Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Skoro ništa nije učinjeno za rješenje ruske zabrinutosti

    Lavrov: Skoro ništa nije učinjeno za rješenje ruske zabrinutosti

    Skoro ništa nije učinjeno da bi se riješile zabrinutosti Rusije u vezi sa sporazumom za izvoz žitarica preko Crnog mora, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Rusija je u više navrata saopštila da neće obnoviti Sporazum nakon 18. maja ukoliko se Zapad ne saglasi da ukine niz zabrana za isplate, logistiku i osiguranje koje, kako navodi, otežavaju izvoz poljoprivrednih proizvoda.

    “Ništa praktično nije učinjeno”, naglasio je Lavrov po dolasku u Havanu.

    Prema sporazumu, juče su nastavljene inspekcije brodova sa ukrajinskim žitom iz crnomorskih luka.

    Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja ranije je izjavio da će se Lavrov u ponedjeljak, 24. aprila, sastati sa generalnim sekretarom UN Antonijom Guteresom.

    Izvoz iz crnomorskih luka u Ukrajini obnovljen je prošlog mjeseca za narednih 60 dana, ali je Rusija sugerisala da se možda neće saglasiti sa daljim produženjem, ukoliko Zapad ne ukloni prepreke za izvoz ruskog žita i đubriva.

    Crnomorski sporazum o žitu predstavljao je pokušaj UN da ublaže prehrambenu krizu izazvanu sukobom u Ukrajini.

    Sporazum su potpisali Rusija, Ukrajina, Turska i UN u julu prošle godine, a on je dva puta produžavan i njime je omogućen izvoz hrane i đubriva iz ukrajinskih luka Odese, Černomorska i Južnjija.

  • Još jedno neuspješno lansiranje

    Još jedno neuspješno lansiranje

    Zvezdani brod Ilona Maska SpaceX eksplodirao je tokom svog drugog neuspešnog lansiranja u orbitu za nedelju dana.

    Najmoćnija raketa na svetu, koja nije imala posadu, podigla se sa platforme u južnom Teksasu i očistila lansirnu platformu, što je bila njena prva prekretnica.

    Ali počela je da pada nakon četiri minuta u letu, dok se pripremala da se odvoji.

    Ovo je bio drugi pokušaj prvog lansiranja u orbitu. Ponedeljak je bio planirani dan pokušaja lansiranja, ali je misija prekinuta zbog greške nekoliko trenutaka pre poletanja.

    Mask je u ponedeljak tvitovao: “Čini se da je ventil za pritisak zamrznut, tako da ako uskoro ne počne da radi, nećemo ga lansirati danas.“

    Takođe je rekao da SpaceX gradi još nekoliko Starship raketa i da sveukupno veruje da postoji 80 odsto šanse da će jedna od njih stići u orbitu pre kraja godine.

    Misija, koja bi poslala Zvezdani brod jednom oko Zemlje pre nego što bi pljusnula u Tihi okean u blizini Havaja, bila bi rana prekretnica u Maskovoj ambiciji da letelica prevozi ljude i teret na Mesec i Mars.

    Ilon Mask je prošlog meseca tvrdio da postoji 50 odsto šanse da njegova letelica eksplodira tokom lansiranja.

  • Pentagon se oglasio: Američki vojni dron snimio NLO iznad Bliskog istoka?

    Pentagon se oglasio: Američki vojni dron snimio NLO iznad Bliskog istoka?

    Šef američkog Ureda za rešavanje anomalija u svim domenima (AARO) podelio je sa Senatom zanimljiv video-snimak NLO-a koji je snimio američki vojni dron na Bliskom istoku.

    Tokom saslušanja u američkom Senatu, prikazan je snimak neidentifikovane kugle koja leti kroz vazduh i koju je snimio američki vojni dron na Bliskom istoku. Na saslušanju bio je dr Šon Kirkpatrik iz američke Kancelarije za rešavanje anomalija svih domena (AARO) u Pentagonu.Kirkpatrik je rekao potkomitetu Senata za oružane snage da se stotine slučajeva predmeta neobičnog oblika koje su videli američki piloti još uvek istražuju. On je dodao da je većina ovih slučajeva, koje prati Pentagon, zasnovana na lako objašnjivim podacima.

    AARO do sada nije pronašao verodostojne dokaze vanzemaljskih aktivnosti, vanzemaljske tehnologije ili objekata koji prkose poznatim zakonima fizike, rekao je Kirkpatrik, prenosi CNN.

    Šta je AARO?
    AARO je osnovan prošle godine da istraži uočene anomalije iz vazduha. Američka vlada prati više od 650 slučajeva onoga što naziva “neidentifikovanim vazdušnim fenomenom” (UNF), dok je popularniji naziv za takve pojave i dalje “neidentifikovani leteći objekat” (NLO).

    “Od više od 650 njih, oko polovine smo dali prioritet zbog njihove anomalne zanimljive vrednosti. Sada moramo da ih pročešljamo i saznamo za koliko njih imamo stvarne podatke”, objasnio je Kirkpatrik.

    Kirkpatrik je naglasio senatorima da njegova kancelarija pomaže američkom Ministarstvu odbrane i obaveštajnoj zajednici da identifikuju nove strane tehnologije, kao što je saradnja sa vladom SAD na identifikaciji kineskog špijunskog balona oborenog kod obale Južne Karoline u februaru.

    Video-snimak kao dokaz?
    Kirkpatrik je takođe podelio dva video-snimka slučajeva sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, jedan je rešen, a drugi još uvek nerešen.

    Prvi snimak prikazuje malu leteću kuglu koju je snimio američki vojni dron na Bliskom istoku 2022. godine. Biće skoro nemoguće u potpunosti ga identifikovati samo na osnovu tog video-snimka, priznao je Kirkpatrik.

    Drugi snimak uključuje snimke prikupljene u Južnoj Aziji ranije ove godine, na kojima je objekat proleteo pored dve bespilotne letelice MK-9 reaper, od kojih je jedna uspela da snimi nešto što je izgledalo kao pogonski trag iza objekta. Kirkpatrik je rekao da su u početku mislili da je to zaista anomalija, ali nakon što su pogledali snimak kadar po kadar, otkrili su da je to senka.

    Ovo je infracrveno, ovo je toplotni potpis motora na putničkom avionu koji je slučajno leteo u blizini mesta gde su bila ta dva drona MK-9, objasnio je Kirkpatrik senatorima.

    Senatori su pitali i o mogućoj tehnologiji koja dolazi iz Rusije i Kine. Kirkpatrik je rekao da je zabrinut u nekoliko slučajeva da događaji možda pokazuju napredak u tehnologiji. Takvi slučajevi se prosleđuju obaveštajnoj zajednici.

    “Oni su manje skloni riziku u tehničkom napretku od nas. Oni su samo voljni da isprobaju stvari i vide da li rade. Da li postoje sposobnosti koje bi se mogle upotrebiti protiv nas u zoni (obaveštajnoj, nadzornoj i izviđačkoj) i oružju? Apsolutno. Da li imam dokaze da imaju u ovim slučajevima? Ne, ali imam neke zabrinjavajuće pokazatelje”, rekao je Kirkpatrik.

  • Zelenski: Vrijeme je

    Zelenski: Vrijeme je

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski danas je izjavio da je vreme da NATO donese političku odluku i pozove Ukrajinu da se pridruži tom vojnom savezu.

    Ukrajinski lider je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Kijevu sa šefom NATO-a Jensom Stoltenbergom rekao da bi samit NATO-a u Vilnjusu, u julu, mogao da postane ”istorijski” i dodao da je primio poziv da na njemu prisustvuje, preneo je Rojters.

    ”Zahvalan sam na pozivu da posetim samit, ali je takodje važno da Ukrajina dobije odgovarajući poziv. Ne postoji nijedna objektivna prepreka političkoj odluci da se Ukrajina pozove u Alijansu i sada, kada većina ljudi u zemljama NATO-a i većina Ukrajinaca podržava ulazak u NATO, vreme je za takve odgovarajuće odluke”, rekao je Zelenski.

    On je rekao da Ukrajina takodje želi bezbednosne garancije na svom putu da jednog dana postane članica NATO-a.

    ”Ovu posetu generalnog sekretara, prvu od početka rata, tumačimo kao znak da je Alijansa spremna da započne novo poglavlje u odnosima sa Ukrajinom, poglavlje ambicioznih odluka”, rekao je Zelenski.

    Zelenski je rekao da je pozvao Stoltenberga da izvrši pritisak na neke članice NATO-a za koje je rekao da sporo obezbedjuju teško naoružanje.

  • Putin: Želim da kažem…

    Putin: Želim da kažem…

    Ljudi u Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, dugi niz godina se bore za pravo da budu sa Rusijom, izjavio Vladimir Putin.

    Dugi niz godina su živeli u apsolutno drugačijim uslovima regionalne i opštinske vlasti, koji nisu slični ruskim, rekao je danas ruski predsednik na sednici Saveta za lokalnu samoupravu.

    Takođe je poručio da opštine treba da znaju potrebe svake porodice učesnika specijalne vojne operacije i da im pruže stvarnu pomoć, prenosi RIA novosti.

    “Ovakav pristup poslovanju je posebno važan kada se pruža podrška porodicama učesnika specijalne vojne operacije. Posebnu ulogu ovde imaju opštine i njihovi zaposleni. Neophodno je poznavati potrebe i zahteve svake takve porodice. Želim da istaknem ovo, svakoj takvoj porodici pružite aktivnu, stvarnu pomoć kako bi naši vojnici bili spokojni za svoju decu, supruge, roditelje, poručio je Putin.

    Kako je istakao, mnogi predstavnici opština su se dobrovoljno prijavili i otišli u zonu specijalne vojne operacije, čime su pokazali primer privrženosti otadžbini i njenim interesima.

    Sada brane naše istorijske teritorije, štite narod, stanovnike tih teritorija, rekao je Putin.

    On je pozvao zaposlene u lokalnoj samoupravi da pruže neophodnu pomoć stanovnicima novih regiona i istakao potrebu poboljšanja mehanizama za podršku najboljim praksama upravljanja opštinama.

  • Dolar gubi svoj status

    Dolar gubi svoj status

    Američki dolar gubi svoj status rezervne valute brže nego što se očekivalo, jer mnogi analitičari nisu uzeli u obzir drastično kretanje valute prošle godine.Udeo dolara u globalnim rezervama smanjen je prošle godine deset puta brže od proseka posljednja dve decenije, a nekoliko je zemalja tražilo alternative nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je pokrenula sankcije, naveo je analtičiar kompanije “Eurizon” Stiven Jen.Ako se posmatra kretanje valute, dolar je izgubio 11 odsto tržišnog udela od 2016. godine, što je dvostruko više od 2008. godine, navodi Blumberg.

    “Dolar je 2022. godine doživeo zapanjujući pad na tržištu kao rezervna valuta, verovatno zbog svoje slabe upotrebe usled sankcija”, rekao je Jen.

    Kako mediji navode, prošle godine je indeks upotrebe dolara porastao čak 16 odsto, pošto su sukobi u Ukrajini, podstakli rast globalne inflacije širenja rasta kamatnih stopa, što je uticalo na pad tržišta obveznica i valuta. Na kraju prošle godine, indeks je porastao za 6 odsto.

    Manje države eksperimentišu sa “de-dolarizacijom”, dok Kina i Indija pokušavaju da internacionalizuju svoje valute kako bi podmirili trgovinu, nakon što su SAD i Evropa isključili ruske banke iz globalnog finansijskog sistema za razmenu poruka, poznatog kao SWIFT.

    Postoji i zabrinutost da bi dolar mogao da postane trajno političko oruđe ili da se koristiti kao oblik ekonomskog državnog upravljanja, kako bi se izvršio dodatni pritisak na zemlje da sprovedu sankcije na Rusiju.

    Američka valuta sada čini oko 58 odsto ukupnih globalnih zvaničnih rezervi, što je manje u odnosu na 73 odsto iz 2001. godine kada je bila nesumnjiva hegemonijska rezerva.

  • Borel: EU mora sarađivati sa supersilom Kinom

    Borel: EU mora sarađivati sa supersilom Kinom

    Prvi evropski diplomata aludira na rastući uticaj Kine. Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borel obratio se parlamentu da Evropa ne bi trebala prestati sarađivati s Kinom. To je uprkos tome što je apostrofirao “suparnički način rada”.

    “Ne bismo trebali odbiti saradnju s Kinom u rješavanju velikih globalnih problema samo zato što Kina nije demokratija”, rekao je Borel.

    Ukazao je na probleme poput klime i zemalja koje su zakopane u prekomjerni dug.

    “Nema rješenja za te probleme bez učestvovanja i saradnje Kine.”

    Dodao je:

    “Kina je supersila. Velesila koja raste, koja je prisutna svugdje u svijetu, čiji je uticaj znatan”, naglasio je Borel.

    Ova izjava dolazi nakon što je Peking uspješno posredovao u dogovoru između Irana i Saudijske Arabije. Suparništvo između njih dvoje bilo je jedno od najtežih pitanja na Bliskom istoku, prenosi “NTD”.

  • Počelo je? Rusi bježe

    Počelo je? Rusi bježe

    Intenzitet brobi na jugu Ukrajine dostigao je vrhunac, pošto je ukrajinska vojska otvorila još nekoliko linija napada, javljaju ukrajinski mediji.Usled pojačanog pritiska Rusi su počeli da gube položaje, a njihove vlasti su iznenada pokrenule evakuaciju iz predfrontalnih naselja, objavili su danas ukrajinski mediji.Evakuacija je izazvala paniku zbog straha da je ukrajinska kontraofanziva već počela, a zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar konačno je to i potvrdila.Najnoviji izveštaji iz Ukrajine sugerišu da je ukrajinska vojska probila rusku odbranu u rovovima ispred Novodanilovke i da su se približili Nesterianki i Kopaniju sa istoka.

    Takođe, pojačano prisustvo ukrajinske vojske primećeno je na južnim delovima Kamianska, što ukazuje na to da su ruske trupe napustile i mesto Piatjakatki.

    Prema pisanju ukrajinskog portala “Euromajdanpres”, kako se front trenutno pomera ka jugu, ukrajinska armnija se sprema na nove udare na ruske snage.

    Taj portal navodi I da su ukrajinske snage uspele da se približe ruskim trupama što im je omogućilo da otkriju položaje minobacačkih posada i da ih odmah eliminišu.

    Ukrajinski šef Melitopolja saopštio je da su Rusi najavili hitnu evakuaciju iz svih naselja između Vasilovke i Tokmaka, strahujući da bi ovo uskoro moglo postati najaktivnije bojište.

    Navodi se da se sličan scenario priprema i u pravcu Orihova, jer su ruski izviđači nedavno izvestili da Ukrajinci aktivno deminiraju veću teritoriju.

    Još jedan pokazatelj predstojećih ukrajinskih ofanzivnih dejstava u pravcu Orihova je činjenica da su pojedini elementi 71. jagerske brigade i 46. jurišne brigade nedavno stigli u Orihiv, što su informacije iz ruskih izvora.

  • Rampa iz NATO-a

    Rampa iz NATO-a

    Predsednik Češke Petr Pavel izjavio je da članice NATO-a mogu da razmatraju članstvo Ukrajine u vojnoj alijansi tek nakon zavreštka konlfikta.

    “U ovom trenutku veoma je teško govoriti o konkretnim datumima kada je reč o članstvu Ukrajine u NATO-u, dok je zemlja u ratu. Prvo mora da se okonča taj rat”, rekao je Pavel, govoreći na konferenciji za medije u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom.

    On je, istovremeno, istakao da su zapadne zemlje spremne da pruže dugoročnu podršku Ukrajini, prenosi TAS S.

  • “Zelenski može bilo koga da baci na klanje”

    “Zelenski može bilo koga da baci na klanje”

    Ukrajinci mogu pokušati da pređu Dnjepar u blizini gradova Novaa Kahovka ili Energodar, izjavio je Vladimir Rogov, šef pokreta Zaporožje “Mi smo sa Rusijom”.

    “Zelenski vodi, pre svega, PR rat, pa može bilo koga i u bilo kojoj količini da baci na klanje ako shvati da će dobiti beneficije i određene dobrote sa Zapada”.

    “Zato ne bih isključio pokušaj militanata Oružanih snaga Ukrajine da forsiraju Dnjepar. Imaju nekoliko scenarija. Među mogućim lokacijama su i oblast grada Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti i Energodar u Zaporoškoj oblasti”, rekao je Rogov.

    Prema njegovim rečima, pokušaj forsiranja Dnjepra je samoubistvo i idiotizam, ali ne treba tražiti zdrav razum u postupcima kijevskih vlasti.

    Region Zaporožja je prisvojila Ruska Federacija nakon referenduma održanog u septembru 2022. Ukrajina ne priznaje rezultate plebiscita i nastavlja da granatira teritoriju. Danas je više od 70 odsto regiona pod kontrolom Rusije, Oružane snage Ukrajine i dalje drže centar Regiona – grad Zaporožje.