Kategorija: Svijet

  • Oglasio se Putin

    Oglasio se Putin

    Tokom specijalne vojne operacije ruski vojnici i komandanti bore se protiv direktnih sledbenika nacizma, naveo je predsednik Rusije Vladimir Putin.

    On je to kazao poruci ruskim Jevrejima i svima koji slave Dan spasenja i oslobođenja.

    “I mi i buduće generacije treba sveto da čuvamo istorijsku istinu o Drugom svetskom ratu, da budemo svesni do kakvih razornih posledica dovodi bilo kakva tolerancija nacionalizma, anitesimitizma, ksenofobije. Tokom specijalne vojne operacije naši borci i komandanti danas se bore sa direktnim sledbenicima nacizma”, rekao je Putin, objavljeno je na sajtu Kremlja.

    On je dodao da ovaj datum zauzima posebno mesto u jevrejskom verskom kalendaru i da služi za očuvanje sećanja na podvig vojnika Crvene armije i savezničkih armija u antihitlerovskoj koaliciji koje su spasile jevrejski i druge narode od nacizma.

    Praznik Dan spasenja i oslobođenja je zapravo “jevrejski Dan pobede”, pokretni praznik koji se obeležava u čast pobede 9. maja 1945. godine. Praznik je utvrđen tek pre deceniju, ali se slavi u jevrejskim zajednicama širom sveta.

  • Šojgu: Netačno

    Šojgu: Netačno

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu odbacio je tvrdnje Ukrajine da je oborila šest hipersoničnih projektila “kinžal” tokom noći.

    On je rekao da Moskva nije ni lansirala toliko projektila.

    Šojgu je rekao da je Kijev saopštio da je oborio tri puta više projektila nego što je Rusija zaista ispalila, prenele su RIA Novosti.

    “Već sam rekao i ponoviću. Nismo lansirali toliko projektila koje oni, navodno, svaki put u svojim izjavama ‘obore’. I uvek greše sa tipom projektila”, rekao je Šojgu.

    “Kinžal” može da dostigne brzinu i od 10 maha, što je više od 12.000 kilometara na čas, praktično je nedodirljiv za savremene protivraketne sisteme.

  • Rusi gube? Oborene rakete “kinžal”

    Rusi gube? Oborene rakete “kinžal”

    Ukrajina je saopštila da je sinoć oborila svih šest ispaljenih ruskih hipersoničnih raketa kinžal.

    Njih je Moskva ranije reklamirala kao gotovo nezaustavljivo superoružje.

    To je prvi put da Ukrajina tvrdi da je oborila više hipersoničnih projektila. Ako se ovi navodi potvrde, to će biti demonstracija efikasnosti nedavno raspoređene zapadne protivvazdušne odbrane, navodi Rojters.

    Sirene za vazdušni napad oglasile su se u utorak rano u većem delu Ukrajine i mogle su se čuti iznad Kijeva i okoline više od tri sata.

    “Misija neprijatelja je da seje paniku i stvara haos. Međutim, u severnoj operativnoj zoni (uključujući Kijev) sve je pod potpunom kontrolom”, rekao je ukrajinski general Sergej Naev. Šest kinžala, balističkih projektila koji putuju do 10 puta brže od zvuka, bili su među salvom od 18 raketa koje je Rusija ispalila na Ukrajinu preko noći.

    Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da su ruske snage bodežom uništile američki protivraketni sistem patriot, preneo je vojni medij Zvezda. Međutim, vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je rekao da su svi kinžali uspešno oboreni.

    Gradske vlasti u Kijevu saopštile su da su tri osobe povređene nakon pada projektila.

    „Bilo je izuzetno gusto – maksimalni broj raketa za napad u najkraćem vremenskom periodu“, napisao je na Telegramu načelnik Kijevske gradske vojne uprave Sergej Popko. Zvezda piše, pozivajući se na rusko ministarstvo, da su napadi bili usmereni na ukrajinske borbene jedinice i skladišta municije.

    Zalužni je rekao da su njegove snage presrele šest bodeža lansiranih iz aviona, kao i devet krstarećih raketa kalibr sa brodova u Crnom moru i tri iskandera ispaljena sa kopna. Ranije ovog meseca Ukrajina je tvrdila da je prvi put oborila raketu kinžal iznad Kijeva koristeći nedavno raspoređeni američki PVO sistem patriot.

    Kinžal, što na ruskom znači bodež, može da nosi konvencionalne ili nuklearne bojeve glave do 2.000 km. Rusija je prvi put upotrebila oružje protiv Ukrajine prošle godine i priznala je da je raketu ispalila samo u nekoliko navrata.

  • Rusi napreduju unutar Bahmuta, Ukrajinci napreduju oko grada

    Rusi napreduju unutar Bahmuta, Ukrajinci napreduju oko grada

    Ukrajinske trupe su poslednjih dana ostvarile napredak oko Bahmuta, ali su ruske snage blago napredovale unutar grada.

    Ovo je izjavila danas zamenica ministra odbrane Ukrajine Hana Malijar.

    Ona je navela da je ukrajinska vojska povratila oko 20 kvadratnih kilometara teritorije od ruskih snaga u poslednjih nekoliko dana oko Bahmuta, prenosi Rojters.

    Ocenila je da događaje u Bahmutu ne treba izvlačiti iz konteksta.

    ”Na primer, u roku od nekoliko dana, naše trupe su oslobodile oko 20 kvadratnih kilometara od neprijatelja na severu i jugu predgrađa Bahmuta, dok istovremeno, neprijatelj nešto napreduje u samom Bahmutu, potpuno razarajući grad artiljerijom. Teške borbe se nastavljaju sa različitim rezultatima”, rekla je ona i dodala da Rusija šalje još padobranaca.

    Ukrajinska vojska saopštila je prošle nedelje da je počela da potiskuje ruske snage oko Bahmuta posle meseci teških borbi, a Moskva je priznala da su se njene snage povukle severno od grada. Rojters navodi da Moskva vidi Bahmut kao odskočnu dasku ka osvajanju ostatka regiona Donbasa.

  • Rusi objavili: Uništili smo američki “patriot”

    Rusi objavili: Uništili smo američki “patriot”

    U raketnom napadu tokom noći uništen je raketni kompleks “patriot” u Kijevu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    “Preciznim napadom hipersoničnog raketnog sistema kindžal u Kijevu pogođen je protivvazdušni raketni sistem patriot, američke proizvodnje“, navelo je Ministarstvo.

    Pored toga, protivvazdušna odbrana je oborila sedam krstarećih raketa storm šedou, velikog dometa. U području Varvarovke i Krasnoarmejska u Donjeckoj Narodnoj republici ruska avijacija je oborila ukrajinske Su-24 i Su-25.U donjeckom pravcu ukrajinska vojska je izgubila 215 vojnika, a u južnodonjeckom i zaporoškom 135. Jurišni odredi ruske vojske nastavljaju da napreduju u području Artjomovska.

  • Oglasili se Ukrajinci – Rusi nemaju više sposobnosti

    Oglasili se Ukrajinci – Rusi nemaju više sposobnosti

    Ukrajinski vojni obaveštajci tvrde da ruske snage u toj zemlji više nisu sposobne za velike ofanzivne akcije te su dobrim delom posvećene odbrani.

    Ono za šta Moskva i dalje ima kapacitet je održavanje trenutnog intenziteta raketnih napada, dodaju oni.

    Portparol ukrajinske vojne obaveštajne službe Andrij Jusov rekao je sinoć za ukrajinsku televiziju da su, kada je reč o “dužini cele linije fronta”, ruske snage “u defanzivi” i da im nedostaju resursi koji bi im omogućili “ponavljanje velikih ofanzivnih operacija”.

    “Sve ovo vreme oni se pripremaju za odbranu i to je važan faktor koji ukrajinska komanda shvata veoma ozbiljno kada se priprema za oslobađanje ukrajinske teritorije”, dodao je Jusov.

    Portparol tvrdi da se meta ruskih raketnih napada promenila i da je njihov intenzitet oslabio od zime kada su ruske snage redovno napadale energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    On je dodao da ruske snage pate od nedostataka nekih tipova raketa kao što je kalibr.

    “Oni aktivno traže načine da to kompenzuju… traže oružje širom sveta. Do sada nisu bili baš uspešni”, rekao je Jusov, dodajući da su uprkos tome ruske snage “u stanju da održe intenzitet raketnih napada, bar za sada”.

    On ocenjuje da Rusi imaju veliku zalihu raketa tipa S-300, koje mogu da naprave veliku štetu. Reč je o projektilima dizajniranim kao protivvazdušno oružje, ali ih Rusi redovno koriste za napad na kopnene ciljeve.

  • Borelj: Indiju treba zaustaviti

    Borelj: Indiju treba zaustaviti

    EU treba da spreči Indiju da preprodaje rusku naftu Evropi kao rafinisano gorivo, uključujući dizel.

    To je izjavio visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj.Borelj je, u intervjuu za “Fajnenšel tajms”, rekao da će pokrenuti to pitanje danas u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Indije Subrahmanjamom Džaišankarom.

    “Ukoliko dizel ili benzin ulaze u Evropu iz Indije koja prerađuje rusku naftu, to je svakako zaobilaženje sankcija prema Rusiji i države članice EU moraju da preduzmu mere u vezi sa time”, istakao je Borelj, prenosi Rojters.

    Borelj je rekao da bi svaki mehanizam za zaustavljanje protoka ruske nafte trebalo da sprovode nacionalne vlasti, što znači da treba da se proveri koje kompanije kupuju naftne derivate iz Indije.

    Pročitajte više:

    Ogromna ušteda: Ako neće Zapad, ima ko hoće

    Propali pregovori: Rusija “udarila” Indiju

    Indijske rafinerije, koje su ranije retko kupovale rusku naftu zbog visokih transportnih troškova, uvezle su od 970.000 do 981.000 barela nafte dnevno u fiskalnoj 2022/23. (april-mart), što čini više od petine ukupnog indijskog uvoza goriva.

    Indija se u protekloj godini pojavila kao najveći kupac ruske nafte od početka rata u Ukrajini.

    Pristup jeftinoj ruskoj nafti povećao je proizvodnju i profit indijskih rafinerija, što im omogućava izvoz rafinisanih proizvoda u Evropu i zauzimanje većeg udela na tržištu, ukazuje britanska agencija.

    Najveći ruski proizvođač nafte Rosnjeft i glavna indijska rafinerija “Indian Oil Corp” potpisale su ugovor o značajnom povećanju i diversifikaciji kvaliteta nafte isporučene u Indiju.

    Indija je izvozila u proseku 154.000 barela dnevno dizela i mlaznog goriva u Evropu pre rata u Ukrajini.

    Međutim, to se povećalo na 200.000 barela dnevno nakon što je EU zabranila uvoz ruskih naftnih derivata od 5. februara ove godine, navodi Rojters.

  • Makron: Francuska nije u ratu sa Rusijom

    Makron: Francuska nije u ratu sa Rusijom

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Pariz ne učestvuje u ratu protiv Moskve, kao i da ne isporučuje oružje za napade na rusku teritoriju.

    • Mi ne vodimo rat protiv Rusije. To nije rat sa Ruskom Federacijom – poručio je Makron u intervjuu za TF1, prenosi TASS.

    Dodao je da Francuska podržava Ukrajinu u njenom pružanju otpora, ali da to ne podrazumjeva isporuku oružja za napad na teritoriju Rusije.

    • Mi podržavamo Ukrajinu u pružanju otpora, što znači da ne isporučujemo oružje koje bi moglo da stigne do ruske teritorije ili koje bi moglo da se upotrebi za napad na Rusiju – rekao je Makron.
  • UN insitira na nastavku Crnomorske inicijative, ugovor ističe 18. maja

    UN insitira na nastavku Crnomorske inicijative, ugovor ističe 18. maja

    Martin Griffiths iz UN-a rekao je da će se razgovori o produženju sporazuma o žitu za Crno more nastaviti u narednim danima, jer ugovor koji je na snazi ističe 18. maja.

    Turska, Rusija, Ukrajina i UN održale su prošle sedmice dvodnevni sastanak u Istanbulu kako bi razgovarali o produženju sporazuma o žitu, ali dogovor nije postignut.

    Nastavak Crnomorske inicijative je kritično važan”, rekao je Griffiths, podsekretar za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći, Vijeću sigurnosti UN-a.

    Posljednjih sedmica traju intenzivni razgovori sa stranama Crnomorske inicijative kako bi se osigurao sporazum o njenom produženju i poboljšanjima koja su potrebna da bi djelovala efikasno.

    U međuvremenu, Ukrajina je u ponedjeljak priznala mogućnost da se sporazum okonča 18. maja i rekla da za ovu sedmicu nisu planirani pregovori.

    Kako bi pristala na još jedno produženje sporazuma o žitu, potpisanog u Istanbulu prošlog jula između četiri strane, Rusija traži uklanjanje prepreka svom izvozu đubriva.

    Ne postoje sankcije Zapada na ruski izvoz hrane i đubriva, ali Rusija kaže da bankarska ograničenja utiču na njen izvoz.

    Turska, UN, Rusija i Ukrajina potpisale su prošlog jula u Istanbulu sporazum o obnavljanju izvoza žitarica iz ukrajinskih luka, pauziranih nakon što je u februaru počeo ratu u Ukrajini kako bi pomogli u rješavanju globalne krize s hranom.

  • Mađarska blokirala dodelu vojne pomoći Kijevu

    Mađarska blokirala dodelu vojne pomoći Kijevu

    Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra.

    Ovo je javila italijanska agencija Ansa, pozivajući se na izvor u Briselu.Tranša je u vrednosti od 500 miliona i trebalo je da bude isplaćena sledećeg ponedeljka. Budimpešta je navodno zahtevala garancije da će EPF zadržati svoj ”globalni” horizont u budućnosti i da se sredstva neće koristiti samo za naoružavanje Kijeva, dodaje Ansa.

    Vanbudžetski Evropski fond za mir (EPF) je ustanovljen u martu 2021. godine, a namenjen je sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne bezbednosti, za šta je izdvojeno oko 5,7 milijardi evra za period 2021-2027.

    Većina sredstava iz ovog fonda već je izdvojena za delimičnu kompenzaciju državama članicama EU za pružanje vojne pomoći Ukrajini.