VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Olaf Scholz sutra postaje kancelar Njemačke: Ovo su imena koja će činiti novu njemačku vladu

    Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel, Njemačka će u srijedu dobiti novog kancelara. Poslije nekoliko sedmica napornih pregovora, “semafor” koalicija je potpisala koalicioni sporazum, a predsjednik SPD-a Olaf Scholz zvanično će sutra položiti zakletvu i postati novi kancelar.

    Iako su se lideri nove koalicije koju čine SPD, FDP i Zeleni još prije nekoliko sedmica dogovorili o planu rada nove vlade, konačni ulazak u vlast i koalicioni sporazum prema pravilima morali su odobriti članovi stranaka.
    Na vanrednim kongresima SPD-a i FDP-a koji su održani u subotu i nedjelju, stranački zvaničnici su se izjasnili za ulazak u vlast, a u ponedjeljak je istu odluku donijeli i više od 100.000 članova stranke Zelenih koji su se o tome da li podržavaju ulazak ove stranke u “semafor” vladu izjašnjavali na desetodnevnom glasanju.

    Ko će činiti novu vladu?

    Nakon što su članovi odobrili formiranje vlade, lideri stranaka Christian Lindner (FDP), Olaf Scholz (SPD) i Robert Habeck (Zeleni) danas su potpisali i konačni sporazum čime su stvoreni sve preduslovi za formiranje vlade na čijem će čelu biti Olaf Scholz.

    Pored kancelara Olafa Scholza, novu njemačku vladu činit će još 17 ministara što predstavlja jednu poziciju više nego što je to bio slučaj u odnosu na vladu kojom je rukovodila Angela Merkel.

    Prema dogovoru koalicionih partnera, SPD bi prema planu, pored pozicije kancelara, trebao dobiti i sedam ministarskih pozicija.

    Prema zvaničnim informacijama, SPD bi trebao preuzeti Ministarstvo rada i socijalnih pitanja kojim će upravljati Hubertus Heil, Ministarstvo zdravlja koje će pripasti Karlu Lauterbachu kojeg njemački mediji opisuju kao neugodnog političara i sposobnog epidemiologa.


    Socijaldemokratska partija dobit će i važan resor u vidu Ministarstva odbrane kojim će rukovoditi Christine Lambrecht. Ona je obavljala ministarske funkcije i tokom vladavine Angele Merkel te je učestvovala u radu kao ministrica pravde, ali i kao ministrica za porodična pitanja.

    Ministarstvo ekonomske saradnje i razvoja trebala bi preuzeti Svenja Schulze, Ministarstvo građevinarstva preuzet će Klara Geywitz, dok će poziciju šefa Kancelarije odnosno ministra za posebne poslove obavljati iskusni političar Wolfgang Schmidt.

    Kada je riječ o kadrovima SPD-a, najinteresantnija pozicija svakako jeste Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim će upravljati Nancy Faeser – prva žena u historiji koja će upravljati ovim resorom u Njemačkoj.


    Zeleni u diplomatiji

    Druga po brojnosti stranka kada je riječ o raspodjeli pozicija u novoj njemačkoj vladi svakako je stranka Zelenih koja će preuzeti vođenje pet ministarstava.

    Vjerovatno najvrijednija pozicija u ovoj raspodjeli snaga za Zelene predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova koje će preuzeti predsjednica ove stranke Annalena Baerbock. Ona će na ovoj poziciji zamijeniti dosadašnjeg ministra i šefa njemačke diplomatije Heika Maasa (SPD).


    Kada je riječ o ostalim ministarstvima, Zeleni će upravljati i Ministarstvom za zaštitu klime i ekonomskim poslovima. Na ovoj poziciji također će se naći predsjednik stranke Robert Habeck koji će također “na papiru” biti upisan i kao zamjenik kancelara Olafa Scholza.

    Pozicija oko koje su se najviše “lomila koplja” i to baš unutar stranke Zelenih odnosi se na Ministarstvo poljoprivrede koje je tako nako višednevnih pregovora unutar stranke pripalo Cemu Özdemiru.

    Ministarstvo okoliša, prema posljednjim informacijama, trebalo bi pripasti Steffi Lemke, dok bi Ministarstvo za porodična pitanja, žene i mlade trebala preuzeti Anna Spiegel.

    Liberali “drže” finansije

    Na kraju, “žuta” stranka unutar “semafor” koalicije, tačnije FDP, trebala bi preuzeti četiri izuzetno važna ministarska mjesta. Baš kao što je i najavljeno još na početku pregovora, FDP će u novoj vladi preuzeti Ministarstvo finansija, a na ovoj poziciji će se naći predsjednik ove stranke Christian Lindner.

    Također, prema dogovoru stranaka, ukoliko bi se određene nepredviđene okolnosti dogodile njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, ali i njegovom zamjeniku Robertu Habecku, vođenje države preuzeo bi upravo Christian Lindner.


    Ministarstvo pravde preuzet će advokat Marco Buschmann, a Ministarstvo saobraćaja pripast će Volkeru Wissingu koji je također po struci advokat.

    Na kraju, FDP će dobiti i Ministarstvo obrazovanja, a kako je ranije najavljeno iz ove stranke, poziciju ministrice obrazovanja preuzet će Bettina Stark-Watzinger.

  • Putin i Bajden razgovarali više od dva sata

    Predsjednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Džozef Bajden, završili su večeras razgovor poslije nešto više od dva sata.

    Razgovor je počeo oko 18.08 po moskovskom vremenu, a završen je u 20.10, prenosi TAS S.

    Na početku video-sastanka, Putin i Bajden su se međusobno pozdravili, a američki predsjednik je izrazio nadu da će uskoro doći do ličnog sastanka.

    Razgovor je potom bio zatvoren za javnost.

    Video-konferencija je organizovana putem bezbjedne video-veze namijenjene razgovorima između svjetskih lidera koja je prvi put danas korišćena.

  • Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Predsjednik Vlade Republike Mađarske Viktor Orban objavio je u ponedjeljak na službenoj stranici Ureda premijera tekst o njemačkoj kancelarki na odlasku Angeli Merkel pod naslovom “Angela Merkel 8. decembra prestaje biti njemačka kancelarka. Dio života građana srednje Evrope otići će s njom”.

    • Mi smo je razumjeli i ona je razumjela nas. Sovjetska invazija, komunistička diktatura, otpor i narodni pokreti 1988. i 1989., pobjeda, sloboda, ponovno ujedinjenje i osnivač nove države Helmut Kohl, kancelar.


    Kao mađarski premijer 1998. godine, imao sam priliku na nekoliko mjeseci obnašati političku dužnost u isto vrijeme kada je njemački kancelar bio Helmut Kohl, moj dragi, stari prijatelj, kršćanski brat te predani zaštitnik srednjoevropljana.

    Godinama smo Merkel i ja trpjeli teškoće jer smo bili u opoziciji. Prvo je ona postala kancelarka, a onda smo se mi pet godina poslije toga vratili na vlast. Upravljali smo finansijskom krizom 2010. godine, bili smo partneri u borbi da Evropsku uniju održimo na okupu i zajedno smo bespomoćno i beznadno gledali izbijanje evropske tragedije, rusko-ukrajinskog rata.

    Lojalni i disciplinirani Nijemci te buntovni i nesmotreni Mađari zajedno su se borili za isti cilj: Evropu u kojoj će se sve nacije osjećati kao kod kuće.


    A onda ruptura, ili bolje rečeno fraktura, otvorena fraktura 2015. godine, invazija migranata. Povreda nakon koje se sportaš više nikad neće kretati kao prije. On ide na rehabilitaciju, trudi se, muči se, ali više iz časti. On zna, a nakon nekog vremena i prizna da više ne može povratiti staru formu.

    Migrantska je kriza sama po sebi bila velik test. Postala je Rubikon jer je pokazala duboke filozofske, političke i emotivne razlike između nas u poimanju nacija, slobode i uloge Njemačke.

    Kriza je otkrila da je Mađarima i drugim žiteljima srednje Evrope domovina ključna. Nacija je ishodište, a da bez patriotizma ne može biti zdravog emotivnog života. Ispada da su se Nijemci priklonili drugom razvojnom putu evropske civilizacije, da idu ka tome da budu postkršćanska i postnacionalna država.


    Mi, Mađari, razumijemo da Nijemci to ne smatraju problemom. Oni to ne smatraju civilizacijskom bolesti koju treba izliječiti, nego to smatraju prirodnim, poželjnim, pa čak i moralno superiornijim ishodom. Tkanina Evropske unije bila se tada razdvajala po šavu i nije bilo načina da se to spriječi. Migracije, pol, federalizirana Unija, germanizacija Evrope. Obnavljanje evropske saradnje zahtijevaće nadljudske napore u post-Merkel eri.

    Je li Angela Merkel otvorila vrata problemu? Ili je, baš suprotno, pokušala zauzeti čvrst stav, ali je na koncu podlegla pritisku ljevice te se maknula u stranu? Danas ne znamo odgovor na to pitanje. Gledajući na novu proimigracijsku, pro-rodnu, federalističku, pronjemačku agendu nove njemačke krajnje lijeve vlade, na misterij Merkel moguće je dati oba odgovora. Vrijeme će pokazati. Jedino za čime žalim, kao bivši borac, je to da nama, svojim kolegama, njeno životno djelo i 16 godina na čelu njemačke vlade nisu dali odgovore. Jedna je stvar sigurna: era dvosmislenosti, prikrivene politike i vrludanja završilo je s Merkel. U novo doba ulazimo bez rukavica – zaključio je Orban u svom tekstu.

  • Nova pretnja iz EU: Sankcije

    Nova pretnja iz EU: Sankcije

    Urusula fon de Lajen zapretila je Rusiji novim sankcijama ako se nastavi sa ugrožavanjem Ukrajine.Ove pretnje dolaze u vreme pojačanih tenzija između dve zemlje i migrantske krize na poljsko – bjeloruskoj granici.

  • Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    Njemačka mijenja politiku, biće posledica po Balkan?

    S novom njemačkom vladom, koja ovih dana počinje s radom, Francuska je u evropskim institucijama dobila važnog saveznika za promjene evropske spoljne politike.

    Pretpostavlja se da će taj novi politički put imati veliki uticaj i na Zapadni Balkan.

    Naime, Francuska je i s Angelom Merkel, odlazećom kancelarkom, pokušala da nađe način da se spoljna politika EU pojednostavi, odnosno da je ubuduće za spoljnopolitičke odluke u Savjetu EU potrebna prosta većina, a ne konsenzus, kao što je sada slučaj, ali Merkelova nije prihvatala tu ideju. Nova vlada, koju će predvoditi socijaldemokrata Olaf Šolc, mnogo je bliže francuskoj poziciji.

    Kako piše “Politiko”, već ovih dana bi mogao da se pojavi predlog koji bi pojednostavio neke spoljnopolitičke odluke, poput donošenja sankcija. Prema važećim pravilima, za odluku o sankcijama potreban je konsenzus, dok će, ako prođe novi prijedlog, za to biti dovoljna prosta većina.

    U narednim mjesecima mogu se očekivati i prijedlozi o uvođenju odlučivanja prostom većinom i u ostalim oblastima spoljne politike, što je Francuska, uz još nekoliko uticajnih zemalja EU, i do sada zagovarala, ali sada i uz pomoć Njemačke, najuticajnije zemlje EU, to postaje značajno izvjesnije.

    Prema pisanju “Politika”, prvenstvena namjera ovog novog prijedloga je da ojača uticaj EU u globalnim odnosima kako bi se lakše pozicionirala u odnosu na ostale globalne sile, poput Kine, SAD i Rusije. S obzirom da nijedna zemlja EU sama ne bi mogla da blokira nijednu spoljnopolitičku odluku, to bi značilo jači uticaj Brisela i brže donošenje odluka. Iako se ne odnosi direktno na zapadni Balkan, očigledno je da bi jedno od područja gde bi novi mehanizmi mogli da se primjenjuju u praksi upravo na region Balkana.

    “Jedina globalna moć EU je njena ekonomska snaga, ali Komisija ne može ovo sredstvo da koristi u spoljnoj politici zbog pravila o vetu kada su u pitanju sankcije i spoljna politika. Čak i u situacijama kada se sve zemlje EU usaglase o uvođenju sankcija protiv, recimo, Rusije, pojedine vlade EU često koriste moć veta da osiguraju ustupke u nekim drugim oblastima ili da razvodne samu odluku”, ističe “Politiko”.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže za “Nezavisne” da je nova Njemačka koalicija u svom sporazumu postavila prelazak na glasanje o spoljnopolitičkim i bezbjednosnim pitanjima u Savjetu Evrope kroz kvalifikovanu većinu.

    “U samom sporazumu stoji da će se to pokušati napraviti kroz davanje određenih sigurnosti manjim zemljama da će njihovi interesi biti zaštićeni. Sama Njemačka ovo zagovara već nekoliko godina, ali da bi do toga došlo, moraju se sve zemlje članice saglasiti”, naglašava on.

    Uprkos početnim najavama, kako on ocjenjuje, biće teško postići ovu vrstu promjene u praksi.

    “Mnogi u Berlinu vjeruju kako bi ponuda jedne šire lepeze reformi EU, a koje se nalaze u samom koalicionom ugovoru i za koje u Berlinu u prethodnoj vladi nije bilo interesa, mogla da podstakne EU da u okviru neke šire reforme pristane na promjene načina glasanja o spoljnoj i bezbjednosnoj politici. Teško je predvideti da li će to i postići, naročito jer zagovaraju i stvaranje istinskog ministarstva spoljnih poslova EU”, ocjenjuje on.

    Tanja Topić, banjalučka analitičarka, koja je dobra poznavateljka Njemačke spoljne politike, ocjenjuje da će nova njemačka vlada, čak i ako ne dođe do promjene načina odlučivanja, sigurno da promijeni spoljnu politiku, što će direktno značiti i promjenu spoljne politike EU.

    “Nova njemačka vlada će definitivno napustiti kurs i odnos prema proširenju na način da se žrtvuje demokratija zarad stabilokratije, koja je dosta štete nanela kako EU tako i samim demokratijama u ovim zemljama”, naglasila je ona.

  • SAD ove sedmice objavljuju sankcije za korumpirane političare

    SAD ove sedmice objavljuju sankcije za korumpirane političare

    SAD će sljedeće sedmice uvesti sankcije protiv zvaničnika stranih vlada i ljudi koje optužuju za korupciju i kršenje ljudskih prava i pozvati druge nacije da se pridruže kampanji pritiska na predstojećem Samitu za demokratiju, piše ugledni američki list Wall Street Journal pozivajući se na izvore iz administracije predsjednika SAD Džo Bajdena.

    Ranije je još najavljeno da će se u Vašingtonu održati samit, kojem će prisustvovati stotine predstavnika zemalja širom svijeta, a glavna tema će biti sankcije.

    Wall Street Journal objavio je neke detalje.

    Sankcije će biti uvedene uoči dvodnevnog virtuelnog samita u četvrtak i petak, na kojem se zvaničnici administracije nadaju da će uvjeriti vladine zvaničnike iz više od 100 zemalja da uvedu slične mjere.

    Zvaničnici Bijele kuće rekli su da sankcije vide kao važno oružje u naporima Bajdenove administracije da pokrene ono što naziva demokratskom obnovom širom svijeta.

    Administracija je takođe rekla da će dati prioritet obezbeđivanju koordinisane međunarodne akcije koja je ključna za osiguranje djelotvornosti sankcija.

    Kako se navodi, SAD će uvesti sankcije pod raznim ovlastima, uključujući takozvana Globalna ovlaštenja Magnitskog, nazvana po ruskom advokatu uzbunjivaču koji je umro u moskovskom zatvoru nakon što je optužio vladu za korupciju.

    “Tokom sedmice Ministarstvo finansija će poduzeti niz radnji kako bi odredilo pojedince koji su uključeni u zlonamjerne aktivnosti koje potkopavaju demokratiju i demokratske institucije širom svijeta, uključujući korupciju, represiju, organizovani kriminal i ozbiljna kršenja ljudskih prava”, rekao je zvaničnik.

    WJS navodi da američki zvaničnici nisu rekli kome će biti uvedene nove sankcije.

    “Zakonodavci i aktivisti izvan vlade pozvali su administraciju da sankcioniše više ruskih oligarha, kineskih zvaničnika i drugih značajnih navodnih korumpiranih aktera i kršenja ljudskih prava. Iran je takođe moguća meta, s obzirom na široko rasprostranjene optužbe na Zapadu o korupciji u vladi i mučenju i ubijanju disidenata”, piše ovaj američki list.

    Ministarstvo finansija, koje nadgleda politiku sankcija, takođe preduzima druge radnje u borbi protiv korupcije, rekao je neimenovani zvaničnik, uključujući zatvaranje ‘rupa’ koje omogućavaju korumpiranim zvaničnicima da iskoriste tržište nekretnina i povećanje transparentnosti korporativnog vlasništva.

    WJS navodi da je Australija u četvrtak usvojila nova pravila koja joj omogućavaju lakše sankcionisanje optuženih koji krše ljudska prava, čime je postala posljednji saveznik SAD koji je donio zakon stiliziran prema američkim zakonima Magnitsky.

    “Kanada, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe su ažurirale svoja pravila kako bi bolje ciljale na prekršioce ljudskih prava”, piše WJS.

    Koordinirane međunarodne sankcije Magnitsky dio su šireg skupa obaveza i inicijativa koje administracija želi osigurati na samitu, rekao je visoki zvaničnik administracije.

    Neke od tih inicijativa uključuju zaštitu medijskih prava i poštene izbore, borbu protiv korupcije i podsticanje političkog vodstva žena, djevojaka i marginalizirane populacije.

    Osim toga, Bajdenova administracija ima za cilj ograničiti izvoz alata za nadzor i drugih tehnologija koje autoritarne vlade mogu koristiti za suzbijanje ljudskih prava, rekla je Bajdenova administracija, što je navodna praksa u Kini”, piše WJS.

    Daniel Fried, bivši diplomata State Departmenta koji je osmislio nekoliko politika sankcija Obamine administracije, rekao je za WJS da Bijela kuća vjeruje da je borba protiv korupcije bitan element ponovnog osnaživanja demokratije.

    “Očekujemo da će njegova opredjeljenja biti fokusiranija više tu nego u drugim oblastima“, rekao je on.

    Samit nudi administraciji dobru priliku da proširi broj zemalja koje koordiniraju akciju protiv korupcije i kršenja ljudskih prava, rekao je Fried, sada saradnik u istraživačkom centru Atlantic Council sa sjedištem u Vašingtonu.

    “Ovo bi moglo izgledati kao da druge nacije usvajaju verzije američkog zakona o Magnitskom koji je specifičan za Rusiju i naknadnog Globalnog zakona Magnitskog, ili čak stvaraju širi mehanizam za koordinisane, multilateralne sankcije“, rekao je.

    Zvaničnici administracije kažu da su korupcija i kršenje ljudskih prava pošasti demokratije, aktivnosti koje su počinili autoritarni režimi i njihove pristalice kako bi sačuvali svoju moć i obogatili se na račun svojih građana.

    Kako se navodi, stavljanje na crnu listu vladinih i vojnih zvaničnika i njihovih saveznika u privatnom sektoru ima za cilj zaustaviti zloupotrebu i korupciju kako od strane meta tako i od strane drugih prestupnika širom svijeta.

    Sankcije Magnitskog uključuju zamrzavanje bilo koje imovine koju pojedinci imaju u jurisdikciji SAD i komplikuju njihove finansijske poslove i poslove nekretninama u inostranstvu. Detaljnim navodima koji opravdavaju sankcije, ova akcija ima za cilj i njihovu diskreditaciju u zemlji i inostranstvu.

    Ono što je zanimljivo iz perspektive BiH jeste da predstavnici BiH nisu pozvani na ovaj samit. Pored BiH, nisu pozvani ni predstavnici Rusije i Kine što je vrlo simptomatično.

    Poznato je da je administracija SAD pripremila sankcije i za neke zvaničnike u BiH, što je potvrdio i Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, prenosi Raport.ba.

  • Lukašenko uzvraća udarac

    Lukašenko uzvraća udarac

    Bjelorusija je zabranila letove avio-kompanijama iz Evropske unije i Velike Britanije, a zabranjen je uvoz i robe sa Zapada.

    Ovo je usledilo nakon što su zapadnoevropske zemlje uvele sankcije Minsku.

    Zabrana uvoza na robu dolazi kao odgovor na, kako se navodi, “pritisak nelegalnim sankcijama usmerenim ka podrivanju beloruskog sueverniteta i dobrobiti stanovnika Bjelorusije”, saopštilo je danas ministarstvo spoljnih poslova Belorusije, preneo je AP.

    Vlada u Minsku još nije objavila listu zabranjene robe sa Zapada.

    Prošle nedelje su EU, SAD, Kanada i Velika Britanija uvele sankcije desetinama beloruskih zvaničnika, organizacija i kompanija, a EU je navela da je ciljala osobe koje su učestvovale u “hibridnom napadu” na evropski blok slanjem migranata na granice Poljske, Litvanije i Letonije.

    I beloruskoj avio-kompaniji Belaviji zabranjeno je da ulazi u zemlje članice EU.

    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da sankcije neće naneti “nikakvu opipljivu štetu”.

    “Naravno, nema ničeg dobrog u ovome. Ali nema razloga leći na zemlji, staviti ruke na grudi i umreti”, dodao je Lukašenko.

  • Novo pravilo Evropske unije – ne koristiti reč “Božić”

    Novo pravilo Evropske unije – ne koristiti reč “Božić”

    Da li je najnovija preporuka Brisela udar na hrišćanske temelje kontinenta? Ili tek politička korektnost bez dubljih korena?

    Ne slavi svako hrišćanske praznike. Takve rečenice mogu biti stresne, zato treba govoriti “praznično vreme”, preporučuje se u dokumentu evropske komesarke za ravnopravnost Helene Dali, odnosno priručniku Evropske komisije.

    Poručuje se da reč “Božić” ne treba koristiti ni u jednom kontekstu.

    Umesto izraza “krsno ime” treba koristiti neutralno “prvo ime”. Ne preporučuje se oslovaljavanje sa “dame i gospodo” i “gospođa” ili “gospođica” zbog rodne korektnosti. I sve te preporuke stižu baš uoči rimokatoličkog i pravoslavnog Božića. Usledile su žestoke reakcije pa su preporuke hitro povučene na doradu.

    “Kuda ide to jedno ludilo koje je u suštini antihrišćansko vidimo danas i u Evropskoj uniji, ali vidimo i drugde. Mi smo imali slučaj prošle nedelje u Kanadi gde je škola zabranla bivšoj seksualnoj robinji Islamske države da govori o svom iskustvu jer bi, zaboga, ukoliko ona priča o tome šta joj se dešavalo studenti mogli da pomisle da ima nešto pogrešno u islamu”, kazao je istoričar Aleksandar Raković.

    Pokušaj inkluzije na platformi multikulturalizma je po priznanju Angele Merkel propao, ali mondijalsti ne odustaju. Politička korektnost i kontrola jezika nova su sredstva za kontrolu ljudskog uma i spečavanje kritičkog mišljenja.

    “Nikada se ne zna gde može da izbije neka nova ideološka revolucija. Na Zapadu to može da se dogodi. Oni su uvek imali potencijale za ideoloiške revolucije koje će se suprostviti tim lažnim političkim korektnostima koje u stvari od ljudi treba da naprave smo minione, a minioni videli smo kako izgledaju. To je jedan kolektiv gde čovek ne može da funkcioniše kao slobodno biće nego samo kao deo nekog kolektiva”, objasnio je Slobodan Janković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.

    Iskustvo je pokazalo da se kulturni ratovi neminovno preslikavaju i kod nas.

    “Oni se preslikavajui sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti. Mi znamo rod kao gramatičku kategoriju koja nema nikavo uporište u nauci, a onda se ovde nama preko zakona nametnula nama kao kategorija koju treba svi da poštujemo. Vremenom će nam se sve više nametati jer dokle god mi ovde imamo snage koje se zalažu za ulazak u Evropsku uniju one će nužno morati da prate taj antihrišćanski rat koji dolazi odnosno se odigrava u samoj EU”, rekao je Raković.

    Sasvim je moguće da će se Srbija jednog dana naći pred izborom, Božić ili Evropska Unija.

  • Amerika razmatra i “nuklearnu opciju”: Sastavljen prilično agresivan paket sankcija za Rusiju

    Amerika razmatra i “nuklearnu opciju”: Sastavljen prilično agresivan paket sankcija za Rusiju

    Američki predsjednik je obećao da će Vladimiru Putinu „veoma, veoma otežati” napad na Ukrajinu usred stalnih navoda u štampi i u Bijeloj kući da Moskva planira ofanzivu na Kijev.

    Kremlj je snažno odbacio ove tvrdnje, obećavajući da ne predstavlja pretnju ni jednoj državi.

    Zvaničnici Bajdenove administracije razmatraju širok spektar opcija za moguće sankcije Rusiji kako bi je odvratile od navodnog plana za invaziju na Ukrajinu, objavio je CNN.

    Potencijalne opcije navodno uključuju sankcije protiv nedefinisanih „članova Putinovog užeg kruga”, ruskih energetskih kompanija i banaka. Na meti bi mogao biti i ruski državni dug, tvrde izvori.

    Prema CNN-u, Bijela kuća je takođe razmatrala potencijalnu „nuklearnu opciju” – odsijecanje Rusije od SVIFT-a (SWIFT) – svjetskog sistema međubankarske komunikacije koji se koristi u međunarodnim prenosima novca i transakcijama.

    SAD su primjenile sličnu mjeru protiv Irana pod predsjedništvom Donalda Trampa, otežavajući toj zemlji trgovinu sa drugim članovima međunarodne zajednice.

    • Sastavili smo prilično agresivan paket, rekao je jedan zvaničnik za CNN.

    Nije donijeta konačna odluka o paketu sankcija koji bi mogao da se primjeni u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, naveo je Si-En-En. Bijela kuća navodno razgovara o kaznenim mjerama sa svojim evropskim partnerima, koji su čvršće povezani sa ruskom ekonomijom, radi koordinacije akcija. Evropski parlament usvojio je ranije ove godine prijedlog koji sadrži „nuklearnu opciju” sličnu onoj o kojoj se razmišlja u Beloj kući.

    Istovremeno, Bajdenova administracija strahuje od mogućih posljedica uvođenja velikih sankcija Moskvi, posebno u energetskom sektoru. Mnoge evropske države se oslanjaju na isporuke gasa iz Rusije zbog skoka cijena i nedovoljno popunjenih rezervi gasa.

    Moskva je takođe postala drugi najveći izvoznik nafte u SAD 2021. i ostaje jedan od najvećih dobavljača dizela za zemlju. Ovo poslednje pomaže da se rastuće cijene goriva drže pod kontrolom, prenose Novosti.

    Strah je da Rusija tada pokušava da uzvrati zaustavljanjem proizvodnje, rekao je za CNN neidentifikovani visoki američki zvaničnik.

    Kremlj je više puta javno negirao mogućnost korišćenja svojih energetskih resursa kao geopolitičkog oruđa pritiska. Međutim, nejasno je kako SAD ili zemlje EU uopšte planiraju da kupuju raspoloživi ruski gas, naftu i gorivo kod banaka u zemlji koje su isključene iz SVIFT sistema i na taj način ne mogu da primaju uplate.

  • Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Buduća njemačka vlada želi od 16. 3. vakcinu protiv koronavirusa da učini obaveznom za zaposlene u bolnicama, domovima za stare i ostalim zdravstvenim ustanovama.

    To stoji u nacrtu zakona u koji je Rojters u nedelju imao uvid.

    Njemačka se dosad suzdržavala od uvođenja obaveznog cepljenja zbog straha od povećanog manjka medicinskog osoblja i njegovatelja. No podrška za taj potez je narasla nakon što se zemlja suočila s porastom broja slučajeva zaraze u četvrtom talasu pandemije.

    Socijaldemokrate, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka, koji se spremaju da formiraju novu nemačku vladu u sredu, nameravaju parlamentu da predstave novi zakon tokom sledeće nedelje.

    U nacrtu stoji da će zaposleni u spomenutim područjima do 15. marta trebati dokazati da su vakcinisani protiv koronavirusa, da su se oporavili od kovida 19 ili predočiti potvrdu da se ne mogu cepiti.

    Budući da Njemačka namerava da vakciniše 30 miliona ljudi pre Božića, nacrt zakona bi takođe dopustio stomatolozima, veterinarima i lekarima da privremeno provode vakncinisanje nakon što prođu za to predviđenu obuku.

    Predloženi zakon bi do 15. februara produio privremene mere koje bi nemačkim saveznim pokrajinama omogućile da prema potrebi uvedu još strože mere ako je potrebno.