VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Svi su umorni od kijevskog prosjaka”

    “Svi su umorni od kijevskog prosjaka”

    Posjeta ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog SAD pokazala se ispraznom, jer nije uspio da ubijedi Vašington da je Ukrajina važnija od bezbjednosti same Amerike, rekao je ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov.

    “Ovo je bio prazan pokušaj da se pokaže da je Ukrajina važnija od bezbjednosti SAD. Svi su umorni od kijevskog prosjaka”, rekao je on.

    Prema riječima ruskog ambasadora, Kijevu neće biti od pomoći dalje antiruske sankcije i isporuke oružja, prenosi TASS.

    “Zelenskom više ništa ne može pomoći. Međutim, Amerikanci rizikuju da budu zaglavljeni sve dublje u močvaru ukrajinskog sukoba”, rekao je on, prenosi “Srna”.

    Antonov je istakao da nikakve sankcije ne mogu da promijene spoljnopolitičke prioritete Rusije.

  • EU bez preporuke o proširenju

    EU bez preporuke o proširenju

    Savjet ministara Evropske unije (EU) usvojio je 12. decembra zaključke o proširenju, bez preporuka o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH, te dodjeli statusa kandidata za Gruziju.

    Raspravu i moguću odluku o ovim pitanjima Savjet ministara je prepustio šefovima država i vlada EU koji će zasjedati 14. i 15. decembra u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Radi se o ključnoj nedjelji i najvažnijim sastancima i odlukama kada je u pitanju proširenje, u posljednjih 20 godina.

    Stavovi se uvijek usaglašavaju na nivou ministara za evropska pitanja, a formalnu odluku donose lideri EU na redovnom sastanku.

    U svjetlu realne prijetnje da bi Mađarska mogla blokirati odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i nakon maratonskih sastanaka ambasadora iz država EU, iz nacrta zaključaka koji bi trebalo da usvoje ministri, uklonjene su rečenice koje se odnose na odluke o otvaranju pristupnih pregovora.

    Najveća nepoznanica se odnosi na formulaciju odluke o BiH.

    Evropska komisija je u novembru uslovno preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, kada ta država ispuni kriterijume za članstvo.

    Za razliku od BiH, Ukrajina i Moldavija imaju jasnu pozitivnu preporuku.

    U prvim nacrtima zaključaka odluka o BiH je takođe bila uslovna, uz čekanje da BiH ispuni sve uslove.

    S druge strane, rečenice koje su se odnosile na Ukrajinu i Moldaviju imale su jasnu preporuku liderima da odobre otvaranje pregovora o članstvu za ove dvije zemlje.

    U dva posljednja nacrta, među kojima je jedan usaglašen u noći između 11. i 12. decembra, uklonjene su preporuke za sve tri zemlje i navodi se da će se o ovim pitanjima raspravljati na predstojećem samitu EU.

    Shodno tome, ostaje nejasno da li će BiH dobiti jasnu ili uslovnu preporuku. Austrija, na primjer, insistira da EU odluči isto za sve tri države.

    Mi samo želimo da vidimo jasan i pošten pristup prema svim budućim članicama. A kada je u pitanju proces pristupanja, onda vidimo da postoje različiti standardi kada su u pitanju Ukrajina i Moldavija i kada je u pitanju BiH. Zato želimo da ih vidimo u istom brodu. Ako postoji politička strateška odluka da se počnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, onda bi trebalo da počnemo pregovore i sa BiH – izjavila je uoči sastanka austrijska ministarka za evropska pitanja Karoline Edtstadler.

    Hrvatska takođe podržava austrijski stav. Ministarka za evropska pitanja Andreja Metelko Zgombić je uoči sastanka izjavila da Hrvatska snažno podržava proširenje zbog svoje transformativne moći. To je razlog, kako je navela, zbog čega Zagreb smatra da treba odobriti otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH.

    – Sve ove zemlje imaju različite izazove, ali svaka je na svoj način napravila izuzetan napredak. Moramo da im pošaljemo snažnu političku poruku i omogućimo da se krene napred prema otvaranju pristupnih pregovora. I potom će otvaranje pojedinih poglavlja zaista biti zasnovano na zaslugama – izjavila je Metelko Zgombić uoči početka sastanka ministara.

  • “Oslobodili smo 50% teritorije…”

    “Oslobodili smo 50% teritorije…”

    Volodimir Zelenski kazao je u Vašingtonu da je napravljen značajan napredak kao i da je Ukrajina oslobodila 50 odsto teritorija koje je Rusija okupirala.

    Ukrajinski predsednik je to kazao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Džozefom Bajdenom.

    “Već smo napravili značajan napredak. Pokazali smo da je naše partnerstvo jače od bilo kakvog ruskog neprijateljstva”, rekao je Zelenski i naveo da je Ukrajina oslobodila 50 odsto teritorija koje je Rusija okupirala.

    Ukrajinski predsednik je rekao u utorak da mu je drago što je dobio poziv da dođe u Vašington, kako bi preneo Bajdenu šta je njegova zemlja postigla u borbi protiv Rusije, prenosi CNN.

    On je istakao da ukrajinski vojnici brane slobodu skoro dve godine i zahvaljujući uspehu Ukrajine, drugi evropski narodi su bezbedni od ruske agresije.

    “Čvrsto stojimo, šta god Putin pokušao. On nije pobedio”, rekao je Zelenski.

  • “Zapanjujuće je. Moramo da dokažemo da Putin nije u pravu”

    Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin računa na to da SAD neće moći da pruže podršku Ukrajini.

    Dodao je da će Vašington pomagati Kijevu koliko god bude mogao.

    “Putin računa na to da Sjedinjene Države neće uspeti da odgovore na potrebe Ukrajine. Moramo, moramo, moramo da dokažemo da nije u pravu”, rekao je Bajden u utorak na zajedničkoj konferenciji za medije sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Beloj kući, prenosi Njujork tajms.

    On je naveo da će Rusija biti ohrabrena blokadom u Kongresu kada je reč o pomoći Kijevu, dodavši da će “istorija oštro suditi onima koji su okrenuli leđa slobodi”.

    “Zapanjujuće je da smo došli do te tačke…”, poručio je predsednik SAD republikancima koji se protive nastavku slanja pomoći Ukrajini.

    “Bez dodatnog finansiranja brzo ćemo doći do kraja naših sposobnosti da pomažemo Ukrajini da odgovori na hitne operativne zahteve koje ima”, rekao je Bajden.

    On je naveo da pobeda znači da je “Ukrajina suverena i nezavisna država”, poručivši da nema dileme da je NATO deo ukrajinske budućnosti.

  • Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Varhelji: Usvojeni zaključci o Srbiji

    Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da su na današnjem sastanku Savjeta za opšte poslove EU, na kojem se razmatrano pitanje proširenja, usvojeni zaključci o Srbiji.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li očekuje da zaključci o Srbiji budu usvojeni pred Evropskim savjetom, Varhelji je rekao da su zaključci o Srbiji već usvojeni i da ne postoje tačke odlučivanja za Evropski savjet.

    “Preporuke za Srbiju su u danas usvojenim zaključcima Savjeta za opšte poslove”, rekao je Varhelji na konferenciji za novinare.

    On je istakao da će sutra u Briselu biti održan samit EU – zapadni Balkan i da ovi zaključci predstavljaju osnovu za te razgovore jer se, kako je naveo, ne odnose samo na procjenu godišnjih rezultata zemalja kandidata, već se razmišlja i o novom političkom prijedlogu za ubrzanje procesa proširenja, a to je Plan rasta za zapadni Balkan.

    “Nadam se da sutrašnji samit o zapadnom Balkanu neće samo potvrditi korisnost ovog prijedloga, već će odmah preuzeti vlasništvo od država članica i naših zapadnobalkanskih partnera”, rekao je Varhelji.

    On je ocijenio da je ovo bila značajna godina za politiku proširenja EU i izrazio zadovoljstvo jer je Savjet za opšte poslove obezbijedio prijedloge za Evropski savjet.

    “Zaključci koji su danas uvojeni su osnovni za bilo kakav napredak u politici proširenja i za nastavak proširenja”, rekao je Varhelji.

    On je naveo da su zaključci Savjeta za opšte poslove u velikoj mjeri potvrdili suštinske izvještaje za deset zemalja kandidata, koji se podnose Evropskom savjetu.

    Varhelji je dodao da sada treba vidjeti kako će to biti “prevedeno u više strateške odluke” lidera EU na sastanku Evropskog savketa.

    “Jasno je da će razgovarati o četiri najvažnija i politički strateška pitanja za lidere i nadamo se da će oni biti usaglašeni, što znači snažnu poruku koja potvrđuje privrženost perspektivi članstva u EU za zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju”, rekao je Varhelji.

  • Šta je Bajden rekao Zelenskom?

    Tokom susreta u Vašingtonu i razgovora o američkoj podršci Ukrajini, predsjednik SAD Džozef Bajden poručio je sa ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ne gubi nadu u borbi protiv Rusije.

    “Ostaćemo uz vas”, rekao je predsjednik Bajden ukrajinskom kolegi, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    Ranije danas Bajden je pozvao američki Kongres da odobri dodatnu pomoć za Ukrajinu i najavio 200 miliona dolara odvojene vojne pomoći Kijevu.

    Zelenski je rekao Bajdenu da njegova zemlja danas manje zavisna od strane pomoći, zahvalio američkom predsjedniku na isporukama PVO sistema i istakao da je Ukrajina dovoljno jaka da dobije rat protiv Rusije.

    Takođe je rekao da sa Bajdenom želi da razgovara o integraciji Ukrajine u Evropsku uniju.

  • Zelenski u Kongresu SAD apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći

    Zelenski u Kongresu SAD apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa američkim kongresmenima na Kapitol hilu kako bi, u posljednjem trenutku, apelovao da se nastavi slanje vojne pomoći u borbi protiv Rusije, ali je naišao na skeptičan prijem kod pojedinih republikanaca.

    Kada je Zelenski u pratnji senatskih lidera, demokrate Čaka Šumera i republikanca Miča Mekonela stigao na Kapitol hil na sastanak iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima, pozdravljen je tek blagim aplauzom, navodi Glas Amerike.

    “Predsjednik Zelenski nam je stavio na znanje da mu je potrebna pomoć i da ukoliko je dobije može i da pobijedi u ovom ratu”, rekao je Šumer novinarima poslije sastanka.

    Međutim, neki republikanci su skeptični da bi dodatna pomoć mogla da pomogne Ukrajini da porazi Rusiju s obzirom da ukrajinska ljetnja kontraofanziva nije donijela očekivane rezultate.

    “Znam da svi žele da Ukrajina pobijedi, ali ne vidim da će se to uskoro i dogoditi”, rekao je republikanski senator Ron Džonson, prenosi Tanjug.

    Drugog dana posjete Vašingtonu, poslije razgovora sa senatorima Zelenski treba da se privatno sastane i sa predsjedavajućim Predstavničkog doma, Majkom Džonsonom, a zatim će se u Bijeloj kući sastati i sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i održati sa njim zajedničku konferenciju za novinare.

    Bijela kuća je 4. decembra izvijestila Kongres da od januara 2024. godine vlada više neće moći da finansira nove isporuke oružja Ukrajini.

    Od izbijanja sukoba u februaru 2022. godine Kongres je odobrio više od 110 milijardi dolara za Ukrajinu, međutim nisu izdvojena nova sredstva od kada su u januaru ove godine republikanci preuzeli Predstavnički dom od demokrata.

    Neki republikanci, posebno oni tijesno povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, protive se novoj pomoći Ukrajini i postavljaju pitanja o ciljevima rata i načinu na koji se troši američki novac.

    Zelenski je pozvao članove Kongresa da brzo riješe svoje sporove i obezbijede pomoć Ukrajini.

    “Ako nekoga inspirišu nerazjašnjena pitanja na Kapitol hilu, to su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova bolesna klika”, rekao je Zelenski u ponedjeljak obraćajući se vojnim zvaničnicima u Vašingtonu, prenosi Tanjug.

    Nedavno objelodanjeni američki obavještajni podaci pokazuju da Rusija “po svemu sudeći vjeruje da će vojni zastoj tokom zime iscrpiti zapadnu podršku Ukrajini” i dati Rusiji prednost, saopštila je portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Adrijen Votson.

  • UN ponovo traže prekid vatre, nastavljeni sukobi u Pojasu Gaze

    UN ponovo traže prekid vatre, nastavljeni sukobi u Pojasu Gaze

    ukob Izraela i Hamasa ušao je u 68. dan. Generalna skupština UN izglasala novu neobavezujuću rezoluciji kojom se zahtijeva “trenutni humanitarni prekid vatre” u Pojasu Gaze.

    Izrael nastavlja sa bombardovanjem, sa fokusom na južni grad Kan Јunis. Vazdušni udari se izvode i južnije, u Rafi u blizini egipatske granice.

    Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je manje od trećine bolnica u Gazi funkcionalno, a i one samo djelimično.

    Palestinsko ministarstvo zdravlja na okupiranoj Zapadnoj obali saopštilo je da je šest osoba ubijeno u Dženinu, uključujući pet u napadu dronom.

    Humanitarne organizacije upozoravaju da je situacija u Pojasu Gaze i dalje očajna jer stiže mala količina potrebne pomoći.

    Predsjednik SAD DŽozef bajden rekao je da Izrael polako gubi podršku zbog neselektivnih vazdušnih udara u Pojasu Gaze.

    Vol strit žurnal, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, tvrdi da od kraja prošlog mjeseca izraelska vojska upumpava morsku vodu u mrežu podzemnih tunela koje je Hamas izgradio u Gazi.

  • Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Pentagon će poslati u Kijev general-potpukovnika Antonija Aguta da razradi novu vojnu strategiju, piše Njujork tajms.

    “Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu sprovoditi sledeće godine kako bi oživeli šanse Kijeva“, navodi se u članku, čije delove je preneo ruski portal Sputnjik.

    Kako se očekuje, Aguto će stići iz Nemačke i ostaće u Ukrajini duže vreme kako bi savetovao komandu Oružanih snaga Ukrajine.

    List piše da američki zvaničnici smatraju da bez promene strategije 2024. godina “može postati slična 1916. – najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata“ kada je poginulo na hiljade mladih ljudi, a linija fronta se neznatno promenila. Dodaje se da je podsticaj za traženje novih rešenja bila neuspešna kontraofanziva Kijeva i problemi sa novim paketom pomoći Ukrajini.

    Dok se ukrajinska strana zalaže za ofanzivu u nadi da će privući pažnju svetske javnosti, Amerikanci insistiraju na drugačijoj strategiji i predlažu Ukrajini da se “koncentriše na to da zadrži postojeće teritorije, gomila oružje i ljudstvo“, piše list.

    Kako je precizirano, cilj te strategije je da Ukrajina “stvori dovoljno ubedljivu pretnju kako bi Rusija mogla da razmotri učešće u ozbiljnim pregovorima krajem sledeće godine ili u 2025. godini“.

    Autor članka podseća da je Vašington Kijevu u protekle dve godine poslao više od 111 milijardi dolara. Sada američki zvaničnici pokušavaju da pripreme Ukrajince za sledeću godinu, upozoravajući ih da bilo kakva pomoć koju američki Kongres odobri neće biti srazmerna onoj koju je Ukrajina dobijala poslednjih godina.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni početkom novembra priznao je da je ukrajinska kontraofanziva zapala u ćorsokak. On je dodao da “najverovatnije neće biti dubokog prodora“. Istovremeno, prema “udžbenicima NATO-a“, Oružane snage Ukrajine već je trebalo da “ratuju“ na Krimu, istakao je on.

  • Anketa u zemljama EU: Najviše podrške za pridruživanje Ukrajine, BiH ispod 30 posto podrške

    Anketa u zemljama EU: Najviše podrške za pridruživanje Ukrajine, BiH ispod 30 posto podrške

    Najnovije istraživanje pokazalo je da su Evropljani generalno otvoreni za ideju o pridruživanju Ukrajine EU, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju “hladni” u pogledu pridruživanja Gruzije i zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

    Evropska komisija je prošlog mjeseca preporučila da počnu formalni pregovori o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU, njih 27 trebalo bi da raspravljaju o prijedlogu na samitu u Briselu ove sedmice – iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.
    Komisija u novembru nije odbacila mogućnost ni da Bosna i Hercegovina također otvori pregovore, ali to će se sačekati do marta. Također, preporučila je da Gruzija dobije status zemlje kandidata.

    Anketa šest zemalja članica EU za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i bezbjednosnu zabrinutost.

    Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže EU.

    Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumuniji (32 posto za, 29 posto protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 posto protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). Austrija je bila protiv sa 52 posto, prenosi Guardian.

    Međutim, 45 posto ispitanika je zabrinuto da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU, dok je 25 posto smatralo da će je poboljšati, dok 39 posto vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.

    Mnogi Evropljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumuniji vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak.

    Postojala je i bojazan od utjecaja proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska su bile najoptimističnije u vezi s tim, sa 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj.

    U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni.

    ECFR je identifikovao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerovatnije smatraju da EU ne bi trebala primati nove članice.

    Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51 posto), a u Poljskoj veći broj (48 posto), vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od “starih” država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

    Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51 posto anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak ka članstvu Turske.

    Evropljani su se hladni pokazali i prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji jer ni jedna država nije dobila više od 30 posto podrške.


    Najgrublji su bili prema Kosovu sa 20 posto ispitanika koje je reklo da bi se trebalo pridružiti, dok je 37 posto reklo da ne bi trebalo. Slijedi Albanija sa 24 posto ‘za’ i 35 posto ‘protiv’. Srbija je dobila 25 posto glasova ‘za’ i 35 posto ‘protiv’, a Gruzija 25 posto za i 31 posto protiv.

    Evropljani malo više podržavaju ulazak Sjeverne Makedonije sa 26 posto ‘za’ i 27 posto ‘protiv’ i Bosne i Hercegovine sa 28 posto ‘za’, 29 posto ‘protiv’ dok je Moldavija dobila 30 posto ‘za’ i 28 posto protiv, a Crna Gora 30 posto ‘za’ u odnosu na 25 posto ‘protiv’ za ulazak u EU.