VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije

    Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije

    Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije Zapada.

    To je izjavio direktor odeljenja za ekonomsku saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova Dmitrij Biričevski.

    “Ne isključujemo nijednu opciju odgovora na nelegitimna zapadna ograničenja. Imamo odgovarajuće mogućnosti i instrumente. Spremni smo za svaki razvoj događaja”, rekao je Biričevski za RIA Novosti.

    Dodao je da Moskva, ipak, pokušava da izbegne ekstremne mere.

    “Zbog toga ne bih želeo da govorim o scenarijima ekonomske, prehrambene i energetske ‘apokalipse’ do koje bi mogla da dovede spirala sankcija”, rekao je Biričevski.

    Izrazio je nadu da će zdrav razum ipak prevladati, a da će, kako je rekao, “zapadne neprijateljskie elite” konačno shvatiti da su sankcije protiv Rusije beskorisne i štetne.

  • Vojska spremna za sukob

    Vojska spremna za sukob

    Severna Koreja lansirala je jutros dve balističke rakete kratkog dometa u vode kod istočne obale Korejskog poluostrva, saopštile su južnokorejske vlasti.

    Ovo poslednje u nizu raketnih lansiranja dolazi u trenutku kada se snage Južne Koreje i SAD angažuju u najvećim zajedničkim vojnim vežbama od 2017.

    Japanske vlasti su saopštile da se sumnja da su dve rakete letele “nepravilnom putanjom”, sa maksimalnom visinom od 50 kilometara i daljinom od 350 kilometara. Nepravilne putanje mogu značiti da rakete mogu manevrisati, za razliku od običnih balističkih projektila, koje putuju u pramcu.

    Nakon lansiranja rakete, vojska Južne Koreje saopštila je da će nastaviti da sprovodi terensku vežbu visokog intenziteta Štit ratnika do njenog završetka, koji je planiran za početak aprila.

    Lansira u usponu
    Dve velike platforme američke mornarice, nosač aviona USS Nimic i amfibijski jurišni brod USS Makin Island, nalaze se kod južne obale Južne Koreje i spremaju se da učestvuju u vežbama kasnije ove nedelje. Severnokorejska lansiranja raketa obično se povećava kada Vašington i Seul održavaju zajedničke vojne vežbe.

    Najnovije američko-južnokorejske vežbe među najvećim su od 2017. godine, kada je tadašnji američki predsednik Donald Tramp pokušao da Severnoj Koreji ponudi mogućnost pregovora za okončanje neprijateljstava i njenog nuklearnog programa.

    Severna Koreja je prošle godine izvela rekordan broj raketnih testiranja i najavila dalji razvoj svog nuklearnog programa. Testiranje raketa je ponovo pojačano poslednjih nedelja, jer tenzije na Korejskom poluostrvu nastavljaju da eskaliraju.

  • Nova prekretnica za Kinu

    Prva kineska dubokomorska plutajuća platforma-vetroelektrana isplovila je iz grada Džuhaija, u južnoj kineskoj provinciji Guangdungu.

    Isplovila je ka najjužnijoj provinciji Hainanu radi instalacije.

    Platformu je izgradila China National Offshore Oil Corporation (CNOOC), a biće instalirana u vodama 136 kilometara udaljenim od grada Venčanga, priobalnog grada na Hainanu, sa instaliranom snagom od 7,25 megavata, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Platforma, nazvana CNOOC Guanlan, visoka je oko 35 metara i teška 4.000 tona.

    Nakon puštanja u rad, vetroelektrana će biti povezana na elektroenergetsku mrežu grupe morskih naftnih polja za proizvodnju nafte i gasa.

    Vetroturbina može da proizvede čak 22 miliona kilovat sati električne energije svake godine, smanjujući time emisiju ugljen-dioksida za 22.000 tona.

  • Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    U Njemačkoj danas počinje veliki štrajk pri čemu će biti uzokovani veliki problemi u javnom prevozu i na aerodromima.
    Neposredno pred početak štrajka sindikati i poslodavci se snažno pridržavaju svojih stavova i lideri radničkih udruženja upozoravaju da je povećanje plate “pitanje preživljavanja više hiljada radnika”, dok uprava smatra da su zahtjevi i obustava rada “u potpunosti pretjerani”.

    Ovi štrajkovi posljednji su u nizu sličnih protesta u većim evropskim državama jer veće cijene hrane i energije utiču na kvalitet životnog standarda.

    Njemačka je posebno teško pogođena visokom inflacijom.

    Potrošačke cijene u Njemačkoj bile su u porastu više od očekivanog u februaru i za 9,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    “Značajno povećanje plate je pitanje preživljavanja više hiljada zaposlenih”, naglasio je lider radničkog sindikata “Verdi” Frank Verneke za lokalne medije.

    Francuska se, takođe od početka godine suočava sa nizom obustava rada i protesta usljed pokušaja vlasti da podignu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

    Međutim, zvaničnici u Njemačkoj iznose jasan stav da je njihova borba jedino oko plate.

    Sindikat “Verdi” pregovara ispred oko 2,5 miliona zaposlenih u državnom sektoru, uključujući javni prevoz i aerodrome. Sindikat radnika željeznica i prevoza “EVG” vodi pregovore u ime oko 230.000 zaposlenih u kompaniji “Dojče ban” i autobuskim firmama.

    “Verdi” traži povećanje prosječne plate od 10,5 odsto čime bi primanja bila povećana za najmanje 500 evra, dok EVG zahtjeva povišice od 12 odsto ili za najmanje 600 evra.

  • Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Postoji mogućnost da Moskva zatraži odštetu za prošlogodišnje eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok”, rekao je danas zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Dmitrij Betričevski.

    U septembru prošle godine, na gasovodima, koji ispod površine Baltičkog mora povezuju Rusiju i Njemačku, odjeknule su eksplozije i Moskva je to nazvala činom “međunarodnog terorizma”.

    “Ne odbacujemo mogućnost da će iznijeti pitanje odštete za štetu nastalu nakon eksplozija na gasovidima Sjeverni tok”, rekao je Betričevski.

    On je naglasio da su zapadne države protiv ruskog nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN u kojoj se traži pokretanje nezavisne međunarodne istrage o eksplozijama na gasovodima Sjeverni tok.

    Glasanje o ruskom nacrtu rezolucije u kojem se od generalnog sekretara Antonija Guteresa traži da formira komisiju radi istrage o eksplozijama biće održana večeras u 18.00 časova.

    Rusija je u februaru iznijela nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN radi provjera navoda koje je nagrađivani američki novinar Sejmur Herš iznio u tvrdnjama da su za eksplozije odgovorne SAD uz podršku Norveške.

  • U sudaru stradalo 6 djevojčica, 2 odrasle osobe teško povrijeđene

    U sudaru stradalo 6 djevojčica, 2 odrasle osobe teško povrijeđene

    Šest djevojčica je poginulo, a dvije osobe su povrijeđene u sudaru dva automobila na međudržavnom putu u Tenesiju.

    Do nesreće je došlo u nedjelju rano ujutru, a tijela devojčica, starosti od jedne do 18 godina, pronađena su kraj prevrnutog vozila.

    Vjeruje se da su djevojčice ispale iz automobila od siline udara.

    Jedna žena, za koju se vjeruje da je takođe ispala iz istog vozila kao i djevojčice, pronađena je u kritičnom stanju.

    Mediji prenose da je u nesreći povrijeđen i jedan muškarac, koji je takođe prebačen u bolnicu.

    Vozač drugog automobila koji je učestvovao u nesreći nije bio povrijeđen.

    Žrtve još nisu identifikovane, i u ovom trenutku se ne zna da li su u rodu.

    Uviđaj je trajao tokom čitavog jutra, a uzrok nesreće i dalje nije poznat, piše Telegraf.

  • Šta Putin dovozi u Bjelorusiju?

    Šta Putin dovozi u Bjelorusiju?

    Putinova najava da će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji podigla je nivo pretnje u Evropi.

    Oružje koje Putin planira da prenese u Bjelorusiju nije strateško nuklearno oružje; ovo nisu interkontinentalne balističke rakete koje mogu da unište život na Zemlji, piše Al Džazira.

    Taktičko nuklearno oružje (TNV) su prenosive, nestrateške nuklearne bojeve glave koje se koriste za specifične taktičke prednosti na bojnom polju. Analitičari opisuju taktičko nuklearno oružje kao cilj da dobije bitku, dok je strateško oružje namenjeno pobedi u ratu.

    Taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu moć od strateškog oružja, što ga može učiniti vojno korisnijim i manje politički neprihvatljivim, a samim tim i verovatnijim za upotrebu. Iako taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu moć od strateškog oružja, upotreba samo jedne nuklearne bojeve glave imala bi razorne humanitarne posledice.

    Atomska bomba koju su SAD bacile na japanski grad Hirošimu 1945. godine imala je snagu od oko 15 kilotona i ubila je 140.000 ljudi. To je veličina jednog od najmanjih oružja u trenutnom ruskom arsenalu.

    Malo ljudi tačno zna koliko TNW-a ima Rusija. Jasno je, međutim, da Rusija ima ogromnu brojčanu nadmoć nad saveznicima SAD i NATO-a kada je u pitanju taktičko nuklearno oružje. Vašington veruje da Rusija ima oko 2.000 takvih nuklearnih bojevih glava, 10 puta više od SAD. SAD imaju oko 200 komada takvog oružja, od čega se polovina nalazi u bazama u Evropi. Ove nuklearne bombe B61, u rasponu od 0,3 do 170 kilotona, raspoređene su u šest vazdušnih baza širom Italije, Nemačke, Turske, Belgije i Holandije.

    Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, ruski predsednik je konačan donosilac odluka kada je reč o upotrebi ruskog nuklearnog oružja, bilo strateškog ili taktičkog.

    Takozvana nuklearna aktovka ili “Čeget” je uvek kod predsednika Putina. Veruje se da takve aktovke imaju i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov. Torbica je povezana sa specijalnim komunikacionim sistemom kodnog naziva “Kavkaz”, koji podržava komunikaciju između visokih vladinih zvaničnika u vremenima kada se donose odluke o upotrebi nuklearnog oružja. Ako Rusija veruje da se suočava sa strateškim nuklearnim napadom, Putin bi mogao da iskoristi aktovku da pošalje direktno naređenje za lansiranje komandi Generalštaba, koja drži nuklearne kodove.

    Putin je pretio mogućnošću nuklearnog rata poslednjih godinu dana, skoro svaki put kada njegova vojna operacija u Ukrajini posustane. Ovo bi moglo da objasni zašto je odlučio da upravo sada rasporedi oružje u Bjelorusiju. Ruske snage, naime, trpe ogromne gubitke i malo napreduju u kopnenim bitkama u Ukrajini. Osim nekoliko novih trgovinskih sporazuma sa Kinom, Putin u poslednjem susretu sa Si Đinpingom nije dobio ništa konkretno. Takođe, tu je i Međunarodni krivični sud koji je nedavno izdao nalog za Putinovo hapšenje.

  • Stejt department: Političke stranke i osobe iz kriminalnog miljea utiču na pravosuđe u BiH

    Stejt department: Političke stranke i osobe iz kriminalnog miljea utiču na pravosuđe u BiH

    Pravosuđe BiH ima ozbiljne probleme u nezavisnom radu. Ovo upozorenje, koje je jako dobro poznato skoro svima u BiH, toliko da je postalo kao neka opšta floskula, jasno je poslato iz američkog Stejt departmenta u njihovom izvještaju o ljudskim pravima.

    Da ove kritike nisu izrečene tek tako za “Nezavisne novine” svjedoče stručnjaci koji godinama prate ovu oblast, a koji tvrde da netransparentnost u radu, priča o korupciji i afere koje pogađaju pravosudne institucije vuku dugogodišnje korijene koji konačno moraju biti sasječeni.

    Stejt department u vezi s radom bh. pravosuđa smatra da često nisu bila ispoštovana prava na pravično suđenje, da su političke stranke i osobe iz organizovanog kriminala ponekad uticale na pravosuđe na svim nivoima, u politički osjetljivim predmetima, a posebno onim koji se odnose na korupciju.

    U izvještaju stoji i kako je sudski sistem obilježen velikim brojem neriješenih predmeta i nedostatkom učinkovitog mehanizma za sprovođenje sudskih naloga.

    Na navedeno stručnjaci u BiH dodaju da se često dešava i da istrage koje vode sudovi ili tužilaštva nisu adekvatno sprovedene, a da optužnice budu nepotpune.

    To su, kažu, slučajevi da su presude nedovoljno obrazložene, a nije rijetkost i da se ne procesuiraju očigledni zločini, privredni kriminal i slične stvari.

    Mirko Dabić, advokat i bivši sudija, podsjeća da je posljednja reforma pravosuđa u BiH izvršena 2003. i 2004. godine.

    Dvadeset godina kasnije, tvrdi, nikako nije izvršena analiza te reforme.

    “Mi nemamo nijednu sveobuhvatnu analizu šta je ta reforma pokazala. Nedostatak te analize stvara probleme pa onda nije ni čudo što nam političari ili neko drugi prigovara da nam pravosuđe ne funkcioniše, ali niko nije identifikovao koji je ključni problem”, smatra Dabić.

    Prema njegovim riječima, u konkretnom slučaju može se govoriti o više problema.

    “Da li je problem u nosiocima pravosudnih funkcija koje bira Visoki sudski i tužilački savjet BiH, ili je problem nedostatak sredstava, mali broj izvršilaca itd.”, navodi Dabić, koji se prisjeća da se u periodu kada je izvršena reforma pravosuđa prigovaralo da su tadašnji nosioci pravosudnih funkcija bili korumpirani.

    “Takva teza je na snazi i danas. To je čista politička floskula, koju ja nikako ne mogu da prihvatim. Istina je da ima pojedinaca koji ne zaslužuju da obavljaju funkciju tužioca, sudije itd., ali većina njih sigurno savjesno obavlja svoj posao”, navodi Dabić, koji rješenje za probleme vidi u donošenju novih zakonskih okvira.

    “Kad se uradi analiza, mislim da je najbolje donijeti novi Zakon o VSTS na nivou BiH, a da isto donesu i entiteti. Ja bih te zakone tako podijelio, jer bih spojio veću odgovornost entiteta za funkcionisanje pravosuđa. Predložio bih i to da se nosioci pravosudnih funkcija ubuduće biraju na ograničen mandat. Kada sam prvi put bio sudija, biran sam na period od osam godina. To bi sigurno povećalo odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. Sada se oni biraju doživotno ili do 70 godina, pa odgovornosti praktično nema”, ističe Dabić za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje da li su zaista političari u BiH upleteni u rad pravosuđa, te da se neki slučajevi namjerno odugovlače ili ne pokreću kada se zna da su u njih upleteni visoki funkcioneri, Dabić odgovara da su sve to samo pretpostavke.

    “Ja lično nemam ta saznanja da neki visoki funkcioner u BiH utiče na određenog sudiju ili tužioca. Ipak, isto tako moguće je da neko na ovaj ili onaj način preko posrednika utiče, ali sve to zavisi koliko je nosilac pravosudne funkcije moralna ličnost i koliko je spreman da isključivo primjenjuje zakon. Ako i ima takvih zloupotreba, to je minimalno”, poručio je Dabić.

    Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, kaže da izvještaj Stejt departmenta nije nikakvo iznenađenje. Prema njegovom mišljenju, najveći problem kada je u pitanju pravosuđe u BiH je na prvostepenim sudovima.

    “Mnoge sudije tu rade po liniji manjeg otpora, računajući da će skinuti sa sebe odgovornost, a da će sve eventualne žalbe rješavati drugostepeni sudovi, a pri tome nemaju nikakvu odgovornost za te revizije. Nižerazredni sudovi su često neučinkoviti jer se mnoge parnice vode čak i decenijama. Primjer je nedavno završeno suđenje za ratne zločine u Kotor Varošu, a koje je počelo 1993. godine”, pojašnjava Vujatović.

    On takođe smatra i da su spoljni uticaji na pravosuđe i te kako vidljivi.

    “Iako nosioce pravosudnih funkcija imenuje VSTS, sam način biranja pojedinih članova VSTS-a pokazuje da je moguće da se jedna osoba pojavljuje i kao strana u postupku u određenom slučaju, ali i kao član VSTS-a, koji ocjenjuje rad sudija i tužilaca. Činjenica je i da je veliki broj bivših nosilaca pravosudnih funkcija kasnije angažovan u kabinetima političara, što donekle dokazuje da je njihov rad bio usko vezan za određenu političku opciju. I njihovim odlaskom s tih pravosudnih funkcija moć i uticaj im ne opada”, rekao je Vujatović.

    Ono što on podvlači kao zabrinjavajuće jeste i to što se određeni broj ljudi u pravosuđu dovodi u vezu sa činjenjem krivičnih djela.

    “I onda je potrebno mnogo godina da se ti ljudi isključe iz pravosuđa. Zašto se situacija ne popravlja? Zato što ljudi koji su dio jednog sistema i koji odlično funkcionišu u tom sistemu ne mogu biti dio promjena, a samovoljno se neće nikada povući”, zaključio je Vujatović.

  • Netanjahu smijenio ministra odbrane

    Netanjahu smijenio ministra odbrane

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu smijenio je danas ministra odbrane Joava Galanta nakon što je rekao da bi Vlada trebala da odgodi proces reforme pravosudnog sistema.

    “Premijer Benjamin Netanjahu odlučio je da smijeni sa funkcije ministra odbrane Joava Galanta”, saopštio je premijerov kabinet.

    Galant, poslanik iz Netanjahuove desničarske partije Likud, uzburkao je stranačke redove kada je juče javno pozivao Netanijahua da suspenduje predloženi zakon.

    On je rekao da protesti širom zemlje protiv reforme pravosuđa, koji uključuju sve veći broj vojnih rezervista, utiču na redovne bezbjednosne snage i podrivaju nacionalnu bezbjednost.

  • EU zaprijetila Bjelorusiji

    EU zaprijetila Bjelorusiji

    Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je u nedjelju Bjelorusiju da ne drži na svom teritoriju rusko nuklearno oružje, uz objašnjenje da bi se ta zemlja mogla suočiti s dodatnim sankcijama ako to učini.

    “Bjelorusko skladištenje i čuvanje ruskoga nuklearnog oružja značilo bi neodgovornu eskalaciju i prijetnju europskoj sigurnosti. Bjelorusija to još uvijek može zaustaviti, to je njihov izbor, a EU je spreman reagirati uvođenjem dodatnih sankcija”, tvitao je Borrell.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je objavio da Moskva planira premjestiti i spremiti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju.

    Poljska je oštro kritizirala Putinovu objavu.

    “Osuđujemo ovakvu prijetnju miru u Europi i svijetu”, rekao je u nedjelju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Varšavi.

    Ministar obrane Litve Arvydas Anušauskas smireno je reagirao na najavu Kremlja o premještaju nuklearnog oružja u susjednu Bjelorusiju.

    Ovim potezom Putin želi zastrašiti zemlje koje podupiru Ukrajinu, napisao je Anušauskas u nedjelju na Facebooku.

    Prema ministrovim riječima ne bi trebalo biti posebne reakcije na objavu ruskih planova.

    “Obrana zemalja članica NATO-a od prijetnje nuklearnim oružjem zajamčena je bez obzira na to je li oružje stacionirano zapadno od naših granica (Kalinjingradska oblast), istočno (Bjelorusija) ili sjeverno (Lenjingradska oblast)”, napisao je Anušauskas.

    Litva graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom, kao i s ruskim saveznikom Bjelorusijom.