VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Turska poručila Švedskoj: Prekršili ste obaveze u procesu pristupanja NATO-u

    Turska poručila Švedskoj: Prekršili ste obaveze u procesu pristupanja NATO-u

    Tursko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je danas Švedsku za kršenje obaveza prema Ankari u vezi s borbom protiv terorizma sadržanih u trilateralnom sigurnosnom memorandumu o procesu pristupanja NATO-u.

    “Najoštrije osuđujemo odobrenje održavanja propagandnih demonstracija grupa povezanih s terorističkom organizacijom Kurdistanska radnička partija (PKK) u centru Stockholma, odmah nakon današnjeg gnusnog napada na našu svetu knjigu Kur'an”, stoji u saopćenju.

    Iz turskog ministarstva ističu da od Švedske očekuju “konkretne i učinkovite” korake u borbi protiv terorizma u skladu sa svojim obvezama iz trilateralnog memoranduma.

    Ovo dolazi nakon što je čelnik krajnje desne danske političke stranke “Tvrda linija” Rasmus Paludan dobio dopuštenje da spali primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stockholmu.

  • Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska o spaljivanju Kurana u Švedskoj: Antiislamski čin pod maskom slobode izražavanja

    Turska je osudila spaljivanje Kurana tokom današnjih protesta u Švedskoj te je ovaj čin nazvala podlim i neprihvatljivim. Oglasio se i ministar vanjskih poslova Švedske.

    Ovo se desilo u trenutku rastućih napetosti između ove dvije države zbog pitanja članstva Švedske u NATO-u. Turska je ranije pozvala Švedsku da onemogući proteste, a kasnije je otkazala posjetu švedskog ministra odbrane Pala Jonsona, ocijenivši da je posjeta “izgubila značaj i značenje”.

    Postojala je nada da će ova posjeta doprinijeti rješavanju problema koji se odnose na švedsko nastojanje da postane članica NATO-a. Turska onemogućava članstvo Švedske i Finske sve dok joj ove dvije države ne isporuče one koje smatra teroristima. Uglavnom se to odnosi na pojedine Kurde.

    Političar krajnje desničarske stranke u Švedskoj Tvrda linija (Stram Kurs) Rasmus Paludan je spalio Kur'an ispred Ambasade Turske u Štokholmu. Ministarstvo vanjskih poslova Turske je saopćilo da je riječ o antiislamskom činu kojim se vrijeđaju svete vrijednosti, kako su naveli, pod maskom slobode izražavanja. Poručili su da je to potpuno neprihvatljivo.

    Konstatovali su da je to još jedan, kako su naveli, alarmantan primjer islamofobije, rasizma i diskriminacije koji su zahvatili Evropu. Pozvali su švedsku vladu da poduzme neophodne mjere. Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom je spaljivanje Kur'ana nazvao užasnim činom, prenosi BBC.

  • U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    U Švedskoj Policija dozvolila javno spaljivanje Kurana, očekuje se oštar odgovor Turske

    Aktivista krajnje desnice iz Danske dobio je dozvolu policije u Štokholmu da u subotu organizuje protest ispred turske ambasade gdje namjerava da spali Kuraan.

    To bi moglo da zakomplikuje njene napore da ubijedi Tursku da joj odobri prijem u NATO.

    U isto vrijeme i proturske i prokurdske grupe planiraju da održe demonstracije u švedskoj prijestonici povodom najave ovog barbarskog čina.

    Ambasador Švedske u Ankari Staffan Herrstrom pozvan je u Ministarstvo vanjskih poslova Turske, gdje mu je rečeno da Turska najoštrije osuđuje ovaj provokativni čin koji, kako se navodi, predstavlja zločin iz mržnje, te da je ovakav stav Švedske neprihvatljiv.
    Turska odbija da odobri kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u tražeći od Švedske da se obračuna sa kurdskim i drugim grupama koje zvanična Ankara smatra teroristima.

    Događaji slični ovome svakako da neće doprinijeti relaksiranju odnosa između ovih zemalja.

  • Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    Američki obavještajci: Putin je u Ukrajini izgubio gotovo cijelu vojsku okupljenu prije 24. februara

    General američke vojske Mark Milley priznao je da je ruska vojska već izgubila “ogromnu količinu ljudi”. On nije naveo tačnu cifru, ali je napomenuo da je to već “puno više od 100.000 ljudi”.

    Broj ruskih žrtava u ratu u Ukrajini dostigao je 188.000 ljudi, pozivajući se na američke obavještajne službe. Toliki broj mrtvih i ranjenih SAD su, prema pisanju medija, predstavile saveznicima na samitu NATO-a, koji je održan 20. januara u vojnoj bazi Ramstein na jugu Njemačke.

    Američko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da prije početka rata Rusija je premjestila oko 150.000 vojnika na granice s Ukrajinom. Prema njihovim riječima, kasnije su te jedinice prebačene u Ukrajinu.

    Američki stalni predstavnik pri OSCE-u, Michael Carpenter, rekao je prije invazije da bi Rusija mogla skupiti između 169.000 i 190.000 vojnika na granici s Ukrajinom. Ispostavilo se da je Rusija tokom 11 mjeseci rata izgubila gotovo cijelu vojsku, okupljenu prije 24. februara.

    U septembru je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio mobilizaciju u Rusiji. Još 300.000 vojnika pozvano je u rat u Ukrajini. Krajem oktobra šef Ministarstva odbrane izvijestio je predsjednika da je zadatak mobilizacije 300.000 vojnika završen. Putin je u decembru rekao da je polovina mobilisanih već u zoni borbenih dejstava, a da je 77.000 direktno uključeno u borbe.

    Prema američkim obavještajnim podacima, Rusija je uspjela mobilizirati samo 250.000 ljudi od 300.000 prijavljenih.

    Rusko Ministarstvo odbrane je posljednji put izvijestilo o gubicima na dan početka mobilizacije, 21. septembra. Prema riječima ministra odbrane Šojgua, tokom cijelog rata u Ukrajini je poginulo 5.937 ruskih vojnika.

  • Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Otkriće u Indiji donijelo detalje o životu jednog od najvećih dinosaura

    Paleontolozi u centralnoj Indiji otkrili su fosilizirano mrjestilište dinosaura s 92 gnijezda i 256 jaja koja pripadaju kolonijama divovskih titanosaura koji se hrane biljkama.

    Sudeći po međusobnoj blizini gnijezda, istraživači su zaključili da su dinosauri polagali jaja zajedno u kolonijama ili leglištima, kao što to danas čine mnoge ptice.

    Harsha Dhiman, istraživač na Odjelu za geologiju na Sveučilištu u Delhiju, i kolege također su otkrili rijedak primjerak jajeta u jajetu među ostacima, pojava koja je zabilježena samo kod ptica. To se događa kada se jaje koje treba položiti gurne natrag u majčino tijelo gdje se ugrađuje u drugo jaje koje se još uvijek formira.

    Kako događaji jaje u jajetu nisu dokumentirani kod drugih gmizavaca, moguće je da su titanosauri imali sličan reproduktivni sistem kao kod modernih ptica, koje su živi dinosauri, napisali su istraživači u studiji.

    Međutim, za razliku od većine ptica, titanosauri nisu bili brižni roditelji. Istraživači smatraju da su ova stvorenja vjerojatno polagala jaja i potom ostavila svoje potomke da se sami brinu.

    “Budući da su titanosauri bili ogromnih dimenzija, usko postavljena gnijezda im ne bi dopuštala posjet gnijezdima kako bi manevrirali i inkubirali jaja ili hranili mladunčad, jer bi roditelji stali na jaja i gazili ih”, rekao je glavni autor studije Guntupalli Prasad, paleontolog sa Univerziteta u Delhiju.

    Jaja su često zanemaren, ali iznimno bogat izvor informacija o pticama, gmizavcima, dinosaurima i nekoliko čudnih sisavaca koji ih polažu na kopno više od 200 miliona godina.

    Rijetke fosilizirane ljuske jajeta mogu rasvijetliti ponašanje i prehranu drevnih stvorenja, razotkriti promjene u klimi i rasvijetliti kako su davno izumrla bića živjela i komunicirala.

  • Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Njemačka i Francuska ostaju rivali 60 godina nakon što su dogovorili “evropsko jedinstvo”

    Danas, 22. Januara Pariz i Berlin slave 60. godišnjicu Jelisejskog sporazuma, sporazuma o partnerstvu između Njemačke i Francuske kojim su riješeni svi nesporazumi između dvije zemlje i postavljeni temelji evropskog jedinstva.

    januara 1963. godine Jelisejski sporazum su potpisali francuski predsjednik Charles de Gaulle i njemački kancelar Konrad Adenauer.
    Njemačka i Francuska iza sebe imaju cijeli historijat sukoba koji se završava sa krajem Drugog svjetskog rata. Jelisejski sporazum je bio jedan od temelja formiranja prvo Zajednice željeza i uglja, kasnije Evropske ekonomske zajednice, pa nakon Mahstrihtskog ugovora to je kulminiralo u Evropsku uniju. I danas temelji EU počivaju na saradnji te dvije zemlje.

    Ali danas, 60 godina nakon potpisivanja historijskog sporazuma, vidimo brojna neslaganja između te dvije zemlje i različiti pogledi na određena politička pitanja Evropske unije.

    “Nakon početka rata u Ukrajini do izražaja su došle određene razlike u stavovima između Francuske i Njemačke. Ono što je specifično da se ove dvije zemlje, a naročito Francuska, zalažu da bi Evropa trebala imati nešto neovisniju politiku od SAD-a. Međutim, zbog limitiranih kapaciteta vremenom se pokazalo da ni jedna ni druga zemlja nemaju vojne i ekonomske sigurnosne kapacitete da nastupaju nezavisno od SAD-a. Posebno su pokazale da ni jedna ni druga zemlja nemaju pretjeranu volju da adekvatno odgovore na rusku agresiju u Ukrajini. Svakako saradnja se nije poremetila, zdravi rivalitet je nastavljen, ali došlo je ipak do izražaja razlika u stavovima”, rekao je za Klix.ba Jahja Muhasilović, vanjskopolitički analitičar.

    Važna je činjenica da je Francuska bivša kolonijalna zemlja koja još uvijek ima veliki utjecaj na svoje bivše kolonijalne posjede. Danas Francuska kontroliše monetarnu politiku u preko 30 afričkih zemalja. Ta razlika između Njemačke i Francuske stvara razliku i u pogledu dvije zemlje na Evropsku uniju danas.

    “Kapaciteti i potrebe Njemačke su mnogo veće od njenih granica. Stoga je ona više orijentisana prema Evropi za razliku od Francuske, koja je orijentisana i prema Evropi, ali i prema bivšim kolonijalnim zemljama”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, suštinskim problemom između Francuske i Njemačke može se smatrati različit pristup generalnim evropskim pitanjima, a razlog toga je što te dvije zemlje jedna u drugoj vide rivale.

    “I jedna i druga zemlja imaju pretenzije, naročito Francuska nakon što je Merkel sišla sa vlasti u Njemačkoj i kada je u Francusku došao Macron. Tada su porasle ambicije. Francuska je počela smatrati da može postati osa oko koje će se EU okupiti. Ali Njemačka u tom smislu zbog svojih ekonomskih kapaciteta, koje nadilaze francuske, ipak se nametnula kao u najmanju ruku ekonomski nosilac i ekonomska osovina Evropske unije. Apetiti i ambicije dvije zemlje zapravo suštinski razlog zašto nekada dolazi do izražaja njihov rivalitet”, rekao je Muhasilović.

    Ipak, bez obzira na rivalstvo i brojne nesuglasice, i dalje vidimo saradnju Francuske i Njemačke, pronalaženje kompromisa i razvoj odnosa.

  • Istražioci 12 časova češljali Bajdenovu kuću, pronađeno još povjerljivih dokumenata

    Istražioci 12 časova češljali Bajdenovu kuću, pronađeno još povjerljivih dokumenata

    Američko ministarstvo pravde otkrilo je više povjerljivih dokumenata tokom pretresa kuće predsjednika SAD Džozefa Bajdena u gradu Vilmingtonu, u saveznoj državi Delaver, saopštio je predsjednikov advokat Bob Bauer.

    Predsjednik Bajden omogućio je u petak pristup svojoj kući kako bi se ”izvršio pretres svih prostorija u potrazi za potencijalnom potpredsjedičkom evidencijom i potencijalnim poverljivim materijalom”, navodi se u saopštenju Bajdenovog advokata.

    Tokom pretresa, koji je trajao više od 12 sati, pronađeni su dokumenti iz Bajdenovog mandata u američkom Senatu, u čijem je sastavu bio 36 godina, dok su drugi dokumenti iz perioda kada je vršio funkciju potpredsjednika SAD.

    Advokat je naveo da ni Bajden ni njegova supruga nisu bili prisutni tokom pretresa, prenosi Tanjug.

  • Eskobar: Crna Gora blizu kolapsa

    Eskobar: Crna Gora blizu kolapsa

    Specijalni izaslanik Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar upozorio je na “mnogo mogućih posljedica”, ako Crna Gore ne reši višemjesečnu duboku političku i institucionalnu krizu.

    “Crna Gora je u veoma dubokoj krizi. Blizu je institucionalnog kolapsa kakvog skoro nisam vidio u bilo kojoj zemlji. Nema vlade. Pale su dvije vlade i nije bilo napretka u formiranju još jedne. Nemaju kvorum u Ustavnom sudu koji bi mogao da potvrdi nove izbore”, rekao je Eskobar u intervjuu za Glas Amerike.

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara podsjetio je da na proljeće ističe mandat predsjednika Mila Đukanovića. Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović nedavno je raspisala predsjedničke izbore za 19. mart.

    “Može se dogoditi da nemaju predsjednika da povjeri mandat, da nemaju vladu da krenu naprijed i Ustavni sud da odobri sve odluke i potvrdi rezultate izbora”, naglasio je Eskobar.

    Američki zvaničnik je ponovio da je glavni zadatak da se odmah popune upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, “a zatim da se ide na izbore”.

    “Moraju da počnu sa Ustavnim sudom. I van toga, vjerujemo, i ankete pokazuju, da ogromna većina građana želi nove izbore. I to je gdje bi trebalo da počnu”, smatra Eskobar.

    Eskobar je, pozivajući se na mišljenje Venecijanske komisije, poručio i da je veoma opasna bilo kakva pomisao da se “Ustav menja prostom većinom”.

    “Već smo rekli da nismo sigurni da bi to bila ustavno validna vlada. Nismo sigurni da bi mogli da se oslonimo na odluke takve vlade. Ohrabrili smo ih da to ne rade”, zaključio je on.

    Parlamentarna većina proglasila je krajem decembra lidera DEMOS-a Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore na osnovu spornih izmena Zakona o predsjedniku koje je prethodno usvojila u Skupštini, uprkos negativnom mišljenju Venecijanske komisije.

    Zvaničnici SAD i Evropske unije upozorili su da ne bi trebalo birati vladu na osnovu tih izmjena.

    Pregovori o formiranju vlade su u međuvremenu propali.

    Aktuelna vlada premijera Dritana Abazovića je u tehničkom mandatu, nakon što joj je izglasano nepovjerenje prije više od pet mjeseci, podsjeća Glas Amerike, prenosi Tanjug.

    Ustavni sud je u međuvremenu u blokadi jer od ukupno sedam, trenutno ima samo troje sudija i nema kvoruma za odlučivanje o ključnim pitanjima u zemlji.

    Zvaničnici zemalja članica Evropske unije više puta su upozorili Podgoricu na pijretnju zaustavljanja pregovora o pristupanju, ako se ne obezbijedi puna funkcionalnost Ustavnog suda.

    U Crnoj Gori je trenutno u toku novi proces izbora sudija, nakon što prethodni kandidati nisu dobili neophodnu podršku u Skupštini.

  • “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    “Ukrajinci će pasti. Propustili su šansu za pobjedu”

    Aleksej Arestovič, bivši savetnik šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, rekao je da su ukrajinske vlasti propustile šansu da pobede.

    “Propustili smo ne samo vojnu šansu, izgubili smo vreme, a Rusi su započeli mobilizaciju, ‘sredili’ situaciju na frontu i na nekim mestima čak ostvarili superiornost. Ne samo da Zapad nije dao oružje, mi smo propustili unutrašnjepolitičku i državnu šansu”, rekao je Arestovič u video snimku objavljenom na njegovom Telegram kanalu.

    On je naglasio da je Kijev propustio šansu da dobije blagovremenu i potpunu vojnu podršku zapadnih zemalja, i dodao je da će, po njegovom mišljenju, ceo ukrajinski narod “pasti”.

    Prema njegovim rečima, sada postoji razlika na ratištu u poređenju sa početkom rata, kada je ukrajinska vojska “pogađala svakim projektilom”, a sada su “se pokazali nedostaci”.

    Ranije je kancelarija Vladimira Zelenskog prihvatila ostavku Alekseja Arestoviča na mesto savetnika šefa kancelarije.

    Arestovič je 14. januara izjavio da je uzrok uništenja dela zgrade u Dnjepropetrovsku rezultat dejstva ukrajinske PVO.

    Kasnije je Arestovič povukao svoje reči o razlozima urušavanja dela kuće u Dnjepropetrovsku i rekao da je podneo ostavku.

  • Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Nova ofanziva ruskih snaga u Zaporoižju

    Ruske snage krenule su u novu ofanzivu u regionu Zaporožja na jugoistoku Ukrajine.

    Zvaničnici ruske vojske tvrde da su zauzeti “povoljni položaji” tokom napada.

    Guverner Zaporožške oblasti Oleksandr Staruh kaže da su ruske snage tokom noći izvele više od 160 granatiranja.