Kategorija: Svijet

  • Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    Šta su Rusi zaplijenili od zapadnog naoružanja u Ukrajini

    U okviru Međunarodnog vojno-tehničkog foruma “Armija-2023” u “Parku patriota” kod Moskve otvorena je izložba zarobljenog naoružanja i vojne opreme koju koriste Oružane snage Ukrajine, uključujući i zapadne zemlje.

    Posebna pažnja je posvećena opremi koju proizvode SAD i druge zemlje NATO.

    Tako se na izložbi može vidjeti spaljeno australijsko oklopno vozilo “Bušmaster”, američki oklopni transporteri M-113, švedsko borbeno vozilo pješadije CV90-40, francuski tenk AMX-10RCR.

    Najveći dio zapadne trofejne tehnike čine britanska borbena vozila i to oklopno vozilo “Haski” i “Mastif” i automobil AT-105 “Sakson”.

    U opisu eksponata navedeno je gdje i kako je tehnika zaplijenjena.

    Odvojeno, u zatvorenom paviljonu predstavljena je ekspozicija “Obećani savez”, koja pojašnjava ideološki rad koji se posljednjih godina provodi nad ukrajinskom omladinom.

    “Među uzorcima su školski udžbenici, odjeća sa nacionalističkim sloganima, neobičan meni barova i ugostiteljskih objekata, kao i simboli terorističkog bataljona Azov (terorističke organizacije zabranjene u Ruskoj Federaciji)”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

  • Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ulazak u NATO košta: Rusi uzimaju Kijev?

    Ukrajina može ući u NATO, ali bez Kijeva, smatra Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije.

    On je detaljnije objasnio o kakvoj ideji je reč.

    “Nova ideja za Ukrajinu iz kancelarije Severnoatlantske alijanse: Ukrajina može da uđe u NATO ako se odrekne spornih teritorija. Ideja je zanimljiva. Problem je samo što su sve, navodno, njihove teritorije veoma sporne. Za ulazak u blok kijevske vlasti će morati da se odreknu čak i samog Kijeva, prestonice drevne Rusije. Prestonicu će onda morati da premeste u Lavov”, napisao je on na svom kanalu na Telegramu.Ranije je šef kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Jensen izjavio da bi Ukrajina mogla da dobije članstvo u Alijansi u zamenu za ustupanje dela svoje teritorije Rusiji.

  • Visoki zvaničnik NATO-a: Ukrajina bi mogla da se odrekne teritorije u zamjenu za članstvo

    Visoki zvaničnik NATO-a: Ukrajina bi mogla da se odrekne teritorije u zamjenu za članstvo

    Ukrajina će možda morati pristati da se odrekne dijela teritorije koju trenutno kontroliše Rusija ako želi da se pridruži NATO-u, rekao je visoki zvaničnik Sjeveroatlantskog saveza, prenosi Sky News.

    Stian Jenssen, koji služi kao šef osoblja generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, govorio je norveškim medijima na panel diskusiji ranije danas.

    Stoltenberg je dugo oprezno izbjegavao pitanja o tome šta bi Ukrajina mogla učiniti da okonča rat. Njegov stav je stalno bio da je na Ukrajini, a ne trećim stranama, da odluči kako i kada treba započeti pregovore sa Rusijom.

    Ali, dao je naznake da Ukrajina zaista može imati put u NATO.

    “Postoji značajan pomak u pitanju budućeg članstva Ukrajine u NATO-u. U svačijem je interesu da se rat ne ponovi. Rusija ima ogromne vojne muke i čini se nerealnim da mogu zauzeti nove teritorije”, rekao je Stoltenberg.

    “Sada je pitanje šta Ukrajina može da uzme nazad“, dodao je on.

    Na pitanje norveškog lista VG da li Ukrajina mora ustupiti zemlju da bi postigla mir i zauzvrat dobila članstvo u NATO-u, Jensen je sugerisao da je pitanje već postavljeno unutar alijanse.

    “Ne kažem da mora biti ovako”, rekao je. “Ali to bi moglo biti moguće rješenje.”

    Ali, to rješenje bi bilo u direktnoj suprotnosti s ciljevima mira koje je sam predsjednik Zelenski iznio.

    Jedna od 10 tačaka u njegovoj takozvanoj formuli mira uključuje vraćanje ukrajinskih granica na mjesto gdje su bile prije invazije. Ukrajinski predsjednik je jasno stavio do znanja da se o tome ne može pregovarati.

  • Putin: Ostajemo pristalice multipolarnog svijeta

    Putin: Ostajemo pristalice multipolarnog svijeta

    Rusija ostaje pristalica multipolarnog svjetskog poretka zasnovanog na prioritetu principa međunarodnog prava, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Bili smo i ostali čvrste pristalice multipolarnog svjetskog poretka zasnovanog na prioritetu normi i principa međunarodnog prava, suvereniteta i ravnopravnosti država, konstruktivne saradnje i povjerenja – rekao je Putin na 11. Moskovskoj konferenciji o međunarodnoj bezbjednosti.

    Istakao je da da zapadne zemlje planiraju da integrišu snage NATO saveza u Pakt bezbjednosti AUKUS između Australije, Velike Britanije i SAD.

    • Ne isključujemo da stvar ide ka punoj integraciji NATO snaga sa strukturama bloka AUKUS koje se stvaraju – izjavio je ruski predsjednik.

    Australija, SAD i Velika Britanija najavile su novo trilateralno odbrambeno partnerstvo pod nazivom AUKUS u septembru 2021. godine.

  • Do kraja godine minimalno još jedno povećanje referentne kamatne stope

    Do kraja godine minimalno još jedno povećanje referentne kamatne stope

    Odluka Evropske centralne banke da ponovo poveća referentnu kamatnu stopu ne bi trebalo značajnije da se odrazi na većinu građana, rekao je ekonomista Igor Gavran.

    On je rekao da se u septembru očekuje novo povećanje ove stope.

    • Različite su prognoze da će to biti posljednje povećanje u ovoj godini ili će biti još jedno, zavisi od stope inflacije u Evropi – naveo je Gavran za RTRS.

    On je naveo da bi dalje povećanje uticalo na privredu što najviše pogađa cijelu ekonomiju.

    Gavran je rekao da je inflacija u Evropi u opadanju.

  • Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Pripadnici ukrajinske policije blokirali su tri zgrade Kijevsko-pečerske lavre, saopštila je kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC).

    Kako se navodi, pripadnici ukrajinske policije počeli su upad u prostorije gde živi deo monaha i hodočasnici.

    “Upravo je u toku upad u zgrade br. 54, 57 i 58 lavre. Kako je saopšteno iz Kijevsko-pečerske lavre, policija je blokirala navedene zgrade. Već su polomili brave i upali u zgradu br. 57. U ovim zgradama žive ne samo hodočasnici, već i deo bratstva Kijevsko-pečerske lavre“, navodi se u saopštenju UPC na telegram kanalu.

    Ranije je Savez pravoslavnih novinara objavio da su na zgradi gde se nalaze konaci Kijevsko-pečerske lavre isečene brave, a policija je upala unutra sa automatima.

    Prethodno su izvori upoznati sa situacijom izjavili za Sputnjik da je sud u Kijevu prihvatio tužbeni zahtev državnog kompleksa protiv Kijevsko-pečerske lavre da otkloni prepreke za korišćenje imovine Kijevsko-pečerske lavre, a da se monasi UPC nakon toga mogu iseliti.

    Pravni zastupnici kompleksa izjavili su na sudu da monasi nemaju osnova da borave i žive u manastirskim prostorijama. Istovremeno, advokat UPC, protojerej Nikita Čekman rekao je da je za mnoge monahe manastir jedino i stalno mesto življenja.

    Advokat je današnju sudsku odluku nazvao jednom od najsramotnijih u istoriji Ukrajine. Ranije je Privredni sud u Kijevu takođe odbacio zahtev manastira UPC da se poništi raskid ugovora o zakupu prostorija.

    Ukrajinske vlasti su u proteklih godinu dana organizovale najveći talas progona UPC u novijoj istoriji zemlje.

    Pozivajući se na njenu povezanost sa Rusijom, lokalne vlasti u različitim regionima Ukrajine odlučile su da zabrane delovanje UPC, a parlamentu zemlje je podnet predlog zakona o njenoj faktičkoj zabrani u Ukrajini.

    Služba bezbednosti Ukrajine počela je da pokreće krivične postupke protiv sveštenstva UPC, sprovodi “kontraobaveštajne mere“ – pretrese episkopa i sveštenika u crkvama i manastirima, u potrazi za dokazima “antiukrajinskog delovanja“.

  • Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka do daljeg neće davati nove kredite Ugandi zbog homofobnog zakona, a predsjednik Joveri Museveni kaže da ta zemlja može i bez kredita, iako ima i drugačijih mišljenja, prema kojima neće biti lako popuniti “rupe” u budžetu, prenosi Dojče vele (DW).

    Svjetska banka je prošle nedjelje objavila da za sada neće biti finansiranja novih projekata u Ugandi, odnosno novih kredita i to zbog anti-homoseksualnog zakona koji fundementalno protivreči vrednostima te institucije sa sjedištem u Vašingtonu, navodi DW.

    Radi se o zakonu koji je u Ugandi usvojen u maju i koji doduše ne predviđa kazne za homoseksualce ili lezbejke koji sebe tako označavaju, ali su kažnjive seksualne radnje.

    Osoba čini krivično djelo homoseksualnosti ako izvrši seksualni čin ili dozvoli licu istog pola da izvrši seksualni čin nad njim ili njom i kažnjava se doživotnom zatvorom. Lice koje pokuša da izvrši seksualnu radnju kažnjava se zatvorom do 10 godina. Do 20 godina zatvora je predviđeno za “namjerno podsticanje homoseksulanosti”, a u “posebno teškim slučajevima” u kakve su ubrojani seksulani kontakti sa maloljetnicima, moguća je i smrtna kazna.

    Po tome ovaj zakon spada u najstrože na svijetu. Zakon je oštro kritikovan na međunarodnom nivou, uključujući SAD, EU i grupe za ljudska prava, ali ga podržavaju mnogi ljudi u Ugandi. Homofobija je u Ugandi sa više od 47 miliona stanovnika veoma raširena, a podstiče je snažni evangelistički lobi, koji je i sada, kao više puta ranije, pokušao da progura još stroži zakon u ovoj oblasti, ali je to predsjedenik spriječio.

    Za LGBTQ aktiviste kao što je Žaklin Kaša Nabasegera, odluka Svjetske banke je dobra vijest i uspjeh lobističkog rada, jer zakon ekstremno otežava odgovarajuće informisanje i obrazovanje stanovništva. Ministar spoljnih poslova Ugande Okelo Orijem u intervjuu za DW rekao je da odluka Svjetske banke “nije fer”.

    “Otkako je zakon usvojen, u Ugandi nije bilo slučajeva da su homoseksualci pogubljeni, zatvoreni ili marginalizovani. Pritom ima drugih zemalja na Bliskom istoku, gde pogubljuju te ljude. Zašto dakle fokusiranje na Ugandu?”, upitao je on.

    Slično se izjasnio i predsjednik Joveri Museveni (78), dan nakon odluke Svjetske banke, i to u rukom napisanom otvorenom pismu na pet stranica upućenom “Uganđanima, posebno unucima”. Predsjednik navodi da je “strpljivo objašnjavao” da se zakon ne odnosi na ljude koji su jednostavno homoseksualci, već na one koji “regrutuju ili teraju druge na svoje devijantno ponašanje”.

    On je dodao da, ako u ovom zakonu ima bilo kakvih nesuglasica, “mi ćemo ih riješiti, kao što smo se borili protiv Idi Amina i drugih tirana”.

    Museveni koji vlada Ugandom od 1986, poznat je po svojoj borbenoj retorici i stekao je ugled boreći se protiv diktatora Idi Amina koji je vladao Ugandom do 1979. godine, podsjeća DW.

    Museveni kaže da, zahvaljujući njegovim postupcima zaduživanje opada, a da privreda ipak raste – bez obzira na sve globalne probleme. Situaciju će, kaže, poboljšati i početak proizvodnje nafte u zemlji od 2025. godine.

    “Uganda će se razvijati sa ili bez kredita”, napisao je Museveni.

    Pisac Nik Tvinamaciko u odgovoru predsedniku na platformi X kaže da je jedini razlog zbog kojeg su zemlji potrebni krediti je taj što se unutrašnjim resursima loše upravlja ili su loše raspoređeni.

    “Pogledajte predsjednički budžet. Za šta je sav taj novac? Da platiš savjetnike koje nikad ne sretneš? Čemu služe svi ti ministri? (ima ih 81) Svjetska banka nas prezire. Oni ne tretiraju zemlje Bliskog istoka na isti način kao nas, iako Arapi imaju oštrije zakone protiv LGBT-a. Ali mi zaslužujemo prezir, jer smo rasipni, i blagi prema korumpiranima. Afrika nikada neće postati nezavisna dok ne dobije odgovarajuće lidere”, smatra pisac.

    Bruto domaći proizvod u Ugandi je oko 46 milijardi evra. Svetska banka trenutno na svom sajtu broji 45 projekata u zemlji, ukupnog obima od 1,1 milijarde evra. U očima ekonomiste Julijusa Mukunde, prestanak finansiranja Svjetske banke bio bi katastrofa.

    “U planu banke je još 13 projekata. Ako se svi ovi projekti zaustave, imaćemo problem jer je Svjetska banka ključni donator Ugande. Ako pogledate koje sume smo dobili od Svjetske banke i pod kojim uslovima, postaje jasno da bolje ponude nigdje ne možemo da dobijemo”, navodi on.

  • Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Nova optužnica protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i 18 saradnika podignuta je u Džordžiji, a oni se terete za pokušaj miješanja u izborne rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine u SAD-u.

    U optužnici su detaljno navedene desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine. Takođe, pominje se i krivotvorenje dokumenata kao i reketiranje.

    Kako piše AP, optužnica ima 97 strana.

    Prema pisanju Associated Pressa nova optužnica sadrži 97 stranica među kojima se detaljno opisuje desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine.

    Kako navodi The Guardian, osim Donalda, optuženo je još 18 osoba uključujući bivšeg šefa kabine Bijele kuće Marka Medovsa, te advokate Rudija Džiulijanija i Džona Istmena.

    Detaljni planovi
    Takođe, u optužnici se navode i detaljni planovi koji podrazumijevaju krađu glasova i miješanje u izborni proces u jednom okrugu savezne države Džordžija.

    • Tramp i ostali optuženi u ovom predmetu odbili su da prihvate da je Donald Tramp izgubio izbore te su se svjesno i namjerno pridružili zavjeri kako bi nezakonito promijenili ishod izbora u korist Trumpa – rekao je okružni tužilac Fani Vilis.

    Tužilac je naglasio da će optuženima biti dozvoljeno da se dobrovoljno predaju do 25. augusta te je naglasio kako će se suđenje organizovati u narednih šest mjeseci.

    “Zločinačka organizacija”
    Optužnica opisuje bivšeg predsjednika SAD-a kao i njegove saradnike kao članove „zločinačke organizacije“ koji su bili dio „preduzeća“ koje je poslovalo u Džordžiji. Stil optužnice sličan je onom koji se koristi u predmetima protiv vođi bandi i šefova mafije, piše AP.


    Nova optužnica protiv Trampa dolazi samo dvije sedmice nakon što ga je specijalni tužilac Ministarstva pravde SAD-a takođe optužio za zavjeru u kojoj je namjeravao poništiti rezultate izbora.

    • Nova optužnica se ističe po tome što, za razliku od drugih predmeta, Tramp ne bi imao šansu za pomilovanje ukoliko bude izabran za predsjednika 2024. godine – navodi se.
  • Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Ruska državna duma traži od centralne banke Rusije da objasni pad rublje.

    Zamenik ruske Državne dume Dmitrij Kuznjecov zatražio je od predsednice Banke Rusije Elvire Nabiuline da objasni zašto je rublja u silaznoj putanji, izvestile su RIA Novosti, pozivajući se na njegovo pismo.

    Kuznjecov je izrazio zabrinutost zbog rasta inflacije i pozvao Nabijulinu da navede razloge za pad valute i “posledice koje se očekuju od ovog pada, kako bi upozorio Ruse na moguću visoku inflaciju i rast cena u zemlji”, prenosi Teletrejder.

    Podsetimo, kurs dolara na Moskovskoj berzi premašio je jutros 100 rubalja, prvi put od 23. marta prošle godine. Vrednost dolara porasla je za 72 kopejke – na 100,15 rubalja. Evro je poskupeo za 74 kopejke – na 109,52 rublje.

    Ruska valuta letos ušla u top tri najslabije u svetu i da prednjači po volatilnosti. Dolar je od početka godine poskupeo u odnosu na rublju 38 odsto, a evro 42 odsto.

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.