Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto upozorio je NATO članice da ne ulaze u direktan sukob sa Rusijom.
Kako je rekao Sijarto, NATO, prema trenutnom aranžmanu, nije uključen u sukobe u “našoj blizini”.
“Tako je sada. Direktan sukob NATO-a i Rusije doveo bi do novog svjetskog rata”, naveo je Sijarto u objavi na svom Fejsbuk nalogu.
Policija u većim američkim gradovima priprema se za potencijalne nemire u slučaju da bivši predsjednik SAD Donald Tramp bude uhapšen ove sedmice u okviru istrage o navodnoj tajnoj isplati novca.
Vlasti u Njujorku, Vašingtonu i Los Anđelesu pojačavaju svoje prisustvo policije, prenosi BBC.
Čelične barikade
Tužilac bi mogao, kako se navodi, optužiti Trampa zbog tvrdnji da je platio porno zvijezdi da prešuti aferu koju su navodno imali.
To bi bio prvi krivični postupak pokrenut protiv bivšeg američkog predsjednika.
Čelične barikade podizane su u ponedjeljak ispred Krivičnog suda na Menhetnu, gdje bi Tramp mogao biti optužen, fotografisan i gdje bi mu uzeli otiske prstiju ako optužnica bude podignuta ove sedmice, kao što američki mediji naširoko očekuju.
Vanredno stanje
Pojačano prisustvo policije takođe je viđeno ispred “Tramp Tauera” u gradu.
Kapitolska policija, koja štiti zakonodavce na Kapitol Hilu u Vašingtonu, planira proglasiti vanredno stanje u utorak, rekao je za CBS izvor iz Kongresa.
Kineski predsednik Si Đinping, koji boravi u trodnevnoj državnoj posjeti Rusiji, izjavio je danas da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da posjeti Kinu ove godine.
Kineski lider je to rekao na sastanku sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, prenose ruski mediji.
Si Đinping je takođe pozvao Mišustina da posjeti Kinu što je prije moguće, kako bi bio obnovljen mehanizam za redovne sastanke šefova vlada dve zemlje.
On je objasnio da je izabrao da prvo posjeti Rusiju nakon što je treći put izabran za predsjednika Kine jer to, kako je naveo, odgovara istorijskoj logici.
“Mi smo najveće države i strateški partneri”, istakao je Si.
Savjet Evrope izdao je jutros upozorenje o namjeri vlasti u Republici Srpskoj da kriminalizuju klevetu i uvredu i uvedu visoke kazne za ova krivična djela.
Kako su upozorili, ako amandmani budu usvojeni od strane Narodne skupštine RS, oni će smanjiti prostor za javnu debatu i ugroziti ne samo medije, nego i bilo koga ko se oglasi kritično na društvenim mrežama.
„Ako NS RS usvoji ovaj zakon, ova krivična djela će ostaviti širok prostor za interpretaciju od strane sudova kada budu ocjenjivali šta ulazi u pojam klevete ili uvrede i na taj način bi to tužiocima moglo omogućiti progon novinara koji izvještavaju o korupciji ili drugim pitanjima od javnog interesa, kao i svih onih koji javno pišu na društvenim mrežama“, naglašeno je.
Podsjećajući da je Vlada RS 2. marta usvojila amandmane, istakli su da je kleveta u RS dekriminalizovana 2001. godine, a da je u oktobru prošle godine Milorad Dodik, predsjednik RS, preko tvitera pozvao ministra pravde RS da pripremi amandmane koji bi kriminalizovali klevetu i uvredu.
„Onako kako se navodi u nacrtu, nova krivična djela klevete i uvrede i otkrivanje ličnih i porodičnih okolnosti bi mogli dovesti do kazne u visini od 51.200 evra u određenim okolnostima“, navedeno je.
Podsjetili su da je 14. marta grupa novinara i nevladinih aktivista iz RS protestvovala ispred parlamenta dok su poslanici na dnevnom redu imali pomenuti nacrt. Podsjetili su na izjavu Siniše Vukelića, predsjednika Kluba novinara Banjaluka, da će biti onemogućeno istraživačkim novinarima da mogu obavljati svoj posao, a da će i obični građani biti suočeni s prijetnjom da će biti krivično gonjeni ako budu slobodno govorili, čak i pri privatnim okupljanjima.
Istakli su da je Marko Divković, predsjednik BH novinara, izjavio da bi ovakav zakon bio korak unazad od 50 godina.
Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je zakon kojim zahtijeva od direktora Nacionalne obavještajne službe Avrila Hainesa da skine oznaku tajnosti sa informacija u vezi sa porijeklom kovida-19, saopštila je Bijela kuća.
Bajden je rekao da dijeli mišljenje Kongresa da se objavi što je moguće više informacija o porijeklu kovida-19. Međutim, on je istakao da će njegova administracija imati na umu nacionalnu bezbjednost kada se bude odlučivalo šta će biti objavljeno u javnosti, prenio je Rojters.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u Senatu i Predstavničkom domu prije slanja u Bijelu kuću.
Vol strit džurnal izvijestio je prošlog mjeseca da je ministarstvo energetike SAD procijenilo da je pandemija vjerovatno nastala zbog “curenja” virusa iz kineske laboratorije u Vuhanu. Peking je demantovao takvu procjenu.
Strateški izbor Pekinga je jačanje i razvoj odnosa sa Moskvom i ovaj kurs ostaje nepromijenjen, izjavio je kineski predsednik Si Đinping tokom neformalnog sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Moskvi, saopštilo je danas kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kineski lider, koji je juče doputovao u trodnevnu državnu posjetu Rusiji, sa Putinom je razgovarao u formatu tet-a-tet, potom i na večeri, a razgovori su trajali četiri i po sata.
Šefovi dve države razgovarali su o bilateralnoj saradnji i situaciji u Ukrajini, kao i o planu koji je predložio Peking za rješavanje sukoba u Ukrajini.
Naveo je da je Kina uvek vodila nezavisnu spoljnu politiku i da je jačanje i razvoj odnosa sa Rusijom strateški izbor Kine, zasnovan na sopstvenim fundamentalnim interesima i opštoj tendenciji svetskog razvoja.
Si Đinping je naglasio da “opšti kurs jačanja strateške saradnje Kine i Rusije ostaje nepromijenjen”.
Đinping je naveo da je Kina spremna da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u promovisanju političkog rješenja ukrajinskog pitanja.
Kinesko ministarstvo navodi da su strane temeljno razmijenile mišljenja o ukrajinskom pitanju.
Đinping je naglasio da su, istorijski gledano, sukobi uvek rješavani dijalogom i pregovorima.
Podsetio je da je Kina nedavno objavila dokument sa stavom koji poziva na političko rješenje ukrajinske krize, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta i jednostranih sankcija.
Si Đinping je napomenuo da, što je više poteškoća i kontradiktornosti, to je važnije ostaviti prostor za mir i dijalog.
Kineski predsjednik Xi Jinping trebao bi pritisnuti Vladimira Putina da “zaustavi ratne zločine” u Ukrajini, pozvale su SAD. Dva predsjednika će se ponovo sastati danas na službenim razgovorima tokom prve posjete Xija Moskvi od početka invazije.
Glasnogovornik Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće pozvao je Xija da potakne svog ruskog kolegu da povuče trupe iz Ukrajine. John Kirby je rekao da traženje prekida vatre neće biti dovoljno.
“Nadamo se da će predsjednik Xi izvršiti pritisak na predsjednika Putina da prestane bombardirati ukrajinske gradove, bolnice i škole, da zaustavi ratne zločine i zvjerstva i da povuče svoje trupe”, rekao je Kirby.
“Ali zabrinuti smo da će umjesto toga Kina ponoviti pozive na prekid vatre koji ostavlja ruske snage unutar suverenog teritorija Ukrajine, a svaki prekid vatre koji se ne odnosi na uklanjanje ruskih snaga iz Ukrajine učinkovito bi ratificirao ruska nezakonita osvajanja”, dodao je Kirby.
U ponedjeljak su Xi i Putin održali više od četiri sata razgovora koji su opisani kao neformalni, a više službenih razgovora planirano je za utorak.
Postoji zabrinutost da bi kineska podrška Rusiji, trenutno temeljena na tehnologiji i trgovini, mogla postati vojna, potencijalno uključujući i granate.
Putin je rekao da će razgovarati o planu od 12 tačaka koji je predložio Xi za “rješavanje akutne krize u Ukrajini”.
“Uvijek smo otvoreni za pregovarački proces”, rekao je Putin, dok su se čelnici međusobno nazivali “dragi prijatelju”.
Kina je prošlog mjeseca objavila svoj plan za okončanje rata – uključuje “prekid neprijateljstava” i nastavak mirovnih pregovora. U kineskom planu nije izričito navedeno da se Rusija mora povući iz Ukrajine,što je Ukrajina insistirala kao preduslov za bilo kakve razgovore.
Umjesto toga, govorilo se o “poštovanu suvereniteta svih zemalja”, dodajući da “sve strane moraju ostati racionalne i suzdržane” i “postupno deeskalirati situaciju”. U planu se također osuđuje korištenje “jednostranih sankcija”, viđenih kao prikrivena kritika ukrajinskih saveznika na Zapadu.
Najmanje dve velike evropske banke analiziraju scenarije domino-efekta u bankovnom sektoru nakon nevolja u SAD-u i Švajcarskoj.
Posebno se pribojavaju potencijalne krize poverenja, izjavila su Rojtersu dva upućena čelnika, prenosi Poslovni dnevnik.
Posledice krize poverenja u Kredi Svis i kolaps dve američke banke mogli bi uticati i na finansijski sistem u Evropi, izjavila su dva direktora odvojeno za Rojters.
Dve banke interno su raspravljale kada bi trebalo da se oglasi Evropska centralna banka porukom o otpornosti banaka u Evrozoni, posebno njihovih kapitalnih pozicija i likvidnosti, rekli su izvori.
Interne rasprave fokusirale su se mogućnost da ECB istupom još više uznemiri javnost, ako se oglasi prerano, objasnili su.
Utvrdili su da su njihove banke i sektor dobro kapitalizovani i da im je likvidnost jaka, ali strahuju da će se više zajmodavaca naći na udaru krize poverenja.
Prošli četvrtak ECB je u saopštenju sa sednice odbora za monetarnu politiku istakao da je bankovni sektor u Evrozoni otporan i da su njegove kapitalne i pozicije likvidnosti “snažne”.
U petak je sazvan vanredni sastanak ECB-ovog odbora za nadzor banaka kako bi “razmenio mišljenja i dao članovima najnovije informacije o nedavnim događanjima u bankovnom sektoru”, rekao je čelnik Rojtersu.
U nedelju ECB je objavio da će u koordinaciji sa skupinom centralnih banaka pojačati likvidnost u dolarima mehanizmom razmene valuta kako bi se osiguralo normalno finansiranje nakon problema u SAD-u i Švajcarskoj.
Kako bi osigurale likvidnost u dolarima, centralne banke SAD-a, Evrozone, Japana, Kanade, Švajcarske i Britanije nudiće zajmodavcima finansiranje s rokom dospeća od sedam dana svakog dana, a ne jednom nedeljno, stoji u saopštenju ECB-a.
Dnevno finansiranje biće bankama dostupno od ponedeljka 20. marta minimalno do kraja aprila kako bi se poduprlo normalno funkcionisanje tržišta i osigurala likvidnost za kreditiranje kompanija i domaćinstava, dodaje se u saopštenju.
Rusi su nastavili da napreduju oko Bahmuta zadnja dva dana, 19. i 20. marta, prenosi Institut za proučavanje rata.
U jugozapadnom delu grada probili su se južno od ulice Koršunškoho. Na severu grada prišli su industrijskom kompleksu AZOM, prenosi ISV.
Prema ruskim vojnim blogerima, Vagnerovci deluju na pet frontova unutar samog grada.
Možda najznačajnija informacija, iako nepotvrđena, jeste da su Vagnerovci prišli na 800 metara od zgrade gradske uprave. ,
Ovo sugeriše da se zaista približavaju centru grada. Čini se da su ruski izvori posebno zabrinuti zbog mogućnosti ukrajinskih kontranapada u Bahmutu, a nekoliko njih tvrdi da se ukrajinske snage gomilaju zapadno od Bahmuta u blizini Kostjantinovke i Kasiv Jara.
Ukrajinski generalštab izvestio je 19. i 20. marta da su ukrajinske trupe odbile ruske napade na sam Bahmut i na nekoliko drugih mesta u okolini.
Jedna osoba povređena je večeras u napadu dronovima na grad Džankoj na Krimu, saopštio je šef uprave Krima koju je postavila Rusija, Sergej Aksjonov.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je reč o eksploziji ruskih krstarećih raketa ”Kalibr” koje su prevožene železnicom.
Načelnik gradske administracije Igor Ivin naveo je na svom Telegram kanalu da je u napadu oštećeno je više objekata.
Dodao je da je aktivirana protivvazdušna odbrana, prenose RIA Novosti.
Prema njegovim rečima, život povređenog muškarca nije u opasnosti.