VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Evropski lideri strahuju od Trampa

    Evropski lideri strahuju od Trampa

    Lideri pojedinih država članica Evropske unije smatraju da bi, ukoliko predsjednik SAD Donald Tramp preuzme kontrolu nad Grenlandom, naredne mete mogle postati i druge evropske teritorije, piše list Voltrit džurnal.

    – Pojedini lideri EU, od kojih su mnogi i članice NATO-a, strahuju da bi, ako blok dozvoli Trampu da preuzme kontrolu nad Grenlandom, sledeće na udaru mogle biti druge evropske teritorije – navodi se u tekstu.

    Kako ističe američki list, ovakva situacija dovodi u pitanje nepovredivost vojnog saveza i mogla bi da se odrazi i na situaciju u Ukrajini.

    U međuvremenu, generalni sekretar NATO-a Mark Rute obavio je razgovor sa američkim predsednikom, tokom kojeg su razmatrana pitanja bezbednosti Grenlanda i Arktika.

    Ranije je američki ministar finansija Skot Besent, upitan šta je važnije za nacionalnu bezbjednost SAD – Grenland ili NATO, odgovorio da je takva dilema pogrešna i poručio da će Sjedinjene Države ostati dio alijanse.

    Osvrćući se na strahovanja evropskih lidera povodom američkih poteza u vezi sa Grenlandom, Besent je izjavio da će oni “promijeniti svoje mišljenje”.

    Podsjeća se i da je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije upozorio na moguću “lančanu reakciju” u slučaju da Tramp anektira Grenland.

  • Gutereš: SAD vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava

    Gutereš: SAD vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države vjeruju da je njihova moć važnija od međunarodnog prava.

    On je u intervjuu za BBC rekao da neki vjeruju da “moć zakona treba zameniti zakonom moći”, kao i da Vašington ima “jasno uvjerenje” da su multilateralna rješenja irelevantna.

    – Zaista, kada se pogleda sadašnja politika Sjedinjenih Američkih Država, postoji jasno uvjerenje da multilateralna rješenja nisu relevantna i da je ono što je važno vršenje moći i uticaja Sjedinjenih Američkih Država, a ponekad u tom pogledu i normi međunarodnog prava – rekao je on.

    Gutereš je rekao i da vjeruje da su osnivački principi UN-a – uključujući jednakost država članica – sada ugroženi i priznao da se njegova organizacija bori da natjera svoje članove da se pridržavaju međunarodnih zakona utvrđenih u Povelji UN-a.

    – UN je bio izuzetno angažovan u rješavanju velikih globalnih sukoba. Ali UN nema uticaj – velike sile imaju jači uticaj – rekao je Gutereš i ocijenio da je UN-u potrebna reforma kako bi se riješili “dramatični problemi i izazovi” s kojima se suočava 193 zemalja članica.

    Na pitanje o Savjetu bezbjednosti UN Gutereš je rekao da je ono osmišljeno za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti, ali sugerisao da više ne predstavlja svijet i da je “neefikasno”.

    Rekao je i da se veto koristi za unapređenje interesa pojedinačnih članica i kritikovao činjenicu da su “tri evropske zemlje” stalne članice i u tom kontekstu pozvao na promjene u sastavu Savjeta – kako bi se “povratio legitimitet” i “dao glas cijelom svetu” i predložio ograničavanje prava veta kako bi se izbjegle “neprihvatljive blokade”.

  • Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropski čelnici u nedjelju su oštro kritikovali prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa carinama zbog njihovog protivljenja njegovim planovima o Grenlandu, upozoravajući da su transatlantske veze ugrožene.

    Evropske zemlje, uključujući Dansku, čiji je Grenland autonomna teritorija, rekle su da “stoje ujedinjene” protiv Trampovog obećanja u subotu da će ih pogoditi carinama do 25 odsto osim ako Grenland ne bude ustupljen Sjedinjenim Državama.

    “Carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu”, upozorile su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska u zajedničkoj izjavi.

    Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da Trampov ultimatum prijeti svjetskom poretku “kakav poznajemo” i budućnosti vojnog saveza NATO-a.

    Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je razgovarao s Trampom o “sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku” i nada se da će ponovo razgovarati na ovosedmičnom samitu u Davosu. Nije detaljnije opisao njihov razgovor.

    Evropski savjet saopštio je da će u narednim danima sazvati samit čelnika EU-a, nakon sastanka ambasadora EU-a u Briselu u nedjelju.

    Ugrožen trgovinski sporazum
    Blok je u julu postigao dogovor s Vašingtonom prema kojem će se većina izvoza EU-a suočiti s 15-postotnom američkom carinom. Nije bilo jasno kako će Trampove prijeteće carine djelovati protiv tog sporazuma.

    “Ne vjerujem da je ovaj sporazum moguć u trenutnoj situaciji”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul za televiziju “ARD”.

    Pomoćnici francuskog predsjednika Emanuela Makrona rekli su da će zatražiti od EU-a da aktivira nikada prije korišteni “instrument protiv prisile” protiv Vašingtona ako Tramp ispuni svoje dodatne carine.

    Ova mjera omogućuje ograničavanje uvoza robe i usluga u EU, tržište od 27 zemalja s ukupnom populacijom od 450 miliona.

    Tramp je više puta izrazio želju za aneksijom Grenlanda otkako se vratio u Bijelu kuću na drugi mandat.

    Njegova retorika prema tom cilju pooštrila se otkako je početkom ovog mjeseca naredio vojnu operaciju protiv Venecuele kako bi uhvatio predsjednika te države, Nikolasa Madura.

    “Ucjena”
    Tramp i njegova administracija tvrdili su da bi dolazak Grenlanda pod američku vlast služio američkoj “nacionalnoj sigurnosti”.

    On i njegovi pomoćnici takođe su tvrdili da Danska, članica NATO-a, neće moći braniti Grenland ako Rusija ili Kina ikada pokušaju izvršiti invaziju.

    Danska i nekoliko njenih evropskih saveznika u NATO-u odgovorili su nedavnim slanjem malog broja vojnog osoblja na Grenland na vježbu, na koju su pozvane i SAD.

    A u subotu su hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovale protiv američkog nastojanja da kontroliše arktičko ostrvo.

    “Neka Amerika ode” glasio je tekst na kapama koje su nosili mnogi demonstranti, imitirajući Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.

    Tramp je u subotu odgovorio prijetnjom da će od 1. februara uvesti carine od 10 odsto na robu koja u SAD ulazi iz Velike Britanije, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske.

    Od 1. juna će se povećati na 25 odsto “dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda”, napisao je Tramp na svojoj platformi društvenih medija Truth Social.

    Čak se i italijanska krajnje desničarska premijerka Đorđa Meloni, jedna od Trampovih najbližih evropskih saveznica, usprotivila prijetnji.

    “Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija danas bila greška”, rekla je novinarima tokom posjete Seulu.

    Melonijeva je još rekla:

    “Razgovarala sam s Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla mu šta mislim”, dodala je.

    Britanski premijer Kir Starmer nazvao je to “potpuno pogrešnim” i rekao da planira razgovarati o situaciji s Trampom “u najkraćem mogućem roku”.

    Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel osudio je Trampovu prijetnju kao “neobjašnjiv” oblik “ucjene”.

    Strah od trgovinskog rata
    Francuska ministarka poljoprivrede Ani Genevard upozorila je da će carine naštetiti i Vašingtonu.

    “U ovoj eskalaciji carina, Tramp takođe ima puno za izgubiti, kao i njegovi vlastiti poljoprivrednici i industrijalci”, rekla je za televizijske kuće “Europe 1” i “CNews”.

    Norveška, koja je takođe meta Trampove prijetnje carinama, ali poput Velike Britanije nije članica EU, rekla je da trenutno ne razmatra odmazdu protiv američke robe.

    “Mislim da se treba zaustaviti i razmisliti kako bi se spriječio trgovinski rat koji bi doveo do silazne spirale”, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store za televiziju “NRK”. Još je dodao: “Niko ne bi pobijedio.”

    Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u ponedjeljak, dok je većina tržišta dionica pala nakon što je Tramp prijetnjama oživio strahove od trgovinskog rata.

    Izgledi trgovinskog rata između globalnih ekonomskih teškaša potresli su tržišta, a sigurna utočišta produžila su dobitke koji su uslijedili nakon Trampovih prijetnji Iranu prošle sedmice i američkog svrgavanja venevuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Zlato, ključni alat u vremenima previranja, dostiglo je vrhunac od 4.690,59 dolara, dok je srebro otišlo na 94,12 dolara.

    Na tržištima dionica, Tokio, Hong Kong, Šangaj, Sidnej, Singapur i Velington povukli su se, iako je bilo dobitaka u Seulu i Taipeiju.

    Dolar se takođe povukao u odnosu na svoje konkurente, a evro, funta i jen su svi porasli, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • Švedska zabranila Thompsona

    Švedska zabranila Thompsona

    Rukometaši reprezentacije Hrvatske izazvali su skandal na prvoj utakmici Evropskog prvenstva u švedskom gradu Malme u subotu uveče, kada je na njihov zahtjev sa razglasa puštena pjesma hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji je zbog promocije neonacizma i ustvaštva zabranjen u više evropskih zemalja, piše švedski list Aftonbladet.

    U odgovoru za ovaj list, iz Evropske rukometne federacije (EHF) su rekli da je Hrvatska reprezentacija zahtjevala da organizator pusti Thompsonovu pjesmu i dodali da “čine sve da se to ne ponovi”.

    “Na dan utakmice, hrvatska delegacija je više puta tražila da se pjesma pusti – i zahtjev je svaki put odbijen. Činjenica da je na kraju puštena je za žaljenje i nije trebalo da se dogodi. Pjesma uopšte ne predstavlja vrijednosti za koje se ovo prvenstvo zalaže“, naveli su iz EHF.

    Dodali su da Thompsonova pjesma “Ako ne znaš što je bilo” nikada nije bila uključena u originalnu plejlistu za utakmicu i da su sve pjesme na plejlistama za sve mečeve prije početka prvenstva pregledali tim za zabavu i EHF.

    Aftonbladet navodi i da je nakon utakmice u kojoj je Hrvatska pobijedila Gruziju “nekoliko gledalaca reagovalo” zbog puštanja sporne pjesme.

    Zabrana koncerata

    Thompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani  između ostalih u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.

    Thompson je prethodne dvije večeri na koncertima u Splitu ponovo sa posjetiocima uzvikivao “za dom spremni”, a na repertoroaru ponovo je bila najspornija pjesma “Bojna Čavoglave”, koja počinje ovim ustaškim pokličem.

    Nakon masovnog koncerta u ljeto prošle godine na zagrebačkom Hipodronu, kada je glavni hrvatski grad bio tokom tri dana pretvoren u “prijestonicu ustaštva”, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je zabranio održavanje drugog Thompsonovog koncerta u Areni, a Gradska skupština je odlučila da zabrani ustaške simbole i pokliče na svim prostorijama koji su u nadležnosti grada.

    Vlast u Hrvatskoj

    Thompsonova turneja bi trebalo da bude nastavljena u Rijeci i Puli u februaru. Odbornici Pule već su zatražili od gradske vlasti da donese odluku poput one koju je donio Zagreb, da se na prostoru u nadležnosti gradskih vlasti ne mogu promovisati ustaški simboli i pokliči.

    Vlast u Hrvatskoj prećutno dozvolja Thompsonovo promovisanje ustaštva, a uoči njegovog nastupa prošle godine u Zagrebu na generalnoj probi ga je posjetio lično premijer Andrej Plenković sa djecom. Na dan koncerta u prvim redovima su bili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministri iz Vlade, koji su potvrdili da su odgovarali na Thompsonove pokliče  “za dom”, što je naišlo na osudu djela hrvatske javnosti, prenosi Tanjug.

  • Nesreća u Španiji: Željeznička katastrofa odnijela najmanje 24 života

    Broj poginulih u željezničkoj nesreći u Španiji, kada su dva voza iskočila iz šina porastao je na najmanje 24, a broj povrijeđenih povećan je na najmanje 73, od kojih je 15 u teškom stanju.

    Broj žrtava mogao bi biti ponovo povećan u narednim satima, jer je jedan od iskliznulih vagona ”teško oštećen”, rekao je predsjednik regionalne vlade Andalzuije Huanma Moreno, prenosi televizija Espanja.

    Jedan od poginulih je i mašinovođa.

    Andaluzijska regionalna vlada zatražila je intervenciju Vojne jedinice za vanredne situacije kako bi pomogla u spasilačkim naporima, a izvori iz Vladine delegacije potvrdili su da je vojni kontingent već na putu do tog područja.

    Nesreća se dogodila oko 19.45 časova u gradu Adamus u južnoj španskoj pokrajini Andaluzija, kada je voz iz Malage za Madrid iskočio iz šina i upao na susjedni kolosijek gdje se nalazio voz koji je iz Madrida išao za Uelvu, što je dovelo do toga da i drugi voz iskoči iz šina.

    Do nesreće je došlo na dionici pruge koja je renovirana u maju prošle godine, pri čemu je voz koji je iskočio iz šina bio ”relativno nov”, odnosno star četiri godine.

    Uzrok iskliznuća iz šina trenutno nije poznat.

    Gradonačelnik Adamusa Rafael Moreno prvi je stigao na mjesto nesreće zajedno sa lokalnom policijom.

    On je za El Pais rekao da vjeruje da sudar dva voza nije bio čeoni, već bočni udar, jer nije vidio nikakve smrskane vagone.

    Saobraćaj brzih vozova između Madrida i Andaluzije nakon nesreće morao je da bude obustavljen, a svi vozovi koji su bili u tranzitu preusmjereni su na svoje mjesto polaska.

  • Njemačka vojska tajno napustila Grenland

    Njemačka vojska tajno napustila Grenland

    Izviđačka jedinica njemačkih oružanih snaga tajno je napustila Grenland, objavio je danas njemački list “Bild”.

    Reporter “Bilda” snimio je 15 njemačkih vojnika, koje je predvodio kontraadmiral Štefan Pauli, na aerodromu Nuuk u trenutku kada su napuštali ovo dansko ostrvo.

    Kako je navedeno, naređenje o povlačenju stiglo je iz Berlina, dok vojnicima na terenu nije dato nikakvo objašnjenje.

    “Vojnici su bili na Grenlandu manje od dva dana, odnosno 44 sata od slijetanja do polijetanja”, piše “Bild”.

    List navodi da se postavlja pitanje da li je ovakav razvoj događaja odgovor Berlina na uvođenje carina koje je najavio američki predsjednik Donald Tramp protivnicima njegove politike prema Grenlandu ili iza odluke stoje neki drugi razlozi

     

    Admiral Pauli je izjavio ranije da su razmijenili mišljenje sa danskim predstavnicima i drugima o mogućnostima buduće saradnje na Grenlandu, da su o tome informisali Berlin i da sada čekaju odgovor o tome šta će biti odobreno kako bi sa Dancima razgovarali o narednim koracima.

    Petnaest pripadnika njemačke kopnene vojske, ratnog vazduhoplovstva i mornarice stiglo je na Grenland u petak u okviru izviđačke misije koju su, na poziv Danske, provodile zemlje članice NATO-a.

    Cilj misije, kako je rečeno, bio je sprovođenje vojnih vježbi te ispitivanje potencijalnih budućih mogućnosti za obuku i raspoređivanje snaga.

    Ova misija je pokrenuta nakon što je u Vašingtonu propao sastanak ministara spoljnih poslova Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država.

     

     

    “Iako je samo dan ranije saopšteno da će se vojnici na Grenlandu zadržati duže nego što je prvobitno planirano, već danas su njemačke oružane snage povučene bez ikakve prethodne najave, zvaničnog obavještenja ili dodatnog pojašnjenja”, piše njemački list.

  • Orban: Mađari će nacionalnom peticijom izraziti protivljenje finansiranju sukoba

    Orban: Mađari će nacionalnom peticijom izraziti protivljenje finansiranju sukoba

    Mađarski premijer Viktor Orban optužio je zapadnoevropske vlade da “cijede” svoje poreske obveznike kako bi finansirala rat, te najavio novu nacionalnu peticiju koja će svakom Mađaru dati priliku da izrazi svoje protivljenje finansiranju sukoba.

    Orban je rekao da se Mađarska suočava sa listom zahtjeva Brisela, uključujući ukidanje ili smanjenje širokog spektra socijalnih programa.

    – Mađarska je jedina zemlja koja uvijek konsultuje svoj narod o strateški važnim pitanjima poput računa za komunalne usluge, migracija, roda i članstva Ukrajine u EU – rekao je Orban za Košut radio.

    Orban je rekao da je šokiran finansijskim obavezama EU prema Ukrajini, za koje Brisel procjenjuje da sada prelaze 193 milijarde evra.

    Napomenuo je da, dok su “Amerikanci bili pametniji i odustali u pravo vrijeme”, Brisel je nedavno predstavio još jedan paket finansiranja od 90 milijardi evra.

    – Oni rasipaju, šalju, proćerdavaju novac evropskih poreskih obveznika u situaciji u kojoj Evropa nema novca – rekao je Orban, izražavajući olakšanje što su Mađarska, Slovačka i Češka obezbijedile izuzeća od tog plana nakon onoga što je opisao kao “dugu i krvavu noć borbe noževima”.

    Orban je naveo da nikada nije sreo ozbiljnog stručnjaka koji tvrdi da Rusi mogu biti poraženi na frontu do te mjere da bi bili obavezni da plate reparacije.

    – Ovo je izvan domena bajki… Dakle, oni hrane građane Zapadne Evrope pričom i drže ih pod kontrolom – rekao je Orban.

    Mađarski premijer kaže da Ukrajina nikada, ni za milion godina neće moći da vrati kredite koje su finansirali poreski obveznici EU, tako da će finansijski teret pasti na evropske građane.

  • Trampov ministar komentarisao razliku između preuzimanja Grenlanda i aneksije Krima

    Trampov ministar komentarisao razliku između preuzimanja Grenlanda i aneksije Krima

    Američki ministar finansija Skot Besent govorio je za američku televizijsku mrežu NBC News nakon prijetnji predsjednika SAD Donalda Trampa uvođenjem carina u vezi s pitanjem Grenlanda.

    Novinarka NBC-ja Kristen Velker pitala je Besenta po čemu bi se eventualno američko preuzimanje Grenlanda silom razlikovalo od ruske aneksije Krima iz 2014. godine.

    “Vjerujem da će Evropljani shvatiti da je to najbolje rješenje za Grenland, najbolje za Evropu i najbolje za Sjedinjene Američke Države”, rekao je Besent, prenosi Avaz.

    Dodao je kako Tramp čvrsto vjeruje da se sigurnost Sjedinjenih Država ne može prepustiti drugima.

    “Borba za Arktik je stvarna. SAD bi zadržale svoje obaveze unutar NATO i, u slučaju napada iz Rusije ili s nekog drugog pravca, bile bi uvučene u sukob”, izjavio je Besent.

    U tom kontekstu poručio je da, prema njegovom mišljenju, Evropa projicira slabost, dok Sjedinjene Države projiciraju snagu.

    Na pitanje da li je američka vojna akcija i dalje opcija, Besent je kazao da o toj temi nije razgovarao sa Trampom.

    “Ponovo, uvjeren sam da će Evropljani shvatiti da je najbolji ishod to da SAD zadrže ili preuzmu kontrolu nad Grenlandom”, zaključio je.

  • Meloni: Razgovarala sam sa Trampom i rekla mu šta mislim

    Meloni: Razgovarala sam sa Trampom i rekla mu šta mislim

    Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim.

    Izjavila je to italijanska premijerka Đorđa Meloni.

    Ona je nazvala ”greškom” najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.

    ”Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom pre nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim”, rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi “Gardijan”.

    Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.

    “Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države”, napisao je Tramp u objavi.

    On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi “sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda”.

  • NASA postavila raketu za let sa posadom

    NASA postavila raketu za let sa posadom

    Raketa američke svemirske agencije NASA, Space Launching System (SLS), najmoćniji operativni sistem za lansiranje na svijetu, prebačena je nakon višemjesečnih priprema do svoje lansirne rampe na obali u Floridi.

    Time je pripremljena “pozornica” za dugo očekivani let kojim će četiri astronauta u februaru krenuti na put oko Mjeseca, prenose danas američki mediji.

    Raketu, tešku 2,3 miliona kilograma i visoku 32 sprata, do rampe je nosio nadograđeni gusenični transporter, prenio je CBS.

    Novi administrator NASA-e, Džared Ajsakmen, i astronauti misije Artemis II, komandant Rid Vajzman, Viktor Glover, Kristina Koh i kanadski astronaut Džeremi Hansen, prisustvovali su ovom događaju.

    Vajzman je na društvenoj mreži Iks objavio fotografiju rakete SLS, dok je u drugoj objavi nazvao raketu i njenu kapsulu za posadu Orion “inženjerskim vrhuncem”.

    SLS je najmoćnija raketa koju je ikada koristila NASA, uključujući i legendarnu raketu Saturn 5 ka Mesecu.

    Najnovija raketa ima nešto veću snagu od polovine potiska rakete Super Heavy-Starship kompanije SpejsIks, ali nakon njenog uspješnog probnog leta bez posade 2022. godine u okviru misije Artemis I, NASA je smatrala da je dovoljno bezbedno da u nju ukrca astronaute.

    Posada Artemisa II trebalo bi da poleti početkom februara kako bi isprobala svoju kapsulu za posadu Orion u Zemljinoj orbiti, pre nego što krene na let oko Mjeseca koji će ih odvesti dalje od Zemlje nego što su astronauti ikada prije bili.

    U tom procesu, oni će imati priliku da detaljnije posmatraju udaljenu stranu Mjeseca, prenijela je američka TV mreža.