Francuska i Njemačka pozvale su danas Beograd i Prištinu da što prije organizuju nove izbore u opštinama na sjeveru KiM u kojima je došlo do tenzija, rekao je danas francuski predsjednik Emanuel Makron.
Makron je rekao i da su evropski zvaničnici zatražili da izborna pravila za naredne izbore budu razjašnjena, prenosi Rojters.
Prenio je da su se Vučić i Osmani saglasili da će u narednim nedjeljama biti “jasnih odluka” u vezi sa situacijom na sjeveru KiM.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem i da je tema bila nasilje na Kosovu, te da su razgovarali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom samoproglašenog Kosova Vjosom Osmani.
Makron je istakao da se on saglasio sa Šolcom, Vučićem i Osmanijevom da će u narednim sedmicama biti “jasnijih odluka” po pitanju Kosova.
I Vučić i Osmanijeva, kako je navedeno, insistirali su na tome da žele deeskalaciju krize na sjeveru Kosove, ali su iskazali vrlo malo volje da odstupe od svojih stavova.
Kineski lider Si Đinping pozvao je svoje najviše zvaničnike za nacionalnu sigurnost da razmisle o “najgorim” scenarijima i pripreme se za “olujno more”, dok vladajuća Komunistička partija pojačava napore da se suprotstavi svim uočenim unutrašnjim i spoljnim prijetnjama.
“Složenost i teškoća pitanja nacionalne sigurnosti sa kojima se sada suočavamo značajno su porasli”, rekao je Si u utorak na sastanku partijske Komisije za nacionalnu bezbijednost, prenijela je državna novinska agencija “Sinhua”, prenosi “CNN”.
“Moramo se pridržavati osnovnog razmišljanja i razmišljanja o najgorem scenariju i pripremiti se da se podvrgnemo velikim testovima jakih vjetrova i burnih talasa, pa čak i opasnih, olujnih mora”, dodao je on.
Najnovija stroga uputstva Sija, najmoćnijeg kineskog lidera u posljednjih nekoliko decenija, dolaze u trenutku kada se Peking suočava sa mnoštvom izazova.
Suočen sa situacijom koju je nazvao “kompleksnom i teškom”, Si je rekao da Kina mora da ubrza modernizaciju svog sistema nacionalne bezbijednosti i sposobnosti, sa fokusom na to da ih učini efikasnijim u “stvarnoj borbi i praktičnoj upotrebi”.
On je takođe pozvao Kinu da nastavi sa izgradnjom sistema za praćenje rizika i ranog upozorenja za nacionalnu bezbijednost, unaprijedi obrazovanje o nacionalnoj bezbijednosti i poboljša upravljanje bezbjednošću podataka i vještačke inteligencije.
Od dolaska na vlast Si je od nacionalne sigurnosti napravio ključnu paradigmu koja prožima sve aspekte kineske uprave, kažu stručnjaci.
On je proširio koncept nacionalne bezbijednosti da pokrije sve od politike, ekonomije, odbrane, kulture i ekologije do sajber prostora. Proteže se od dubokog mora i polarnih regiona do svemira, kao i velikih podataka i vještačke inteligencije.
Pod Sijevim pojmom “sveobuhvatne nacionalne bezbijednosti”, Kina je uvela niz zakona kako bi se zaštitila od uočenih prijetnji, uključujući zakone o borbi protiv terorizma, kontrašpijunaži, sajber bezbijednosti, stranim nevladinim organizacijama, nacionalnim obavještajnim službama i sigurnosti podataka.
Nedavno je proširio djelokrug svog već širokog zakona o kontrašpijunazi sa pokrivanja državnih tajni i obavještajnih podataka na bilo koje “dokumente, podatke, materijale ili predmete koji se odnose na nacionalnu bezbijednost i interese”.
“Sve u Sijevoj NR Kini je nacionalna sigurnost i sve je intenzivniji fokus na boljoj koordinaciji bezbijednosti i razvoja, a čini se da bezbjednosna strana pobjeđuje nad ekonomskom”, napisao je Bil Bišop, dugogodišnji ekspert za Kinu, u biltenu “Sinocizam”.
U Hong Kongu je Peking nametnuo sveobuhvatan zakon o nacionalnoj bezbijednosti kako bi iskorenio neslaganje nakon što su veliki demokratski protesti uzdrmali grad.
Percepcija da je bezbijednost zamijenila ekonomski rast kao glavni prioritet Pekinga je pojačana nedavnim višestrukim racijama na strane kompanije, uključujući američku konsultantsku firmu “Bain & Company” i firmu “Mintz Group”, prenosi “Telegraf”.
Napadi su uplašili međunarodne kompanije, u vrijeme kada kineska vlada pokušava da pridobije strane investicije kako bi pomogla u oživljavanju usporavanja privrede otežane trogodišnjim restrikcijama zbog pandemije.
U martu su kineske vlasti pritvorile Japanca koji je radio za kompaniju “Astellas Pharma” u Pekingu zbog sumnje da je špijun – on je 17. japanski državljanin koji je priveden u Kini od uvođenja zakona o kontrašpijunaži 2014. godine.
Na sastanku u utorak, Si je rekao da Kina mora proaktivno da oblikuje “bezbijedno spoljno okruženje” kako bi bolje održala sigurnost “otvaranja” zemlje i “promovisala duboku integraciju razvoja i bezbijednosti”.
On je u objavi napisao da se ne može razgovarati ni o vremenskom okviru za Ukrajinu.
“Treba da budemo jasni u vezi s ovim: pristupanje zemlje koja je trenutno u ratu ne može biti na dnevnom redu”, poručio je Sijarto.
Ukrajina će postati članica NATO, kao i Švedska, a Rusija ovaj rat neće i ne može dobiti, rekao je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je uoči neformalnog sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Oslu, Norveška, u okviru priprema za predstojeći samit Alijanse u Viljnusu i julu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o sukobu u Ukrajini, proširenju Alijanse, kao i o drugim temama.
“Tokom posljednjih mjeseci, NATO saveznici i partneri pružili su neviđen nivo podrške Ukrajini, pomažući im da ponovo zauzmu i oslobode ukrajinsku teritoriju”, rekao je Stoltenberg na početku, dodavši da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse i da je na NATO saveznicima i Ukrajini da odluče kada će se to desiti.
“Nije na Moskvi da ima veto protiv proširenja NATO-a”, rekao je Stoltenberg.
Potom je dodao:
“Moramo da obezbijedimo da Ukrajina pobijedi poslije ovog rata. A kada se rat završi, moramo da obezbijedimo da se istorija ne ponovi, da ovaj obrazac ruske agresije na Ukrajinu zaista prestane i stoga moramo da imamo uspostavljene okvire da obezbijedimo garancije za ukrajinsku bezbijednost nakon završetka rata, tako da se istorija ne ponavlja”, rekao je on, dodavši da će se razgovarati i o drugim pitanjima, uključujući odvraćanje i odbranu.
Što se povećanja budžeta za odbranu članica NATO tiče, on je rekao da će se pobrinuti da dva odsto BDP-a ne bude plafon, već minimum za ono što je potrebno za ispunjavanje obaveza kao NATO saveznika.
“Takođe ćemo se pozabaviti kako da dodatno ojačamo naše partnerstvo sa indopacifičkim partnerima, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, a zatim očekujemo da mnogi saveznici izraze snažnu podršku Švedskoj, postajući punopravni član Alijanse što prije moguće”, dodao je Stoltenberg, rekavši da je o tome razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Među brojnim pitanjima koja su interesovala novinare bilo je i kako će ubijediti Erdogana i Tursku da prihvate Švedsku kao članoci NATO.
“Dakle, prije svega, moramo zapamtiti da su svi saveznici, takođe i Turska, pozvali Švedsku da postane punopravni član. To se desilo na samitu NATO prošle godine u Madridu, a do sada je ovo bio veoma brz proces pristupanja jer su Finska i Švedska aplicirale u maju, već u junu, pozvane su i Finska i Švedska. Finska je već punopravna članica i uvjeren sam, naravno, da će i Švedska biti članica i onda radimo na tome da se to desi što je prije moguće.”
Dodao je:
“Moja poruka je da je švedsko članstvo, punopravno članstvo u NATO dobro za Švedsku, dobro je za nordijske zemlje, za Norvešku, za baltički region, ali je dobro i za cijeli NATO. Ovo će ojačati NATO, učiniti NATO jačim, a to je, naravno, dobro i za Tursku i sve druge saveznike. I opet, važna odluka da se pozove Švedska desila se prošle godine, a to je takođe, stavilo Švedsku na mnogo sigurnije i jače mjesto. Švedska se sada sve više integriše u strukture NATO, naše vojne strukture, naše civilne strukture, a nekoliko saveznika je takođe pružilo bilateralna bezbijednosne garancije za Švedsku. Dakle, apsolutno je nezamislivo da će biti bilo kakve prijetnje ili bilo kakvog napada na Švedsku bez reagovanja NATO-a. Otputovaću u Ankaru u bliskoj budućnosti, kada tačno, još nije odlučeno”, rekao je Stoltenberg.
Što se članstva Ukrajine tiče, Stoltenberg je uvjeren da će se i po tom pitanju pronaći konsenzus.
“Već smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka. Još prošle godine svi saveznici su se složili da će Ukrajina postati članica i mi činimo konkretne korake jer Ukrajina ide ka NATO-u. Približava se NATO standardima, opremi, doktrinama, a mi im pomažemo da to rade dok govorimo, a mi to radimo od 2014.”, rekao je on.
Stoltenberg je po tom pitanju dodao da je od početka ruske specijalne vojne operacije Ukrajina dobila značajnu vojnu podršku, uključujući obuku.
“Pomažemo Ukrajini da se približi članstvu u NATO. Dakle, kada saveznici počnu da ih, na primjer, obučavaju da koriste avione NATO standarda četvrte generacije, to im pomaže da zaista budu u stanju da upravljaju modernim avionima, ali im takođe pomaže da se približe NATO-u, NATO doktrinama i interoperabilnosti. Dakle, da, krećemo se i da, svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica.”
Što se izjave koju je prije nekoliko dana dan, o tome da Ukrajina ima pravo da se brani povodom mogućih napada Kijeva na rusku teritoriju, Stoltenberg je rekao da je “agresorski rat” Rusije protiv Ukrajine očigledno kršenje međunarodnog prava.
“Pravo na samoodbranu je sadržano u Povelji UN i nema sumnje da je ovo agresijski rat predsjednika Putina i Moskve protiv Ukrajine, a Ukrajina ima pravo da se brani. Predsjedniče Putine, Moskva je započela ovaj rat i može da ga okonča. Mi podržavamo Ukrajinu, i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. Stajaćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i to ne čini NATO saveznike stranom u sukobu. Imamo pravo da podržimo Ukrajinu, a da ne postanemo strana u sukobu. I naravno, suštinski, NATO ima dva zadatka u ovom sukobu. Jedan je da pružimo podršku Ukrajini, kao što radimo. Drugi je da spriječimo ovaj sukob u Ukrajini, da rat agresije Rusije protiv Ukrajine eskalira izvan Ukrajine. I zato smo pojačali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Alijanse na teritoriji NATO, sa kopnenim snagama, vazduhoplovstvom, mornaričkim snagama da uklonimo svaki prostor nesporazumima i pogrešnim proračunima u Moskvi, o spremnosti NATO-a da zaštiti svaki pedalj NATO teritorija. Razlog zašto to radimo je naravno da spriječimo eskalaciju izvan Ukrajine”, rekao je on, prenosi “Telegraf”.
Što se priče o dugoročnoj podršci Ukrajini tiče, on je rekao da će se u Viljnusu dogovoriti dugoročni plan višegodišnje podrške, “jer ono što nam je potrebno je da obezbijedimo da kada se rat završi, da Ukrajina ima sposobnosti, snagu da se brani, a NATO saveznici će, naravno, obezbijediti različite vrste vojske podršku”.
Potom je dodao:
“Ali NATO takođe sada istražuje kako možemo da im pomognemo da sprovedu ovu važnu tranziciju sa starih doktrina iz sovjetskog doba, municije, standarda, opreme na modernu NATO opremu i standarde. Ova tranzicija je počela, ali kada pogledate bojno polje u Ukrajini, vidite da je još dug put da se osigura da sve što oni rade bude u potpunosti interoperabilno sa NATO-om. Dakle, da im pomognemo da urade ovaj prelaz na NATO standarde, da modernizuju odbrambene i bezbijednosne institucije. Očekujem višegodišnju posvećenost NATO saveznika, uključujući paket različitih vrsta podrške uz solidnije finansiranje”, zaključio je Stolteberg.
Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je danas da ne sumnja da će Rusija pobijediti u Ukrajini i postati garant mira i bezbjednosti za sve narode.
Putin je to rekao u razgovoru s predstavnikom jedne višečlane porodice, koji je takođe izrazio sigurnost u pobjedu Rusije tokom sastanka s predsjednikom na Međunarodni dan djeteta, prenio je TASS.
“Znam da će pobjeda uvijek biti naša i mislim da će naša zemlja na kraju biti garant mira i bezbjednosti za sve narode, za sve zemlje svijeta, za sve ljude i za sve zemlje”, rekao je Putin.
Otac te velike porodice, odlikovan Ordenom očinske slave, naglasio je da je “pobjeda nedvosmislena, jer nema drugog puta”.
“Biće baš tako kao što ste rekli i to apsolutno nema sumnje”, složio se Putin.
Šef države je istakao da Rusija “tokom specijalne vojne operacije brani svoju zemlju, ljude i vrijednosti”, pa će sigurno izaći kao pobjednik.
Putin je naveo da je pomenuti otac i vojnik, koji je imao priliku da napusti zonu specijalne vojne operacije, ali je odlučio da ostane i da, nakon ukazane pomoći, želi da se vrati u borbu.
Saznavši da je čovjek zaista spreman da nastavi da služi kada bude zdrav, Putin je rekao da izgleda kao da je čovjek već uradio šta je mogao.
“Grigorije Aleksandroviču, proverio sam, imate dobro obrazovanje i oblast specijalizacije, a ako želite da ostanete u sistemu Ministarstva odbrane, to je lako ostvarivo”, rekao je ruski lider.
On je napomenuo da čovjek ima veliku porodicu i da nema potrebe da se vraća direktno u zonu specijalne vojne operacije.
“Dozvolite mi da dam instrukcije ministru o tome, pa ćemo lako ispuniti svaki vaš zahtjev. Samo želim da vam se zahvalim za sve što radite, ne samo za svoju porodicu, već za cijelu zemlju”, poručio je Putin.
Portparol njemačke vlade Štefen Hebeštrajt izjavio je da njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron žele zajedničke razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, piše “DW”.
Kako se navodi, sastanak bi trebalo da se održi danas, na marginama sastanka Evropske političke zajednice u Moldaviji.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i premijerom samoproglašenog Kosova Albinom Kurtijem u nastojanju da dvije strane pomognu u rješavanju aktuelnog sukoba na sjeveru Kosova i Metohije.
Tokom razgovora, koji su bili fokusirani i na bilateralne odnose, kao i na regionalna pitanja, predsjednik Erdogan je govorio o događajima na sjeveru tzv. Kosova, navodeći da je jedini način da se uspostavi trajni mir i stabilnost u regionu napredak kroz dijalog – saopšteno je iz pres službe turskog predsjednika.
“Turska je spremna da doprinese (uspostavljanju) ovog dijaloga”, dodali su, prenosi TASS.
Situacija u opštinama sa srpskom većinom na KiM eskalirala je 26. maja, kada su specijalci tzv. kosovske policije zauzeli upravne zgrade u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić.
Policija je pokušala da osigura da načelnici opština, koji su pobijedili na izborima uprkos tome što je većina stanovništva bojkotovala glasanje, mogu bezbjedno da preuzmu dužnost.
Kosovske snage NATO (KFOR) su 29. maja opkolile administrativne zgrade, gdje su lokalni stanovnici organizovali proteste koji su kasnije prerasli u sukobe.
Svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN — SAD, Francuska, Kina, Velika Britanija i Rusija — izrazile su nedvosmislenu osudu agresivnih i destabilizujućih akcija Prištine, što je izuzetan preokret događaja, ukazao je spoljnopolitički savjetnik premijerke Srbije Nikola Stojanović.
„To služi kao najnepogrešiviji pokazatelj da politika koju je vodio Aljbin Kurti i njegova administracija ne samo da je štetna po stabilnost, već je i sama po sebi manjkava, duboko diskriminatorna i suprotna svakoj ideji o mirnom suživotu albanske i srpske zajednice“, dodao je Stojanović.
Evropska komisija izgleda da ne žali mnogo zbog kraja američkog petrodolara, istakavši da podržava “multipolarni režim globalne valute.”
Na pitanje jednog evroposlanika da prokomentariše to da je francuski energetski gigant “Total enerdžis” zaključio prvi ugovor o kupovini LNG iz Kine u juanima, da su Kina i Brazil sklopili ugovor da međusobnu trgovinu riješavaju u lokalnim valutama umjesto u dolarima, kao i to da zemlje poput Indije i Ujedinjenih Arapskih Emirata razmatraju napuštanje dolara u međunarodnim transakcijama, komesarka EU za finansijske usluge Majrejd Mek Ginis je u pisanom odgovoru istakla da ona i njene kolege pozdravljaju globalni pomak od američke valute zarad konkurentnijeg okruženja.
“Komisija će nastaviti da promoviše međunarodnu ulogu evra i, generalno, podržava multipolarni režim globalne valute koji može biti od koristi za poboljšanje stabilnosti međunarodnog finansijskog sistema ograničavanjem uticaja spoljnih i idiosinkratičnih monetarnih šokova na ekonomiju”, napisala je ona.
Mek Ginis je takođe napomenula da će EU razmotriti povećavanje uloge evra u trgovini energentima i robom.
“Da bi ojačala međunarodnu ulogu evra, Komisija nastavlja da sprovodi ciljane akcije. Što se tiče upotrebe evra u sektoru energije i roba, EU će nastaviti da razgovara sa ključnim akterima o daljem povećanju udela evra”, dodala je evropska komesarka.
Pored događaja koje je evroposlanik Eugen Tomac spomenuo u svom pitanju, na to da petrodolar, doskora osnova međunarodne trgovine i jedan od mehanizama putem kojih su SAD utvrđivale svoj hegemonski položaj, izgubio privlačnost, ukazuje i činjenica da je francuski predsjednik Emanuel Makron u aprilu nagovijestio da bi EU trebalo da smanji svoju zavisnost od dolara.
BRIKS takođe može predstavljati prijetnju po petrodolar, budući da neki lideri ekonomske zajednice Brazila, Rusije, Kine i Južnoafričke republike, a koja, prema podacima MMF, sada ima veći BDP prema paritetu kupovne moći od G7, snažno zastupaju osnivanje zajedničke valute.
“Sanjam da imamo zajedničku valutu koju bi naše zemlje koristile u transakcijama, kako bismo bili nezavisni od (američkog) dolara. Nemoguće da ne možemo da imamo više slobode za poslovanje. Sanjam da BRIKS ima sopstvenu valutu, poput evra Evropske unije”, rekao je Lula na zajedničkoj konferenciji sa predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom ove nedjelje.