VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    SAD su saopštile danas da će poslati Ukrajini novu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 200 miliona dolara.
    Pomoć obuhvata municiju za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva i dodatnu opremu za čišćenje mina, rekao je u saopštenju američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Pentagon je u maju objavio da je greškom odredio veću vrijednost američkog oružja koje je obećano Kijevu i da na raspolaganju ima dodatnih 6,2 milijarde dolara za ovu vrstu pomoći.

    Ukrajini je potrebno oružje koje se može isporučiti iz američkih zaliha za nekoliko dana ili sedmica bi mogla da nastavi da odbija rusku akciju.

    Greška počinjena u računovodstvu ide u korist Kijeva jer Amerika sada može poslati više opreme.

  • “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton smatra da su SAD previše oprezne u pomoći Ukrajini i da mnogo taktiziraju u vezi s Rusijom.

    On američkoj administraciji poručuje da je Rusija vojno mnogo slabija od NATO-a.

    Ukrajinska kontraofanziva ne postiže očekivane rezultate i to je Vašingtonu poziv za buđenje da mora da promeni strategiju, piše nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton.

    Jedan od poznatih “jastrebova” američkog establišmenta, Bolton u autorskom tekstu za “Vol strit džornal” navodi da rešenje nije ni u pregovorima ni u prekidu vatre već u tome da američki predsednik Džozef Bajden počne “energično da radi na ukrajinskoj pobedi”.

    Neuspesi ukrajinske ofanzive i uspesi ruske vojske, po Boltonu, imaju isti uzrok: sporu, nestratešku vojnu podršku Zapada.

    “Ozbiljne debate o tome treba li obezbediti ovaj ili onaj oružani sistem, stalni strah da će Rusija eskalirati sukob u rat protiv NATO-a i povremeno zveckanje nuklearnim oružjem Kremlja proizveli su parališući oprez u zapadnim prestonicama.”

    NATO izgleda nije voljan da ispuni obećanje i obnovi puni suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, a oklevanje je proizvod uspešnog odvraćanja Kremlja, smatra nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće. On, štaviše, navodi da Moskva nema konvencionalnu vojsku i naoružanje koji bi mogli da zaprete NATO-u niti volje da pokrene nuklearni napad.

    Bolton navodi i da ruski predsednik Vladimir Putin “blefira” i da se prema svedočenjima obaveštajne zajednice u Kongresu, ruske nuklearne sposobnosti nikada nisu pomerile ka operativnom statusu.

    Stidljiv, nasumičan pristup pomoći američke administracije razbio je javnu podršku u SAD.

    Uz to, po mišljenju Boltona, Bajden koristi “Vilsonove apstrakcije” o borbi demokratije protiv autoritarnosti, umesto da ukaže američkom narodu na to da Ukrajina služi strateškim interesima SAD (što ni sam autor teksta, Bolton, nije elaborirao).

    Bolton je ocenio i da bi trebalo radikalno izmeniti sankcionu politiku: teorije o ograničenju cene ruske nafte nisu uspele, zapadne sankcije uglavnom su ostale parcijalne i većinom se ne primenjuju.

    Nametanje sankcija je odlično za odnose s javnošću, ali je njihovo sprovođenje teško, a SAD i njenim saveznicima treba nadogradnja instrumenata, procedura i osoblja za sprovođenje sankcija.

    Bela kuća i NATO trebalo bi ozbiljnije da razmotre ulogu Kine u Ukrajini, piše Bolton.

    “Zapad bi trebalo da uvede sankcije Pekingu s obzirom na ogromnu podršku Kine Moskvi, uključujući kupovinu ugljovodonika, pranje ruskih finansijskih transakcija i isporuku neubojite vojne opreme i one dvostruke namene.”

    Nazivajući Kinu dugoročnom pretnjom, nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost ističe da SAD moraju da aktivno uključe najznačajnije saveznike iz Indopacifičkog regiona u novu strategiju za Ukrajinu.

    “Iako bi neke NATO zemlje mogle da se odupru uključivanju zemalja van bloka, ovo je trenutak da Alijansa suzbije globalnu pretnju sa kojom se svi suočavamo od jačanja osovine Rusija-Kina”, navodi Bolton.

  • Požar na Havajima najsmrtonosniji u istoriji ostrva

    Požar na Havajima najsmrtonosniji u istoriji ostrva

    Katastrofalni požari na havajskom ostrvu Mauiu odnijeli su do sada 93 života. Zvaničnici kažu da je riječ o najsmrtonosnijim požarima u SAD u više od 100 godina. Prema prvim procjenama, troškovi obnove turističkog naselja Lahajna procijenjeni su na skoro šest milijardi dolara, navodi se u izvještaju Federalne agencije za vanredne situacije. Spasilački timovi sa obučenim psima tragaju za žrtvama u ruševinama izgorjelih naselja.

    Guverner Havaja DŽoš Grin nazvao je “ratnom zonom” dio ostrva Maui koji je razoren šumskim požarima, nakon što je broj poginulih dostigao 93, a očekuje se da će taj broj nastaviti da raste.

    • Trenutno smo u akutnoj fazi oporavka, što znači da se još oporavljamo od tragičnog gubitka života. Sada smo na 93 žrtve. To je ratna zona, ali pomoć koju smo dobili je nevjerovatna – rekao je Grin.

    Obećao je da će sprovesti istragu koja će utvrditi da li su stanovnici ovog ostrva mogli ranije da budu obaviješteni o kretanju požara i da se na vrijeme evakuišu. Naime, sirene koje ukazuju na opasnost, a koje su raspoređene oko ostrva nisu se oglasile, a prekidi u mobilnoj telefoniji spriječili su druge oblike upozorenja.

    Neki od stanovnika Mauija rekli su da su imali malo vremena da se spasu i da su za svega nekoliko minuta izbegli razarajući plamen. Neki su morali da zarone u okean kako bi se spasili.

    Stanovnici Mauija koji su preživjeli katastrofalne požare tragaju za članovima svojih porodica, nadajući se da će na sprženom ostrvu pronaći znake života. Mnogi su utjehu pronašli na nedjeljnim službama u crkvama.

    Broj poginulih učinio je ovaj požar najsmrtonosnijom prirodnom katastrofom na Havajima, nadmašivši cunami koji je ubio 61 osobu 1960. godine.

    Istovremeno, to je i najsmrtonosniji požar u SAD otkako su Havaji postali 50. savezna država, ali i požar sa najtežim posljedicama u više od 100 godina u SAD uopšte – u šumskom požaru 1918. godine u Minesoti i Viskonsinu poginule su 453 osobe, pokazuju podaci nacionalnog Udruženja za zaštitu od požara.

    U međuvremenu, vlasti Havaja apelovale su na turiste da ne dolaze, budući da će veliki broj hotela primiti stanovnike Mauija koji su uspjeli da se evakuišu. Tačnije, najmanje 500 soba u hotelima primiće evakuisane, a 500 vatrogasce i druge pripadnike htnih službi koji su na terenu.

    Ekipa Rojtersa razgovarala je sa nekima od preživjelih, među kojima je i 38-godišnja Akanese Vaa koja je ispričala da se njena porodica zaglavila u saobraćaju, pokušavajući da pobjegne od plamena. Ona, njen suprug i djeca od 15, 13 i devet godina pobjegli su na kraju pješice od vatrene stihije. Usput je naletjela na stariju ženu koja joj je povjerila bebu u nadi da će je spasiti. Srećom, i ta žena i njen muž su se izvukli.

    • Mislim da je mnogima od nas trebalo da čuje današnju poruku (na misi). Sav ovaj pepeo će se pretvoriti u ljepotu. Znam da će se Lahajna vratiti 10 puta jača – rekla je reporteru Rojtersa.

    Troškovi obnove Lahajne procijenjeni su na 5,5 milijardi dolara, prema Federalnoj agenciji za vanredne situacije (FEMA), sa više od 2.200 oštećenih ili uništenih objekata i spaljenih više od 2.100 hektara (850 hektara).

  • Vojna hunta u Nigeru će krivično goniti svrgnutog predsjednika zbog izdaje

    Vojna hunta u Nigeru će krivično goniti svrgnutog predsjednika zbog izdaje

    Vojna hunta u Nigeru saopštila je danas da će se svrgnuti predsjednik Muhamed Bozum suočiti sa krivičnim procesom prema optužbama za veleizdaju.
    Pobunjeni vojnici Nigera saopštili su ranije da su otvoreni za dijalog sa zapadnoafričkim državama za rješenje krize u toj zemlje.

    Portparol vojne hunte Amadu Abdramane izjavio je kasno sinoć u televizijskom obraćanju da je protiv svrgnutog predsjednika i njegovih lokalnih i stranih saradnika prikupljeno dovoljno dokaza za krivični progon pred nacionalnim i međunarodnim institucijama za veleizdaju i narušavanje unutrašnje i spoljne bezbjednosti Nigera.

    Bazuma su sa vlasti svrgnuli pripadnici njegove garde 26. jula i on je od tada u kućnom pritvoru sa svojom suprugom i sinom u predsjedničkom kompleksu u prijestonici Nijameju.

    Međunarodni pritisak je sve veći na huntu da oslobodi i na vlast vrati Bazuma.

    Neposredno nakon puča zapadnoafrički regionalni blok EKOVAS dao je vremenski rok vojnim vlastima da Bazuma vrate na vlast ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Vremenski rok je prošao a nije bilo reagovanja ni sa jedne od strana.

    Prošle sedmice EKOVAS je naredio raspoređenje snaga za brzo reagovanje ali nije poznato kada ili da li će ulaziti u Niger.

  • Potpredsjednik Tajvana: Nećemo popustiti pred prijetnjama

    Potpredsjednik Tajvana: Nećemo popustiti pred prijetnjama

    Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran, a Tajvan neće popustiti pred autoritarnim prijetnjama, rekao je u nedjelju potpredsjednik Tajvana William Lai tokom posjete SAD-u, koji je Peking osudio.

    William Lai, ujedno i vodeći kandidat za sljedećeg tajvanskog predsjednika na izborima u siječnju sljedeće godine, nalazi se u SAD-u koji je, prema tvrdnjama tajvanskog političkog vrha, tek usputna postaja na putu prema Paragvaju, gdje će Lai prisustvovati inauguraciji novog predsjednika spomenute južnoameričke zemlje, jedne od tek 13 zemalja koje održavaju formalne veze s otokom kojeg Kina svojata kao svoj teritorij.

    Prilikom povratka na Tajvan, Lai će ‘svratiti’ u San Francisco, no u Pekingu osuđuju ovakve njegove posjete SAD-u, a tajvanskog potpredsjednika nazvali su “problematičnim separatistom”.

    “Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran. Ukoliko je tajvanski tjesnac miran, onda je i svijet miran”, kazao je Lai tijekom boravka u New Yorku, priopćili su iz ureda predsjednice Tajvana.

    “Mi smo na pravom putu. Nemojte se bojati niti posustati zbog povećanog broja prijetnje od autoritarnih režima. Moramo ostati hrabri i snažni kako bi se Tajvan nastavio razvijati na putu demokracije”, rekao je Lai svojim pristašama.

    Tajvanski potpredsjednik prethodno je sebe opisao kao “radnika za neovisnost Tajvana”, a zbog tih ga riječi Peking ne gleda nimalo blagonaklono, uostalom, još uvijek nije javno odbacio mogućnost upotrebe sile ne bi li vratio taj otok pod svoju kontrolu.

    S druge strane, Lai je obećao da će zadržati mir i status quo. Štoviše, ističe da je voljan razgovarati s Kinom i na taj način zatražiti željeni mir i stabilnost, što je u skladu s proklamiranim politikama tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen.

    Međutim, Lai je također izjavio da će štititi tajvanski suverenitet, da samo građani Tajvana mogu odlučivati o svojoj budućnosti te da Narodna Republika Kina i Republika Kina (što je službeno ime za Tajvan) nisu podređeni jedno drugome.

    I Taipei i Washington pozvali su Kinu da ne poduzima nikakve provokativne akcije kao odgovor na kratkotrajni boravak potpredsjednika Laia u New Yorku i kasnije u San Franciscu.

  • Rusi grade bazu na Mjesecu: Žele resurs koji će uskoro vrijediti kao suho zlato

    Rusi grade bazu na Mjesecu: Žele resurs koji će uskoro vrijediti kao suho zlato

    Unatoč ratu i sankcijama, Vladimir Putin pokušava Rusiju vratiti u svemirsku utrku. U ranim jutarnjim satima ruska državna svemirska agencija Roscosmos lansirala je prvu lunarnu misiju u gotovo pola stoljeća s ciljem izgradnje baze na Mjesecu do 2030. u partnerstvu s Kinom.

    Misija Luna-25 poslana je kako bi istražila južni pol Mjeseca, gdje se vjeruje da postoje obilne zalihe vode unutar ledu u vječnoj sjeni planinskih grebena. Naime, povećanje rezervi vode kritičan je preduvjet za podržavanje života na Mjesecu, što bi onda pomoglo u daljnjem istraživanju svemira u budućnosti. Više baza ili postaja s vodom i ostalim namirnicama bile bi sjajna polazišna točka na daljim putovanjima svemirom. Ne treba zanemariti ni činjenicu da se voda već sad navodi kao “nafta budućnosti”, što znači da bi oni s većim zalihama imali i veću moć.

    “Prvi cilj je pronaći vodu, potvrditi da je tamo i proučiti u kojim količinama”, rekla je za Olga Zakutnaja iz Instituta za svemirska istraživanja pri Ruskoj akademiji znanosti u Moskvi, prenosi Politico.

    Također, uspjeh misije bi dokazao Pekingu da Moskva još uvijek ima što ponuditi kada je riječ o suvremenoj svemirskoj tehnologiji. Kao i da se Kina može osloniti na Rusiju.

    Naravno, Amerikanci ne prate sve ovo prekriženih ruku. Planiraju poslati astronaute na južni pol kasnije ovog desetljeća u sklopu programa Artemis koji podržavaju Kanada i europske zemlje. Zbog Rusa su mirni, ne vjeruju da mogu tako skoro ispuniti plan.

    Što ima smisla jer samo su tri zemlje, SAD, Kina i bivši SSSR, uspješno spustile svemirske letjelice na Mjesec. Amerikanci su pak jedini zakoračili na površinu Mjeseca.

    Indija, Japan i Izrael su posljednjih godina pokušale ući u to društvo, ali nisu uspjele. Indijska misija Chandrayaan-2 se srušila 2019. Iste godine dok je raniji pokušaj izraelskih tvrtki s Beresheetom također propao te godine. U travnju ove godine ni japanski start-up ipsace nije uspio izvesti Hakuto-R misiju 1.

    Ipak, indijska misija Chandrayaan-3, što se doslovno prevodi kao “mjesečevo vozilo” na sanskrtu, trebala bi dosegnuti površinu Mjeseca 23. kolovoza kako bi istražila južni pol, otprilike u isto vrijeme kada i Luna-25 planira sletjeti u neposrednoj blizini.

    Činjenica da i Rusija i Indija namjeravaju sletjeti u isto, iako veliko, područje Mjeseca naglašava da su određena područja vrednija od drugih.

    Dakle, osvajanje Mjeseca je počelo i zasad nema dogovorenih propisa o tome tko što može raditi na njemu ili drugim nebeskim tijelima. To znači da zemlje kreiraju svoja pravila kad kreću u misije.

    Ujedno, tko se prvi spusti na južni pol Mjeseca bi morao postaviti standarde i očekivati da će ih svi nakon njih slijediti.

  • Prigožinu odzvonilo?

    Prigožinu odzvonilo?

    Britansko ministarstvo odbrane saopšilo je da postoji realna mogućnost da Rusija više ne finansira aktivnosti plaćenika Vagner grupe.

    U njihovom izveštaju se navodi da je ruska država deovala protiv nekih drugih poslovnih interesa vlasnika Vagnera Jevgenija Prigožina nakon što je u junu izveo neuspelu pobunu protiv vrha ruske vojske.

    “Ako ruska država više ne plaća Vagneru, najverovatnije bi to mogla da radi Belorusija”, navodi se u izveštaju.

    Ministarstvo je takođe saopštilo da se Vagner grupa kreće prema smanjenju i rekonfiguraciji kako bi uštedela na troškovima plata ljudi u vreme finansijskog pritiska.

    Poljski premijer Mateuš Moravjecki nedavno je rekao da se 100 vojnika iz Vagnera kreće prema tankom pojasu zemlje između Poljske i Litvanije, s mogućom namerom da se predstavljaju kao migranti kako bi prešli granicu.

    Nejasno je koliko je Vagnerovih trupa tačno u Belorusiji i imaju li ili ne pristup teškom naoružanju. Ali, Moravjecki ukazuje na jedan potencijalni scenario, neku vrste destabilizacije duž istočne granice NATO-a.

    Osim toga, tu su i Prigožinovi planovi za druge regione, kao što je Afrika.

    Ranjive i nestabilne zemlje u Africi odlično su mesto za plaćenike, pogotovo za Vagner gde već sprovodi seriju operacija.

  • Dim na Krimskom mostu…

    Dim na Krimskom mostu…

    Predsednik Ukrajine izjavio da su spaljena ruska tehnika i dim na Krimskom mostu – dokazi da ni jedan zločin Rusije neće ostati bez odgovora.

    “Svaki uništeni okupator, sva spaljena ruska tehnika, požari u njihovim štabovima i skladištima, veoma rečit dim na Krimskom mostu i ne samo to – sve je to dokaz da ni jedan zločin Rusije necemo ostaviti bez odgovora”, rekao je Volodimir Zelenski u video poruci, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u subotu da je Ukrajina pokušala da napadne Krimski most raketom S-200 preradjenom u udarnu verziju, da je raketa oborena i da nije bilo štete.

  • Počinje osveta…

    Počinje osveta…

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je pravdu nakon što je rusko granatiranje u nedelju u Hersonu ubilo sedam ljudi – uključujući 22-dnevno bebu.

    Ranjeno je najmanje 22 osobe.

    Lokalni zvaničnici u južnom regionu, koji je Kijev oslobodio deo prošle godine, proglasili su ponedeljak danom žalosti.

    U granatiranju sela Široka Balka ubijeno je pet osoba, među kojima je i četvoročlana porodica. U susednom selu Stanislavu stradale su još dve osobe, među kojima i paroh crkve.

    Lokalna vlada Hersona je u nedelju uveče saopštila da je u novom vazdušnom udaru i artiljerijskom granatiranju povređena 31-godišnja žena i muškarac i oštećeno najmanje 12 kuća u gradu Bilozerka. Takođe se navodi da su tri navođene avionske bombe oštetile nekoliko kuća u selu Odradokamijanka.

    U svom noćnom obraćanju, Zelenski je rekao da je do 18 časova u nedelju bilo 17 izveštaja o granatiranju samo u Hersonskoj oblasti, kao i o incidentima u oblastima Nikolajeva, Zaporožja, Donbasa, Harkova i pograničnim oblastima na severoistoku Ukrajine.

    “Ne prođe dan da rusko zlo ne dobije naš potpuno pravedan odgovor”, rekao je on i dodao da “ni jedan od ruskih zločina neće ostati bez odgovora”.

  • Velika reforma u ruskom ratovanju

    Velika reforma u ruskom ratovanju

    Rusija oprema nove nuklearne podmornice hipersoničnim projektilima Cirkon, rekao je glavni brodograditelj Moskve.

    “Višenamenske nuklearne podmornice projekta Jasen-M biće opremljene raketnim sistemom Cirkon”, rekao je Aleksej Rahmanov, izvršni direktor Ujedinjene brodogradnje, a prenosi Skaj njuz.

    Podmornice Jasen-M su nova ruska flota podmornica sa krstarećim raketama na nuklearni pogon koje bi trebalo da zamene podmornice iz sovjetskog doba u okviru modernizacije mornarice.

    Hipersonične rakete Cirkon imaju domet od 900 km i mogu da putuju brzinom koja je nekoliko puta veća od brzine zvuka, pa je od njih veoma teško odbraniti se.