojim državama je reč.

    Prema ministarstvu, ovo smanjenje proizvodnje je “preventivna mera”, neophpodna zbog stabilizacije tržišta, prenosi AP.

    Američka agencija navodi da će ovaj potez Saudijske Arabije dovesti do dodatnog zaoštravanja odnosa Vašingtona i Rijada.

    SAD su ranije pozvale Saudijsku Arabiju i druge saveznike da povećaju prozvodnju nafte.

    Vašington se trudi da obori cene nafte i tako smanji ruske prihode od izvoza ovog energenta.

  • Zelenski nakon informacija da je Bahmut zauzet: Vojna situacija je tamo “posebno vruća”

    Zelenski nakon informacija da je Bahmut zauzet: Vojna situacija je tamo “posebno vruća”

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da je vojna situacija u Bahmutu “posebno vruća”, dok traju višemjesečni ruski ataci za osvajanjem tog grada, što je najduža bitka od početka ruske invazije.

    “Hvala našim vojnicima koji se bore u Avdiivki, Marjinki i Bahmutu. Posebno u Bahmutu. Tamo je posebno vruće”, rekao je Zelenski u svom noćnom videoobraćanju.

    S druge strane, šef ruske paravojne grupe i privatne armije Wagner Jevgenij Prigožin obratio se na zvaničnim kanalima javnosti i to u videosnimku na kojem se može vidjeti kako podiže zastave Rusije i ove organizacije na administrativnu zgradu u Bahmutu.

    Iako se borbe za dijelove ovog grada i dalje vode, Prigožin tvrdi kako je Wagner uspostavio kontrolu nad ključnim tačkama. Prigožin je još jednom potvrdio kako je grad pod kontrolom Rusa.

    “Bahmut su preuzele ruske snage. Neprijatelj je ostao u zapadnim dijelovima grada. Ruska zastava podignuta je na administrativnu zgradu u Bahmutu”, poručio je Prigožin.

    Osim zastava, šef Wagnera je podigao i natpis na kojem je stajalo ime Vladlana Tatarskog, ruskog vojnog blogera koji je poginuo u eksploziji u kafiću St. Peterburgu.

    “Drugog aprila, u 23 sata na gradsku upravu smo postavili rusku zastavu sa natpisom “Vladlen Tatarski zauvijek u pamćenju’ i zastavu PMC ‘Wagner’. Bahmut je zauzet”, rekao je Prigožin.

    Pukovnik Jevgen Meževikin, zapovjednik Taktičke grupe Adam, smatra da bi bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u ratu te da je Ukrajina sposobna zadržati grad i potisnuti ruske trupe.

    “Ako Ukrajinci odbrane svoje nedavne uspjehe, bitke od prošlog mjeseca kod Bahmuta mogle bi se pokazati kao prekretnica u ukrajinskoj odbrani od Rusije, ne samo u zaustavljanju najnovije ruske ofanzive, već i u stvaranju uslova za zadavanje nokautirajućeg udarca”, zaključio je Mezhevikin.

  • Šef Vagnera proglasio pad Bahmuta: Zastava je podignuta

    Osnivač ruske vojne kompanije Vagner Jevgenij Prigožin rekao je večeras da je nad gradskom upravom Bahmuta podignuta ruska zastava.

    Zastava je podignuta sa natpisom “Dobra uspomena Vladlenu Tatarskom”.

    Prigožinov komentar je objavljen na Telegram kanalu njegove pres službe.

    “Večeras, u 23.00, na gradsku upravu Artjomovska (Bahmuta) postavili smo rusku zastavu sa natpisom ‘Vladlen Tatarski ima dobro pamćenje’ i zastavu ‘Vagner’. I formalno, Artjomovsk je zauzet”, rekao je Prigožin, prenose RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, “neprijatelj je i dalje koncentrisan u zapadnim delovima grada”.

    Vladlen Tatarski je ratni izveštač koji je danas ubijen u eksploziji kafića u Sankt Peterburgu.

    Ruska i ukrajinska vojska mesecima vode borbu oko Bahmuta, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je večeras da je situacija oko tog grada “prilično vruća”.

  • Rusija u Ukrajinu šalje “Solncepek”

    Rusija u Ukrajinu šalje “Solncepek”

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da su Vazdušno-desantne snage prvi put dobile teške sisteme bacača plamena “Solncepek”.

    Kako je još saopšteno, njih će koristiti jedinice koje se upućuju u Ukrajinu.

    “Predaja unapređenih borbenih vozila TOS-1A Solncepek je prvi put u istoriji Vazdušno-desantnih snaga”, navelo je rusko ministarstvo.

    Posade koje odlaze u zonu specijalne vojne operacije pokazale su spremnost vozila i ljudstva za izvršavanje borbenih zadataka“, navedeno je u saopštenju, prenosi Interfaks.

    Predaja teških sistema “Solncepek” Vazdušno-desantnim snagama izvršena je u Saratovskoj oblasti u jednoj od jedinica radijacione, hemijske i biološke zaštite (RHBZ).

    Načelnik Službe RHBZ u Vazdušno-desantnim snagama Aleksej Gončarov izjavio je da tim sistemima “nema ravnih u arsenalu kolektivnog Zapada”, i da oni “seju paniku kod neprijatelja”, prenosi RIA Novosti.

    “Solncepek“ ciljeve uništava masovnom upotrebom nevođenih termobaričnih i zapaljivih projektila.

    Sistem je konstruisan za uništavanje lakih oklopnih vozila, objekata i ljudstva u njima na udaljenosti do šest kilometara.

  • Strašno predviđanje za Ukrajinu: Potcijenili su Putina i to će ih koštati

    Strašno predviđanje za Ukrajinu: Potcijenili su Putina i to će ih koštati

    Zvaničnici u Bajdenovoj administraciji nisu na vreme shvatili značaj koji Rusija pridaje događajima u Ukrajini i nisu učinili sve što su mogli da spreče rat.

    To piše kolumnista američkog časopisa “Forin polisi” Stiven Volt.

    Kako je naveo politikolog s Harvardskog univerziteta, specijalizovan za međunarodne odnose, aktuelna vašingtonska administracija “igrala je vodeću ulogu u koordinaciji odgovora Zapada” na rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    “Ali ovo nije kraj, i nije jasno šta je krajnji rezultat ovih napora. Surova realnost je da će se dugotrajni rat završiti tako što će Rusija kontrolisati deo Donbasa ili ceo Donbas, a Ukrajina će pretrpeti ozbiljno razaranje i smanjenje broja stanovnika. To neizgleda kao veliko dostignuće u spoljnoj politici”, konstatuje Volt.

    Prema njegovom mišljenju, “tužna činjenica je da je Bajdenova administracija uradila odličan posao u rešavanju problema koji je, bar delimično, sama stvorila”.

    Kako je dodao Volt, američki zvaničnici “nisu štedeli snage da negiraju da su američka ili zapadna politika na bilo koji način izazvale ovu tragediju”, a “nepristrasan pogled na raspoložive dokaze pokazuje suprotno”.

    Prema Voltovom mišljenju, nikada se neće saznati da li su neprijateljstva mogla da se izbegnu “da su SAD i njeni evropski saveznici pokušali ozbiljnije i kreativnije da odgovore na zabrinutost Rusije za bezbednost i prestali da tvrdoglavo insistiraju da Ukrajina jednog dana uđe u NATO”.

    Odsustvo uspeha u diplomatiji

    Volt je naglasio da je Bajden po preuzimanju dužnosti obećao da će posebnu ulogu dati diplomatiji. Istovremeno, prema mišljenju politikologa, u poslednje dve godine u američkoj spoljnoj politici “bilo je relativno malo dostignuća u sferi diplomatije”.

    Analitičar je skrenuo pažnju na činjenicu da se “ne očekuje novi dogovor o iranskom nuklearnom programu”, a “Iran je bliži nego ikad mogućnosti stvaranja nuklearnog oružja, što povećava rizik od rata na Srednjem istoku, koji sada nije potreban ni administraciji SAD, ni celom svetu”.

    Prema mišljenju politikologa, Bajdena i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena su “u više navrata ponižavali razni saveznici na Bliskom istoku”.

    Kako je podsetio Volt, Saudijska Arabija ne doprinosi naporima SAD da izvrše pritisak na Rusiju, a takođe “nastavlja da se približava” Kini. U članku se navodi da se SAD “odustaju od svoje uloge globalnog mirotvorca”.

    Kako je naglasio analitičar, Vašington se ne trudi dovoljno da pronađe zajednički jezik s Pekingom, a strateško rivalstvo između SAD i Kine postaje sve aktivnije. Prema Voltovom mišljenju, koncept “demokratije protiv autokratije” u međunarodnoj politici, koji je proklamovala Bajdenova administracija, “stvara više problema za američku diplomatiju nego što ih rešava”.

    “Ovo ne pomaže SAD da efikasnije rade s autoritarnim državama, kojih u svetu ima više od demokratija, njihova pomoć može biti dragocena kako se konkurencija velikih sila zaoštrava. To SAD čini osetljivim na optužbe za licemerje i, očigledno ne motiviše demokratske saveznike Vašingtona”, piše Volt.

  • Počinje suđenje Tačija i saradnika

    Počinje suđenje Tačija i saradnika

    Suđenje bivšim vođama terorističke OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Jakupu Krasnićiju i Redžepu Selimu za zločine nad Srbima, nealbancima i političkim neistomišljenicima počinje danas u Hagu.

    Suđenje će početi u 9.00 časova uvodnim riječima tužilaštva i odbrane, dvije i po godine od hapšenja bivših vođa OVK i dovođenja u haški pritvor.

    Izvođenje uvodnih riječi, osim danas, planirano i u naredna dva dana, dok će izvođenje dokaza, uključujući prve svjedoke tužilaštva, početi 11. aprila, saopštenio je iz Specijalnog suda.

    Tači i njegovi saradnici terete se po osnovu individualne krivične odgovornosti u šest tačaka za zločine protiv čovječnosti – progon, zatvaranje, druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke lica.

    Optužnica ih u četiri tačke tereti za ratne zločine i to protivzakonito i proizvoljno hapšenje i lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo.

    U optužnici se navodi da su ta krivična djela vršena najkasnije od marta 1998. pa sve do kraja septembra 1999. na brojnim mjestima širom Kosova, kao i u Kukešu i Cahanu, u sjevernoj Albaniji.

    Prema optužnici, ova krivična djela je OVK počinila protiv stotina civila i lica koja nisu učestvovala u neprijateljstvima.

    Tači, Veselji, Selimi i Krasnići individualno su krivično odgovorni za krivična djela izvršena u kontekstu nemeđunarodnog oružanog sukoba na Kosovu i koja su bila dio sistematskog napada širih razmjera na civilno stanovništvo za koje se smatralo da ne podržava OVK.

    Na suđenju liderima terorističke OVK učestvovaće i 140 žrtava, među kojima je veliki broj Srba.

    Iz Specijalnog suda navode da je odobreno učešće žrtavama koje su dokazale da su pretrpjele tjelesnu, duševnu ili materijalnu štetu kao direktnu posljedicu krivičnog djela iz optužnice.

    Specijalno tužilaštvo je obezbijedilo više od 300 svjedoka i više od 56.000 različitih dokumenata koji potvrđuju krivicu Tačija i ostalih.

    Među dokumentima se nalazi i izvještaj specijalnog izvjestioca Savjeta Evrope Dik Martija o “žutoj kući” i trgovini organima na osnovu koga je pokrenuta, a kasnije i donijeta odluka o formiranju Specijalnog suda za Kosovo.

    Iz tužilaštva navode da će za izvođenje svih dokaza biti potrebno oko 600 sati, što prema procjenama znači da će suđenje trajati do kraja 2024. godine.

    Tačijev advokat Gregori Kiho najavio da će u svojstvu svjedoka biti pozvani nekadašnji vrhovni komandant NATO-a za Evropu američki general Vesli Klark, bivši šef UNMIK-a Bernar Kušner, nekadašnji šefovi posmatračke Misije OEBS-a Vilijam Voker i Dan Everts i druge osobe koje su vodile misije međunarodnih organizacija na Kosovu i Metohiji.

  • Ulagači vjeruju da će uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa

    Ulagači vjeruju da će uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa

    Mart je za dolar protekao u vrlo pesimističnom tonu, a to se potvrdilo i u zadnjoj sedmici prethodnog mjeseca.
    Vrijednost dolara prema košarici valuta pala je i prošle sedmice, treće zaredom, jer ulagači vjeruju da će američka centralna banka uskoro završiti ciklus povećanja kamatnih stopa.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,5 posto, na 102,59 bodova.

    Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,7 posto, pa je cijena evra dosegnula 1,0840 dolara.

    No, kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je 1,6 posto, na 132,80 jena.

    Dolarov indeks oslabio je i prošloga tjedna jer ulagači vjeruju da je ciklus povećanja kamata američke središnje banke pri kraju.

    Posljednji makroekonomski podaci pokazuju, naime, da se rast privrede u SAD-u postepeno usporava, da inflacijski pritisci popuštaju, da potrošnja polagano slabi i da se tržište rada postupno ‘hladi’. To znači da bi Fed uskoro mogao završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.

  • Parlamentarni izbori u Finskoj, birališta otvorena u devet časova

    Parlamentarni izbori u Finskoj, birališta otvorena u devet časova

    U Finskoj se danas održavaju parlamentarni izbori, na kojima tri stranke imaju šanse za pobjedu.

    Birališta su otvorena u 9.00 časova po lokalnom vremenu. Rekordnih 1,7 miliona ljudi, ili skoro 40 odsto birača u Finskoj, glasalo je unaprijed, prenosi “Juronjuz”.

    Socijaldemokrate premijera Sane Marin bore se da obezbijede drugi mandat, ali ih ankete stavljaju iza Nacionalne koalicije desnog centra, koju predvodi Peteri Orpo, i desničarske populističke partije Finci, koju predvodi Rika Pura.

    Očekuje se da će svaka od tri glavne stranke dobiti oko 20 odsto glasova, pa bi pregovori mogli da počnu sljedeće sedmice o formiranju vladajuće koalicije.

    Ukupno ima više od 2.400 kandidata iz 22 stranke koji se bore za 200 mjesta u finskom parlamentu.