Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Sudan ima pravo koristiti usluge plaćenika Wagnera

    Lavrov: Sudan ima pravo koristiti usluge plaćenika Wagnera

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je danas da Sudan ima pravo koristiti usluge ruske privatne plaćenićke vojne kompanije Wagner.

    Lavrov je na konferenciji za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku istaknuo da je “Wagner” privatna kompanija.

    Novinarima je poručio da se prisjete cijele situacije oko Sudana i kako je “Amerikancima prioritet podijeliti tu zemlju”.

    Lavrov je situaciju u toj zemlji opisao kao tragediju.

    Govoreći o odbijanju Washingtona da izda vize ruskim novinarima koji su htjeli pratiti događaje u UN-u, Lavrov je rekao da će Moskva to imati na umu kada SAD nešto bude tražio od Rusije.

    “Što se tiče našeg odgovora, svakako ćemo pamtiti nečasno ponašanje američkog vodstva, odnosno State Departmenta. Koliko znam, ta je odluka donesena u State Departmentu”, rekao je Lavrov.

  • “Snosite odgovornost, i zbog Srbije”

    “Snosite odgovornost, i zbog Srbije”

    Sergej Larov izjavio da bi Velika Britanija trebalo da bude svesna svoje odgovornosti za snadbevanje ukrajinskih snaga projektilima sa osiromašenim uranijumom.

    Lavrov je na konferenciji za novinare u Njujorku rekao da neki govore da osiromašeni uranijum nije radioaktivan i da nije uvršten na liste Međunarodne agencije za atomsku energiju, ali da postoje činjenice i intervjui sa ljudima koji su trpeli zbog posledica napada takvim projektilima u bivšoj Jugoslaviji, u vreme NATO bombardovanja.

    “Prikazivani su na televizijama širom sveta. Tako da Velika Britanija treba da razume svoju odgovornost”, poručio je Lavrov, a prenosi Tass.

    Zamenik ministra odbrane Velike Britanije Džejms Hipi ranije danas je rekao da je Velika Britanija poslala Ukrajini hiljade granata za tenkove “Čelendžer 2”, uključujući neke sa osiromašenim uranijumom.

    On je dodao da London ne prati njihovu upotrebu, niti je preuzeo ikakve obaveze po pitanju uklanjanja posledica njihove upotrebe nakon završetka sukoba.

  • Denver u polufinalu

    Denver u polufinalu

    Nikola Jokić i Džamal Marej odveli su Denver Nagetse u polufinale Zapada NBA plej-ofa.

    Jokić je zabeležio tripl-dabl, a Marej postigao 35 poena u pobedi nad Minesota Timbervulvsima 112:109 za 4-1 u seriji.

    “Džoker” je odigra za njega vrlo neobičan meč – imao je čak 29 šuteva i samo osam koševa.

    Na kraju je utakmicu završio sa 28 poena uz 17 skokova i 12 asistencija.

    Bio je to drugi tripl dabl Srbina u seriji sa Minesotom i osmi u karijeri u doigravanju.

    “Promašivao sam celo veče, ali saigrači veruju u mene i ja verujem sebe”, rekao je Jokić.

    Aron Gordon pobedi je doprineo sa 14 poena i šest skokova, a Brus Braun sa 14 poena.

    U ekipi Minesote najefikasniji je bio Entoni Edvards sa 29 poena uz osam skokova i sedam asistencija.

    Karl-Entoni Tauns ga je pratio sa 26 poena uz 11 skokova.

    Rudi Gober dodao je 16 poena i 15 skokova, a Nikejl Aleksander-Voker 14 poena.

    Denver će u polufinalu Zapada igrati protiv Finiks Sansa koji su sa 4-1 izbacili Los Anđeles Kliperse.

  • “Očajni deda”

    “Očajni deda”

    Bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev, koji je od početka sukoba u Ukrajini postao žestoki kritičar Zapada, ismevao je američkog predsednika Džoa Bajdena.

    Nazvao ga je “očajnim dedom” nakon što je najavio kandidaturu za izbore 2024. godine.”Bajden je doneo odluku. Očajni deda”, napisao je Medvedev na Telegramu o 80-godišnjem predsedniku. “Da sam američka vojska, odmah bih napravio lažni kovčeg sa lažnim nuklearnim kodovima u slučaju da pobedi (na izborima), da izbegnem nepopravljive posledice“, dodao je Medvedev.

    Bajden je najavio da će se kandidovati na predsedničkim izborima sledeće godine, ali bi njegove godine mogle da budu otežavajuća okolnost. Nikada ranije Amerikanci nisu birali tako starog predsednika, niti su neki kandidati od njih tražili da predaju ključeve Bele kuće dok on ima 86 godina.

    U novembru 2021. i februaru 2023. predsednik je prošao lekarske preglede, čiji je zaključak bio da je „dobrog zdravlja“. Međutim, u zemlji u kojoj je utisak izuzetno važan, gde kandidat mora da zrači vitalnošću, predsednik ne može da sakrije svoje godine.

    Njegov tempo je oprezniji, govor mu je ponekad nejasan, a ponekad i sam deluje zbunjeno, što republikanska opozicija koristi da dovede u pitanje oštrinu njegovog uma.

  • Zvanično: Bajden

    Zvanično: Bajden

    Američki predsednik Džo Bajden objavio je da će se kandidovati za predsedničke izbore u SAD 2024.

    Kako piše BBC, zvanično je pokrenuta kampanja Bajdena za reizbor – u vidu trominutnog videa koji počinje sa jednom rečju: Sloboda.

    Bajden tvrdi da će prava na abortus, odbrana demokratije, prava glasa i mreža socijalne zaštite biti među najvažnijim pitanjima na glasanju 2024. godine.
    On kaže da će birači biti suočeni sa izborom da sledećoj generaciji ostave „više slobode ili manje“ i „više prava ili manje“.

    “Svaka generacija Amerikanaca se suočila sa trenutkom kada je morala da brani demokratiju, da se zalaže za naše lične slobode i da se založi za naše pravo glasa i naša građanska prava. Ovo je naše”, kazao je Bajden.

    Osvrćući se na svoju predizbornu poruku iz 2020. da su Amerikanci “u borbi za dušu” svoje nacije, on predstavlja svoj slogan iz 2024.: “Hajde da završimo posao”, preneo je Blic.

    Rojtersov izvor je pak rekao da je Bajdenov tim već izabrao menadžera kampanje za 2024. Džuli Čavez Rodrigez, koja je sada viši savetnik u Beloj kući, a prethodno je radila kao zamenik šefa Bajdenove kampanje 2020. godine.

    Očekuje se da će Bajden zadržati svoje bliske saradnike, među kojima je i državni sekretar Entoni Blinken, koji je bio spoljnopolitički kadar tokom njegove kampanje 2020.

    Međutim, Bajdenu će sigurno problem predstavljati starost, pošto je 80-godišnji lider najstariji predsednik u istoriji SAD. Bajden je inaugurisan u 78. godini, a do kraja svog eventualnog drugog mandata imao bi 86 godina.

    Nedavne ankete sugerišu da je Bajdenova starost glavna briga među glasačima, a istraživanje “En-Bi-Si njuza” objavljeno tokom vikenda pokazalo je da 70 odsto anketiranih veruje da on ne bi trebalo da se kandiduje 2024, uključujući 51 odsto kolega iz njegove stranke. Od onih koji se protive kampanji za reizbor 69 procenata je kao faktor navelo zabrinutost oko Bajdenovih godina.

    Brojni glasovi ukazuju na to da stariji političari ugrožavaju sposobnost američkog sistema da deluje, te da se Vašington pretvara u gerontokratiju sa sve starijim i nemoćnijim Kongresomnavodi Raša tudej Balkan.

  • Rastu rizici za direktnu vojnu konfrontaciju Rusije i SAD

    Rastu rizici za direktnu vojnu konfrontaciju Rusije i SAD

    Rizici za direktnu vojnu konfrontaciju između dvije nuklearne sile – Rusije i Sjedinjenih Država, stalno rastu, ocijenio je direktor Odjeljenja za neširenje i kontrolu naoružanja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Vladimir Jermakov.
    On je za TAS S rekao da je, ako SAD nastave da slijede sadašnji kurs konfrontacije sa Rusijom, sudbina sporazuma START o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja, može biti unaprijed određena.

    “Ako se događaji budu razvijali po najgorem scenariju, odnosno ako Vašington dovede situaciju do vojnog sukoba dvije najveće nuklearne sile, biće neophodno brinuti ne o spasavanju START-a, već o sudbini cijelog svijeta”, istakao je Jermakov.

    On je rekao da Moskva zato stalno ukazuje na opasnost od djelovanja SAD i NATO i šalje, kako je naveo, otrežnjujuće signale Zapadu o neophodnosti da se spriječi katastrofa, prenosi Tanjug.

    Jermakov je kazao da Zapad “i dalje ostaje gluv na apele” Rusije i, prema njegovim riječima, čak ih “zlonamjerno iskrivljuje u propagandne svrhe”.

  • Lajčak upozorava da je dijalog Beograda i Prištine u opasnosti

    Lajčak upozorava da je dijalog Beograda i Prištine u opasnosti

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak upozorio je u Beču da je put ka normalizaciji odnosa miniran i da se mora izbjegavati da se “zgazi na minu”.

    Imamo put ka normalizaciji. Ali, ovaj put je miniran i moramo izbjegavati da zgazimo na bilo koju od tih mina. Jer to bi moglo da dovede do eksplozije cijelog procesa, naglasio je Lajčak tokom diskusije u organizaciji austrijskog Međunarodnog instituta za mir (IIP).

    Lajčak je izrazio nadu da će proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova, koji je započeo krajem februara nakon što su obe strane prihvatile evropski predlog, biti nastavljen.

    Situacija na Kosovu je pod tenzijama i veoma je malo međusobno povjerenje, podvukao je on.

    Lajčak je ukazao da je Kosovo 2022. u više navrata bilo veoma blizu “opasnoj eskalaciji”.

    – Odluka Srba o napuštanju kosovskih institucija je u novembru stvorila na sjeveru ozbiljan vakuum, koji i dalje postoji. Kada su barikade u decembru postavljene bili smo veoma, veoma blizu nasilju i krvoproliću – naveo je on.

    Rekao je da se ta kriza prevazišla uz podršku SAD, Euleksa i Kfora.

    Poslednjih šest mjeseci upravljanje krizama
    Lajčak je kazao da je poslednjih šest meseci 2022. bilo obeleženo upravljanjem krizama, a da su pregovori sada doveli do toga da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti krajem februara prihvatili evropski sporazum o normalizaciji odnosa.

    Do formalnog potpisivanja dogovora, kojim, kako je objasnio, Priština pre svega garantuje zaštitu srpske manjine, a Beograd priznaje kosovske dokumente, nije došlo zato što Beograd ne priznaje Kosovo, objasnio je Lajčak.

    Vučić ne bi mogao prihvatiti bilo kakvu ceremoniju u kojoj su Srbija i Kosovo tretirani ravnopravno, a Kurti ne prihvata ceremoniju gde je drugačije tretiran od Vučića – naglasio je bivši šef slovačke diplomatije.

    Međutim, dokument je usmenim izjavama obavezujući, i sada se u teškim razgovorima radi o implementaciji, od redoslijeda do vremenskih rokova primene pojedinačnih koraka.

    Ova godina je godina prilika jer 2024. slijede izbori u EU i SAD
    Direktorka IIP Štefani Fenkart kritikovala je EU, podsetivši da 20 godina od Samita u Solunu, na kojem je obećano članstvo zemljama Zapadnog Balkana, samo su Slovenija i Hrvatska primljene.

    Ona je ukazala da Kosovo nije samo Srbija ta koja ne priznaje Kosovo, već i pet zemalja EU. Potrebno je izvršiti pritisak na te zemlje da se reši ta situacija – smatra Fenkart.

    S- ituacija u vezi zemalja koje ne priznaju Kosovo ne može biti riješena na tom individualnom nivou, već je potrebna reforma mehanizama u EU – ocijenio je bivši izaslanik EU za Kosovo Volfgang Petrič, prenosi Blic.

    On je izrazio nadu da će EU svojim posredničkim sposobnostima uspeti da izdejstvuje kompromise na Balkanu. Ova godina je godina prilika, jer 2024. slede izbori u EU, SAD i na drugim mjestima – poručio je Petrič.

  • Ništa od F-16

    Ništa od F-16

    SAD još uvek ne razmatraju isporuke Ukrajini borbenih aviona F-16, saopštio je koordinator za strateške komunikacije Saveta za bezbednost Bele kuće Džon Kirbi.

    “Čuli ste da je (predsednik SAD Džozef) Bajden rekao da oni (lovci) trenutno nisu na dnevnom redu. Sada smo usredsređeni na isporuke za koje sami Ukrajinci kažu da su im zaista potrebni u narednim nedeljama i mesecima…”, rekao je on.

    Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin je u petak, nakon sastanka kontakt grupe o Ukrajini, koji je održan u Ramštajnu, rekao da su Kijevu trenutno najpotrebniji kopneni PVO sistemi.

  • “Prepustite grad Rusima”

    “Prepustite grad Rusima”

    Mjesecima nakon upozorenja Vašingtona da Ukrajina neće moći da zadrži Bahmut od napada ruskih plaćenika, ukrajinske snage i dalje drže zapadni rub grada.

    Procene SAD bile su mračne još u januaru, prema ranije neprijavljenim poverljivim američkim obaveštajnim dokumentima koje je navodno objavio Džek Tejšeira, pripadnik Nacionalne garde vazduhoplovstva Masačusetsa, a do kojih je došao “Vašington post”.

    Vašington je upozorio na potencijalno opkoljavanje ukrajinskih snaga u Bahmutu i sugerisao da Кijev treba da smanji gubitke i prepusti grad Rusima.

    Procena sa oznakom “strogo poverljivo” upozorava da je stalno rusko napredovanje od novembra “ugrozilo sposobnost Ukrajine da zadrži grad” i da bi ukrajinske snage verovatno bile “u opasnosti od opkoljavanja, osim ako se ne povuku u narednih mesec dana”.

    Ukrajina nije prihvatila ta upozorenja. Кijev je držanje Bahmuta postavio kao imperativ koji je daleko prevazilazi stratešku vojnu vrednost grada, tvrdeći da je to potrebno da se održi nacionalni moral i uskrati Rusiji prilika da se pohvali novim teritorijama. Ukrajina je rekla da je duga borba u Bahmutu oslabila Rusiju ostavila je bez velikog broja vojnika, posebno iz grupe Vagnerovih plaćenika.

    Ukrajinski komandant koji je nadgledao borbu za Bahmut, pukovnik Pavlo Palisa, rekao je da nikada nije zvanično obavešten o ovoj američkoj obaveštajnoj proceni ili o preporukama kako da iskoristi borbu u Bahmutu za dodatnu prednost.

    “Nisam tako velika riba”, rekao je, govoreći za “Vašington post” iz komandnog centra u podrumu.

    Još jedan dokument u riznici, keš osetljivih materijala koji je procurio onlajn preko platforme za razmenu poruka Discord, detaljno opisuje načine na koje bi Ukrajina mogla da koristi naprednu municiju, informativne kampanje i tehnologiju protiv bespilotnih letelica kako bi “nametnula buduće troškove” ruskim snagama.

    Palisa je svoju sposobnost da zadrži delove grada mesecima duže nego što je predviđeno pripisao kombinaciji klasičnog urbanog ratovanja i naprednog izviđanja dronovima.

    Nakon što su ruske snage probile Bahmutov perimetar, Palisa je povukao svoje snage nazad u stambene blokove, koristeći krovove kao uzvišenje i pretvarajući kuće u protivtenkovske položaje. Dublje u gradu, obe strane su počele da se u velikoj meri oslanjaju na izviđačke bespilotne letelice za ciljanje i ometanje kako bi zbunile protivničke navigacione sisteme.

    “Naš neprijatelj zaista uspešno koristi ometanje. Ako nemamo oči u vazduhu, ne možemo da gađamo neprijatelja artiljerijskom vatrom. To je važno zato što nemamo mnogo artiljerijskih metaka. Dakle, naša artiljerijska vatra mora biti precizna”, rekao je on, misleći na mere koje blokiraju pristup GPS signalima.

    Palisa je rekao da je Ukrajina takođe učila iz ruske taktike, koja je nedavno koristila opremu koja maskira “početnu tačku” drona ili koordinate koje bi otkrile lokaciju jedinice koja upravlja uređajem.

    “Ako pronađu naše dronove, to će im dati informaciju da je matična tačka drona negde u Australiji”, rekao je on.

    Кada je Palisa stigao u Bahmut sredinom januara, ocene koje je čuo od oficira oko sebe odražavale su pesimizam Vašingtona.

    ” Ti momci su rekli: “Ne znam, možda dve ili tri nedelje”. Ali mesecima kasnije, mi smo još uvek ovde, pokušavajući da damo sve od sebe da zadržimo grad”, rekao je Palisa, izražavajući poverenje u misiju.

    Dokument koji je procurio takođe sugeriše pogoršanje ruskog morala i podsticanje dezerterstva, naglašavajući “potrošnost” moskovskih trupa.

  • Rusija počela da koristi tenkove u ofanzivnim djelovanjima

    Rusija počela da koristi tenkove u ofanzivnim djelovanjima

    Oružane snage Rusije počele su da koriste najnovije tenkove T-14 Armata za gađanje ukrajinskih položaja, prenose danas RIA Novosti.

    Agencija navodi, pozivajući se na dobro upućen izvor, da su ruske trupe počele da koriste najnovije tenkove Armata za otvaranje vatre na ukrajinske položaje, ali da ti tenkovi još nisu učestvovali u direktnim ofanzivnim operacijama.

    Taj izvor je rekao da su tenkovi T-14 Armata dobili dodatnu bočnu zaštitu od protivtenkovske municije.

    Tenkovi Armata su u borbenim uslovima testirani prvi put u Siriji.

    Tenk je specifičan po tome što se članovi posade nalaze u oklopnoj kapsuli u prednjem delu tenka.

    Armata ima kombinovani višeslojni oklop, a glavno naoružanje je top 2A82-1M kalibra 125 mm, koji može da koristi vođene rakete dometa od osam kilometara.