VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • BiH ostala bez pristupnih pregovora?

    BiH ostala bez pristupnih pregovora?

    Šefovi kabineta evropskih komesara nisu uspjeli da se usaglase i preporuče otvaranje pristupnih pregovora u njihovom izvještaju o napretku za Bosnu i Hercegovinu (BiH), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz pouzdanih izvora u Evropskoj komisiji (EK).

    Moguća preporuka o otvaranju pregovora o članstvu je bila načelna ideja nekih komesara kada je počela izrada izveštaja.

    Međutim, kako se saznaje iz pouzdanih izvora sa sastanka, postojao je “veliki otpor” da se preporuči otvaranje ovog procesa za BiH.

    Sastanak je završen bez saglasnosti a izvještaj za BiH je sada “zaglavljen” i oko toga će odlučivati u srijedu, 8. novembra, koledž Evropske komisije, koji čine svi komesari ove institucije.

    Oni se sastaju da bi usvojili paket proširenja, nakon čega se dokument objavljuje. Uobičajeno je da se saglasnost daje na nivou šefova kabineta i odobrenje paketa u Koledžu je formalna procedura.

    Međutim, na sastanku u srijedu će se oko BiH nastaviti rasprava, jer dokument nije odobren.

    ‘Izvještaj o napretku ne opravdava otvaranje pregovora’ Naime, dva dana su šefovi kabineta su raspravljali o paketu proširenja koji obuhvata i odvojene izveštaje za svaku zemlju koja želi prijem u Evropsku uniju (EU).

    Dok je preporuka za otvaranje pristupnih pregovora skoro izvjesna za Ukrajinu i Moldaviju, kao i preporuka za kandidatski status za Gruziju, smatrano je prvobitno da bi pozitivna odluka po BiH bila i poruka Brisela cijelom regionu Zapadnog Balkana.

    Međutim kako se saznaje, veliki broj komesara smatra da sadržaj izvještaja o napretku za BiH “ne opravdava preporuku za otvaranje pristupnih pregovora”.

    Ako se ne uvrsti preporuka o otvaranju pregovora između Brisela i Sarajeva, ovogodišnji paket proširenja će biti pozitivan samo za zemlje istočnog partnerstva.

    BiH je u decembru 2022 dobila status kandidata, nakon što su neke zemlje članice na inicijativu Slovenije pokrenule ovo pitanje u svjetlu dodjele ovog statusa Ukrajini. U tom procesu BiH treba da ispuni osam uslova.

    BiH nije imala ni pozitivnu ocenu EK kada je izrađeno mišljenje o spremnosti zemlje da postane zemlja kandidat. Tada je EK identifikovala 14 kriterijuma koje zemlja treba da ispuni da bi joj se odobrio kandidatski status.

    U odluci dodjele kandidatskog statusa, ovi kriterijumi ostali su važeći za otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, prenosi RSE.

  • EK o napretku Srbije: Beograd se nije pridružio mjerama protiv Moskve

    EK o napretku Srbije: Beograd se nije pridružio mjerama protiv Moskve

    Srbija se nije pridružila mjerama EU da se uvedu sankcije Rusiji, naglašeno je u izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije, koji će sutra biti predstavljen u Briselu, a u koji je RTS imao uvid.
    Evropska komisija poziva Beograd da sarađuje u istrazi u slučaju Banjska, da liši slobode i procesuira odgovorne za napade, i da u potpunosti primjeni sve do sada postignute sporazume u dijalogu sa Prištinom.

    Osim što se konstatuje da nisu uvedene restriktivne mjere prema Rusiji, naglašava se i da su neke akcije i izjave Srbije bile u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavovima EU.

    “Potrebno je da Beograd ispuni svoje obaveze u okviru dijaloga i da se posveti punoj primjeni svih prethodnih sporazuma, uključujući sporazum o putu ka normalizaciji i aneks o implementaciji”, navodi se u izvještaju.

    Poziva se i na brzo održavanje vanrednih izbora u opštinama na sjeveru Kosova uz bezuslovno učešće Srba ocjenjujući da je normalizacija odnosa ključan uslov za obje strane.

    Govoreći o ispunjenosti političkih kriterijuma, ocjenjuje se da je politička polarizacija u društvu nastavljena.

    “Još uvijek treba ispuniti preporuke OEBS-a i Savjeta Evrope o izbornom okviru. Rad parlamenta obilježile su tenzije vladajuće koalicije i opozicije, a uglavnom su poslanicima dostavljani prijedlozi po hitnoj proceduri, što bi trebalo da bude izuzetak”, navodi se u izvještaju i ocjenjuje da poslovnik nije sistematski primjenjivan, a zapaljivi rječnik u parlamentu nije sankcionisan.

    Dodaje se da u borbi protiv korupcije postignut napredak, konstatovano da je došlo do blagog povećanja broja novih istraga i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da je broj novih optužnica opao.

    “Nije bilo slučajeva konačnog oduzimanja imovine, za šta je potrebna evidencija. Srbija tek treba da usvoji nacionalnu antikorupcijsku strategiju i prateći akcioni plan, za koje je predstavila prvi nacrt”, smatra Komisija, a prenosi RTS.

    U cjelini, kako je naglašeno, korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima i ostaje pitanje koje zabrinjava. Takođe, kako ističu, postoji potreba za snažnom političkom voljom za efikasno rješavanje pitanja korupcije, kao i za snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou.

    Ograničen napredak, prema ocjeni Evropske komisije, ostvaren je i u oblasti slobode izražavanja.

    “Policija i tužilaštvo su brzo reagovali na nekoliko slučajeva napada i prijetnji, radeći sa stalnom radnom grupom za sigurnost novinara. Međutim, slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju”, navodi se u izvještaju.

    Komisija konstatuje da je Srbija nastavila sa primjenom medijske strategije i da su usvojeni amandmani na zakone o javnom informisanju i medijima i o elektronskim medijima. Zakonski proces, međutim, po ocjeni Komisije, nije u potpunosti završen u skladu sa zakonodavstvom i standardima EU, posebno u pogledu vlasništva nad medijima, pravilima o državnoj pomoći i mehanizmima za zaštitu pluralizma i uredničke nezavisnosti.

  • Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na izenanađenje mnogih, uz Moldaviju i Ukrajinu, prenosi Politico.

    Glasine o zelenom svjetlu Sarajeva nisu dobro prošle među nekim diplomatama EU, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u pogledu vladavine prava, reklo je nekoliko zvaničnika.

    “Dodijelili smo Bosni status kandidata pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada smo vidjeli samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije. Kako sada možemo odlučiti da započnemo pregovore s njima, a da i dalje očekujemo da druge zemlje kandidati marljivo rade svoje reforme?” rekao je nezadovoljni diplomata EU za Politico.

    Diskusije u Briselu i u glavnim gradovima EU idu u smjeru da li će Evropska komisija podržati početak pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom, ali većina zemalja Zapadnog Balkana čeka u redu više od decenije.

    Brisel pojačava svoj angažman sa balkanskim zemljama uoči presudnog samita lidera EU, koji imaju posljednju riječ o tome da li će nastaviti s prijedlozima Komisije za proširenje.

    Visoki diplomata EU Josep Borrell pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o vanjskoj politici u Briselu 13. novembra, izjavila su tri visoka diplomata. Široko se spekuliše da će se balkanski lideri sastati sa svojim kolegama iz EU na specijalnom samitu u Briselu 13. decembra, dan prije samita Vijeća EU.

  • Moskva: U 00.00 h se povlačimo

    Moskva: U 00.00 h se povlačimo

    U 00:00 sati 7. novembra 2023. završen je postupak povlačenja Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi.

    Reč je o ključnom sporazumu koji je nakong hladnog rata trebalo da smanji potencijalne sukobe između Istoka i Zapada.

    Vest o povlačenju Rusije iz tog sporazumja, čija je skraćenica CFE, objavilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju na svojoj internet stranici.

    “Time je međunarodno-pravni dokument za nas konačno postao istorija”, dodaje se u saopštenju.

    Sporazum iz 1990, koji je putem pregovora dogovoren i sklopljen na kraju hladnog rata i potpisan godinu dana nakon pada Berlinskog zida, postavio je ograničenja na raspoređivanje vojne opreme kako bi se održala vojna ravnoteža između NATO-a i zemalja tadašnjeg Varšavskog saveza.

    Rusija je suspendovala svoje učestvovanje u sporazumu 2007. i zaustavila aktivno učestvovanje 2015. godine.

    U maju 2023., kada je Rusija već duboko bila u ratu u Ukrajini, predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim otkazuje sporazum, izazvavši osudu NATO-a za “podrivanje evroatlantske bezbednosti “.

  • “Dosta nam je zelenih gluposti”

    “Dosta nam je zelenih gluposti”

    Italija će zabraniti vještačku hranu, rekao je italijanski ministar poljoprivrede Frančesko Lolobriđida na skupu Evropskih konzervativca i reformista (ECR).

    Italija je tako prva zemlja na svetu koja se odlučila za taj korak.

    “Italija će biti prva nacija bez sintetičke hrane i želi da postane primer drugima kako regulisati tu industriju”, rekao je Lolobriđida (Braća Italije) tokom videopoziva na skupu održanom u Irskoj pod nazivom ‘Tradicije i inovacije: Konzervativna budućnost za evropske poljoprivrednike’ koji je okupio vodeće konzervativne političare.

    Istakao je kako je nedopustivo da kvalitetna hrana bude rezervisana samo za bogate.

    S njim se u velikoj meri složio evropski poverenik za poljoprivredu Januš Vojcečovski (PiS/ECR), dodavši kako se zalaže za tradicionalnu poljoprivredu i kako sintetičko meso nije meso, kao ni sintetičko mleko mleko, prenosi Tportal.

    “Koristiti naziv ‘prirodni proizvod’ za nešto što je veštačko po mom mišljenju nije dobar smer”, rekao je, istakavši da Evropska komisija izdvaja više od šest milijardi dolara za dobrobit životinja i tradicionalni uzgoj.

    Međutim, kako piše Euractiv, poljoprivredni model koji predlažu konzervativci suprotan je onom koji je usvojio EU, a koji Braća Italije, vodeća italijanska stranka, smatra previše birokratizovanim i neprimerenim za nove izazove s kojima se kontinent suočava.

    “Poljoprivrednici, uzgajivači i ribari plaćaju vrlo visoku cenu za ideološke gluposti evropskog Grin dila, koji kažnjava proizvođače ciljevima smanjenja emisija, koji će dovesti samo smanjenja proizvodnje hrane”, objasnio je zastupnik u Evropskom parlamentu Karlo Fidanca (Braća Italije).

    “Smanjena proizvodnja hrane biće samo zamenjena s većim uvozom, i to iz zemalja koje ne zadovoljavaju naše standarde održivosti i kvalitete, ili pak s proizvodima iz laboratorija o kojima ne možemo ništa reći sa sigurnošću”, dodao je.

    Kako bi srušio sadašnji evropski sistem, ECR mora dobro da se plasira na evropskim izborima u junu 2024. i da pronađe saveznike za formiranje alternativne većine levici u Evropskom parlamentu.

    “Nakon sledećih izbora računamo na sve snažniji ECR u Briselu”, dodao je Fidanca.

  • Pentagon ima četiri glavna cilja na Bliskom istoku

    Pentagon ima četiri glavna cilja na Bliskom istoku

    Američke snage u Iraku i Siriji napadnute su dronovima ili raketama od strane grupa koje podržava Iran najmanje 38 puta u manje od mjesec dana, uključujući šest napada u posljednja dva dana, navodi Pentagon.

    Većina ovih napada prekinula je američka vojska ili nisu uspjeli doći do svojih ciljeva, ne uzrokujući žrtve ili štetu na infrastrukturi, rekli su zvaničnici odbrane.

    U napadima je povrijeđeno 46 američkih vojnih lica, što je više nego dvostruko više od ranije prijavljenih povreda, prema brojevima koje je u ponedjeljak iznio sekretar za štampu Pentagona brigadni general Pat Ryder.

    SAD sada ima četiri glavna cilja na Bliskom istoku, dodao je Ryder.

    “To su: zaštita američkih snaga i građana u regiji, pružanje kritične sigurnosne pomoći izraelskoj odbrani od grupe Hamas, pomoć Izraelu da osigura oslobađanje talaca i jačanje svoje državne sile u regiji kako bi spriječila eskalaciju krize izvan Gaze”, naveo je Ryder.

    Povrede Amerikanaca dogodile su se tokom četiri napada: napada dronom na zračnu bazu Al-Harir u Irbilu, gdje se dron srušio prije eksplozije; dva napada više dronova na zračnu bazu Al-Asad u zapadnom Iraku i napad s više dronova na garnizon Al-Tanf u Siriji.

    Svo ranjeno osoblje vratilo se na dužnost nakon zadobijenih povreda, rekao je Ryder novinarima u ponedjeljak. Međutim, dva američka službenika koja su liječena od traumatskih ozljeda mozga i prvobitno vraćena na dužnost su naknadno poslana u Regionalni medicinski centar Landstuhl u Njemačkoj na daljnje ispitivanje.

    “U stabilnom su stanju, tako da je ovo iz opreza”, rekao je Ryder.

    Najmanje 16 od uglavnom neuspješnih napada na američko osoblje izvedeno je nakon što su američke snage prošlog petka napale skladište oružja i municiju u istočnoj Siriji, za koje je Pentagon rekao da su ih koristili Korpus iranske Islamske revolucionarne garde i pridružene grupe.

    Nedjelja je obilježila najveći broj napada u jednom danu otkako su napadi počeli prošlog mjeseca. Dva napada dronom ciljala su zračnu bazu Al-Asad u zapadnom Iraku, jedan napad s više dronova i više raketa na Al-Asada i dva napada dronom na dvije baze u kojima se nalaze američke trupe u Siriji.

    Nekoliko poslanika je prošle sedmice izrazilo zabrinutost da prvi odgovor vojske na napade u Iraku i Siriji nije bio dovoljno jak.

    “Ako nemamo kredibilno… odvraćanje kod Iranaca, ovi napadi će eskalirati. Doći će brže, proširit će se izvan Sirije i Iraka, i uključit će oružje sve sofisticiranije i legalne. To je moj najveći strah”, rekao je republikanski senator Marko Rubio 31. oktobra tokom saslušanja Senatskog odbora za izdvajanja.

    “Ako ovo ne prestane, onda ćemo odgovoriti”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin svjedočeći na istom ročištu prošlog utorka.

    Sjedinjene Američke Države su rasporedile više od 1.200 vojnika u regionu kako bi zaštitile američke snage u Iraku i Siriji i bile spremne ako neprijatelji koje podržava Iran pokušaju da prošire i prošire sukob u Izraelu. Ove jedinice uključuju Terminal High Altitude Area Defense, ili THAAD, bateriju, Patriot baterije i Avenger baterije.

    Udarna grupa nosača USS Eisenhower, udarna grupa nosača USS Ford i drugi brodovi patroliraju u obližnjim vodama.

    Napadi od 17. oktobra na američke i koalicione snage doveli su do 32 lakše ozljede Amerikanaca u Siriji i 14 lakših ozljeda američkog osoblja u Iraku.

    Jedan američki izvođač u zračnoj bazi al-Asad u Iraku doživio je srčanu epizodu i umro je dok se skrivao na mjestu tokom lažne uzbune zbog zračnog napada.

  • Kapitulacija?

    Kapitulacija?

    Politički analitičar Miloš Laban smatra da se bliži kapitulacija Ukrajine.

    On je rekao da ne vidi drugo rešenje u situaciji kada je Rusija ukazala na jednu važnu činjenicu vojno-tehničkog karaktera.

    “Rusi raspolažu naoružanjem koje može da funkcioniše i u zimskim uslovima, dok je Ukrajina svoje sovjetsko naoružanje davno potrošila, a od NATO-a dobila naoružanje koje nema te karakteristike”, kazao je Laban danas za Tanjug.

    “Vidim da su i iz zapadnih izvora po mnogo čemu odbrojani dani Zelenskom na mestu predsednika Ukrajine, i da mnogi pominju vrhovnog komandanta vojnih snaga Ukrajine, Zalužnja, kao nekog ko će preuzeti rukovođenje. Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je Zalužnji stari kadar koji se zajedno sa ruskim oficirima školovao u Sovjetskom savezu”, rekao je Laban.

    Podsetio je da je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski ušao u politiku kao prethodno profesionalni glumac i ocenio da se Zelenski pokazao neuspešnim, jer je, tvrdi Laban, upropastio ogromna finansijska sredstva i naoružanje koje je Zapad davao Ukrajini.

    Laban kaže da je očigledno da sleduje kadrovska promena u Ukrajini i da, s obzirom na izjavu ruske strane.

    Moskva neće prestati sa vojnim dejstvima dok ne sprovede svoje ciljevi vojne operacije, demilitarizaciju ostatka Ukrajine i odbijanje ulaska Ukrajine u NATO.

    On smatra da je Zapad pustio Ukrajinu “niz vodu”, i da pokušava da sačuva neki minimum ugleda jer je evidentan poraz Ukrajine, odnosno NATO-a koji stoji iza Ukrajine, ukoliko se, kako kaže, nastavi ovako kako je Zelenski počeo.

    “Tu možemo očekivati poteze koji će ići u pravcu da se ti koji preuzmu rukovođenje Ukrajine saglase s tim da ovih pet oblasti koje su zvanično pripojene Ruskoj Federaciji, ostanu u sastavu Ruske Federacije, a da se prihvati zauzimanje jednog neutralnog položaja, da se spase šta se spasiti može. Ne vidim ni jedan način da Ukrajina vojnički izađe kao pobednik”, ocenio je Laban.

  • Savjet bezbjednosti ponovo bez saglasnosti o Pojasu Gaze, nova sjednica u četvrtak

    Savjet bezbjednosti ponovo bez saglasnosti o Pojasu Gaze, nova sjednica u četvrtak

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ponovo nije uspio da se saglasi oko rezolucije koja se odnosi na rješavanje humanitarne krize u Pojasu Gaze, prouzrokovane trenutnim sukobom Izraela i palestinskih militanata Hamasa, prenosi AP.

    Nakon više od dva sata razgovora iza zatvorenih vrata u ponedjeljak, neslaganja u Savjetu bezbjednosti nisu prevaziđena.

    SAD su pozvale na “humanitarne pauze”, a mnoge od članice Savjeta bezbjednosti UN zahtijevaju “humanitarni prekid vatre” kako bi se isporučila humanitarna pomoć i spriječilo više stradanja civila u Gazi.

    • Razgovarali smo o humanitarnim pauzama i zainteresovani smo da se bavimo formulacijom po tom pitanju. Ali postoje neslaganja unutar savjeta o tome da li je to prihvatljivo – saopštio je zamjenik američkog ambasadora Robert Vud novinarima poslije sastanka.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres je ranije saopštio novinarima da želi hitan humanitarni prekid vatre u Gazi i zaustavljanje “spirale eskalacije” koja se već razvija od okupirane Zapadne obale, Libana i Sirije do Iraka i Јemena.

    Kina, koja ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti, i Ujedinjeni Arapski Emirati, arapski predstavnik u Savjetu, sazvali su sastanak u ponedjeljak zbog “krize humanosti” u Gazi, gdje je više od 10.000 civila ubijeno za manje od mjesec dana.

    Savhet bezbhednosti Ujedinjenih nacija okupiće se ponovo 9. novembra, na otvorenoj sjednici o rješavanju bliskoistočnog konflikta, izjavila je Lana Zaki Nuseibe, ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata i stalna predstavnica pri Ujedinjenim nacijama, prenosi TASS.

    Prema njenim riječima, Kina namjerava da redovno organizuje i formalne i neformalne sjednice Savjeta bezbjednosti UN o humanitarnoj katastrofi u Pojasu Gaze.

  • Izrael saopštio da su ubili jednog od glavnih komandanata Hamasa Waela Asefu

    Izrael saopštio da su ubili jednog od glavnih komandanata Hamasa Waela Asefu

    Komandant Hamasovog bataljona Deir al-Balah Wael Asefa, ubijen je u nedjelju u izraelskom zračnom napadu, saopštili su IDF i Shin Bet.

    Udar, koji je izveo borbeni avion IAF-a, djelovao je na osnovu obavještajnih podataka koje su u izvođenju operacije pružili Shin Bet i Uprava za vojnu obavještajnu službu.

    Izraelski sigurnosni aparat saopćio je da je Asefa bio jedan od komandanata koji je naredio invaziju Hamasovih militanata iz Pojasa Gaze na južni Izrael 7. oktobra.

    Vođa Hamasa, prema informacijama IDF-a, planirao je naknadne napade na Izrael.
    Ranije je Asefa, koji je jedan od istaknutih pripadnika Hmasa, bio u zatvoru između 1992. i 1998. zbog svoje umiješanosti u napade na izraelske zajednice i osoblje IDF-a, napominju IDF i Shin Bet.

  • Netnjahu iznio plan o Gazi nakon rata: Izrael će zadržati sigurnosnu kontrolu na neodređeno vrijeme

    Netnjahu iznio plan o Gazi nakon rata: Izrael će zadržati sigurnosnu kontrolu na neodređeno vrijeme

    Premijer Izraela Benjamin Netanyahu rekao je da će Izrael imati ukupnu sigurnosnu odgovornost nad pojasom Gaze na neodređeno vrijeme nakon završetka rata protiv Hamasa.

    “Mislim da će Izrael na neodređeno vrijeme imati cjelokupnu sigurnosnu odgovornost jer smo vidjeli šta se dešava kada je nemamo. Kada nemamo tu sigurnosnu odgovornost, ono što imamo je erupcija Hamasovog terora u razmjerima koje nismo mogli zamisliti”, rekao je Netanyahu ABC News.

    Nije jasno šta Netanyahu ima na umu u vezi sa stepenom sigurnosne odgovornosti.

    Biden je izrazio svoje protivljenje i tom scenariju, upozoravajući Izrael da je veća vjerovatnoća da će se zaglaviti u Gazi ako ne počne sa izradom plana kojim bi prepustila Pojas Gaze ako uspije poraziti Hamas.
    Izjava je uslijedila nakon komentara dijela izraelskih zvaničnika koji su rekli da Izrael morati održati vojno prisustvo unutar Gaze kako bi zaštitili izraelske civile.

    Govoreći omogućem primirju koje traže Amerikanci zbog pitanja taoca, Netanyahu je rekao da bi pristao na prekid vatre ako Hamas oslobodi sve taoce koje drži u Pojasu Gaze.

    “U tu svrhu bi postojao prekid vatre, a mi čekamo da se to dogodi. To se do sada nije dogodilo”, rekao je.