Kategorija: Svijet

  • Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Posle uništenja brane Nova Kahovka u Ukrajini, Rusija bi mogla da planira napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju, tvrdi visoki ukrajinski zvaničnik.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je uništila branu Nova Kahovka, što je imalo katastrofalne posledice u Hersonskoj oblasti.

    “Uništavanje jednog od najvećih rezervoara vode u Ukrajini je svakako bilo namerno. Stotine hiljada ljudi ostalo je bez pristupa vodi za piće”, rekao je on.

    Oleksi Danilov, visoki ukrajinski bezbednosni zvaničnik, nije bežao od optužbi na račun Rusije, koji je rušenje brane nazvao “novom fazom ruske agresije“ i upozorio u intervjuu Tajmsu da bi obližnja nuklearna elektrana Zaporožje mogla da bude sledeća meta ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Pomenuta elektrana je od početka rata pod ruskom kontrolom i hlađenje njenih reaktora zavisi od vode koja dolazi iz rezervoara.

    “Činjenica je da tamo ima eksploziva”, rekao je Danilov i dodao da je Putin “spreman na sve” nakon što je uništio hidroelektranu zajedno sa branom.

    Tokom rata Zaporožje je pretrpelo brojne udare, zbog čega postoji strah od nuklearne katastrofe. Prošle godine je raketa pogodila jedan od njegovih reaktora, za šta su Ukrajina i Rusija okrivile jedna drugu. Ruske snage su takođe optužene da su fabriku pretvorile u vojnu bazu gde su bezbedne od Ukrajinaca.

    Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da uništavanje brane ne predstavlja kratkoročni rizik za Zaporožje, ali je dodao da je pogoršalo ionako nepredvidivu i nesigurnu situaciju.

  • NATO najavio najveću vazduhoplovnu vježbu

    NATO najavio najveću vazduhoplovnu vježbu

    Njemačka se sprema da bude domaćin najveće vojne vazduhoplovne vježbe u istoriji NATO-a, demonstraciji sile koja ima za cilj da pokaže jedinstvo saveznika i impresionira potencijalne protivnike, kao što je Rusija, saopštili su njemački i američki zvaničnici, prenosi AP.

    U vježbi pod nazivom “Er defender 23” koja počinje u ponedjeljak i traje do 22. juna, učestvuje 10.000 vojnika i 250 aviona iz 25 zemalja i oni će uvježbavati odgovor na simulirani napad na zemlju članicu NATO-a.

    Vašington na manevre šalje 2.000 pripadnika Nacionalne garde SAD i oko 100 aviona da učestvuju u ovoj obuci.

    “Ovo je vježba koja će biti apsolutno impresivna za svakoga ko je bude posmatrao, a mi nikoga ne tjeramo da je gleda”, rekla je ambasadorka SAD u Njemačkoj Ejmi Gutman.

    Ona je pojasnila da će ona bez ikakve sumnje pokazati “agilnost i brzinu” savezničkih snaga i da bi bila prilično iznenađena da bilo koji svjetski lider ne primijeti šta to pokazuje u smislu duha i snage NATO saveza.

    “A tu uključujem i ruskog predsjednika Vladimira Putina”, dodala je američka ambasadorka.

    U vježbama koje predvodi Njemačka, učestvuju i Švedska, koja se nada pridruživanju alijansi, i Japan, navodi AP.

  • Zelenski: Zbog rušenja brane stotine hiljada ljudi bez vode

    Zelenski: Zbog rušenja brane stotine hiljada ljudi bez vode

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas da je uništenje brane Kahovka na jugu te zemlje ostavilo stotine hiljada ljudi bez normalnog pristupa vodi za piće.

    “Uništavanje jednog od najvećih rezervoara vode u Ukrajini je apsolutno namerno. Stotine hiljada ljudi ostalo je bez normalnog pristupa vodi za piće”, saopštio je Zelenski na Telegramu, prenosi Rojters.

    Brana Kahovka uništena je u utorak, voda iz akumulacije se izlila i poplavila okolno područje.

    Proruski vršilac dužnosti guvernera ukrajinskog regiona Herson, Vladimir Saldo, rekao je da su neka minska polja poplavljena nakon što rušenja brane kod hidroelektrane Kahovka i nekontrolisanog priliva vode, prenosi Tanjug.

    “Dijelovi minskih polja su poplavljeni, ali vojska zna gdje su mine. Rade na sređivanju ovog problema”, rekao je Saldo, prenio je TASS.

  • Lajčak: Hitno potrebno rješavanje krize, cijenimo spremnost Vučića da tome doprinese

    Lajčak: Hitno potrebno rješavanje krize, cijenimo spremnost Vučića da tome doprinese

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak naveo je na Tviteru da su on i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar imali juče duge razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o složenom položaju Srba na Kosovu.

    Lajčak je istakao da nasilje nikada nije prihvatljivo i da je hitno potrebno političko rješenje za trenutnu krizu.

    – Cijenimo spremnost Vučića da tome doprinese – napisao je Lajčak na Tviteru.

    Lajčak i Eskobar su u ponedjeljak i utorak boravili i u Prištini, gdje su se između ostalog sastali i sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, predsjednicom Vljosom Osmani, kao i predstavnicima Srpske liste i kosovske opozicije.

    Podsjetimo, rok koji su SAD i EU postavile kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju ističe danas, a specijalni izaslanik Vašingtona za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je da ukoliko Kurti ne prihvati tri uslova za smirivanje situacije na sjeveru Kosova onda to znači da ne želi saradnju sa EU i SAD i da to ne može da prođe bez posljedica, piše Kosovo Onlajn.

  • “Nije problem voda, nego Rusi”

    “Nije problem voda, nego Rusi”

    Spasioci koji pokušavaju da evakuišu preostale stanovnike nakon što je u vazduh dignuta brana Kahovka, kažu da su pod artiljerisjkom vatrom Rusa.

    “Najveći problem trenutno nije voda, nego Rusi na drugoj strani jeke koji nas granatiraju”, rekao je Andrju Negrih, koji koordiniše napore spasioca za američku humanitarnu organizaciju Global Empruvment Mišn.

    Agencija Rojters podseća da su sinoć njihovi novinari čuli četiri artiljerijska udara u blizini stambene četvrti iz koje su se civili evakuisali zbog poplava izazvanih rušenjem brane.

    Proruski gradonačelnik obližnjeg grada Nove Kahovke, koji je pod ruskom okupacijom, rekao je da je nakon uništenja brane nestalo najmanje sedmoro ljudi, prenosi ruska režimska agencija Tass.

    Za sada nije prijavljena nijedna smrt povezana s poplavom, ali savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi kaže da je poplava “verovatno pruzrokovala mnogo smrti”.

  • “Biće ovo kao Černobilj”

    “Biće ovo kao Černobilj”

    Profesor Maksim Kamenjeckij iz kijevskog Instituta za međunarodne odnose tvrdi da Ukrajina nema sposobnost da digne branu Kahovku u vazduh.

    Govoreći o eksploziji na toj brani, koja se nalazi u hersonskoj oblasti, dodaje da su posledice ovog incidenta ogromne i da će se osećati godinama.

    “Čekamo sada povećanje nivoa vode u Hersonu, ne samo s leve nego i s desne obale Dnjepra gde se voda digla 3-5 metara”, kazao je za on za zagrebački N1.

    Istaka je da se “posledice ekološkog uticaja upoređuju sa otprilike posledicama Černobilja“.

    On takođe navodi da Ukrajine nema veze s eksplozijom, niti ima mogućnosti za to. “Postoji 70 odsto verovatnoće da su Rusi to sami digli u vazduh, a 30 da je brana pukla sama od sebe jer je bila oštećena još od jeseni prošle godine.”

    “To s čim se suočila Ukrajina može da se uporedi s razmerima Černobilja. Nismo mi budale pa da takve probleme pravimo sami sebi”, dodao je Kamenjenckij.

  • Voda raste, plutaju mine, hiljade beže, pomor životinja

    Voda raste, plutaju mine, hiljade beže, pomor životinja

    Ukrajinski naučnici čekaju da se voda spusti pre nego što u potpunosti procene uticaj uništenja brane Kahovka na okolinu.

    Međutim, jedan bivši ministar upozorio je da bi to moglo izazvati najgoru ekološku katastrofu od nuklearne katastrofe u Černobilu.

    Analitičari su za Gardijan rekli da će razmere štete zavisiti od količine ispuštene vode i obimu oštećenja brane, a obe stvari su još uvek nepoznate.

    Uništenje brane već je prisililo na hiljade ljudi na evakuaciju, poplavljena su naselja, dok je ugrpženo snabdevanje vodom milionu ljudi. U najgorem slučaju moglo bi doći i do dugoročne opasnosti za najveću evropsku nuklearnu elektranu Zaporožja.

    Međunarodna agencija za energiju objavila je na Tviteru da neni stručnjaci u Zaporožju, koja se nalazi 160 kilometara uzvodno od brane, pomno prate situaciju. Rekli su i da ne postoji neposredni nuklearni bezbednosni rizik jer su rashladni bazeni već puni.

    Ali, to bi se moglo promeniti ako se akumulacija iza brane značajno isprazni, što bi otežalo dopunjavanje rashladnog sistema i rad generatora.


    Bivši ministar ekologije Ostap Semerak rekao je za Gardijan da je po njegovom mišljenju ovo velika pretnja i da bi se u narednim danima i sedmicama mogle pojaviti druge opasnosti jer poplavne vode gutaju gradove, benzinske pumpe i farme, postaju kontaminirane agrohemikalijama i naftnim derivatima, a zatim otiču u Crno more.

    “Ovo će imati uticaja na Rumuniju, Gruziju, Tursku i Bugarsku. To će biti štetno za cio region”, rekao je. “Naša vlada je objavila da je ovo najveća ekološka katastrofa u Evropi u poslednjih 10 godina, a ja mislim da bi mogla biti najgora u Ukrajini od Černobila 1986.”, dodao je.


    Snabdevanje vodom moglo bi biti smanjeno ili prekinuto u nekoliko gradova, uključujući Herson, a navodnjavanje bi se moglo pokazati nemogućim u delovima poljoprivrednih zemljišta, što bi moglo uticati na useve.

    Očekuju se masovni pomori riba, mekušaca i drugih vodenih vrsta, rašireno narušavanje staništa i negativni uticaji na ekološki važne nacionalne parkove. Osim toga, Semerek kaže da će se mine pomeriti i prekriti muljem, što će otežati njihovo lociranje.

  • Pentagon: Spremni su

    Pentagon: Spremni su

    Načelnik združenog Generalštaba američke vojske general Mark Mili izjavio da je Ukrajina dobro pripremljena da nastavi bitku protiv ruske invazije.

    Nili je tokom obeleđavanja godišnjice savezničke invazije na Američkom groblju u Normandiji u Francuskoj upozorio i da će rat biti “dug”.

    On je naveo da je na Ukrajini da objavi da li je njena kontraofanzivna kampanja zvanično počela, ali je rekao da su ukrajinske trupe spremne za borbu. prenosi Gardijan.

    “Naša procena je da je ukrajinska vojska dobro pripremljena za šta god da urade. Oni biraju da se bore u ofanzivnoj borbi ili u odbrani, dobro su pripremljeni”, istakao je Mili.

    Prema njegovim rečima, kako vreme bude odmicalo, borbe će varirati.

    “Poput bitke za Normandiju ili bilo koje druge velike bitke, ratovanje je davanje i primanje. Biće dana kada ćete videti mnogo aktivnosti i biće dana kada ćete možda videti vrlo malo aktivnosti. Biće ofanzivnih i odbrambenih akcija. Dakle, ovo će biti borba napred-nazad u dužem vremenskom periodu”, istakao je Mili.

  • Ključni dokaz? Ukrajina sabotirala branu?

    Ključni dokaz? Ukrajina sabotirala branu?

    Osnivač sajta za deljenje datoteka “Megaaploud” i “Mega” Kim Dotkom izneo je možda ključni dokaz da su Ukrajinci odgovorni za rušenje hidroelektrane Kahovka.

    On je na svom Tviter nalogu podelio podatke francuske satelitske službe, koji pokazuju da je Ukrajina veštački podigla nivo vode u rezervoaru na najviši nivo u poslednjih osam godina.

    “Satelitska služba u Francuskoj meri nivoe vode u jezerima i rezervoarima kao što je brana Nova Kahovka. Podaci pokazuju da je Ukrajina veštački podigla nivo vode u rezervoaru na najviši nivo u poslednjih osam godina neposredno pre nego što je brana uništena”, napisao je Dotkom na Tviteru.

    Podsetimo, ukrajinske oružane snage su ranije izvršile seriju napada na Novokahovsku hidroelektranu i uspele da unište ventile, što je izazvalo nekontrolisano curenje vode iz akumulacionog jezera, rekao je gradonačelnik Nove Kahovke Vladimir Leontjev, precizirajući da je sama brana hidroelektrane neoštećena.

    Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je brana napadnuta raketnim sistemom “oljha” kalibra 300 mm, modifikacijom sovjetskog sistema “smerč”. U napadu su oštećene i turbine, koje su i bile glavna meta ukrajinskog napada.

    U elektrani, u trenutku udara, nije bilo civila, a sanaciju štete na sebe je odmah preuzela ruska vojska.

    Istražni komitet Rusije je saopštio da je pokrenut krivični postupak o terorističkom napadu, a Generalno tužilaštvo je naložio tužiocima da preuzmu kontrolu nad zaštitom prava stanovnika Hersonske oblasti.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja optužio je Kijev i zemlje koje sponzorišu kijevski režim da su u potpunosti odgovorni za tragediju koja se desila zbog rušenja ove hidroelektrane.

    “Rusija smatra da je Kijev izveo napad na Kahovsku hidroelektranu kako bi pregrupisao svoje snage i naneo humanitarnu štetu stanovništvu područja u blizini hidroelektrane”, kazao je Nebenzja na sednici Saveta bezbednosti UN.

  • Eskobar: Okretanje leđa dogovoru znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice

    Eskobar: Okretanje leđa dogovoru znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je u razgovoru sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem jasno naznačio da okretanje leđa sporazumu znači okretanje leđa Evropi, uz sve posljedice u smislu neuspjeha daljih integracija i bliže saradnje sa Evropom, što je, kako je istakao, ozbiljna posljedica sama po sebi.

    “Prvenstveno moramo odmah smiriti tenzije, a to znači da se nadamo da će gradonačelnici neće pokušati da koriste te zgrade opština i da će se kosovska policija povući iz zgrada, ali i da srpski demonstranti napuste te lokacije. A ako bude novih izbora, i kada dođe do novih izbora, Srbi bi trebalo da na njima učestvuju bez ikakvih preduslova”, rekao je Eskobar.

    On je istakao da je Vučić rekao da će učini sve da iskoristi svoj uticaj da Srbi ponovo učestvuju na izborima na sjeveru KiM.

    Eskobar je naveo da očekuje da dijalog između specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka i vlade u Prištini bude nastavljen i nakon što on ode iz Beograda.

    “Nadam se da će oni prepoznati da ima jedna posledica, koju sam naznačio, a to je da, kao što sam rekao, okretanje leđa evopskom prijedlogu znači okretanje leđa EU, a tu je i Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Mi, kao njihovi prijatelji, ohrabrujemo ih da se usklade sa nama i da se dođe do regionalne stabilnosti”, rekao je Eskobar, prenosi Tanjug.

    Dodao je da “ako Priština ne želi partnerstvo, da će se onda udaljiti od saveza sa NATO-om, što je samo po sebi velika posljedica”.

    Formiranje ZSO pravni zahtjev za prištinsku vladu
    Eskobar je rekao je danas da je formiranje Zajednice srpskih opština pravni zahtjev za prištinsku vladu, i dodao da novi izbori na sjeveru KiM ne treba da čekaju kraj jula.

    “Dakle, pričam o činjenicama. To je u Briselskom sporazumu, u zaključcima Evropskog savjeta, u okviru Ohridskog dogovora. To nije sporazum između Kurtija i Srbije, već Kosova i Srbije. Ako Kosovo želi u proces evroatlantskih integracija, mora to da ispuni. Pitanje je da li će se ostvariti sada ili u okviru neke buduće vlade”, istakao je Eskobar na konferenciji za novinare u Beogradu.

    On je istakao da je Ohridski dogovor “sveobuhvatan” za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine.

    “Tu se jasno navode odgovornosti obje strane. Može se uraditi sve brzo, uključujući i formiranje ZSO. Možemo imati sve, većinu elemenata”, poručio je on.

    Eskobar je naglasio da, po pitanju novih izbora na sjeveru KiM, “ne želi da čeka do kraja jula, ali da je to plan koji se trenutno razvija”.

    “Dakle, smatram da je najveći izazov za Srbiju da ubedi Srbe na KiM da se vrate u institucije. To je nešto gdje smo usklađeni sa Srbijom. Moramo da se postaramo da Srbi koji učestvuju na izborima i vrate se u institucije, budu dobrodošli”, napomenuo je Eskobar.

    Na pitanje o eventualnom ruskom uticaju na Zapadnom Balkanu, Eskobar je rekao da Rusija ima koristi od podjela u Evropi.

    “Smatram da Rusija nije zainteresovana da dođe do proširenja EU, da koristi krizu u regionu kao nešto čime će dokazati da Zapad ne uspijeva. Istina je da je problem na Kosovu postojao i prije Ukrajine, ali mislim da ovo sada nije posljedica uticaja Rusije”, dodao je Eskobar.

    On je ocijenio da je Sjeverna Makedonija bila važna u postizanju sporazuma, kao i da su prijedlozi Skoplja “manje-više uslađeni sa evropskim prijedlozima”.

    Eskobar nije želio da priča o krajnjim rokovima koje SAD i EU traže od Prištine.

    “Nisam Kurtiju dao nikakav krajnji rok, ono što sam tražio u Prištini, to je – pitao sam koji su naredni koraci. (Specijalni izaslanik EU) Miroslav Lajčak i ja smo rekli da nakon ove posjete moramo da podnesemo izvještaje. Bijela kuća od mene traži da u petak dam najnovije informacije o tome šta se dešava, a i on (Lajčak) mora da izvijesti Žozepa Borelja šta se dešava. Ali, to je naredni korak za mene, nije krajnji rok. Na osnovu narednog izvještaja, donijećemo neke odluke o budućnosti, ali nije nikakav krajnji rok ni za koga”, naveo je Eskobar, prenosi Tanjug.

    Na kraju, Eskobar je rekao da su SAD posvećene da “pomognu Srbiji i Kosovu na način koji odgovara svima” i da to ide ka regionalnom planu koji ide u korist svima koji žive na Zapadnom Balkanu.

    “Ne smijemo da zaboravimo da Balkan može da bude najbrže rastući dio Evrope, najdinamičniji dio Evrope, koji pruža doprinos regionalnoj bezbjednosti”, zaključio je Eskobar.