Kategorija: Svijet

  • “Pod jedan, nismo dali Borelju dozvolu da govori; Pod dva…”

    “Pod jedan, nismo dali Borelju dozvolu da govori; Pod dva…”

    Rusija nije dala odobrenje Borelju da govori u njeno ime, poručila je portparol ruskog MSP Marija Zaharova komentarišući izjavu evropskog zvaničnika.

    Evropski komesar za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj je rekao da Evropa mora aktivno da učestvuje u ovoj situaciji oko Tajvana, koji je od posebnog značaja “u pogledu ekonomije, trgovine i tehnologije” za nju.

    “Pod jedan, Evropska unija je samo deo Evrope. Mi, Rusija, nismo dali Borelju dozvolu da govori u ime cele Evrope”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    “Drugo, zar onda ne bi trebalo i da ratne mornarice država azijsko-pacifičkog regiona patroliraju, na primer, Lamanšom”, upitala je ona.

    Borelj: Evropska mornarica bi trebalo da patrolira u spornom Tajvanskom moreuzu
    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj izjavio je da bi evropska mornarica trebalo da patrolira u “spornom” Tajvanskom moreuzu. Borelj je rekao da bi ta zaštitna mera pokazala koliko je Tajvan ključan za Evropu.

    Borelj je, u članku u francuskom časopisu “Di dimanš”, istakao da poziva evropske mornarice da patroliraju Tajvanskim moreuzom da bi se pokazala posvećenost Evrope slobodi plovidbe u toj “apsolutno ključnoj oblasti“, objavio je Gardijan.

    U govoru koji je otvorio debatu o Kini u Evropskom parlamentu, Borelj je u utorak rekao da je Tajvan očigledno deo evropskog geostrateškog perimetra koji garantuje mir.

    “Ne samo iz moralnog razloga, akcija protiv Tajvana mora nužno biti odbačena. I zato što bi to, u ekonomskom smislu, bilo izuzetno ozbiljno za nas, jer Tajvan ima stratešku ulogu u proizvodnji najnaprednijih poluprovodnika”, istakao je Borelj.

    Boreljovi komentari dolaze nakon što je francuski predsednik Emanuel Makron ovog meseca izjavio da Evropa ne bi trebalo da bude “sledbenik” SAD u slučaju sukoba sa Kinom u vezi sa Tajvanom.

    Makronovi komentari, nakon posete Kini, izazvali su kritike pojedinih političara u SAD i unutar EU.

    Kina je pre dve sedmice izvela trodnevne vojne vežbe u blizini Tajvana, simulirajući ciljane udare i blokadu ostrva, kao odgovor na sastanak između tajvanske predsednice Cai Ing-ven i predsednika Predstavničkog doma SAD Kevina Makartija u Kaliforniji.

  • Mask otkrio koliko novca je donirao Ukrajini

    Mask otkrio koliko novca je donirao Ukrajini

    Reditelj Stiven King (75), poznat po brojnim horor ostvarenjima, apelovao je na američkog milijardera Ilona Maka da, umjesto što plaća za plave kvačice popularnim korisnicima Tvitera, donira novac u humanitarne svrhe u Ukrajini, ali mu je Mask odgovorio kontrapitanjem: “Donirao sam 100 miliona dolara Ukrajini, a vi?”.

    Sve je počelo u četvrtak, kada je King rekao da njegov nalog ima plavu kvačicu, ali da nije platio da mu nalog bude verifikovan.

    “Vašington egzaminer” prenosi da je Mask rekao da je on “lično platio” da pojedine javne ličnosti zadrže plavu oznaku.

    Međutim, King je sugerisao Masku da iskoristi novac koji troši na plave kvačice i da ih fondaciji koja pomaže narodu u Ukrajini.

    “Smatram da bi gospodin Mask trebalo da tu moju plavu kvačicu da u humanitarne svrhe. Preporučujem Pritula fondaciju, koja pruža veliku pomoć u Ukrajini. To košta samo osam dolara, pa bi možda gospodin Mask mogao da doda još malo više”, tvitivao je King, prenosi Tanjug.

    Mask je brzo odgovorio slavnom autoru.

    “Donirao sam 100 miliona dolara Ukrajini. Koliko ste vi dali?”, pitao je Mask Kinga.

    Tviter je nedavno uveo plaćanje usluge za korisnike koji žele da im bude verifikovan nalog i ta usluga za pojedince košta osam dolara, a za organizacije 1.000 dolara.

  • Ponovo tenzije u Nagorno-Karabahu

    Ponovo tenzije u Nagorno-Karabahu

    Azerbejdžan je saopštio danas da je uspostavio kontrolni punkt na jedinoj kopnenoj ruti ka spornom regionu Nagorno-Karabaha, što je korak koji je praćen tvrdnjama o pucnjavi na granici sa starane azerbejdžanskih i jermenskih snaga.

    Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali njegovih 120.000 stanovnika su pretežno etnički Jermeni i region se otcijepio se od Bakua u ratu početkom devedesetih.

    Azerbejdžan je saopštio da je uspostavio kontrolni punkt na putu koji vodi ka Karabahu, što je korak za koji je navedeno da je od suštinskog značaja pošto smatra da Jermenija koristi taj put za transport oružja.

    Azerbejdžan je “preduzeo odgovarajuće mjere da uspostavi kontrolu na početnoj tački puta”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

    Jermenija je saopštila da je kontrolni punkt na mostu Hakari u koridoru Lačin grubo kršenje sporazuma o prekidu vatre iz 2020. godine, kojim je okončan rat iz te godine.

  • Konašenkov: Zauzeta još dva područja na zapadu Bahmuta

    Konašenkov: Zauzeta još dva područja na zapadu Bahmuta

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ruske snage zauzele još teritorije u Bahmutu, dok nastavljaju sa pokušajem da preuzmu punu kontrolu nad ovim gradom.

    “U pravcu Donjecka, jurišni timovi su oslobodili dva područja u zapadnim dijelovima Artjomovska (Bahmuta) u protekla 24 sata”, rekao je portparol ministarstva Igor Konašenkov, prenosi TASS.

    On je naveo i da su u sjevernim i južnim dijelovima grada ruske vazdušno-desantne jedinice pružile pojačanje jurišnim timovima.

    Bitka za Bahmut pretvorila se u jednu od najkrvavijih u ratu u Ukrajini koji traje 14 mjeseci, a grad je skoro potpuno uništen artiljerijskim granatiranjem i uličnim borbama.

    Rusija navodi da će joj zauzimanje Bahmuta omogućiti dalje ofanzive na istoku Ukrajine.

  • U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    U slučaju rata na Tajvanu: Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno

    Više od 40 odsto globalne trgovine biće poremećeno u slučaju rata na Tajvanu, što će dovesti do razornih posljedica po cijeli svijet, izjavio je tajvanski ministar spoljnih poslova DŽozef Vu.
    “Većina zemalja je sigurna da se ova eskalacija neće dogoditi jer bi to bila katastrofa ne samo za Tajvan već i za Kinu i cijeli svijet. Ekonomske posljedice bi bile ogromne. Pogledajte lokaciju Tajvana – preko 40 odsto isporučene robe širom svijeta ide kroz Tajvanski moreuz”, rekao je Vu.

    On je dodao da Tajvan proizvodi više od 60 odsto čipova u svijetu i 90 odsto najnaprednijih poluprovodnika.

    “Rat na Tajvanu bi doveo do poremećaja u preko 40 odsto globalne trgovine”, rekao je zvaničnik španskom listu “ABC”.

    U slučaju eskalacije situacije oko ostrva, mogao bi izbiti treći svjetski rat, smatra Vu.

  • Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Upozorenje iz ECB: Kamatne stope blizu maksimuma

    Janis Sturnaras, član Upravnog savjeta Evropske centralne banke (ECB), upozorio je da kreatori politike ove zajmodavne institucije trebaju da budu oprezni i izbjegavaju velike ili male skokove u vezi sa odlukom o kamatnim stopama.
    Sturnaras je u intervjuu grčkim medijimanaglasio da svaka takva odluka treba da bude zasnovana na podacima “upravo zato što smo blizu plafona, blizu maksimalnog povećanja”.

    “Blizu – nisam rekao da smo još stigli, ali približavamo se tome”, rekao je Sturnaras, prenosi “Sputnjik”.

    Primjedbe su uslijedile nakon što je ECB odlučila prošlog mjeseca da poveća referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, na 3,5 odsto.

    Ovo je urađeno uprkos bojazni da bi porast kamatnih stopa mogao da izazove domino efekat u bankarskom sektoru širom evrozone.

    Zvaničnici ECB objasnili su da će inflacija najvjerovatnije ostati visoka “predugo”, što je, kako su rekli, podstaklo banku da nastavi sa planiranim povećanjem kamatnih stopa.

  • Nema viza za Ruse; Zaharova: Jasno je…

    Nema viza za Ruse; Zaharova: Jasno je…

    Ruski novinari koji su trebali da prate Sergeja Lavrova na sednicu SB UN u Njujorku nisu dobili američke vize, napisala je Marija Zaharova na Telegramu.

    “Ostalo je 40 minuta do polaska novinara u Njujork. Svi su na aerodromu. Vize nisu izdate. Odgovor američke ambasade: ‘Radimo na tome’. Ovo jasno pokazuje kako se manipuliše temom slobode govora i prava novinara”, napisala je diplomata.

    Ranije je Lavrov rekao da su SAD zloupotrebile položaj zemlje domaćina sedišta UN prilikom izdavanja viza ruskoj delegaciji u Savetu bezbednosti, jer vize nisu izdate nekim članovima delegacije, kao ni svim novinarima. Američka strana nije ni na koji način objasnila neizdavanje viza predstavnicima ruskih medija.Rusija predsedava Savetom bezbednosti UN u aprilu. Šef ruskog diplomatskog resora, u okviru predsedavanja, učestvovaće na sastancima Saveta bezbednosti 24. i 25. aprila.

  • Kina pokrenula buru

    Kina pokrenula buru

    Francuska i Estonija, Litvanija i Letonija izrazile su zaprepašćenje što je kineski ambasador u Parizu doveo u pitanje da li je Krim deo Ukrajine.

    Na pitanje o svom stavu o tome da li je Krim deo Ukrajine ili ne, kineski ambasador Lu Šaje rekao je u intervjuu koji je u petak emitovala francuska televizija da je on istorijski deo Rusije i da ga je Ukrajini ponudio bivši sovjetski lider Nikita Hruščov.

    Francuska: Kina priznala Ukrajinu
    Francuska je odgovorila u nedelju izrazivši “punu solidarnost” sa svim pogođenim savezničkim zemljama za koje je rekla da su stekle nezavisnost “posle decenija ugnjetavanja”.

    “Konkretno, Ukrajina je međunarodno priznata u okviru svojih granica, uključujući Krim, 1991. godine. Priznala ju je cela međunarodna zajednica, uključujući Kinu”, rekao je portparol francuskog ministarstva spoljnih poslova.

    Portparol je dodao da će zvanični Peking morati da razjasni da li ovi komentari odražavaju stav cele zemlje ili ne.

    Tri baltičke države, koje su bile deo Sovjetskog Saveza, reagovale su na isti način kao i Francuska. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na Rojtersov zahtev za komentar.

    Oglasila se i Ukrajina
    Izjavu kineskog diplomate prokomentarisao je i Anton Geraščenko, savetnik ukrajinskog Ministarstva unutrašnjih poslova.

    Kaže da Lu Šaje ponavlja rusku propagandu. “Čekamo zvaničnu reakciju Pekinga. Da li je ovo stav Kine ili mišljenje ambasadora”, pita se Geraščenko.

    “Takve izjave su ozbiljne i ugrožavaju međunarodni poredak”, dodao je on.

  • “Ako G7 zabrani izvoz robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti istom mjerom”

    “Ako G7 zabrani izvoz robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti istom mjerom”

    Ako zemlje G7 uvedu potpunu zabranu izvoza robe u Rusiju, Moskva će odgovoriti zaustavljanjem izvoza u G7 robe koja je od vitalnog značaja za te zemlje.

    To je napisao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev na svom Telegram kanalu.

    “Ideja idiota iz G7 o potpunoj zabrani izvoza robe u našu zemlju je divna jer podrazumeva prekid uvoza iz naše zemlje robe od vitalnog značaja za G7. U ovom slučaju, sporazum o žitu će biti obustavljen, kao i mnogo toga što im je potrebno. Oni uopšte nemaju mozga”, napisao je Medvedev, a prenosi Sputnjik.

    Blumberg je ranije pisao, pozivajući se na neimenovane izvore, da G7 razmatra mogućnost uvođenja gotovo potpune zabrane izvoza robe u Rusiju.

    Navodno, ključni saveznici Ukrajine, uključujući SAD, razmatraju takvu mogućnost.

    Sagovornici agencije su rekli da se o toj ideji razgovaralo uoči majskog samita G7 u Japanu, a u njenu implementaciju želi da se uključi i EU.

  • Kina kupuje 22 milijarde kubika ruskog gasa

    Kina kupuje 22 milijarde kubika ruskog gasa

    Rusija će ove godine povećati snabdevanje Kine gasom na 22 milijarde kubnih metara, izjavio je potpredsednik ruske vlade Aleksandar Novak.

    “Prethodne brojke pokazuju da su do kraja 2022. godine povećane zalihe nafte, gasa i uglja”, rekao je Novak u intervjuu televiziji Rusija-1, preneo je Tas.

    Prema njegovim rečima, prošle godine Rusija je isporučila Kini 15 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, a očekuje se da će ta cifra 2023. godine dostići 22 milijarde kubnih metara.

    Tokom sastanka u martu, predsednici Rusije i Kine Vladimir Putin i Si Đinping, naložili su vladinim delegacijama da završe pripreme dokumenata o gasovodu Sila Sibiri-2 kako bi ih potpisali što pre.