VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov jasan: Evropsku uniju smatramo neprijateljskom organizacijom

    Lavrov jasan: Evropsku uniju smatramo neprijateljskom organizacijom

    Moskva smatra Evropsku uniju neprijateljskom organizacijom jer njene zemlje članice žele poraz Rusije, pumpaju Ukrajinu oružjem i šalju plaćenike u zonu sukoba, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
    “Evropska unija je ‘izgubila’ Rusiju, ali je sama kriva za to, jer upravo zemlje članice Evropske unije i njeni lideri otvoreno govore da je neophodno nanijeti Rusiji, kako oni kažu, strateški poraz. Zločinački kijevski režim pumpaju oružjem i municijom, šalju u Ukrajinu instruktore i plaćenike. Iz tih razloga EU smatramo neprijateljskom organizacijom”, rekao je Lavrov.

    Ruska strana je izvukla neophodne zaključke iz ove situacije stoga će, po riječima Lavrova, kao odgovor na neprijateljske poteze Moskva “u slučaju potrebe djelovati oštro”, rukovodeći se nacionalnim interesima Rusije i principom reciprociteta koji je opšteprihvaćen u diplomatskoj praksi.

    Šef ruske diplomatije je objasnio da će odluke o budućnosti dijaloga sa EU Rusija donositi na osnovu interesa sadržanim u novoj koncepciji spoljne politike zemlje.

    “Ako Evropljani u nekom trenutku odustanu od antiruskog kursa i opredijele se za dijalog sa Rusijom uz uzajamno poštovanje, mi ćemo razmotriti njihove prijedloge i donosićemo odluke na osnovu naših nacionalnih interesa koje je odobrio ruski predsjednik Vladimir Putin u novoj Koncepciji spoljne politike Rusije”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da se geografija njegovih putovanja u inostranstvo promijenila, te da sada odražava “prioritete Rusije na međunarodnoj areni”.

    Rusija je ranije usvojila novu koncepciju spoljne politike u skladu sa izmijenjenim okolnostima u svijetu i na međunarodnoj sceni.

    Kako se navodi u dokumentu, Rusija može da upotrijebi svoje Oružane snage za odbijanje i sprečavanje napada na sebe i svoje saveznike.

  • Putnički voz iskočio iz šina, desetine povrijeđenih

    Putnički voz, u kojem je bilo najmanje 50 putnika, iskočio je rano jutros iz šina u južnoj Holandiji, nakon što je udario u građevinsku opremu na pruzi i nekoliko desetina ljudi je povrijeđeno, od kojih mnogi teže, saopštile su iz službe za vanredne situacije.

    Spasilačke ekipe su na mjestu nesreće u Voršotenu, selu između Amsterdama i Haga, saopšteno je iz holandske službe za vanredne situacije, prenosi Rojters.

    Neki od povrijeđenih su zbrinuti na licu mjesta, a drugi su prebačeni u bolnicu, saopštila je Hitna pomoć.

    Prvi vagon noćnog voza iz grada Lajdena za Hag, iskočio je iz šina i uletio u polje, javila je holandska novinska agencija ANP.

    Kako se navodi, drugi vagon se prevrnuo na stranu, a požar je izbio u posljednjem vagonu, ali je brzo ugašen.

    Holandske željeznice objavile su u tvitu da su polasci vozova između Lajdena i pojedinih dijelova Haga otkazani zbog nesreće.

  • “Neprijatelj je upravo udario”

    “Neprijatelj je upravo udario”

    Ruske bespilotne letelice gađale su ukrajinsku luku Odesu na Crnom moru, saopštile su lokalne vlasti rano jutros navodeći da je u napadu pričinjena šteta.

    “Neprijatelj je upravo udario na Odesu napadima iz bespilotnih letelica”, navodi se u saopštenju lokalne administracije.

    “Ima štete”, dodaje se u saopštenju na Fejsbuku, bez detalja.

    Načelnik vojne uprave u Odesi Juri Kruk rekao je da su snage protivvazduhoplovne odbrane Ukrajine u pripravnosti u slučaju drugog talasa napada.

    Odesa je bila omiljena destinacija za odmor mnogih Ukrajinaca i Rusa pre izbijanja invazije na Ukrajinu 2022.

    Ruske snage su više puta bombardovale grad od početka sukoba.

    Unesko je u januaru istorijski centar Odese stavio na listu svetske baštine u opasnosti.

  • “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija nikome ne preti nuklearnim oružjem, iako zapadna štampa u okviru svoje propagande tvrdi suprotno”.

    To je izjavio stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    “Kada je reč o nuklearnom ratu ja mirno spavam, jer znam da mi ne tražimo nuklearni rat i nismo pretili nuklearnim ratom. Sav ovaj narativ da Rusija preti svetu nuklearnim oružjem deo je zapadne propagande”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.Nebenzja je podsetio da Rusija već duže vreme dosledno podseća da nuklearni rat nije deo ruske vojne doktrine, u kojoj je predviđeno vrlo malo konkretnih slučajeva u kojima se može upotrebiti nuklearno oružje.

  • Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Ruski ambasador pri UN-u odbacio je u ponedjeljak opise SAD-a i Evropske unije o svom predsjedavanju Vijećem sigurnosti ovog mjeseca kao prvoaprilsku šalu i najavio sastanak kojim će predsjedavati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na kojem će se braniti načela Povelje UN-a, za čije je navodno kršenje Moskva optužena otkako je započela specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

    Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild rekla je novinarima ranije u ponedjeljak da SAD očekuju da će Rusi biti profesionalni, ali da će koristiti svoje predsjedavajuće mjesto “za širenje dezinformacija i promovisanje vlastitog programa koji se odnosi na Ukrajinu, a mi ćemo biti spremni prozvati ih na svaki trenutak kada to pokušaju učiniti.”

    Ona i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borel nazvali su rusko preuzimanje predsjedanja Vijećem prvoaprilskom šalom.

    Prema pravilima Vijeća sigurnosti, predsjedništvo se rotira svaki mjesec abecednim redom između svojih 15 članova. Ruski ambasador Vasili Nebenzia rekao je novinarima da neće biti promjena u pravilima Vijeća koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

    Rekao je da je Rusija bila “pošten posrednik” tokom prošlih predsjedavanja Vijećem, uloga “koju cijenimo i njegujemo, i uvijek je pokušavamo održati”.

    Predsjednik vijeća predsjedava sastancima i odlučuje o temama ključnih sjednica, kojima često predsjedavaju ministri vanjskih poslova, a ponekad i predsjednici. Lavrov će 24. aprila predsjedavati sjednicom o “učinkovitom multilateralizmu kroz odbranu načela Povelje UN-a.”

    Takođe su potrebni mjesečni sastanci, uključujući Bliski istok, kojim će Lavrov takođe predsjedavati, Siriju i druga globalna žarišta, uključujući Mali, Libiju, Jemen, Haiti, područje Velikih jezera u Africi i Kolumbiju.

    Na očekivanja američkog ambasadora da će Rusija širiti dezinformacije o Ukrajini, Nebenzja je odgovorio nazvavši to zapadnjačkim narativom i istaknuvši da “mi mislimo upravo suprotno”.

    Rekao je da Rusija planira održati neformalni sastanak vijeća u srijedu o, kako Moskva tvrdi, dezinformacijama koje zapadni zvaničnici i mediji šire o ukrajinskoj djeci odvedenoj u Rusiju. Kazao je kako je cilj sastanka “rastjerati ovu priču” da su oteti, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da će Finska u utorak postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza, što je izazvalo upozorenje Rusije da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako Alijansa rasporedi trupe na zemlji svoje nove članice.

    “Ovo je istorijska sedmica. Od sutra će Finska biti punopravna članica saveza” rekao je Stoltenberg novinarima juče uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. Dodao je kako se nada da će se Švedska moći pridružiti NATO-u u narednim mjesecima.

    Bivši norveški premijer rekao je da će u utorak poslijepodne “po prvi put podići finsku zastavu ovdje u sjedištu NATO-a. Biće to dobar dan za sigurnost Finske, nordijske sigurnosti i za NATO u cjelini.”

    Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u utorak. Stoltenberg je rekao da će tada pozvati Finsku da učini isto.

    Finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar odbrane Anti Kaikonen prisustvovaće svečanosti, zajedno s ministrom vanjskih poslova Pekom Havistom.

    “Ovo je istorijski trenutak za nas. Za Finsku će najvažniji cilj na sastanku biti naglasiti podršku NATO-a Ukrajini dok Rusija nastavlja svoju nezakonitu agresiju. Nastojimo promovisati stabilnost i sigurnost u cijeloj evroatlantskoj regiji”, rekao je Havisto u izjavi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Moskva odgovoriti na to da Finska postane članica NATO-a jačanjem njene odbrane ako bude potrebno.

    “Ojačaćemo naš vojni potencijal na zapadu i sjeverozapadu. U slučaju raspoređivanja snaga drugih članica NATO-a na teritoriju Finske, prduzećemo dodatne korake kako bismo osigurali vojnu sigurnost Rusije” rekao je Gruško u primjedbama koje je prenijela državna novinska agencija “RIA Novosti”.

    Najava ulaska Finske dolazi neposredno nakon što su finski birači dali podsticaj konzervativnim strankama na izborima održanim tokom vikenda, lišavajući ljevičarsku premijerku Sanu Marin još jednog mandata. Marin se zalagala za pristupanje svoje zemlje NATO-u.

    U strahu da bi mogli biti na meti nakon što je Rusija izvršila specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu prije godinu dana, nordijski susjedi Finska i Švedska napustile su svoje tradicionalne pozicije vojnog nesvrstavanja kako bi potražile zaštitu kod NATO-a.

    Svih 30 saveznika potpisalo je protokole o pristupanju Finske i Švedske. Turska i Mađarska mjesecima su odgađale proces, ali su popustile Finskoj. Turska je od dvije državer tražila garancije i uvjeravanja, naročito u borbi protiv ekstremizma. Zahtjevi Mađarske nikada nisu bili eksplicitni.

    NATO se mora jednoglasno složiti da se nove članice pridruže. Zvaničnici NATO-a takođe žele uključiti Švedsku u svoje ruke prije sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovih kolega iz saveza u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu 11. i 12. jula.

    “Švedska nije ostavljena sama. Švedska je najbliže što može doći kao punopravna članica”, rekao je Stoltenberg, prenosi “PBS”.

  • Nije “pao”?

    Nije “pao”?

    Portparol istočne vojne komande Ukrajine Serhij Čerevati izjavio da su ruske snage “vrlo daleko” od zauzimanja Bahmuta.

    Prema njegovim rečima, borbe besne oko zgrade gradske uprave, za koju ruska paravojna grupa Vagner tvrdi da je na nju podigla rusku zastavu.

    Čerevati je u telefonskoj izjavi za Rojters rekao da je Bahmut ukrajinski.

    “Bahmut je ukrajinski, oni ništa nisu zauzeli i veoma su daleko od toga da to urade, najblaže rečeno“, istakao je Čerevati.

    Ruska paravojna grupa Vagner u nedelju je saopštila da je na zgradi gradske uprave u Bahmutu podigla rusku zastavu, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u svom noćnom obraćanju građanima Ukrajine rekao da je situacija u tom gradu “veoma vruća”.

    Bahmut je važno saobraćajno čvorište na istoku Ukrajine, a Rusija tvrdi da je on u potpunom okruženju njenih snaga i da kontrolišu veći deo grada.

  • Bivši lideri tzv. OVK izjasnili se da nisu krivi

    Bivši lideri tzv. OVK izjasnili se da nisu krivi

    Bivše vođe tzv. OVK Hašim Tači, Kadri Veselji, Јakup Krasnići i Redžep Seljimi izjasnili su se da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice, na početku suđenja pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu.

    Razumijem optužnicu, i u potpunosti nisam kriv – rekao je Hašim Tači pred sudijama, a isto su rekli i ostala trojica optuženih.

    Krasnići je dodao da je on “pomogao da se optužnica razumije, s obzirom na to kakva je”, i požalio se na odlaganje početka suđenja.

    Uvodnim izlaganjem Tužilaštva danas je pred Specijalizovanim vijećima Kosova počelo suđenje bivšim liderima takozvane OVK Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Јakupu Krasnićiju i Redžepu Seljimiju.

    Predsjedavajući Smit obavijestio je optužene o njihovim pravima, obavezama i mjerama predviđenim prema pravilu 62.

    On ih je takođe podsjetio da se zaštićenim svjedocima moraju obraćati nadimkom datom u postupku, kao i da se nijedno ime zaštićenog svjedoka ne smije odati.

    Aleks Vajting, v. d. specijalnog tužioca rekao je da će dokazi pokazati da su četvorica optuženih podsticali i implementirali politiku koja je pogađala one osobe koje su bez osnova optužene za saradnju sa srpskim institucijama i osobe koje nisu podržavale ciljeve tzv. OVK.

    • Ta politika je targetirala protivnike i vodila njihovom pritvaranju, mučenju i ponekad smrti. Bilo je na stotine privedenih širom Kosova i na stotine ubijenih – rekao je Vajting.

    Hašim Tači suočava se sa 10 optužbi za pobunu iz 1998. i 1999. godine.

    Specijalizovana vijeća Kosova saopštila su da je u postupku protiv bivšeg vođe tzv. OVK Hašima Tačija i ostalih čelnika OVK odobreno učešće 140 žrtava.

    Optužnica protiv Tačija i trojice njegovih ratnih saradnika objavljena je prije dvije i po godine, a isto toliko vremena oni se nalaze u pritvoru. U svim pojavljivanjima pred Specijalizovanim vijećem u Hagu izjasnili su se da nisu krivi za zločine.

  • “Biće to katastrofa za Bajdena”

    “Biće to katastrofa za Bajdena”

    Američki novinar Simor Herš smatra da je neminovno da aktuelni predsednik SAD Džozef Bajden doživi političku katastrofu zbog napada na gasovode Severni tok.

    Novinar, koji je inače dobitnik Pulicerove nagrade, je istakao da se ekonomska situacija u Nemačkoj pogoršava, te da, pošto je izgubila ruski gas, nemačku industriju čeka “veoma loša sledeća godina”.

    “Biće loše, i to će pasti na Bajdenova pleća. Mislim da će do sredine ove godine to postati politička katastrofa za njega”, rekao je Herš u intervjuu za portal “Postil”.

    Herš je istakao da se američki predsednik se pribojava nemačke nezavisnosti, dok Vašington već “pet generacija” strahuje da će ruski energetski resursi postati političko oružje.

    Međutim, prema Heršovom mišljenju, ono što se dogodilo neće uništiti nemačko-američke odnose, iako su oni “zatrovani” na zvaničnom nivou.

    On smatra da postoji razlika između onoga što misli američka obaveštajna zajednica i onoga što radi Bela kuća.

    “Mislim da niko ne podržava konstantno vikanje Bele kuće na Rusiju i Kinu i stalno preuveličavanje onoga što se dešava u ratu, i u vezi s tim postoji znatna razlika u mišljenju predsednika i državnog sekretara Tonija Blinkena”, naveo je Herš.

    Govoreći o dizanju “Severnog toka” u vazduh, Herš je podsetio na učešće Norveške u terorističkom napadu i nazvao je “malim psom-ljubimcem” Sjedinjenih Država, prenosi Raša tudej Balkan.

    Eksplozije na Severnom toku dogodile su se 26. septembra prošle godine. Simor Herš objavio je 8. februara svoju istragu o eksplozijama u kojoj je, pozivajući se na izvor, naveo da su eksplozivne naprave ispod ruskih gasovoda u junu 2022. godine podmetnuli američki ronioci, a da su ih tri meseca kasnije aktivirali norveški specijalci.

    Nemačka, Danska i Švedska, koje sprovode istragu o eksploziji nisu isključile mogućnost ciljane sabotaže.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je eksplozija na gasovodu očigledan teroristički akt, a Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak za čin međunarodnog terorizma.

    Savet bezbednosti UN nije usvojio ruski nacrt rezolucije kojim se Generalni sekretar poziva da formira međunarodnu komisiju za istragu okolnosti sabotaže Severnog toka.

  • Očekuje se novi pokušaj preuzimanja hrama

    Očekuje se novi pokušaj preuzimanja hrama

    U Kijevsko-Pečerskoj lavri, gdje bi ponovo trebalo da dođe komisija za prijem imovine, služi se bogosluženje, piše ukrajinsko izdanje Strana.

    Do 9.20 nije bilo protivnika Ukrajinske pravoslavne crkve. Takođe, na glavnom ulazu u Lavru dežura značajan broj pripadnika policije – navodi list.

    U 10.00 ponovo bi u Lavru trebalo da stigne komisija koja će započeti proces preuzimanje prostorija u korist države.

    Podsjetimo, prošli put komisija nije mogla da obavi posao jer nije posjedovala odluku suda o iseljenju monaha.