VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Pitanje je momenta…”

    “Pitanje je momenta…”

    Oslobađanje grada Marjinke neće biti odloženo s obzirom da su tamo prebačene dodatne čečenske jedince, kaželider Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.

    “Već sam govorio da se datum oslobođenja bliži, činilo mi se da smo blizu toga, nakon što smo oslobodili više od polovine grada. Ali suočavamo se sa ozbiljno utvrđenim područjem”, objasnio je on u intervjuu za RIA Novosti.

    Neprijatelj u tom gradu, ne štedi snagu, i neprestano prebacuje rezerve, ali ne u takvim razmerama kako je to bilo u Bahmutu, objasnio je Pušilin.

    “Oslobođenje ovog grada koje se nalazi na teritoriji DNR se jeste odužilo, ali, s obzirom na to da su sada tamo raspoređene dodatne čečenske jedinice koje imaju mnogo iskustva i motivacije, oslobođenje Marjinke neće dugo trajati”, naglasio je on.

    Ruske snage treba da se kreću dalje i oslobađaju nova naselja, kazao je i dodao da je glavni zadatak da se neprijatelj odbije od Donjecka u svim pravcima.

    “Kada oslobodimo Marjinku i odbijemo neprijatelja, nećemo potpuno sprečiti, ali ćemo makar otežati neprijatelju da gađa Petrovski i Krivorogovski okrug. To nam je važno”, zaključio je Pušilin.

    Raša tudej Balkan podseća da je Marjinka predgrađe Donjecka, udaljeno kilometar od Petrovskog okruga. U gradu se nalaze strateški značajni položaji Oružanih snaga Ukrajine jer odatle neprijateljska artiljerija redovno gađa Donjeck.

  • Šef diplomatije Saudijske Arabije: Nije tajna da razvijamo civilni nuklearni program

    Šef diplomatije Saudijske Arabije: Nije tajna da razvijamo civilni nuklearni program

    Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije princ Faisal bin Farhan rekao je da Saudijska Arabija razvija svoj civilni nuklearni program i preferira da Sjedinjene Američke Države budu jedan od ponuđača za projekat.

    “Ima i drugih koji licitiraju i očigledno, mi bismo željeli da izgradimo naš program s najboljom tehnologijom na svijetu, a za to će biti potreban određeni dogovor”, rekao je princ Faisal bin Farhan na zajedničkoj konferenciji za novinare sa američkim Državnim sekretar Antonyjem Blinkenom.

    Istakao je da postoje razlike u stavovima sa SAD-om i da zato rade na pronalaženju mehanizama kako bi mogli zajedno raditi na civilnoj nuklearnoj tehnologiji.

    “Ali, znate, mi namjeravamo ići naprijed na tom programu”, rekao je Faisal.

    Saudijska Arabija je zatražila američku tehnologiju za obogaćivanje uranijuma koji Rijad posjeduje za proizvodnju i prodaju goriva. Inače, saudijski zvaničnici su rekli da bi mogli tražiti pomoć od Kine, Rusije ili Francuske, a to su zemlje na koje je princ Faisal možda aludirao.

    Glasnogovornik State Departmenta je ranije rekao da je Bidenova administracija posvećena podršci tranzicije Saudijske Arabije prema čistoj energiji, uključujući njene napore da razvije miroljubivi nuklearni energetski program, ali nije dala signal da SAD odobrava saudijske planove za obogaćivanje uranijuma.

    “Sjedinjene Američke Države već dugo pokušavaju ograničiti širenje tehnologija obogaćivanja uranijuma i prerade istrošenog goriva na globalnoj razini, s obzirom na njihovu potencijalnu tehničku primjenjivost na proizvodnju fisijskih materijala. Predsjednik Biden je bio jasan da administracija ostaje posvećena ovom dugotrajnom američkom cilju neširenja nuklearnog oružja”, rekao je zvaničnik tada za Al Arabiya English.

  • Kurti gurnuo prst u oko Vašingtonu

    Kurti gurnuo prst u oko Vašingtonu

    Aljbin Kurti izjavio da su SAD i EU pristrasne u razgovorima tzv. Kosova i Srbije, tvrdeći da Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak dolaze sa zahtevima Srbije.

    Kosovski premijer je za Asošijeted Pres rekao da je njegov kabinet zauzeo drugačiji stav, nazivajući vlasti u Srbiji “autokratskim režimom”. “Insistiramo na tome da dobro ponašanje sa autokratom ne čini da se ponaša bolje. Naprotiv”, kazao je Kurti.

    Naveo je da izaslanici SAD i EU za pregovore — Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak, dolaze sa zahtevima Srbije. “Dolaze nam sa zahtevima. Sa zahtevima druge strane”, rekao je Kurti, a preneo je portal “Kosovo onlajn”.

    On ostaje pri stavu da se prisustvo specijalnih policijskih snaga ne može smanjiti sve dok “kriminalne srpske bande ili ne napuste zemlju ili ne budu uhapšene”, dodajući da će biti mira na Kosovu, ako ne bude “naređenja za nasilje iz Beograda”.

    Kurti kaže i da zapadne sile ne bi trebalo da povlađuju Beogradu, u kojem vidi, kako kaže, “suštinski problem za nasilje na Zapadnom Balkanu”.

    Naveo je da su čak i za vanredne izbore u četiri severne opštine sa većinskim srpskim stanovništvom 23. aprila tzv. Kosovo izneverili međunarodni posrednici, jer su , kako je rekao, pozvali da izvrši izborne amandmane, ali nisu izvršili pritisak na jedinu političku stranku etničkih Srba da učestvuje u glasanju.

    Zato kaže da će mu biti potrebna pomoć međunarodne zajednice da neguje politički pluralizam u etničkoj srpskoj manjini, kako bi se obezbedila “fer konkurencija i demokratska trka za nove gradonačelnike”.

    “Ne možemo sebi da dozvolimo još jedan proces koji će srpski kandidati bojkotovati nekoliko dana pre početka izbora, jer to Beograd nalaže”, rekao je Kurti.

    Ovo nije prvi put da iz Prištine stižu kritike na račun međunarodne zajednice, koja je nakon poslednje eskalacije na severu KiM, stala na stranu Srbije.

    Čak je i američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil izjavio, u intervjuu Glasu Amerike, da SAD imaju problem s Kurtijem.

  • Preokret, odustali od napada?

    Preokret, odustali od napada?

    Ukrajinska vojska demantovala je danas vest koju je objavio En-Bi-Si njuz (NBC News) da je pokrenula kontraofanzivu protiv ruskih snaga.

    “Nemamo takvu informaciju. I ne komentarišemo anonimne izvore”, rekao je za Rojters portparol Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga.

    Prethodno je NBC News javio, pozivajući se na jednog višeg oficira i jednog vojnika u blizini linija fronta, koji su želeli da ostanu anonimni, da je ukrajinska vojska pokrenula dugo očekivanu kontraofanzivu.

    Nakon višemesečnog napretka ukrajinske vojne kampanje, koja bi se mogla pokazati presudnom u namerama Kijeva da povrati okupiranu teritoriju, novi talas napada fokusiran je na jugoistočne linije fronta, prenosi En-Bi-Si Njuz.

    Ukrajinska vlada je dosad govorila da neće biti javnog objavljivanja početka ofanzive, a portparol ukrajinske vojske odbio je da komentariše tekuće vojne operacije.

  • Zapadni mediji: Započela je dugoočekivana ukrajinska kontraofanziva

    Zapadni mediji: Započela je dugoočekivana ukrajinska kontraofanziva

    U razgovorima sa anonimnim izvorima zapadni mediji, ABC News i The Washington Post, juče su objavili da je započela dugoočekivana kontraofanziva protiv Rusije.

    ABC javlja da su dva ukrajinska zvaničnika, uključujući izvor blizak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, potvrdili da je aktivna faza ukrajinske kontraofanzive u toku. Washington Post je citirao čak četiri neimenovane osobe iz oružanih snaga Ukrajine, dok se NBC pozvao na višeg oficira i vojnika u blizini linije fronta.

    Uprkos svim tim potvrdama, Kijev negira da je kontraofanziva počela.

    Prošle sedmice zapadni zvaničnici su izjavili da su se dobro pripremljene ukrajinske trupe posljednjih dana okupljale na strateškim lokacijama u blizini linije fronta.

    Ukrajinske snage pojačale su napad na liniju fronta na jugoistoku Ukrajine. Ova informacija dolazi od četiri pripadnika Oružanih snaga Ukrajine, koji su željeli ostati anonimni jer im nije dozvoljeno da javno razgovaraju o borbi.

    Ukrajinske snage se sastoje od specijalizovanih jurišnih jedinica, naoružanih zapadnim naoružanjem i koje su podučavane NATO taktici. Napadi na jugoistoku Ukrajine znak su da su ukrajinske snage značajno napredovale duboko u teritoriju koju je okupirala Rusija.

    O teškim borbama u Zaporoškoj oblasti izvještavaju ruski ratni dopisnici. Cilj ukrajinskih snaga može biti da prekinu pristup ruskim snagama takozvanom kopnenom mostu između kopnene Rusije i okupiranog poluostrva Krim, presjećajući najvažnije linije snabdijevanja Rusa.

    Zapadni mediji pretpostavljaju da bi ukrajinske trupe mogle pokušati da oslobode i gradove Melitopolj i Enerhodar, gdje se nalazi Zaporoška nuklearna elektrana (ZNPP).

  • Hiljade ljudi evakuisane u Kini

    Hiljade ljudi evakuisane u Kini

    Nekoliko hiljada ljudi evakuisano je posljednjih dana iz nekoliko stambenih zgrada u gradu Tjanđinu, na sjeveru Kine, nakon što je urušavanje tla stvorilo velike pukotine na obližnjim ulicama, objavile se lokalne vlasti.

    Velike pukotine pojavile su se na ulicama u blizini stambenog kompleksa u okrugu Đinan u Tianđinu.

    Prema informacijama koje su na društvenim mrežama objavile lokalne vlasti, pukotine sežu do dubine od 1.300 metara.

    Od 3. juna evakuisano je 3.899 stanovnika iz najmanje tri zgrade sa 25 spratova, u obližnje hotele, prenosi Global tajms.

    Gradska uprava Tjanđina nazvala je incident “iznenadnom geološkom katastrofom” nakon prvih informacija koje su dobili od stručnjaka i nekoliko vladinih službi koje su snimile lokacije.

    “Ne može se isključiti da je bušenje geotermalnih izvora rezultiralo gubitkom tla i njegovim urušavanjem u tom području”, saopštili su ti izvori.

    Posljednji događaji skrenuli su pažnju na pitanje sigurnosti stambenih zgrada u Kini. Inače, kineska je vlada uvela stroga pravila i oštre kazne u slučaju nezadovoljavajućeg upravljanja nekretninama, napominje Rojters.

  • Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    Sve više država u Evropi vraća obavezni vojni rok

    U posljednjih dvadeset godina velika većina zemalja ukinula je obavezno služenje vojnog roka, odnosno obavezu vojnog osposobljavanja. Moglo bi se reći da su sa završetkom Hladnog rata, vlade u Evropi počele su da pridaju manje značaja vojnoj odbrani.

    Njemačka je, na primjer, 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. Vojna obaveza može da se aktivira samo ako Bundestag utvrdi da postoje napetosti ili da je neophodna odbrana.

    Isto je ili slično u mnogim drugim evropskim zemljama. Od današnjih 29 evropskih zemalja NATO, uključujući Tursku, samo šest je zadržalo vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već pedeset ili više godina.

    U svjetlu ruske specijalne vojne operacije protiv Ukrajine, obavezno služenje vojnog roka ponovo je postalo tema. Mnoge zemlje ne samo da su povećale svoje budžete za odbranu, već razmatraju i ponovno uvođenje vojnog roka. Za sada je samo nekoliko zemalja preduzelo velike korake u tom smeru, piše “DW”.

    Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014) i Litvanija (2015) su ponovo uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina.

    Nakon opsežne specijalne vojne operacije na Ukrajinu prošle godine, ukrajinska vlada je usvojila zakon prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani u vojsku.

    Letonija, ova baltička zemlja je jedna od tri zemlje NATO koje se graniče sa Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu. Sada i Letonija želi ponovo da je uvede.

    Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraće da završe vojnu obuku od jedanaest meseci. Od 2028. svake godine treba da bude regrutovano 7.500 Letonaca – toliko je, prema podacima NATO, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022. godine.

    U Rumuniji su 2015. godine propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća ove godine. Premijer i penzionisani general Nikolae Jonel Čiuka to podržava.

    Poseban zahtjev Ministarstva odbrane je da, u slučaju opšte mobilizacije, svi mladi Rumuni koji žive u inostranstvu moraju u roku od 15 dana da se prijave za regrutaciju.

    Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9.000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske kroz obaveznu vojnu službu, kao što to Švedska čini od 2018. godine.

    Švedska, najveća zemlja Skandinavije mogla bi da postane sljedeća članica NATO. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca.

    Od tada su svi 18-godišnjaci morali da se prijave na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.

    U otadžbini generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina, moraju na regrutaciju.

    Međutim, samo oko 9.000 od 60.000, koliko ih svake godine obavi vojni ljekarski pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka. Zbog stroge selekcije, zvanični izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja.

    U Danskoj je služenje vojnog roka u teoriji obavezno, ali ima dovoljno dobrovoljaca kako bi se zadovoljile potrebe.

    Francuska raspravlja o nekoj vrsti “vojne obaveze lajt”. Predsjednik Emanuel Makron je uveo Univerzalnu nacionalnu službu 2019. godine, u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje, prenosi “b92”.

    Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. O toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima.

    Njemački kancelar Olaf Šolc je odbacio predlog svog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim, pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj.

    Nedavno je povjerenica njemačkog parlamenta za Bundesver, Eva Hegl – socijaldemokratkinja kao i Šolc i Pistorijus – predložila da se razgovara o obaveznoj “godini službe” u vojsci ili u civilnim institucijama. Predstavnici vojske bi o svom radu trebalo da govore u školama.

  • Trampu prijeti teška robija?

    Trampu prijeti teška robija?

    Donald Tramp, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, optužen je zbog nezakonitog postupanja sa klasifikovanim dokumentima pošto je izašao iz Bijele Kuće, prenosi BBC.

    Tužilaštvo Trampa (76) goni po ukupno 7 tačaka optužnice, a optužnica još uvijek nije dostupna javnosti.

    Ovo je prvi put da se protiv bivšeg predsjednika pokreće federalni postupak.

    Tramp je, podsjetimo, već u kampanji za reizbor na mjesto predsjednika SAD 2024. godine.

    U reakciji na ove vijesti, Tramp je na društvenoj mreži Truth objavio da je nevin, i da bi trebalo da se pojavi u fedealnom sudu u Majamiju u utorak, gdje će biti uhapšen i gdje će mu biti pročitane optužbe protiv njega.

    “Nisam mislio da je moguće da se ovakve stvari mogu desiti bivšem predsjedniku SAD”, napisao je Tramp.

    “Ovo je zaista mračan dan za SAD. Mi smo država u ozbiljnom i brzom padu, ali zajedno ćemo napraviti Ameriku ponovo velikom”, dodao je on.

    Džim Trasti, advokat Trampa, rekao je za CNN da je bivši predsjednik dobio detalje optužnice, i da je optužen za “zavjeru”, davanje lažnih izjava, ometanje rada državnih organa i nelegalno posjedovanje klasifikovanih dokumenata, po Aktu o špijunaži.

    Ministarstvo odbrane nije komentarisalo ovaj slučaj, a optužnica nije objavljena.

    Tajna služba već priprema plan za sprovođenje Trampa do sudnice u Majamiju, prenosi BBC.

    Podsjetimo, prošle godine je Trampova kuća u Mar-a-Lagou bila meta pretresa FBI, i tada je zaplijenjeno oko 11.000 dokumenata, među kojima je oko 100 bilo onih koji su imali oznaku “klasifikovano”, a neki su bili označeni sa “top secret”.

    Protiv zakona SAD je da državni službenici, uključujući i predsjednika, zadržavaju klasifikovane dokumente na lokaciji koja nije za to predviđena.

    Pravni stručnjaci tvrde da ni ova nova optužnica neće uticati na Trampovo pravo da se kandiduje za predsjednika.

    “Može biti optuživan koliko hoćete puta, ali to ne utiče na njegovo pravo da se kandiduje”, rekao je Dejvid Saper, profesor na Univerzitetu Džordžtaun.

    Inače, prema istraživanjima javnog mnijenja, Tramp je trenutno najjači kandidat Republikanaca u trci za kandidaturu za Bijelu kuću.

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Kevin Mekarti, rekao je da je “nerazumno” da predsjednik optuži vodećeg kandidata opozicije.

    “Republikanci u Kongresu će pozvati na odgovornost one koji su zaslužni za ovakvu zloupotrebu vlasti”, napisao je on na Twitteru.

    Trampov najveći rival među Republikancima, guverner Floride Ron DeSantis, rekao je da “već četiri godine svjedočimo neravnomjernoj primjeni zakona, u zavisnosti od političkog ubjeđenja”.

  • Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje u opasnosti

    Bazen za hlađenje u nuklearnoj elektrani Zaporožje je u opasnosti od urušavanja zbog uništenja brane Kahovka i isušivanja njenog rezervoara, saopštila je francuska organizacija za nuklearnu sigurnost.

    Bez rezervoara na drugoj strani koji bi to onemogućio, unutrašnji pritisak vode u bazenu za hlađenje mogao bi probiti nasip oko njega, navodi se u izvještaju Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost (IRSN) sa sjedištem u Parizu.

    Gubitak bazena ne bi nužno bio katastrofalan jer bi se mogli dovesti drugi izvori vode, kao što su kamioni za pumpanje, kako bi se spriječilo otapanje nuklearnog goriva u elektrani, ali bi gubitak bazena za hlađenje dramatično povećao zabrinutost za sigurnost u elektrani.

    Zvaničnici ukrajinske korporacije za nuklearnu energiju, Energoatom, rekli su da bi svako urušavanje nasipa oko jezera za hlađenje bilo djelimično čak i u najgorem slučaju i da će i dalje biti dovoljno vode da se jezgra reaktora i istrošeno gorivo održavaju hladnim. Međutim, upozorio je na opasnosti od sabotaže ruskih snaga koje kontrolišu fabriku.

    Od urušavanja brane Kahovka u utorak, njen rezervoar se slijeva u rijeku Dnjepar i Crno more dalje. Uskoro će pasti ispod nivoa koji se koristi za pumpanje vode u niz bazena koji se koriste za hlađenje reaktora jezgra i istrošeno gorivo na lokaciji i mnogo veći bazen za hlađenje koji se koristi kao rezerva vode.

    “Dolazimo do ove mrtve zone, koja iznosi 12.70 metara, nakon čega neće biti unosa vode ni za bazene za hlađenje u stanici Zaporožje”, rekao je Ihor Sirota, čelnik Ukrhidroenergo, ukrajinske hidroenergetske korporacije.

    Izvještaj IRSN-a sugeriše da bi integritet nasipa oko jezera mogao biti u opasnosti od urušavanja čak i bez ruske sabotaže.

    “Pad nivoa vode u Dnjepru mogao bi dovesti do curenja iz bazena, ili čak do urušavanja okolnog nasipa, zbog pritiska vode koja se nalazi u slivu”, navodi se. Dodaje se da je Energoatom izvršio stres testove nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi nakon cunamija 2011. godine, prenosi “Klix”. Tim testovima, kako se navodi, procjenjuje se da nasip može “izdržati nivo Dnjepra od 10 metara u blizini elektrane”.

    Karine Herviou, zamjenica generalnog direktora IRSN-a za nuklearnu sigurnost, rekla je da su, budući da je svih šest reaktora u elektrani Zaporožje zatvoreno prije nekoliko mjeseci kao rezultat borbi u tom području, potrebe elektrane za hlađenje su ograničene.

    “Ako je nasip uništen kao rezultat pritiska vode, postoje i drugi načini za nadopunu jezerca za prskanje, poput kamiona pumpi koji dovoze vodu iz Dnjepra ili drugog vodenog bazena koji se nalazi u blizini”, rekao je Herviou za “TheGuardian”.

  • Procurili novi podaci

    Procurili novi podaci

    Američka CIA je pomoću jedne evropske špijunske agencije saznala da šestorica pripadnika ukrajinskih snaga nameravaju da dignu u vazduh gasovod Severni tok.

    To je preneo Vašington Post pozivajući se na podatke koji su procurili na internet. ”Već smo razgovarali o podacima koje imamo o mogućoj umešanosti Anglosaksonaca u ovaj teroristički napad na međunarodnu energetsku infrastrukturu”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je dodao da ostale detalje treba otkriti u toku ”transparentne međunarodne istrage”, i istakao da se takva istraga ne odvija i da ruskoj strani nije dozvoljeno da se pridruži bilo kakvom pokušaju istrage, prenosi Rojters.

    Do eksplozija na gasovodu Severni tok došlo je krajem septembra prošle godine, u ekonomskim zonama Švedske i Danske, koje su navele da su eksplozije bile namerne, ali da tek treba da se utvrdi ko je odgovoran.

    Od tada, te dve zemlje i Nemačka vode istragu. Vašington i NATO ocenili su eksplozije kao ”čin sabotaže”.

    Moskva je, s druge strane, optužila istražitelje da odugovlače i prikrivaju ko stoji iza napada.