Kategorija: Svijet

  • Katastrofalna greška SAD? “Posljedice će biti veoma ozbiljne”

    Katastrofalna greška SAD? “Posljedice će biti veoma ozbiljne”

    SAD su napravile ozbiljnu grešku odlukom da Ukrajini isporuči taktičke rakete “Atakms” (ATACMS), rekao je ruski ambasador u Vašingtonu Anatolij Antonov.

    “Posledice ovog koraka, koji je namerno skrivan od javnosti, biće veoma ozbiljne” saopštio je ruski diplomata na Telegramu, prenosi Rojters.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je juče da Ukrajina koristi američke rakete dugog dometa “Atakms”.

    “Danas smo posebno zahvalni Sjedinjenim Američkim Državama. Naši dogovori sa predsednikom Džozefom Bajdenom se ispunjavaju. Ispunjavaju se veoma precizno, a ‘atakmi’ su se pokazali”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform.

    Bela kuca je u utorak potvrdila da je nedavno isporučila rakete tipa “Atakms” Kijevu, koje mogu da pogode ciljeve na udaljenosti do 165 kilometara.

  • Nebenzja: Oko hiljadu Rusa taoci zbog blokade Gaze

    Nebenzja: Oko hiljadu Rusa taoci zbog blokade Gaze

    Oko hiljadu Rusa, zajedno sa porodicama, taoci su blokade Pojasa Gaze, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    “Oko hiljadu Rusa i članova njihovih porodica postali su taoci vojne blokade Gaze”, izjavio je Nebenzja tokom sastanka Savjeta bezbjednosti UN.

    Nebenzja je nešto ranije izjavio da Moskva zahtijeva istragu o napadu na bolnicu “Al Ahli” u Pojasu Gaze i kaznu za odgovorne za udar, prenosi Srna.

    Američki predsjednik Džozef Bajden prethodno je tokom sastanka sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom rekao da napad na bolnicu nije izvršio Izrael, već najvjerovatnije “suprotni tim”.

  • Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas to što Savet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju o humanitarnom prekidu vatre u sukobu palestinske militantne grupe Hamas i Izraela.

    ”SB UN, koji je postao potpuno neefikasan, ponovo nije ispunio svoju odgovornost. Zapadne zemlje, koje ne ostavljaju kamen na kamenu kada su u pitanju ljudska prava i slobode, nisu preduzele nikakve korake osim dolivanja ulja na vatru”, napisao je Erdogan na svom nalogu na mreži Iks.

    On je istakao da je ”gnusni napad” na bolnicu Al Ahli u Pojasu Gaze, u kojem je ubijeno gotovo 500 ljudi, ”doveo masakr u Gazi na novi nivo”.

    SB UN ranije danas odbacio je rezoluciju Brazila, kojom se osuđuje rat između Hamasa i Izraela i posebno “gnusni teroristički napadi” palestinske militantne grupe.

    Rusija je predložila da se brazilskom prijedlogu rezolucije doda i osuda napada na bolnicu Al Ahli.

    Od 15 država članica SB UN, 12 je glasalo za, dvije su bili uzdržane, uključujući Rusiju.

    SAD, kao jedna od pet stalnih članica, glasale su protiv, što je bilo dovoljno da rezolucija ne bude usvojena.

  • SAD objasnile veto u SB UN

    SAD objasnile veto u SB UN

    U brazilskom nacrtu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN nije navedeno pravo Izraela na samoodbranu, rekla je danas američki ambasador u UN Linda Tomas-Grinfild.

    “Amerika je razočarana jer se u rezoluciji ne pominje pravo Izraela na samoodbranu. Poput svake zemlje u svjetu i Izrael ima pravo na samoodbranu i ovaj tekst je to trebao da potvrdi”, naglasila je Tomas-Grinfildova.

    Kina je nešto ranije izrazila šokiranost jer je Amerika stavila veto na brazilski nacrt rezolucije o situaciji u Izraelu i Pojasu Gaze.

    Prvi zamjenik stalnog ruskog predstavnika u UN Dmitrij Poljanski izjavio je da blokada brazilskog nacrta rezolucije o palestinsko-izraelskom sukobu u Savjetu bezbjednosti predstavlja veliki promašaj američke spoljne politike.

    Brazil je pripremio nacrt rezolucije kojom se osuđuje “teroristički napad Hamasa” 7. oktobra.

    U dokumentu se poziva na ukidanje izraelskog naloga da se mještani Gaze i predstavnici UN prebace u sjeverni dio Pojasa Gaze. U nacrtu se, takođe, traži hitno oslobađanje talaca, bez ikakvih preduslova.

    Amerika je stavila veto na brazilski prijedlog rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kojom bi se pozvalo na humanitarno primirje u sukobu Izraela i Hamasa čime bi bila omogućena isporuka humanitarne pomoći Pojasu Gaze.

    Prijedlog Brazila podržalo je 12 članica Savjeta bezbjednosti, dok su Rusija i Velika Britanija bile uzdržane.

  • Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Zamjenik ambasadora Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski rekao je da odluka SAD da blokiraju rezoluciju i Gazi u Savjetu bezbjednosti veliki spoljnopolitički promašaj.

    Maske su pale. Ma koliko Amerikanci pokušavali da se prikažu kao mirotvorci, na kraju nisu uspjeli. Ogroman spoljnopolitički promašaj Vašingtona – prokomentarisao je on na Telegramu.

    Kina je šokirana i razočarana što su Sjedinjene Američke Države stavile veto na rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa – izjavio je kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama DŽang Јun.

    On je rekao da tokom 40 sati pregovora Sjedinjene Države nisu izrazile protivljenje nacrtu rezolucije, kao i da se očekivalo da će ona biti usvojena, prenosi Njujork tajms.

    DŽang je poručio da SB UN mora da preduzme mjere kako bi se uspostavio hitan prekid vatre i kako bi civili bili zaštićeni.

  • SB UN odbacio rezoluciju kojom se osuđuje rat u Izraelu i napadi Hamasa

    SB UN odbacio rezoluciju kojom se osuđuje rat u Izraelu i napadi Hamasa

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) odbacio je danas rezoluciju Brazila, kojom se osuđuje rat između Hamasa i Izraela i posebno “gnusni teroristički napadi” palestinske militantne grupe.

    Od 15 država članica SB UN, 12 je glasalo za, dve su bili uzdržane, uključujući Rusiju, prenosi francuska BFMTV.

    SAD, kao jedna od pet stalnih članica, glasale su protiv, što je bilo dovoljno da rezolucija ne bude usvojena.

    Kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama Džang Jun izjavio je danas da je Kina šokirana i razočarana što su Sjedinjene Američke Države stavile veto na rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa.

    On je rekao da tokom 40 sati pregovora Sjedinjene Države nisu izrazile protivljenje nacrtu rezolucije, kao i da se očekivalo da će ona biti usvojena, prenosi Njujork tajms.

    Džang je poručio da SB UN mora da preduzme mjere kako bi se uspostavio hitan prekid vatre i kako bi civili bili zaštićeni.

  • Uzbune širom Evrope, Islamska država opet prijeti

    Uzbune širom Evrope, Islamska država opet prijeti

    Službe zadužene da Evropu štite od islamističkih ekstremista već mjesecima dižu uzbunu.

    U maju su nizozemske službe bezbjednosti upozorile da se povećala teroristička prijetnja Islamske države Evropi. Istog mjeseca, francuski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je rizik od islamističkog terorizma u porastu i da posebno cilja njegovu zemlju i okolne susjede, piše Guardian.

    Posljednjih dana ove se pesimistične prognoze ostvaruju. Francuska raspoređuje dodatnih 7000 ljudi na svoje ulice nakon što je jedan učitelj u petak nasmrt izboden nožem u napadu koji je Emanuel Makron osudio kao ‘varvrski islamistički terorizam‘. Osumnjičeni napadač zakleo se na vjernost IS-u u audio poruci na svom mobitelu nedugo prije ubistva, rekli su tužioci.

    Nakon pucnjave u kojoj je u ponedjeljak u Briselu dvojicu švedskih navijača ubio 45-godišnjak otprije poznat službama bezbjednosti i za kojeg se sumnjalo da je radikaliziran, švedski premijer Ulf Kristerson kazao je da su njegova zemlja i njeni interesi pod prijetnjom ‘nikad prije viđenom u moderno doba‘.

    Mračne godine
    Od mračnih dana intenzivnih terorističkih napada koji su zahvatili Evropu između 2014. i 2017., nasilje islamističkih militanata izgurale su s naslovnica neke druge bezbjednosne prijetnje: sve glasniji aktivizam krajnje desnice, nastojanja da se sruši demokratija u Njemačkoj, ekonomske poteškoće koje potkopavaju rad institucija i prijete haosom, kao, naravno, i rat u Ukrajini.

    Iako je bilo napada koji se pripisuju islamističkim ekstremistima, oni su bili relativno rijetki, premda uglavnom smrtonosni. 2020. godine u Francuskoj je još jedan učitelj izboden nasmrt, u Beču je četvoro ljudi ubio austrijski državljanin koji je svojevremeno pokušao otići u Siriju i pridružiti se IS-u. Ovi i slični napadi bili su djelo pojedinaca koji su djelovali nezavisno od bilo kakve veće organizacije, no koje je inspirisala ista šira ideologija.

    Ovo naglašava koliko je za raniji talas terorizma bilo važno postojanje tzv. kalifata kojeg je ustanovio IS. Mnogi od napada izvedenih 2015. i 2016. duguju svoju zastrašujuću djelotvornost sposobnosti organizatora terorističkih napada da isplaniraju akciju, sve iskomuniciraju i uvježbaju svoje članove u relativnoj bezbjednosti njihove enklave u Siriji i Iraku. Očigledan uspjeh IS-a svidio se hiljadama mladih Evropljana koji su simultano poželjeli tamo otići. Kombinacija je bila razorna.

    Nekoliko godina je prošlo od razaranja kalifata, no IS još uvijek kontroliše neka područja na Bliskom istoku, Avganistanu i posebno u regiji Sahel u Africi. Iako postoje dokazi da grupa i dalje cilja Evropu, logističke poteškoće su značajne i IS s teškom mukom privlači nove regrute izvan svog uskog lokalnog područja. 2022. su samo dva od 16 izvršenih napada na području EU bila djelo džihadista, kaže Evropol.

    Nisu nestali
    No prijetnja nije još posve nestala. Proteklih godina su osujećeni deseci pokušaja, a stotine osumnjičenih privedeni. To često prođe neopaženo. Tek rijetki su obratili pažnju na navodnu terorističku zavjeru IS-ove ćelije Tajik koja je ciljala američku i NATO-ovu bazu u Njemačkoj 2020., ili dvostruku policijsku operaciju čiji su cilj bili finansijeri IS-a i pokušaji online regrutovanja u Španiji 2022. Nedavni primjer je hapšenje petorice ljudi u aprilu u Švedskoj pod optužbom da su pripremali teroristički napad kao odmazdu za spaljivanje Kurana na skupu u Stokholmu nekoliko mjeseci ranije. Još dvojica islamista koji su regrutovali nove članove uhapšeeni su u utorak u Italiji.

    Individualni incidenti prijete određenim državama, kao što je možda pokazao niz spaljivanja Kurana u Švedskoj. No velika kriza na Bliskom istoku prijeti čitavoj Evropi. Svaki rat u Gazi doveo je do porasta ekstremističkog aktivizma na kontinentu. Ovaj posljednji sukob po tome nije drugačiji.

    Zasad je prijetnja kakvog većeg napada niska. Za takve napade potrebni su mjeseci pripreme i ne mogu biti organizovani na brzinu. No kako je rekao jedan funkcioner bezbjednosne službe: ‘Neko lako može pričvrstiti ljepljivom trakom kuhinjski nož za ruku.‘

    Takve će stvari biti glavna prijetnja kako se kriza na Bliskom istoku bude nastavljala ili možda intenzivirala, prenosi Jutarnji.hr.

  • Raspoređuju se dva američka nosača avona kod Izraela; Pentagon sprema trupe?

    Raspoređuju se dva američka nosača avona kod Izraela; Pentagon sprema trupe?

    Bijela kuća razmatra upotrebu vojne sile ukoliko se Hezbolah pridruži ratu u Gazi i napadne Izrael sopstvenim ogromnim arsenalom raketa, prenose mediji.

    Pozivajući se na tri američka i jednog izraelskog zvaničnika koji su upoznati sa situacijom, portal “Aksios” navodi da SAD čine sve kako bi sprečile Hezbolah da uđe u rat, ali ne mogu da isključe tu opciju.

    Vašington je već naredio da se dva američka nosača aviona približe Izraelu zarad potencijalne brze intervencije, a Pentagon priprema trupe za potencijalno raspoređivanje u zemlji.

    Jedan od američkih zvaničnika tvrdi da je Iran prosledio administraciji predsednika SAD Džozefa Bajdena poruke od Irana i Hezbolaha u kojima se navodi da oni ne žele eskalaciju, ali da će možda biti primorani da intervenišu, ukoliko Izrael nastavi svoju vojnu operaciju u Gazi.

    Citirajući dva američka zvaničnika, “portal Aksios” navodi da je državni sekretar SAD Entoni Blinken tokom svoje ture po Bliskom istoku rekao arapskim liderima da se Amerika “ne igra” pojačavanjem svog protesta u regionu kao znak podrške Izraelu.

    Američki zvaničnici navode da je predsednik SAD Džozef Bajden rekao premijeru Izraela Benjaminu Netanijahuu da vojne operacije izraelske vojske na granici sa Libanom budu što suzdržanije moguće, upozorivši da bi pogrešna procena mogla dovesti do ozbiljne eskalacije sa Hezbolahom, preneo je Raša tudej Balkan.

  • Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Rat u Ukrajini i dalje bukti, a osim regularne ruske vojske, veliki broj plaćenika učestvuje u sukobima.

    Vagner je najpoznatija plaćenička grupa koja je učestvovala u krvavim borbama, a pored Rusa, nemali broj stranca odlazi u Rusiju. Među njima ima i Srba.. Guardian donosi reportažu o ovoj temi, a u svom tekstu prilažu informacije koje su dobili od dvojice boraca koji su pristali da govore za ovaj britanski medij, kao i spisak regrutovanih Srba koji je procurio.

    Početkom septembra, izvesni Branko se ukrcao na direktan let iz Beograda za Moskvu.

    Poslije nekoliko dana u ruskoj prijestonici, Branko je sa još trojicom srpskih državljana odvezen u vojni regrutni centar u Krasnogorsku, gradu na periferiji Moskve, gdje je grupa potpisala ugovor sa ruskom vojskom.

    „Sve je išlo veoma brzo, u jednom danu postao sam vojnik Rusije… Sada čekam da me pošalju u Ukrajinu“, rekao je Branko u razmeni poruka na Telegramu, tražeći anonimnost kako bi mogao da govori slobodno za Guardian.

    Branko, (to nije njegovo pravo ime) je deo najnovijeg pokušaja Moskve da regrutuje Srbe da se bore za rusku vojsku u Ukrajini, dok Kremlj nastoji da popuni svoje snage, iscrpljene nakon 18 mjeseci borbe.

    Od početka rata u Ukrajini, Rusija je uvela niz zakona kako bi privukla strane državljane da se pridruže njenim redovima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na bezbjednosnom sastanku rekao da Kremlj treba da pomogne ljudima iz inostranstva koji planiraju da se bore na strani Rusije.

    Od tada, ruski lider je potpisao naredbu o smanjenju minimalne dužine vojne službe po ugovoru za strance sa pet godina na jednu, i ponudio ubrzanu regrutaciju boraca van Rusije.

    Srbija, kandidat za prijem u EU od 2012. godine, bori se da uspostavi ravnotežu između istorijski bliskih veza sa Rusijom i težnji za integracijom sa Evropom, a tenzije su pogoršane ratom u Ukrajini, jer su mnogi Srbi naklonjeni Rusiji, navodi Guardian.

    Na čelu srpske šeme regrutovanja, plana koji je vjerovatno osmišljen tokom ljeta, nalazi se Davor Savičić, Srbin koji je godinama proveo boreći se u okviru prvog upada Rusije u Ukrajinu 2014. godine, a koji je inače i državljanin Bosne i Hercegovine.

    Savičić se dovodi u vezu i sa paravojnom grupom Vagner.

    U intervjuu 21. avgusta sa propagandistom Kremlja Vladimirom Solovjovom, Savičić je otvoreno govorio o tome kako je stavljen na čelo jedinice srpskih državljana u Ukrajini.

    „Sada zvanično potpisujemo ugovor sa ruskim ministarstvom odbrane. Vojnici prolaze kroz vojnu registraciju u Krasnogorsku. Nakon dodatne obuke, momci se upućuju u pravcu Luganska“, rekao je on, opisujući detalje koji odgovaraju Brankovim navodima.

    Pored Savičića, u intervjuu je učestvovao i Dejan Berić, koji je Solovjovu rekao da su se srpski borci prijavili u sastav 106. vazdušno-desantne divizije Rusije.

    „Kada je Vladimir Vladimirovič Putin dozvolio strancima da dođu, napravio sam plan kako će sve to funkcionisati i obratio se svom generalu“, rekao je Berić pokazujući na Savičića. „Dolaze momci, mi ih sretnemo, pa oni odmah odu u vojnu službu i potpišu ugovor. Većina stranih dobrovoljaca u ruskoj vojsci je iz Srbije“, dodao je on.

    Berić, mršav muškarac duge crne kose, ranije je davao intervjue ruskim državnim medijima u kojima je opisao kako se borio kao dio proruske samoproglašene Donjecke Narodne Republike u Ukrajini od 2014. godine.

    Služba BBC-ja na ruskom jeziku, koja je prošle nedjelje prvi put izvijestila o šemi srpskog regrutovanja, saopštila je da je dobila privatni snimak sastanka između Savičića i neimenovanih zvaničnika u Moskvi, na kojem je Savičić rekao da planira da regrutuje do 1.000 Srba da bi formirao svoj bataljon u sastavu 106. vazdušno-desantne divizije.

    Tačan broj Srba koji su potpisali ugovor sa ruskom vojskom ostaje nejasan.

    Orden Respubliki, antiratna ruska grupa uzbunjivača, podijelila je sa Gardijanom listu na kojoj se nalazi 13 Srba koji su, kako se navodi, potpisali ugovor sa ruskom vojskom od septembra. Dvojica od 13 muškaraca navedenih na listi, uključujući Branka, odgovorili su na zahtjeve Guardiana za komentar.

    „Za sada imamo oko 60-70 ljudi“, rekao je jedan od Srba sa spiska, koji je u septembru takođe putovao iz Srbije u Moskvu i dodao da je potpisao ugovor sa „106. divizijom“.

    Čovjek je rekao da je odlučio da se pridruži ruskoj vojsci iz „ideoloških razloga” i da su unosne vojne isplate igrale „sporednu ulogu“.

    Regrutovanje rizikuje da podstakne tenzije između Moskve i Beograda. Prošlog januara, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ljutito je reagovao na nacionalnoj televiziji nakon što su se pojavile tvrdnje o srpskim regrutima u Ukrajini.

    „Zašto vi iz Vagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših pravila?“, rekao je predsjednik, pozivajući se na zakon koji zabranjuje Srbima da učestvuju u sukobima u inostranstvu.

    Srpski ministar odbrane Miloš Vučević takođe je upozorio Srbe da ne idu u ruske redove. Više od dvadesetak srpskih nacionalista je od tada procesuirano.

    Viktor Zaplatin, ruski ratni veteran koji je regrutovao srpske dobrovoljce u borbama zajedno sa proruskim snagama u Ukrajini 2014. godine, rekao je da su se srpske vlasti obračunale sa borcima koji su odlazili u Rusiju.

    „Rizici od krivičnog gonjenja za one koji su otišli u Rusiju i vratili se u Srbiju su veoma visoki. U Rusiji je uvijek bilo dobrovoljaca iz Srbije. To znači da tamo sada ima volontera, ali je organizaciona tajna koliko i u kom svojstvu oni učestvuju i služe“, rekao je Zaplatin.

  • U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

    U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

    Više od hiljadu zvaničnika iz više od 130 zemalja svijeta i 30 međunarodnih organizacija, okupilo se u Pekingu na Trećem međunarodnom strateškom forumu “Pojas i put” sa kojeg je Si Điping, predsjednik Kine, obećao investicije veće od 100 milijardi dolara za ekonomije u razvoju.

    U svom obraćanju, Si je obećao i veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije, što je poprilično iznenađujuće s obzirom na činjenicu da Kina, kao nijedna druga ekonomija svijeta, “čuva” svoje tržište za uglavnom domaće kompanije.

    O koliko značajnom forumu se radi, govori i činjenica da su na njemu postignuti sporazumi o saradnju u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

    “Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama. Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza”, izjavio je Si na ceremoniji otvranja Trećeg međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put”.

    Put svile
    On je naglasio da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja svijeta, o čemu govori činjenica da je Kina postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja svijeta, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja.

    “Nacrti su se pretvorili u projekte”, rekao je Si, govoreći o inicijativi “Pojas i put”. Inicijativa Pojas i put, koja prati nekadašnji “Put svile” Kina je pokrenula prije deset godina. Od tada do danas, u infrastrukturu više od 65 zemalja svijeta u kojima živi 4,4 milijarde ljudi uloženo je stotine milijardi dolara. Novcem Kine građeni su mostovi, luke, auto-putevi, elektrane, telekomunikaciona infrastruktura prije svega u Aziji i Africi, ali sve više u Južnoj Americi i pojedinim zemljama Evropske unije. Ovaj, kako ga mnogi nazivaju posao vijeka do sada je učestvovao u više od 3.000 projekata, a prema zvaničnim informacijama najviše sredstava privukle su Indonezija, Pakistan, Singapur, Rusija, Saudijska Arabija, Malezija, UAE, Bagladeš, Peru, Laos, Italija, Nigerija, Irak, Argentina i Čile.

    U suštini, projekat podrazumijeva povezivanje Azije, Afrike i Evrope kroz mrežu kopnenih i morskih puteva, i predstavlja prekretnicu u vanjskoj politici Kine koja je do te 2013. godine bila poprilično izolovana u međunarodnim ekonomskim projektima. Radi se o najambicioznijem i najdalekosežnijem razvojnom projektu u istoriji čovječanstva.

    Kritike
    Očekivano, ovaj kineski projekat na meti je kritika. Peking je optuživan za širenje uticaja u zemljama u razvoju, za davanje kredita nesolventnim državama i po često upitnim procedurama, kršenje prava radnika itd… Ipak, sve treba posmatrati kroz prizmu borbe za moći i dominaciju. Zapad, predvođen SAD, Velikom Britanijom i EU na sve načine pokušava da opstruiše taj projekat jer se boji gubitka moći i uticaja nad državama koje prihvataju kineske projekte.

    Aktuelni Treći međunarodni forum “Pojas i put” na meti je kritika i zbog prisustva Vladimira Putina, predsjednika Rusije, a zbog rata u Ukrajini. Ipak, ni Kina ni Rusija, a i većina drugih zemalja čiji predstavnici učestvuju u toj inicjativi se na to ne obazire.

    Sam Putin rekao je Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostranom korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja.

    Vladimir Putin
    Vladimir Putin je istakao i da je kineska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u skladu sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez.

    “To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbjeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostvljena međusobno povezana infrastruktura”, rekao je Putin.

    Kako Zapad, prije svega EU gleda na Kinu, možda najbolje govori činjenica da je odmah reagovala nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma između Srbije i Kine juče u Pekingu.

    “Srbija će morati da istupi iz svih bilateralnih sporazuma sa trećim licima na dan prijema u Evropsku uniju”, rekao je Petar Stano, potparol EU dodajući da sporazume može da potpisuje samo prije pristupanja EU.