Kategorija: Svijet

  • Zelenski zna kako da pobjedi?

    Zelenski zna kako da pobjedi?

    Auto-put Oleški – Nova Kahovka služi kao glavni pravac za snabdevanje ruske vojske u tom delu Ukrajine.

    Rusi ne smeju i ne mogu tek tako da odustanu od svojih logističkih planova, dok je Volodimir Zelenski dobro svestan da bi kontrola ovog puta mogla u velikoj meri da preokrene tok rata u korist Ukrajine.

    Ukrajinske trupe su prvi put pokušale da pređu Dnjepar i stignu do leve obale Dnjepra u Hersonskoj oblasti još 2022. godine, kada su u kontraofanzivi oslobodile celu desnu obalu Dnjepra i naterale Ruse na povlačenje.

    Međutim, ofanzivne operacije započete u proleće 2023. usporene su ruskim napadom na branu Kahovka, što je rezultiralo poplavama sela u regionu.

    U leto 2023. ukrajinske oružane snage su stigle na levu obalu i uspele da se utvrde duž reke. Ove nedelje, međutim, Ukrajinci su saopštili da su Ruse potisnuli “3 do 8 kilometara” duboko na levu obalu Dnjepra.

    “Prvi podaci ukazuju na napredak od 3 do 8 km, u zavisnosti od specifičnosti geografije i topografije leve obale“, rekla je za ukrajinsku televiziju portparolka ukrajinske vojske Natalija Gumenjuk.

    Ako se ova informacija pokaže tačnom, biće to prvo veće napredovanje ukrajinske vojske u poslednjih nekoliko meseci. Ono što se ne zna je da li ukrajinske snage u potpunosti kontrolišu zonu u oblasti Herson ili su se ruski vojnici jednostavno povukli pred napadima Kijeva.

    Kostjantin Mašovec, ukrajinski vojni analitičar, rekao je ranije da je primarni cilj ukrajinske vojske na ovom frontu presecanje puteva snabdevanja Ruske Federacije. Konkretno, to žele da urade kontrolom autoputa Oleški – Nova Kahovka. Informacija, koja nije proverena, stigla je pre deset dana od proruskih snaga i ukazuje da ukrajinske oružane snage već kontrolišu određeni deo tog autoputa.

    “Dostava oružja i hrane između Oleškog i Nove Kahovke postala nam je problematična. Prinuđeni smo da putujemo zaobilaznim putevima kako bismo dovezli opremu vojsci i drugom osoblju”, priznao je Vladimir Rogov, član ruske administracije u okupiranom delu ukrajinske oblasti Zaporožje.

    Tako bi uništenje ruske logistike moglo da primora Putinove snage da se povuku na istok ka Radensku, napuštajući Kinburnsku raču, što bi moglo da otvori put Ukrajini da povrati teritoriju, nadaju se Ukrajinci. Takav scenario bi verovatno doveo do deblokade mikolajevske i hersonske luke. Štaviše, uz punu kontrolu pomenutog autoputa, Ukrajina bi bila u mogućnosti da blokira logističke rute ka Krimu i tako prekine značajan deo snabdevanja ruske vojske.​

  • Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska pšenica preplavljuje tržišta

    Ruska žetva pšenice bi mogla doseći 92,9 miliona tona, procjenjuje tamošnja logistička kompanija Rusagrotrans.

    Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa 90 miliona tona, i to bez Krima, analitičari SovEcona 91,6 miliona tona, a konsultantska kompanija IKAR 92 miliona tona, a svi su ovi brojevi blizu rekordne brojke od 92 miliona tona, koliko su požnjeli prošle godine.

    Krajem oktobra tamošnje je ministarstvo poljoprivrede takođe značajno povećalo prognozu žetve žitarica 2023. na 140 miliona tona, uključujući 93 miliona tona.

    Ono što je važnije za globalna tržišta, kako piše Agrarheute je to da se očekuje i veliki izvoz iz te zemlje, i to rekordnih 37,5 miliona tona pšenice, a zbog velikih zaliha iz prethodne godine. Ta ogromna količina vrši veliki pritisak na globalne izvozne cijene. Pritom veliki izvoznici poput Australije i Kanade imaju ove godine manji rod pa i slabiji izvozni potencijal.

    Ni Ukrajina, zbog logističkih problema nije u stanju ove godine izvesti toliko pšenice kao što je prošle, mada ima bolju žetvu.

    Ko najviše uvozi rusku pšenicu?
    Najveći uvoznici ruske pšenice, sa oko 40 odsto njenog izvoza, zadnjih su godina Egipat i Turska. Egipat je uvezao 80 odsto svog žita iz Rusije, ali i Ukrajine. Turska je prerađuje u brašno za izvoz na Bliski istok, Afriku i Aziju. Iran i Sirija takođe su veliki kupci.

    Prema Ruskoj uniji žitarica, izvoz pšenice dosegao je mjesečni rekord svih vremena od 5,8 miliona tona u septembru 2023. Ukupni izvoz u prvom tromjesečju sezone 2023./24. (započinje u julu ove i traje do kraja juna 2024.) bio je 59 odsto veći nego u prethodnoj.

    U prva tri mjeseca tekuće tržišne godine Rusija je činila 28 odsto svjetskog izvoza pšenice, u poređenju sa 21 odsto prošle godine, potvrđuje Peter Mekmekin, trgovac žitom i analitičar iz Australije.

  • Ukrajinci sve jači

    Ukrajinci sve jači

    Ukrajinska vojska saopštila je danas da je gurnula Ruse “3 do 8 kilometara” duboko na levu obalu Dnjepra koju je okupirala Moskva.

    Ovaj uspeh ukrajinske vojske smatra se prvim velikim uspehom posle mnogo meseci razočaravajuće kontraofanzive.

    “Prvi podaci ukazuju na napredak od 3 do 8 km, u zavisnosti od specifičnosti geografije i topografije leve obale”, rekla je ukrajinskoj televiziji portparolka ukrajinske vojske Natalija Gumenjuk.

    Ukoliko se ova informacija potvrdi, biće to prvo veće napredovanje ukrajinske vojske protiv ruskih snaga u poslednjih nekoliko meseci.

    Natalija Gumenjuk, međutim, nije rekla da li ukrajinske snage u potpunosti kontrolišu tu zonu u Hersonskoj oblasti ili su se ruski vojnici jednostavno povukli pred napadima Kijeva.

    “Neprijatelj nastavlja artiljerijske napade na desnu obalu”, rekla je ona i ocenila da se u toj zoni nalazi “nekoliko desetina hiljada” ruskih vojnika.

    “Imamo još puno posla”, rekla je ona.

    Kontraofanziva bez uspeha Ukrajinska vojska je u junu započela kontraofanzivu koju su zvanični Kijev i njegovi zapadni saveznici dugo očekivali, ali nije ispunila očekivanja jer su Ukrajinci vratili samo nekoliko sela na jugu i istoku.

    Poslednji uspeh Ukrajina je postigla u avgustu, kada je pod svoju kontrolu vratila selo Robotine u južnom regionu Zaporožja.

    Kijev se nadao da će mu ovaj povratak omogućiti da prodre u ruske linije i oslobodi okupirane zone, ali ukrajinska vojska nije uspela jer je bila izložena jakoj ruskoj vatri i čvrstim odbrambenim linijama.

    Zauzimanje položaja duboko na levoj obali Dnjepra omogućilo bi ukrajinskoj vojsci da prodre južnije, ali da bi u tome uspela, Ukrajina mora da rasporedi veliki broj ljudi, vozila i opreme u teško pristupačnom peščanom i močvarna zona.

    Agencija AFP dodaje da ne može da potvrdi informacije koje je iznela ukrajinska vojska.

  • Rusija priznala: Bilo je zamalo…

    Rusija priznala: Bilo je zamalo…

    Zahvaljujući mobilizaciji resursa Rusija je uprkos snakcijama izbegla kolaps, rekao je Dmitrij Peskov, portparol predsednika Rusije Vladimira Putina.Ruskoj privredi je pretio kolaps zbog neviđenog tereta sankcija, koji teoretski nije mogla da izdrži nijedna zemlja na svetu, ali zahvaljujući mobilizaciji resursa, mudrim odlukama rukovodstva i titanskom radu Kabineta ministara, bilo je moguće stabilizovati situaciju u privredi, pa čak i dostići putanju rasta, izjavio je danas Peskov.

    “Postojala je pretnja od kolapsa. I zaista smo morali da mobilišemo sve resurse, unutrašnje snage, kako bismo to sprečili. U početku je postojao jednostavan zadatak da sprečimo kolaps, jer je postojalo zaista neviđeno opterećenje sankcija na ekonomiju”, rekao je Peskov u intervjuu Pavelu Zarubinu koji je objavljen na Telegram kanalu, prenela je agencija RIA Novosti.

    Prema njegovim rečima, nijedna država u svetu se nikada nije suočila sa takvom situacijom i, teoretski, nije u stanju da izdrži takav udarac.

    On je podsetio da se to dogodilo posle dve godine pandemije kovida, što je takođe, bio veliki udarac za ekonomiju zemlje.

    “Zahvaljujući pronicljivim, mudrim odlukama rukovodstva zemlje, zahvaljujući titanskom radu vlade, bilo je moguće stabilizovati se, a zatim, na potpuno neočekivan način, ući u putanju rasta. U stvari, urađeno je sve što je planirano”, naglasio je Peskov.

    Prema njegovim rečima, retko ko je mogao da predvidi da će ove godine rast stope ruske privrede biti, ne dva odsto, kako kažu Evropljani, već kako mi predviđamo, skoro tri procenta.

    Peskov je istakao da Rusija ima veliki potencijal koji joj omogućava da se nosi sa bilo kakvim udarcima.

    “I dalje imamo veoma veliki potencijal, koji nam u periodu maksimalne mobilizacije i unutrašnje smirenosti omogućava da se nosimo sa bilo kakvim udarcima“, naveo je on.

  • Počelo je “čišćenje”

    Počelo je “čišćenje”

    Ukrajinske snage počele su da se povlače iz severnih i južnih oblasti grada Avdejevke nakon što su ruske snage probile njihove odbrambene linije.

    Rusi govore o neurednom povlačenju praćenom slikama užasa:

    U nekoliko mreža rovova ruski vojnici su bili iznenađeni kada su pronašli veliki broj mrtvih žena! Izgleda da su muškarci u Kijevu.., tvrde cinično ruski izvori. Prema Rusima, vladala je panika među ukrajinskim snagama, a neki su se povlačili prema koksari, drugi prema postrojenju za prečišćavanje vode, a treći u urbano područje.

    Rusi su očistili i industrijsku zonu sa fabrikom Promka. Razvoj događaja pokazuje da će Avdejevka uskoro pasti.

  • “Poludjeli su. Misle da je rat igra”

    “Poludjeli su. Misle da je rat igra”

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da većina lidera zemalja Evropske unije sukob u Ukrajini tretira kao kompjutersku igru.

    Mađarski diplomata je ovo rekao tokom kongresa vladajuće partije Fides.

    Prema Sijartu, većina evropske političke elite je poludela.

    Sijarto je pozvao na početak pregovaračkog procesa između Rusije i Ukrajine, a takođe je naglasio da snabdevanje ukrajinske vojske oružjem produžava sukob.

  • Bajden: Nisam za prekid vatre u Gazi, to neće donijeti mir

    Bajden: Nisam za prekid vatre u Gazi, to neće donijeti mir

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden odbacio je pozive na prekid vatre u Gazi, rekavši da se time neće postići mir.

    “Sve dok se Hamas drži svoje ideologije uništenja, prekid vatre nije mir. Hamas će svaki prekid vatre iskoristiti za obnovu zaliha raketa, pregrupiranje boraca i ponovno pokretanje napada na nedužne”, napisao je Biden u tekstu za Washington Post.
    “Naš cilj ne bi trebao biti zaustaviti rat danas, rat treba okončati zauvijek. Treba prekinuti ciklus neprekidnog nasilja te izgraditi nešto snažno u Gazi i širom Bliskog istoka kako se historija ne bi ponavljala”, dodao je.

    Biden je takođe pozvao Izrael da poštuje humanitarno pravo i minimizira gubitak civilnih života. Kazao je kako je rješenje dvije države jedino trajno rješenje sukoba u regiji, a da bi u međuvremenu trebala postojati vlast pod palestinskom upravom.

    “Dok težimo miru, Gaza i Zapadna obala bi se trebale ponovno ujediniti pod jedinstvenom strukturom upravljanja, u konačnici pod revitaliziranom palestinskom upravom, dok radimo na rješenju dvije države. Ne smije biti prisilnog razmještanja Palestinaca iz Gaze, ponovne okupacije, opsade ili blokade i smanjenja teritorija”, napisao je.

  • Pao dogovor Amerike i Ukrajine

    Pao dogovor Amerike i Ukrajine

    Ukrajina i Sjedinjene Američke Države održaće konferenciju o vojnoj industriji u decembru, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

    Kijev ulaže napore da proizvodi sopstveno oružje zbog zabrinutosti da se zalihe Zapada tope. On se takođe nada da zajednička ulaganja sa međunarodnim proizvođačima oružja mogu pomoći u oživljavanju domaće industrije.”U decembru ove godine biće održana specijalna konferencija ukrajinske i američke industrije, vladinih zvaničnika i drugih državnih aktera – svih koji su uključeni u organizaciju naše odbran”, rekao je Zelenski u svom obraćanju.

    On nije rekao gde će se konferencija održati.

    Kijev i Vašington “aktivno napreduju” po pitanju zajedničke proizvodnje oružja, dodao je on.

    “Kada sam posetio Vašington, predsednik Bajden i ja smo se dogovorili o konkretnim koracima koje možemo da preduzmemo zajedno. To će nesumnjivo ojačati i Amerikance i Ukrajince, kao i naše partnere”, rekao je Zelenski.

    U oktobru je Ukrajina uspostavila zajednički projekat odbrane sa nemačkim proizvođačem oružja Rheinmetall AG za popravku zapadnog oružja.

    U septembru su bili domaćini međunarodnog foruma odbrambene industrije sa više od 250 zapadnih proizvođača oružja.

    Zelenski je rekao da je u petak sa vojskom razgovarao i o ukrajinskom raketnom programu.

    “Svi mogu da vide da su njegovi rezultati svake godine sve dugoročniji i povoljniji za Ukrajinu”, rekao je on.

  • Putin: Ne zatvaramo prozor ka Evropi, uprkos povremenoj “promaji”

    Putin: Ne zatvaramo prozor ka Evropi, uprkos povremenoj “promaji”

    Rusija ne planira da zatvori svoj prozor ka Evropi, uprkos povremenoj “promaji”, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na forumu u Sankt Peterburgu.

    Kada postoji promaja, pomislite da bi bilo razumno malo zatvoriti prozor da se ne bi prehladili. Međutim, naše vrijeme je dobro jer juče je premijer Mihail Mišustin ponosno prijavio da je rokom prošlog mjeseca registrovan privredni rast od 5,5 odsto. Godišnji indikator biće veći od tri odsto. Ranije smo oprezno govorili da će biti 2,7 ili 2,5 odsto a sada možemo sa sigurnosti reći da će biti iznad tri odsto – naglasio je Putin.

    Prema njegovim riječima, Rusija ne želi da prekine odnose ni sa kim, jer to nikad ne čini, niti je u sporu sa evropskim društvom.

    On je istakao da Moskva “ima problem sa evropskom elitama i da, ukoliko neko odluču da se ogradi, to onda čine oni i na sopstvenu štetu”.

    Putin je izrazio zbunjenost time “kako neko može zabraniti Čajkovskog, Šostakoviča i Glinku”, što se dešavalo na Zapadu, prenosi agencija TASS.

    • Mi to ne činimo i siguran sam da će vrijeme sve pokazati – dodao je Putin.
  • “Moraćemo da se povučemo…”

    “Moraćemo da se povučemo…”

    Predsednik Ukrajine priznao je da će ukrajinska vojska morati da se povuče ako zapadni saveznici prestanu da šalju pomoć Kijevu, piše “Blumberg”.

    “Sada sam fokusiran na to da dobijemo pomoć sa Zapada. Njihov fokus se pomera zbog situacije na Bliskom istoku i drugih razloga. Bez njihove podrške, mi ćemo se povući”, rekao je Zelenski na sastanku sa predstavnicima stranih medija.

    Kako je istakao, nakon zaoštravanja situacije na Bliskom istoku, Ukrajina je počela da dobija manje granata kalibra 155 milimetara. “Smanjile su se isporuke za nas”, priznao je Zelenski.

    “Blumberg” takođe piše da je ukrajinski lider tokom ove nedelje ubeđivao zapadne saveznike da će njegova vojska uspeti da se pripremi za borbe ove zime.
    Zapadni mediji sve češće pišu da su SAD i EU počele da se umaraju od ukrajinskog sukoba, te da slabi podrška režimu Zelenskog.

    Prema pisanju televizije NBC, američki i evropski zvaničnici već razgovaraju sa Kijevom o mogućim posledicama mirovnih pregovora sa Rusijom, uključujući i diskusije o tome čega bi Ukrajina, možda, morala da se odrekne da bi postigla sporazum.