Kategorija: Svijet

  • “Zauzeli smo Bahmut, a sada odlazimo”

    “Zauzeli smo Bahmut, a sada odlazimo”

    Lider ruske paravojne formacije Vagner Jevgenij Prigožin izjavio je danas da su njegove trupe, kako su i obećale, osvojile celu teritoriju Bahmuta.

    On je dodao da će napustiti zonu konflikta u toj oblasti u toku sledeće nedelje.”Osvojili smo celu teritoriju Bahmuta kao što smo i obećali, do poslednjeg centimentra, danas ništa nismo dalje osvajali”, naveo je Prigožin u audio poruci na Telegramu.

    On je rekao da će teritoriju Bahmuta predati ruskom Ministarstvu odbrane, preneo je Rojters.

    “Kao što smo rekli juče – predajemo naše pozicije Ministarstvu odbrane i 25. maja napuštamo zonu konflikta”, izjavio je Prigožin u subotu, rekavši da su njegove snage preuzele Bahmut, nakon devetomesečne opsade tog grada na istoku Ukrajine Međutim, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski demantovao je da je Bahmut pao u ruke ruskih snaga. Rojters navodi da nije mogao da potvrdi izveštaje sa linije fronta.

  • Cijena nafte porasla

    Cijena nafte porasla

    Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle sedmice porasle, nakon gotovo jednomjesečnog pada, ali trgovalo se nesigurno zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.

    Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 odsto – na 75.58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2.3 posto – na 71.69 dolara, prenosi “Hina”.

    Polovinom sedmice cijene su rasle zahvaljujući vijestima da bi u narednih nekoliko dana demokrate i republikanci u SAD-a mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres iduće sedmice mogao podržati taj dogovor. Ali, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana cijene nafte izgubile dio prethodnih dobitaka. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dijela državnih institucija.

    S druge strane, cijene podržava nada trgovaca da će se zbog ubrzanja oporavka ekonomije potražnja u Kini povećavati do kraja godine. To bi trebalo nadoknaditi slabost potražnje zbog usporavanja rasta zapadnih ekonomija.

    Ali, pitanje je koliko će se usporiti rast zapadnih ekonomija i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije centralne banke zapadnih zemalja vjerovatno nastaviti s povećanjem kamata.

    Tako je prošle sedmice nekoliko zvaničnika američke centralne banke poručilo da inflacija ne popušta dovoljno brzo i da je moguće dalje podizanje kamatnih stopa.

    “Mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u potpiruje strah od slabije potražnje”, pišu analitičari Nacionalne australijske banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

    Uprkos prošlosemdičnom rastu, cijene su nafte i dalje u znatnom minusu od početka godine – više od 10 odsto, prenosi “AlJazeera”.

  • Dolar ponovo ojačao

    Dolar ponovo ojačao

    Vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je i prošle nedjelje.

    Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle nedjelje 0,4 posto, na 103,08 bodova.

    Dolar je prema evropskoj valuti ojačao 0,8 posto, pa je cijena evra skliznula na 1,0805 dolara.

    Kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je, pak, 1,7 posto, na 137,95 jena.

    Ovo je jačanje dolara druge nedjelje zaredom.

    Na Wall Streetu i drugim najvećim svjetskim berzama vlada nesigurnost zbog neizvjesnosti u vezi pregovora između demokrata i republikanaca u SAD-u o povećanju gornjeg nivoa državnog zaduživanja.

    Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći da finansiraju rad dijela državnih institucija.

    Podršku dolaru pružale su i poruke zvaničnika američke centralne banke kako je moguće dalje povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija i da ne treba računati da će ove godine Fed početi smanjivati kamatne stope.

    Zahvaljujući tome, dolarov indeks dosegnuo je polovinom nedjelje najviši nivo u sedam nedjelja, a na tržištu novca procjenjivalo se da postoji 40 odsto izgleda da će Fed i u junu povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova.

    Ipak, u petak su ti izgledi pali na 19 odsto, a dolar je izgubio dio prethodnih dobitaka nakon komentara predsjednika Feda Jeromea Powella.

    Powell je, naime, rekao da još nije jasno hoće li centralna banka morati da nastavi s povećanjem kamata ili ne i da će to zavisiti od budućih kretanja u privredi, ponajviše o inflaciji.

  • Pobjeda Nove demokratije na izborima u Grčkoj

    Pobjeda Nove demokratije na izborima u Grčkoj

    Grčka vladajuća Nova demokratija na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju osvojila je 40,8 odsto glasova ispred ljevičarske Sirize koja je dobila 20,1 odsto glasova na osnovu više od 90 odsto prebrojanih glasačkih listića.

    Prema ovim rezultatima, Nova demokratija neće moći sama da formira vladu, prenio je Rojters.

    Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova predviđa da bi Nova demokratija mogla da osvoji 145 mjesta u parlamentu, šest manje od apsolutne većine.

    Siriza je osvojila 72 mjesta, PASOK 41 mjesto, Komunistička partija 26 i desničarska stranka “Grčko rješenje” 16 mjesta.

    Predsjednica Grčke Katerina Sakelaropulu od danas će dati prvim trima strankama na izborima – Novoj demokratiji, Sirizi i socijalističkom PASOK-u – po tri dana za formiranje koalicione vlade, prenosi Tanjug.

    Ukoliko stranke ne mogu da formiraju vladu, Sakelaropulu će imenovati prelaznu vladu da pripremi održavanje novih izbora koji bi trebalo da budu zatim održani za oko mjesec dana.

    Grčki premijer i lider Nove demokratije, Kirijakos Micotakis, koji je više puta rekao da želi jaku jednopartijsku vladu, izjavio je da vjeruje da je dobio jasan mandat.

    “Rezultati glasanja su odlučujući. Oni pokazuju da Nova demokratija ima odobrenje naroda da vlada, jaka i samostalna”, rekao je sinoć Micotakis okupljenima ispred sjedišta stranke u centru Atine.

    Lider Siriza, bivši premijer Aleksis Cipras, čestitao je Micotakisu na pobjedi, prenijela je grčka agencija ANA-MNP.

  • Zelenski želi kraj rata?

    Zelenski želi kraj rata?

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je danas da se u julu održi međunarodni samit posvećen ukrajinskoj formuli mira.”Za kratko vreme, već u julu, rat u punom obimu će ući u 500 dan. A to je simboličan vremenski period, dobar mesec da se sazove Samit Formule mira, samit globalne većine. Samit svih onih koji podržavaju poštenje i odlučni su da ovaj rat privedu kraju. Pozivam vas da se pridružite zajedničkim naporima,” rekao je Zelenski tokom govora na radnoj sednici samita G7 “Ka mirnom, stabilnom i prosperitetnom svetu” uz učešće zemalja G7, Ukrajine i partnera, prenosi Ukrinform pozivajući se na pres-službu predsednika.

    “Branili biste se da vam je provaljen dom, da vam je neprijatelj došao na kapiju i deportovao vašu decu, ne biste se predali kolonizatorima, ujedinili biste ceo svet, borili biste se – kao što se mi borimo”, rekao je Zelenski.

    On je podsetio da je Ukrajina ponudila svetu svoju formulu mira, i to, kako je naveo, na način koji obezbeđuje da je svaka njena tačka podržana rezolucijama UN.

    U Japanu je u toku 48. samit lidera Grupe sedam. Njegovi učesnici razmatraju načine da se osigura stabilnost globalne ekonomije, uključujući posledice pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu, podseća ukrajinska agencija.

  • Rusija se okreće Kini

    Rusija se okreće Kini

    Očekuje se da će isporuke mazuta iz Rusije u Kinu dostići rekordnih 350.000 barela u maju, piše “Blumberg”, pozivajući se na podatke kompanije “Kpler”.

    Manje kineske rafinerije su povećale kupovinu ruskog mazuta, koji se obično koristi za mešanje i manje je vredan od benzina i dizela.

    Izvoz ruskog mazuta u Kinu porastao je nakon februara, kada je na snagu stupila granica cena ruskih naftnih derivata koju su usvojile EU i G7.

    Kako navodi američka agencija, izvoz mazuta u Kinu je skočio u poslednjih nekoliko meseci, nakon što je provincija Šandong, inače dom većine kineskih nezavisnih rafinerija, pokrenula proveru kvaliteta mešavina bitumena.

    “Očekujemo da će priliv mazuta u Kinu ostati visok u maju i da će se dalje povećavati od juna”, rekao za “Blumberg” Jianan Sun, analitičar iz londonske firme “Enerdži aspekts”.

    Kina je u januaru izdala nižu uvoznu kvotu sirove nafte za prve dve serije 2023. godine u poređenju sa prethodnom godinom, što znači da se rafinerije moraju oslanjati na druge sirovine kao što je mazut za svoje potrebe prerade.

    Očekuje se da će potražnja za naftom u Kini porasti tokom tekućeg tromesečja, imajući u vidu povećanu mobilnost u kontekstu uspešnog izlaženja iz kovid režima u najvećim kineskim gradovima.

    Sun predviđa da će ruske rafinerije u narednim nedeljama povećati isporuke mazuta sa visokim sadržajem sumpora i destilata M100 u Aziju za čak 140.000 barela dnevno.

    Analitičar kompanije “Kpler” Viktor Katona rekao je za “Blumberg” da 40 odsto mazuta koji Kina uvozi dolazi iz Rusije.

  • Kina se oštro usprotivila G7: Prestanite stvarati konfrontaciju i podjele

    Kina se oštro usprotivila G7: Prestanite stvarati konfrontaciju i podjele

    Kineska ambasada u Japanu saopštila je danas da je samit Grupe sedam (G7) u Hirošimi podstakao “blokovsku politiku” i pozvala je zemlje članice da prestanu da stvaraju konfrontaciju i podjele.

    U saopštenju ambasade se upozorava domaćin samita Japan da ne ostvaruje korist na račun svog susjeda, prenosi Rojters.

    Kina se danas oštro usprotivila zajedničkom saopštenju grupe G7 na samitu u Hirošimi i zbog toga se žalila Japanu kao zemlji domaćinu, saopštilo je ranije kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Ministarstvo navodi da je G7, ne uzimajući u obzir zabrinutost Kine, napala Peking miješajući se u unutrašnje stvari te zemlje, uključujući pitanje Tajvana, prenijela je britanska agencija.

    Lavrov: Odluke usmjerene na obuzdavanje Rusije i Kine
    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da odluke koje je donijela Grupa sedam (G7) na samitu u Japanu imaju za cilj “dvostruko obuzdavanje” Rusije i Kine.

    Lavrov je ponovio tvrdnju Rusije da Zapad koristi Ukrajinu kao oruđe za nanošenje strateškog poraza Rusiji.

    “Zadatak je postavljen glasno i otvoreno – pobijediti Rusiju na bojnom polju, ali ne stati na tome, već je eliminisati kao geopolitičkog konkurenta”, rekao je Lavrov.

    On je ukazao na odluke koje se razmatraju i usvajaju u Hirošimi na samitu G7 , a koje imaju za cilj “dvostruko obuzdavanje Rusije i Kine”.

    U ranijem saopštenju, G7 se složio da pooštri sankcije Moskvi i smanji izloženost Kini. Lideri su, takođe, pozvali Kinu da izvrši pritisak na Rusiju da zaustavi svoju vojnu akciju i odmah povuče svoje snage iz Ukrajine.

  • Portparol demantovao da je Zelenski priznao pad Bahmuta

    Portparol demantovao da je Zelenski priznao pad Bahmuta

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je na Samitu G7 u Japanu da od Bahmuta nije ostalo ništa i da je grad gotovo u potpunosti uništen.

    Potom je, kako su preneli brojni mediji, potvrdio pad ovog grada u ruske ruke.

    Međutim, ubrzo je ovu izjavu demantovao je njegov portparol Sergej Nikiforov.

    Kako je došlo do zabune? Zelenski je upitan da li je Bahmut još uvijek pod kontrolom Ukrajine, obzirom da Rusija tvrdi da nije, na šta je Zelenski odgovorio: “Mislim da nije”.

    “Od danas je to samo u našim srcima. Morate shvatiti da od Bahmuta nije ostalo ništa. Sve su uništili”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    Prema tvrdnjama njegovog portparola Sergeja Nikiforova, komentar Zelenskog “Mislim da ne” – odnosio se na pitanje da li je Bahmut u rukama Rusije.

    Rusija je juče saopštila da je u potpunosti zauzela uništeni grad, što bi značilo kraj najduže i najkrvavije bitke u ratu koji traje već 15 mjeseci.

    Kijev je ranije odbacio tu tvrdnju.

  • Putin vojnicima čestitao zauzimanje Bahmuta, obećao nagrade

    Putin vojnicima čestitao zauzimanje Bahmuta, obećao nagrade

    Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je strateški grad Bahmut ”oslobođen”, nakon čega je ruski predsednik Vladimir Putin čestitao paravojnoj organizaciji “Vagner” i pripadnicima Oružanih snaga Rusije na zauzimanju tog ukrajinskog grada.

    “Vladimir Putin čestita jurišnim odredima ‘Vagner’, kao i svim vojnicima jedinica Oružanih snaga Rusije, koji su im pružili neophodnu podršku i zaštitu bokova, završetak operacije oslobađanja Artjomovska”, navodi se u saopštenju Kremlja koje je prenijela agencija RIA Novosti.

    Rusko Ministarstvo odbrane je prethodno saopštilo da je završeno sa “oslobađanjem” Bahmuta (čije je drugo ime Artjomovsk) i potvrdilo da je tu operaciju izvela privatna paravojna grupa “Vagner” uz artiljerijsku i vazdušnu podršku redovne ruske vojske.

    “Na taktičkom pravcu Artjomovsk, kao rezultat ofanzivnih dejstava jurišnih jedinica ‘Vagner’, uz podršku artiljerije i avijacije Grupe snaga Jug, završeno je oslobađanje grada Artjomovska”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Saopštenje je uslijedilo nekoliko sati nakon što je šef “Vagnera” Jevgenij Prigožin objavio na društvenim mrežama da su njegovi borci preuzeli potpunu kontrolu nad gradom.

    On je u subotu objavio da je nad Bahmutom postignuta potpuna kontrola i dodao da će se njegove snage povući iz tog grada od 25. maja, radi odmora i nove obuke.

    Kontrola nad gradom biće predata ruskom Ministarstvu odbrane, objasnio je Prigožin.

    Kijev je prije ruske objave odbacio Prigožinove tvrdnje, ali se nije odmah referisao na tvrdnju ruskog ministarstva.

    Bahmut, grad sa 72.000 stanovnika prije sukoba, više mjeseci bio je pozornica krvave bitke, tokom koje su ga ruske snage skoro opkolile i sistematski potiskivale ukrajinsku vojsku iz zapadnih predgrađa.

    Grad je u velikoj mjeri uništen tokom borbi, a većina stanovnika ga je napustilo.

  • Zelenski: Danas je Bahmut samo u našim srcima

    Zelenski: Danas je Bahmut samo u našim srcima

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je danas gubitak grada Bahmuta u sukobu sa ruskim snagama kada mu je postavljeno pitanje da li ga Kijev i dalje kontroliše.

    “Mislim da ne. Danas je Bahmut samo u našim srcima”, rekao je Zelenski uoči sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom u Јapanu.

    On je dodao da je ovo “tragedija” i da od Bahmuta “nije ništa ostalo”.

    Potom su brojni mediji prenijeli da je Zelenski priznao pad ovog grada u ruske ruke.

    Međutim, ubrzo je ovu izjavu demantovao je njegov portparol Sergej Nikiforov.

    Kako je došlo do zabune? Zelenski je upitan da li je Bahmut još uvijek pod kontrolom Ukrajine, obzirom da Rusija tvrdi da nije, na šta je Zelenski odgovorio: “Mislim da nije”.

    Prema tvrdnjama njegovog portparola Sergeja Nikiforova, komentar Zelenskog “Mislim da ne” – odnosio se na pitanje da li je Bahmut u rukama Rusije.