Kategorija: Svijet

  • Isporuke gasa iz Rusije u EU u julu najveće od avgusta prošle godine

    Isporuke gasa iz Rusije u EU u julu najveće od avgusta prošle godine

    Rusija je prekinula isporuku gasa Evropi nakon izbijanja sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine, obustavivši izvoz preko gasovoda Jamal-Evropa i Severni tok.
    Usledile su sankcije i bojazan evropskih država da zalihe gasa neće biti dovoljne da se prezimi zima 2022/2023, što je dovelo i do restrikcija u pojedinim država, ali i do rasta cene gasa.

    Međutim, sada se stvari menjaju u potpuno drugom smeru.

    Isporuke gasa iz Rusije u EU su u julu bile najveće od avgusta 2022. godine, navodi se u izveštaju Foruma zemalja izvoznica gasa (GECF), organizacije sa sedištem u Dohi.

    U dokumentu se navodi da je udeo Rusije u izvozu gasa u EU od početka godine dostigao 16 odsto, prenosi Komersant.

    “EU je u julu 2023. godine povećala uvoz gasa za 16 odsto u odnosu na prethodni mesec, na 13,5 milijardi kubnih metara, a registrovano je povećanje isporuka iz Norveške, Rusije i Alžira”, navodi se u dokumentu.

    Gasprom sada snabdeva Evropu gasom preko punkta Sudža u Ukrajini i putem Turskog toka.

  • Poginuo Jevgenij Prigožin

    Poginuo Jevgenij Prigožin

    Šef Vagnera Jevgenij Prigožin poginuo u avionskoj nesreći u Rusiji, javio je BBC.

    Još devet osoba je poginulo u ovoj nesreći.

    Avion se srušio u regiji grada Tver, sjeverno od Moskve.

    Rusko ministarstvo za vanredne situacije je potvrdilo da su svi u avionu poginuli.

    Avion Embraer putovao je na relaciji Moskva-Sankt Peterburg, a u njemu je prevozio sedam osoba i tri članova posade. Ruski mediji tvrde da je poginuo i šef Vagnera Jevgenij Prigožin.

    “Pokrenuta je istraga o padu aviona Embraer koji se dogodio večeras u Tverskoj regiji. Prema popisu putnika, među njima je i Jevgenij Prigožin”, prenio je Tas saopštenje ruske Savezne agencije za vazdušni saobraćaj.

    Kako se prenosi na društvenim mrežama, u avionu koji se srušio nalazio se i Dmitrij Utkin, desna ruka Jevgenija Pigožina. Telegram kanali povezani s privatnom vojnom kompanijom Vagner tvrde da su ljudi bliski Jevgeniju Prigožinu i Dmitriju Utkinu potvrdili njihovu smrt.

  • Ukrajina će nestati – brišu je Rusi

    Ukrajina će nestati – brišu je Rusi

    Zamjenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev ponovio je da bi Ukrajina mogla da “nestane sa političke mape sveta”.

    On je naveo da bi to bila posledica aktuelnog sukoba.

    “Kako će se sve završiti jasno je i sada: neslavni poraz Kijeva, kao u svoje vreme gruzijskih agresora. A u budućnosti – sasvim verovatno – nestanak države Ukrajine, veštački stvorene na ruševinama SSSR-a, sa političke karte sveta”, napisao je političar u članku za časopis “Argumenti i fakti”.

    On je istakao da će još jedan ishod sukoba biti “sraman odlazak” aktuelnih kijevskih vlasti. Po njegovim rečima, NATO sada vodi “hibridni”, ali pravi i krvav rat protiv Rusije rukama kijevskih vlasti.

  • Zeznut si, Zelenski

    Zeznut si, Zelenski

    Holandski avioni F-16 možda neće biti isporučeni Ukrajini pre kraja 2024.Kako je saopštilo holandsko Ministarstvoodbrane, potrebno je najpre da se holandsko vazduhoplovstvo u potpunosti “prebaci” na upotrebu novih aviona F-35.

    Prošle sedmice su holandski premijer Mark Rute i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavili da će Holandija, zajedno sa Danskom, obezbediti F-16 za ukrajinske ratne napore u sukobu sa Rusijom, a sam Zelenski je istakao da je reč o 42 borbena aviona, preneo je danas Holandski Tajms.

    Portal navodi da Holandske snage poseduju 42 aviona F-16, ali da nijedan od njih nije odmah dostupan, i da su neki od njih još uvek u upotrebi.

    Portparol je rekao da je ”i dalje izvodljivo da se ti avioni isporuče tokom 2024”, ali da će to biti moguće tek kada holandska vojna avijacija u potpunosti predje na avione F-35.

    Privremena ministarka odbrane Kajsa Olangren ranije je izjavila da isporuka aviona F-16 Ukrajini ne sme da ima nikakve posledice po operativni kapacitet Holandije.

  • “Ne zanima nas EU – reći ćemo ‘ne’ Ukrajini”

    “Ne zanima nas EU – reći ćemo ‘ne’ Ukrajini”

    Poljska je spremna da uvede jednostranu zabranu na uvoz žitarica iz Ukrajine, nakon isteka zabrane na nivou EU 15. septembra.

    To je izjavio poljski ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Robert Telus.

    “O ovoj temi razgovarao sam sa brojnim ministrima iz EU. Video sam razumevanje koje je potrebno za gradnju koalicije i mehanizma. Uveren sam da bi Rumunija bila u toj koaliciji. Naredne nedelje imam sastanke i zvaću Slovačku kako bi doneli odluku zajedno u kom smeru ćemo ići. Trenutno, nema sumnje da postoji koalicija i da ćemo sprovesti zabranu”, naglasio je Telus.

    Prema njegovim rečima, održavanje zabrane EU na uvoz žitarica do 15. septembra bio je “samo politički argument za dalju destabilizaciju situacije u Poljskoj”.

    U maju je Evropska komisija dozvolila Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj da zabrane prodaju ukrajinske pšenice, kukuruza, sojine repice i semena suncokreta na njihovim tržištima, dok nije uvedena zabrana na tranzit u druge zemlje, prenosi Capital.

  • Pogođen centar Moskve; Oglasio se Stejt department

    Pogođen centar Moskve; Oglasio se Stejt department

    Dron pogodio zgradu u centralnom delu Moksve, izjavio gradonačelnik glavnog grada Rusije Sergej Sobjanin.

    Prema saopštenju ruskog Ministarstva odbrane, pokušana su jošš dva napada ali je ruski PVO uspeo da obori dva drona i to iznad Mozaisk i Kimki distrikat koji se nalaze u moskovskom regionu.

    Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama i niko nije zvanično preuzeo odgovornost za te napade, ali zvanična Moskva ne sumnja i to da je organizator napada Ukrajina. S druge strane, zvanični Kijev do sada nije komentarisao napade na Moskvu, koji su postali gotovo svakodnevni.

    Zbog napada dronovima opet su zatvoreni svi moskovski aerodromi, što je šesti dan zaredom.Oglasio se i američki Stejt department odakle je saopšteno da SAD ne odobravaju napade dronovima na Rusiju, navodeći ipak da je na Ukrajini kako će se braniti jer je Rusija ta koja može da zaustavi rat u svakom trenutku, naveo je BBC.

  • Putin je odlučio – ovo je “novi” čovjek

    Putin je odlučio – ovo je “novi” čovjek

    General Viktor Afzalov, načelnik Glavnog štaba Vazdušno-kosmičkih snaga (VKS) Rusije imenovan je za vršioca dužnosti komandanta VKS umesto Sergeja Surovikina.

    To je javila agencija RIA Novosti pozivajući se na upućen izvor, koji je rekao i da je Surovikin razrešen dužnosti.

    Afzalov je već bio vršilac dužnosti komandanta VKS kada je Surovikin komandovao ruskim trupama u Ukrajini.

    Ruski portal RBK objavio je u utorak, pozivajući se na neimenoviani izvor, da je Surovikin, koji nije viđen u javnosti od neuspešne pobune privatne vojne kompanije “Vagner”, smenjen sa funkcije komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga.

    Portal je naveo da je Surovikin smenjen i sa funkcije zamenika komandanta vojnih operacija u Ukrajini, ali da će ostati zaposlen u Ministarstvu odbrane.

    “General Sergej Surovikin razrešen je dužnosti zbog prelaska na drugo radno mesto”, rekao je izvor, koji je dodao da je Surovikin trenutno na “kratkom odmoru”.
    Iz ruskog Ministarstva odbrane se zasad nisu oglašavali ovim povodom.

    Zapadni mediji su pisali da je Surovikin verovatno bio upoznat sa tim da će “Vagner” početi oružanu pobunu protiv ruskog vojnog vrha, a američka televizija CNN objavila je da je on bio VIP član “Vagnera”.

    On je navodno imao lični registarski broj u “Vagneru”, kao i još najmanje 30 visokih ruskih vojnih i obaveštajnih zvaničnika.

    Surovikin je postavljen za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije u oktobru 2017. godine.

    Pre toga je komandovao ruskim snagama u Siriji, a bio je i komandant Istočnog vojnog okruga.

    U oktobru 2022. godine imenovan je za komandanta ruskih snaga u Ukrajini, a u januaru ove godine postao je zamenik komandanta.

  • Američki ambasador: Pitajte Vučića…

    Američki ambasador: Pitajte Vučića…

    U intervjuu za Glas Amerike američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil govorio je, između ostalog, o sastanku Vučića i Zelenskog, kao i o sankcijama Rusiji.

    Na pitanje da li sastanak predsednika Srbije i predsednika Ukrajine u Atini s jedne strane, i insistiranje Srbije da se iz Deklaracije usvojene u Atini izbaci deo o sankcijama Srbiji, vidi kao balansiranje Vučića, Hil kaže:

    “Moraćete da pitate gospodina Vučića, ali naša pozicija je veoma jasna: svi treba da se priključe sankcijama Rusiji, posebno zemlje koje teže da se pridruže EU. Mislimo da je to ispravna stvar”, rekao je američki ambasador I podsetio da su mnoge male zemlje uvele sankcije Rusiji iako im to nanosi štetu.“ Voleli bismo da Srbija uradi isto i da to bude deo njenog puta ka evro-atlantskom sistemu. Kada je reč o sastanku sa Zelenskim, ja sam bio ekstremno zadovoljan kada sam video da su srpski i ukrajinski predsednik seli da razgovaraju. Srbija i Ukrajina imaju dugu istoriju, uvek su se dobro slagale, imale dobre odnose, i zato mislim da je važno što su se sreli, razmenili mišljenja i razgovarali o tome šta budućnost donosi. Jer, biće promena, ovaj rat neće trajati zauvek i videćemo kako će se stvari razvijati. Ali, verujem da su protekli meseci bili važni za narod u Srbiji da vidi kakva je zaista Rusija, i da Srbija treba da se pomeri zapadno, ka evro-atlantskim sistemima”, istakao je Hil.

    Upitan da li je sada situacija na KiM mirnija nego što je bila proteklih meseci I da li su SAD našče zajednički jezik s albanskim premijerom, Hil kaže da administracija SAD blisko sarađujemo sa Srbijom na rešavanju problema.

    Kako je objasnio, situacija je trenutno mirnija na KiM jer je avgust i sezona odmora I da tek treba da se vidi kako će izgledati septembar.

    “Verujem da je ovo pitanje koje zahteva hitno rešavanje i da je potreban napredak. Makar sada znamo šta su ‘sastojci’ za mirnu budućnost – formiranje ZSO, pristup Kosova međunarodnim organizacijama, znamo šta treba da radimo, samo treba da sastavimo te deliće. To je kao veliki pazl koji stavite na sto i onda slažete delove”, rekao je američki ambasador.

    A na pitanje da li očekuje neku krizu u u septembru, Hil ističe:

    “Ne mogu da predvidim krizu, ali ono što mogu da vidim je novi pokušaj da se problemi reše. Svi su imali šansu da razmisle tokom leta i nadam da ćemo moći da napredujemo. Srbija je najveća zemlja na Balkanu, ima ambicije da se približi Zapadu, ima ambiciozne ekonomske planove, sledi Expo 27, da sam ja na mestu Srbije želeo bih da rešim problem sa Kosovom, da pokažem da i dalje podržavam srpsku zajednicu na Kosovu, ali, konačno, da gledam koji su širi, strateški potezi koje treba povući da bi se približili Zapadu.”

  • Američki zvaničnici: Ukrajinske trupe raštrkane i pogrešno raspoređene

    Američki zvaničnici: Ukrajinske trupe raštrkane i pogrešno raspoređene

    Ukrajinska vojska se muči da probije rusku odbranu dobrim dijelom i zbog toga što previše trupa, uključujući neke od svojih najboljih borbenih jedinica, ima na pogrešnim mjestima, objavio je Njujork tajms, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.

    Jedan od njih navodi da bi glavni cilj kontraofanzive trebalo da bude presjecanje ruskih linija snabdevanja na jugu Ukrajine, ali umjesto toga, prema riječima zvaničnika, ukrajinski komandanti su podelili trupe podjednako između istoka i juga.

    Kao rezultat toga, više ukrajinskih trupa se nalazi u blizini Bahmuta i drugih gradova na istoku, nego u blizini Melitopolja i Zaporožja na jugu, koji su strateški značajniji.

    Neimenovani zvaničnk napominje da se tempo kontraofanzive može promijeniti samo dramatičnim promjenom taktike.

    Drugi sagovornik američkog lista ističe da su Ukrajinci previše raštrkani i da je potrebno da konsoliduju svoju borbenu moć na jednom mjestu.

    Američki zvaničnici kažu da postoje indicije da je Ukrajina počela da prebacuje neke od svojih iskusnijih borbenih trupa sa istoka na jug, ali čak i najiskusnije jedinice su izmenjene nekoliko puta zbog velikih žrtava.

    One se sada oslanjaju na sve manji broj visokih komandanata, dok su neke jedinice uglavnom popunjene vojnicima koji su ranjeni i vraćeni u borbu, navode neimenovani zvaničnici.

  • Delegacija EU: Dogovor koalicije na nivou BiH – korak u pravom smjeru

    Delegacija EU: Dogovor koalicije na nivou BiH – korak u pravom smjeru

    Pozdravljamo dogovor koji su danas postigli lideri koalicionih stranaka na zajedničkom nivou i usvajanje važnog zakonodavstva u vezi sa pristupanjem EU u BiH, navela je Delegacija EU u BiH na društvenim mrežama.

    Pozitivno je što su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama. Važan korak je napravljen, ali će takođe biti potrebno da se nastavi – navodi se u saopštenju.

    Kako dodaju, reforme potrebne za ulazak u EU donose konkretne koristi za svakog građanina BiH.

    • Ohrabrujemo političke lidere u BiH da nadograde trenutni zamah i preduzmu dalje neophodne korake kako bi približili – dodaje se u saopštenju.

    Dodaju da izmjene i dopune VSTV-a predstavljaju dobar korak ka ispunjenju EU preporuke o provjerama integriteta pravosuđa.

    • Očekujemo da se usvajanje završi bez odlaganja, kao i efektivno sprovođenje ove ključne reforme – ističe iz Delegacije.