Kategorija: Svijet

Zamjenik ambasadora Kine u UN Geng Šuang istakao je da je Kina dosljedna u svom odnosu prema pitanju Kosova i Metohije, a to je da se mora u punoj mjeri poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, kao i uloga UN.

– Naš stav je da se mora poštovati Rezolucija 1244, uz traženje uzajamno korisnih rješenja kroz dijalog – istakao je Geng na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji.

On je ukazao na jednostrane postupke i prijetnje Prištine i etnički antagonizam prema Srbima na Kosmetu i pozvao je privremenu vlast u Prištini da se uzdrži od jednostranih postupaka i uvaži interese srpske zajednice.

– U prvom planu moraju da budu jači osjećaj bezbjednosti, jedinstva i povjerenja među zajednicama – rekao je on, podsjećajući Prištinu da se Briselskim sporazumom obavezala na formiranje Zajednice sprskih opština.

On je pozvao Prištinu da ubrza korake u tom smjeru.

Geng je napomenuo da je već izvjesno vrijeme situacija na sjeveru Kosova i Metohije nestabilna.

– Prisilno zatvaranje institucija Srbije koje vrše prištinske vlasti na sjeveru usmjereno je protiv Srba uz prijetnje, pretrese i prisilu. Takođe, tu je nasilno otvaranje mosta na rijeci Ibar – rekao je on.

Geng je dodao da ti postupci krše legitimna prava Srba.

– Kina izražava zabriunutost zbog ovih jednostranih poteza Prištine i apeluje na vlasti da se uzdrže od tih mjera i da istinski čuvaju i štite prava Srba i stabilnost na sjeveru – rekao je on.

Geng je naglasio da se moraju uložiti realni napori u smislu etničkog pomirenja na Kosovu i Metohiji, ukazujući na dugoročne jednostrane poteze Prištine, koji su doveli do entičkog antagonizma.

On je pozvao vlasti u Prištini da učine više u cilju dijaloga sa svim zajednicama i stvore realan osjećaj bezbjednosti i uključenosti svih.

SAD: POZIV BEOGRADU I PRIŠTINI DA SE OKRENU DIЈALOGU

SAD pozivaju Beograd i Prištinu da se suzdrže od eskalatornih postupaka, da se okrenu dijalogu i izgrade mir, izjavio je američki ambasador u UN DŽef Bartos.

Govoreći o radu misije Unmika, Bartos je tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji pozvao na zatvaranje misije.

Bartos smatra da “nema krize na Kosovu” i da Unmik odavno nema ulogu u upravljanju situacijom na Kosovu i Metohiji, te da je došlo vrijeme da se misija ugasi.

On je naglasio da je Unmik “jedina mirovna misija bez mirovnjaka”, te da se 81 odsto budžeta daje za plate zaposlenih koji obaljaju one poslove koje bi trebale da rade druge organizacije.

– Vrijeme da se prebace ta zaduženja sa Unmika na druge organizacije. Treba iskoristiti priliku da se pojednostavi misija umjesto da se nemarno opravdava njeno postojanje – smatra Bartos.

On je podsjetio da su SAD privržene cilju da eliminišu trošenje u UN koje nije korisno i koje prestavlja razbacivanje novcem, kako bi osigurale relevantnost i maksimalan učinak potrošenog novca.

Bartos je naglasio da UN “moraju da se vrate izvornoj svrsi – održavanju mira i bezbjednosti i rješavanju sukoba”.

On je pozvao članice Savjeta bezbjednosti da podrže zatvaranje misija kada nisu više potrebne – odnosno zatvaranje Unmika.

Bartos je dodao da česti sastanci o Unmiku “nisu korisni i predstavljaju gubljenje vremena, te ometaju važan posao koji ovaj Savjet mora da radi”.

Saveznici Ukrajine utrkuju se s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva pred očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina.

Prema pisanju Politica, među zapadnim diplomatama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogli postići sporazum o prekidu vatre koji bi mogao ugroziti sigurnost cijele Evrope.

Na predstojećem samitu u Briselu, evropski čelnici planiraju usaglasiti paket podrške predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kako bi Ukrajina ušla u eventualne pregovore sa što jačom pozicijom. Kako navode izvori uključeni u pripreme sastanka, plan se oslanja na tri ključna stuba – povećanje finansijske pomoći Kijevu, dodatne isporuke oružja ukrajinskoj vojsci i novi talas sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije.

Utrka među saveznicima

Ova diplomatska ofanziva uslijedila je nakon što je Trump ponovo promijenio ton o ratu, izjavivši da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta – samo nekoliko sedmica nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti svu svoju teritoriju. Njegove nove izjave izazvale su zabrinutost u Evropi da bi mogao natjerati Zelenskog da preda dio teritorije Rusiji, što bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika, bilo katastrofalno ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli kontinent.

„Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u Luksemburgu. „Rusija razumije samo snagu.“

Zelenski je najavio da će od evropskih partnera zatražiti isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk za ukrajinsku vojsku, nakon što se iz Vašingtona vratio bez konkretne podrške.

Pored vojne pomoći, evropske zemlje se približavaju dogovoru o još dva elementa podrške: novom, 19. paketu sankcija usmjerenom na ruske finansijske kanale i planu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obezbjeđenje oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Ti fondovi, prema diplomatskim izvorima, Kijevu su prijeko potrebni i poslali bi signal Putinu da Ukrajina ima kapacitet da nastavi otpor najmanje još dvije godine.

Očekuje se da će se Zelenski liderima obratiti u četvrtak – uživo ili putem video linka – kako bi zatražio nastavak i jačanje evropske podrške.

„Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tokom i poslije bilo kakvog primirja i zato ove sedmice pozivam Koaliciju voljnih“, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. „Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinovu ratnu mašineriju.“

Orbanov faktor

Samit Evropskog savjeta odvija se u sjeni najavljenog susreta Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi se moglo razgovarati o uslovima mogućeg primirja. Taj susret dolazi nakon Trumpovog angažmana u posredovanju prekida vatre u Gazi.

Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, poznat je kao Trumpov saveznik i jedan od rijetkih evropskih lidera koji su zadržali bliske odnose s Putinom tokom rata, što već dugo izaziva negodovanje u Briselu. Orban je više puta blokirao uvođenje novih sankcija protiv Rusije i insistirao da „rat u Ukrajini nije evropski problem“.

Prema navodima jednog evropskog diplomate, pojedine zemlje planiraju lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin, ali i da se za Zelenskog osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći strah evropskih vlada jeste da bi Trump mogao stati na Putinovu stranu i izvršiti pritisak na Kijev da prihvati ruske zahtjeve, što bi uključivalo i ustupanje teritorija na istoku zemlje.

Među diplomatama vlada i sumnja u iskrenost Putinovih najava o pregovorima, jer ih mnogi vide kao pokušaj kupovine vremena.

Neka Putin plati

Jedna od ključnih tema samita biće prijedlog da se 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi upotrijebi za tzv. „reparacijski kredit“ Ukrajini. Taj novac bi, prema planu, bio vraćen Rusiji samo u slučaju da Moskva u budućnosti pristane da plati ratnu odštetu.

Iako su pojedine zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica po finansijski sistem, očekuje se da će lideri EU odobriti da Evropska komisija pripremi pravni okvir za ovu odluku.

„Očekujemo da Evropski savjet ovdje donese političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlasti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonske prijedloge“, rekao je jedan zvaničnik njemačke vlade.

U međuvremenu, Kallas je najavila da će EU vjerovatno usvojiti i 19. paket sankcija, usmjerenih na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da zaobiđe postojeće mjere.

Strah od podjele zemlje

Glavni strah među evropskim vladama jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da pritisne Kijev da se odrekne dijela teritorije. Trump je već izjavio da bi rat trebalo „zamrznuti“ na sadašnjim linijama fronta, pri čemu bi, kako je rekao, „78 posto Donbasa ostalo u ruskim rukama“. „Ostavite to kako je sada, mogu kasnije da pregovaram o nečemu“, dodao je.

Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav scenario izazvao paniku, naročito u baltičkim državama, koje strahuju da bi upravo one mogle biti sljedeće mete ruskih ambicija. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo „masovno naoružavanje širom Evrope“.

Kaja Kallas je jasno poručila da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor koji bi značio odricanje Ukrajine od teritorije. „Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako se samo odreknemo teritorija, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite“, zaključila je Kallas.

Bijela kuća nastoji da očuva sporazum o primirju između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas uprkos zabrinutosti da bi premijer Izraela Benjamin Netanijahu mogao da pokrene totalni napad na okupiranu palestinsku enklavu i tako poništi sporazum postignut uz posredovanje SAD, rekli su danas neimenovani američki zvaničnici.

Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens danas bi trebalo da doputuje u Izrael gdje će se pridružiti Stivu Vitkofu, Trampovom mirovnom izaslaniku za Bliski istok i DŽaredu Kušneru, predsjednikovom zetu, koji su bili ključni u posredovanju u postizanju sporazuma, prenosi Njujork Tajms.

U međuvremenu američki predsjednik Donald Tramp je upozorio da će dozvoliti izraelskim snagama da “iskorene Hamas ako se nasilje u enklavi nastavi”.

– Postigli smo dogovor sa Hamasom da će biti veoma dobri. Ponašaće se pristojno. Biće fini. Ali ako ne budu, mi ćemo otići i iskorijenićemo ih ako budemo morali. Biće iskorijenjeni. Oni to znaju – rekao je Trampu ponedjeljak novinarima u Bijeloj kući.

Novi talas nasilja u Pojasu Gaze koji je izbio u nedjelju pokazao je krhkost desetodnevnog primirja, navodi američki list.

Građevinske ekipe su počele da ruše dio Bijele kuće kako bi se izgradila dugo najavljivana balska dvorana predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Vašington post.

Radnici su u ponedjeljak rušili dio Istočnog krila, a bager je odvaljivao konstrukciju, prema fotografiji koju je dobio američki list i izjavama dvije osobe koje su bile svjedoci aktivnosti i koje su govorile pod uslovom anonimnosti.

Grupa ljudi, uključujući pripadnike Tajne službe, stajala je na stepenicama Ministarstva finansija kako bi posmatrala kako se gradnja odvija, rekao je jedan od svjedoka.

Američki predsjednik Donald Tramp je potvrdio projekat u obraćanju tokom dana na događaju u Istočnom krilu Bijele kuće, pokazujući na zid iza sebe.

“Odmah sa druge strane, imate puno građevinskih radova u toku, što možete povremeno čuti”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

Nakon toga je na svojoj platformi “Truth Social” objavio da su radovi „na preko potrebnom projektu počeli“

Prema njegovim riječima, trenutna sala za prijeme može da primi 88 ljudi, dok će nova moći da primi 999 gostiju.

Istočno krilo Bijele kuće tradicionalno koristi prva dama SAD i njen tim.

Kineski predsjednik Si Đinping smijenio je devet visokih vojnih zvaničnika u okviru njegove kampanje protiv korupcije.

Supruga kineskog predsjednika igra veliku ulogu u njegovoj kadrovskoj politici.

Sijeva supruga Peng Lijuan je, prema izvorima kineskog vođstva, preuzela značajnu ulogu u kadrovskim pitanjima u vojsci što je dodatno je izazvao nezadovoljstvo među starijim komandantima.

Ona je, prema izvorima iz Zongnanhaija, vojnu karijeru počela kao pjevačica i dostigla čin brigane generalice.

General He Veidong, drugi po rangu kineski general, i admiral Miao Hua, bivši visoki politički oficir Narodnooslobodilačke vojske, su među smijenjenim visokim funkcionerima.

Oni su izbačeni iz Komunističke partije i vojske zbog optužbi za korupciju, što ih čini najvišim časnicima pogođenim antikorupcijskom kampanjom koja traje od 2023. godine, saopšteno je iz kineskog Ministarstva odbrane.

Kineski predsjednik je najavio je borbu protiv korupcije koja pogađa “tigrove i komarce”, odnosno i one na visokim pozicijama i obične službenike.

Ova kampanja Sija, koji je na vlast došao 2012. je, između ostalog, služila i da ukloni političke protivnike, uključujući frakciju bivšeg predsjednika Hua Jintaoa.

Posebno se smatra značajnim izbacivanje generala He Veidonga jer je to prvi slučaj da član Središnje vojne komisije, kojom predsjedava Si, bude smijenjen s obzirom da je He bio jedan od potpredsjednika te komisije.

Njegova smjena pokazuje ozbiljnost kampanje: Ministarstvo odbrane je navelo da je otpušten zbog “teških kršenja stranačke discipline” i “ozbiljnih krivičnih dela povezanih s funkcijom”, uključujući velike sume novca, prenosi Nova.

Sijeve najnovije čistke otvaraju pitanje njegove sposobnosti da iskorjenjuje korupciju, stvori lojalnost u vojsci i održi borbenu spremnost, smatraju analitičari, među kojima je i Čun Han Vong iz “Wall Street Journal”.

Zbog sumnje u vojnu spremnost, prije dvije godine smijenjen je kineski ministar odbrane Li Šangfu, a uz njega su uklonjeni i čelnici raketnog programa.

Iako pod zapovjedništvom Partije, Narodnooslobodilačka vojska djelovala je kao zasebna moćna institucija, a model nekažnjivosti doveo je do visokog nivoa korupcije.

Tek nakon što su kineski lideri u Zongnanhaiju primijetili koliku štetu korupcija čini ruskoj vojsci u Ukrajini, Si je odlučio da se ozbiljnije pozabavi i vojskom.

Poseban razlog za djelovanje je i priprema za eventualno vraćanje Tajvana pod kontrolu Kine, što verovatno neće biti miran proces, a korumpirana i nespremna vojska može biti ozbiljno osramoćena u takvoj operaciji, prenosi Nova.

Sijeve čistke možda neće poboljšati borbenu spremnost kineske vojske i mogu ometati planove modernizacije, ocjenjuje analitička kompanija Stratfor.