VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Tramp: Bajdenovo obraćanje Kongresu je sramota za Ameriku

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp nazvao je noćašnje obraćanje predsjednika DŽozefa Bajdena Kongresu “sramotom za Ameriku” i ocijnio da mu je govor bio “ljutit” i “polarizujući”.

    “To je možda bio najljući, najmanje saosjećajan, najgori govor predsjednika u Kongresu. Bila je to sramota za našu zemlju”, naveo je Tramp na mreži “Društvena istina”.

    On je istakao da je Bajdenov govor bio ispunjen mržnjom.

    “Bajden jedva da je pomenuo pitanje migranata, ili pitanje najgore granice u istoriji svijeta. On nikada neće popraviti problem ilegalnih migracija, niti to želi. Želi da naša zemlja bude preplavljena migrantima. Krivična djela će porasti na nivoe koji nisu viđeni dosad i to će se desiti ubrzo”, istakao je Tramp.

    Bajden je sinoć održao govor o stanju nacije u Kongresu koji je iskoristio za napad na Trampa. Američki predsjednik govorio je o brojnim aktuelnim temama, kako u SAD, tako i u svijetu.

  • Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Američki predsjednik održao je svoje treće obraćanje naciji “O stanju unije”. U obraćanju se fokusirao na kritiku politike Donalda Trumpa, ali i iznio obećanja o pomoći Gazi te dobar dio posvetio pitanju prava na pobačaj u SAD-u.

    Bidenova najznačajnija najava došla je pred kraj njegovog govora koji je trajao otprilike sat vremena, kada je potvrdio da će američka vojska uspostaviti “privremeno pristanište u Sredozemnom moru na obali Gaze” koje može primiti velike pošiljke vode, hrane i lijekova. Biden je obećao da misija neće uključivati raspoređivanje američkih trupa na terenu i da će omogućiti značajnu infuziju zaliha u Gazu.

    Ponavljajući svoje uvjerenje u pravo Izraela da se brani od Hamasa, Biden je osudio humanitarnu krizu u Gazi, gdje je više od 30.000 Palestinaca ubijeno u izraelskim zračnim napadima.

    “Izraelu kažem ovo: humanitarna pomoć ne može biti drugorazredna stvar ili adut u pregovaranju. Zaštita i spašavanje nevinih života mora biti prioritet. Dok gledamo u budućnost, jedino pravo rješenje situacije je rješenje s dvije države tokom vremena”, kazao je Biden.

    Sveukupni ton Bidenova govora, koji je obilježio njegov posljednji govor o stanju nacije prije novembra, bio je izrazito borben, ali pun nade. Biden se opetovano pozivao na Trumpa podrugljivo govoreći o “mojem prethodniku” dok je kritikovao stajališta bivšeg predsjednika o svemu, od vanjske politike do reforme imigracije.

    Otvarajući svoju izjavu čvrstom odbranom američkih saveznika u inozemstvu, Biden je pozvao Kongres da odobri više sredstava za Ukrajinu usred njezina rata protiv Rusije i osudio Trumpove nedavne komentare o NATO-u.

    Biden je ovaj trenutak usporedio s 1941., kada je SAD stajao na pragu ulaska u Drugi svjetski rat, te je više puta podsjetio Amerikance da “historija gleda” kako će nacija reagovati na krize koje se odvijaju širom svijeta. Dok je govorio o smrtonosnom nasilju viđenom na Capitolu 6. januara, Biden je upozorio da se demokratija suočava s temeljnom prijetnjom.

    “Od predsjednika Lincolna i građanskog rata naša sloboda i demokratija nisu bile napadnute kod kuće kao što su danas. Ono što naš trenutak čini rijetkim jest sloboda i demokratija koje su napadnute i kod kuće i u inozemstvu u isto vrijeme”, kazao je Biden.

    Biden je tada optužio Trumpa da se “priklonio” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nakon što je bivši predsjednik rekao da će dopustiti Rusiji da “čini što god želi” zemljama NATO-a koje ne daju dovoljne financijske doprinose savezu.

    “To je opasno i neprihvatljivo. Moja poruka predsjedniku Putinu, kojeg poznajem dugo, je jednostavna. Nećemo otići. Nećemo se klanjati. Neću se pokloniti”, kazao je Biden.

    Republikanski članovi Kongresa, koji su sjedili u dvorani dok je Biden iznosio svoje primjedbe, povremeno su napadali kritike na račun Trumpa.

    Na početku svog govora Biden je rekao: “Moj prethodnik nije ispunio najosnovniju predsjedničku dužnost koju ima prema američkom narodu: dužnost brige. Mislim da je to neoprostivo.”

    Jedan neidentificirani član Kongresa odgovorio je na opasku povikom: “Laži!”

    Biden je kasnije direktno stupio u kontakt s republikanskim članovima po pitanju imigracije, napadajući ih zbog blokiranja dvostranačkog sporazuma o granici i nacionalnoj sigurnosti koji je prošlog mjeseca zapeo u Senatu. Dok je Biden okrivio Trumpa da je spriječio usvajanje zakona upućujući članove da mu se usprotive, republikanci su počeli vikati na njega.

    U napetom trenutku, kongresnica Marjorie Taylor Greene, ekstremno desna republikanka Georgije, preklinjala je Bidena da izgovori ime Laken Riley, studentice Georgije koju je ubio imigrant bez dokumenata.

    Greene je uručila Bidenu gumb s Rileynim imenom dok je ulazio u dvoranu, a predsjednik je držao gumb dok je izgovarao njeno ime, iako se činilo da je krivo izgovorio njeno ime. Biden je zatim izrazio sućut Rileynim roditeljima i naglasio potrebu da se “promijeni dinamika na granici”, rekavši: “S dužnim poštovanjem predlažem da moji republikanski prijatelji duguju američkom narodu [da] završe ovaj zakon. Moramo djelovati sada.”

    Čak i dok se sukobljavao s republikancima, Biden je naglasio viziju svog potencijalnog drugog mandata. Napomenuo je da je jedna od gošći prve dame Jill Biden na govoru o stanju nacije bila Kate Cox, žena iz Teksasa koja je bila prisiljena pobjeći iz svoje matične države nakon što su sudovi odbili njezine zahtjeve za pristup skrbi za pobačaj.

    “Ako mi vi, američki narod, pošaljete Kongres koji podržava pravo na izbor, obećavam vam: vratit ću Roe v Wade ponovno kao zakon zemlje”, rekao je Biden uz glasan aplauz demokratskih zastupnika u dvorani.

    Biden je zatim iznio druga obećanja u kampanji – uključujući zaštitu socijalnog osiguranja i Medicare, zabranu jurišnog oružja i ograničavanje troškova lijekova na recept. Suočen s lošim rejtingom odobravanja i široko rasprostranjenom zabrinutošću zbog svoje 81 godine, Biden nije propustio priliku da svoju viziju zemlje usporedi s Trumpovom.

    “Možda ne izgledam tako, ali tu sam već neko vrijeme. Moji sugrađani Amerikanci, pitanje s kojim se naša nacija suočava nije koliko smo stari, već koliko su stare naše ideje? Mržnja, ljutnja, osveta, odmazda su najstarije ideje. Ali ne možete voditi Ameriku s drevnim idejama koje nas samo vraćaju unatrag. Da biste vodili Ameriku, zemlju mogućnosti, potrebna vam je vizija budućnosti i onoga što se može i treba učiniti. Večeras ste čuli moje”, poručio je Biden.

    Dok se Amerika priprema za dugu sezonu općih izbora za koju se očekuje da će biti žestokai tijesna borba, Biden ima osam mjeseci da uvjeri birače u tu viziju.

  • Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao Njemačku u rat

    Šolc smatra da bi “Taurus” uvukao Njemačku u rat

    Jedni kažu da bi gospodin Vladimir Putin time postigao cilj i zahtjevaju da se upravo sada “Taurus” pošalje Ukrajini, piše “DW”. ​Drugi, predvođeni kancelarom Olafom Šolcom, smatraju da je samo potvrđeno da bi isporuka krstarećih raketa uvukla Njemačku u rat.

    Izgleda da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživio blamažu.

    Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

    Ni kancelarovi koalicioni partneri ne trude se da prikriju protivrječnosti. Tako je za Drugi program njemačke televizije (ZDF) stručnjakinja za odbrambena pitanja njemačkih liberala (FDP) Mari-Agnes Štrak-Cimerman rekla da je s objavljivanjem prisluškivanog razgovora otpao kancelarov argument za odbijanje isporuke. Ona je u isto vrijeme pozvala na zbijanje koalicionih redova: “Moramo da pripazimo da sada jedni druge ne hvatamo za guše”.

    A upravo je to uradila svojom izjavom. Ona je jedina poslanica liberala koja je u Bundestagu glasala za zahtjev demohrišćanske (CDU/CSU) opozicije da se “Taurus” isporuči Ukrajini i time se otvoreno usprotivila kancelaru Šolcu (SPD). Njen partijski kolega Volfgang Kubicki kaže da bi sada za ponovljeni zahtjev opozicije glasalo još više poslanika liberala.

    Poslanik demohrišćanske opozicije Roderih Kizeveter ne štedi riječi kritike. Prema njemu, Šolcovi razlozi su “prividni”. “Nema ni tehničkih, ni pravnih razloga koji bi bili protiv isporuke ‘Taurusa’. Dakle, sada je krajnje vrijeme da kancelar odobri isporuku poslije desetomjesečnog odugovlačenja”. Demohrišćanski političar dodaje da se u suprotnom opslužuje Putinov narativ.

    Na lijevoj i desnoj ivici političkog spektra zaključci su suprotni. Predsjedavajuća Ljevice, Janine Visler za “Špigel” je izjavila: “Sadržaj razgovora još jednom sasvim jasno pokazuje, da bi isporuka krstareće rakete ’Taurus’ bila krajnje opasna i da bi mogući napadi sve do Moskve mogli da izazovu neviđenu eskalaciju.” Bjern Heke, političar dijelom ekstremno desne Alternative za Njemačku (AfD), obratio se na Twitteru kancelaru Šolcu: “Nemojte da uđete u istoriju kao čovjek čija je odluka da isporuči krstareću raketu ’Taurus’ izazvala treći svjetski rat!”

    Olaf Šolc ne vidi razlog da promjeni svoj stav i poslije afere prisluškivanja. “Ne može da se isporuči neki sistem naoružanja koji je veoma velikog dometa, a da se ne razmisli o tome kako će se odvijati kontrola nad sistemom”, rekao je Šolc u jednoj diskusiji. “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to za mene isključeno.” Šolc kao da je morao da naglasi: “Ja sam kancelar i zato je to na snazi.”

    Postoje i nagađanja da iza takvog kancelarovog stava postoji nepovjerenje prema vlastima u Kijevu, jer se pribojava da bi one ipak mogle da gađaju ciljeve u Rusiji. Domet “Taurusa” je 500 kilometara, pa bi iz Ukrajine mogla biti pogođena i Moskva.

    Kizeveter smatra da nepovjerenje ne bi bilo opravdano: “Ukrajinci su se do sada pridržavali svih ugovornih obaveza i uslova pri isporukama oružja. Bilo bi strateški krajnje nesmotreno da se razori povjerenje partnera, na koje je Ukrajina upućena u pogledu isporuke oružja.”

    Šolcovo taktiziranje dobrim dijelom proističe iz socijaldemokratske tradicije. Ne samo da kancelarova partija podržava njegovu uzdržanost, ona je zapravo zahtjeva. To se prije svega odnosi na jako lijevo krilo stranke koje socijaldemokratiju vidi kao stecište političara koji su za mir. Za njih su do februara 2022. dobri odnosi sa Rusijom bili stvar koja se podrazumjeva, a mirovni poredak u Evropi bez Rusije – nezamisliv. Smatralo se da će tako Rusija biti integrisana i da je tu zemlju moguće promijeniti ili na nju uticati. U SPD-u sada vlada konsenzus da je to bila greška, ali protivnici militarističke političke linije još uvijek su snažni.

    Osim toga, moguće je da loši rezultati u anketama socijaldemokrate navode na računicu da bi im mirovna predizborna kampanja 2025. popravila šanse na izborima. To je jednom već uradio socijaldemokratski kancelar Gerhard Šreder kada je 2002. izborio drugi mandat odbijajući njemačko učešće u invaziji na Irak. Nedavno je Olaf Šolc objavio video koji zvuči slično: “Nema njemačkog učešća u ratu! Da kažemo jasno i glasno: kao njemački kancelar neću poslati vojnike Bundesvera u Ukrajinu. To je važeća odluka. Na to mogu da se oslone pripadnice i pripadnici naše vojske. Na to možete i vi da se oslonite.”

    Izgleda da kancelar Šolc ima stav o “Taurusu” koji ima i većina Nijemaca. Anketa koju je sproveo institut YouGov pokazuje da se 58 odsto ispitanika protivi isporuci krstarećih raketa, a samo 28 odsto su za to. Pritom čak 31 odsto njih odbija bilo kakvu vojnu podršku Ukrajini.a da je afera ruskog prisluškivanja njemačkih visokih oficira samo osnažila već postojeće pozicije. Pritom je njemački kancelar doživeo blamažu. Obrazlagao je svoje odbijanje da krstareću raketu “Taurus” isporuči Ukrajini time što su navodno samo njemački vojnici u stanju da je programiraju za ciljeve, ali je šef njemačkog ratnog vazduhoplovstva, general Ingo Gerharc, u razgovoru sa još tri oficira Bundesvera rekao da bi to mogli da rade i ukrajinski vojnici poslije višemjesečne obuke.

    Šolcov stav izgleda nije neumoljiv. Tako barem misli spoljnopolitički ekspert socijaldemokrata Nils Šmid: “Tehničke, ustavno-pravne i strateške prepreke su veće nego kod drugih vrsta oružja, ali to ne isključuje mogućnost da vlada u budućnosti dođe do drukčije procjene i da se odluči za isporuku.”

    Strogo uzevši, Šolcovo odbijanje nije apsolutno. On je rekao: “Ako hoćemo da imamo kontrolu, a to može samo ako učestvuju njemački vojnici, onda je to potpuno isključeno.” To bi moglo da znači da je isporuka moguća ako u tome ne učestvuju njemački vojnici. Tako Šolc drži odškrinuta vrata, prenosi “b92”.

    Demohrišćanin Roderih Kizeveter smatra da je Njemačka odavno morala da isporuči “Taurus”: “Mora da bude jasno, ako Putin ne bude zaustavljen u Ukrajini, opasnost od rata se u ogromnoj mjeri povećava i za nas! Stoga takvo kancelarovo ponašanje slabi njemačku i evropsku bezbjednost. Umirivanje, toleranciju i ponude da se pregovara, Rusija vidi kao slabost. Kao podsticaj da nastavi.”

  • Savjet Evrope od BiH traži pisani izvještaj o zaboravljenoj presudi

    Savjet Evrope od BiH traži pisani izvještaj o zaboravljenoj presudi

    Komitet ministara Savjeta Evrope dao je rok vlastima BiH da se do 15. aprila izjasne o mjerama koje su preduzeli s ciljem implementacije odluke “Sejdić i Finci” i ostalih srodnih presuda, potvrđeno je za “Nezavisne”.

    Kako su istakli, ovo tijelo se poziva na pismo koje su 29. novembra potpisali lideri političkih partija u kojem su se, između ostalog, saglasili da će unutar šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima u proceduru uputiti amandmane na ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva s ciljem implementiranja ovih presuda.

    “Komitet ministara stoga čvrsto insistira na izuzetnoj važnosti da se odmah ponovo pokrene rad na izbornim reformama, uz sprovođenje svih neophodnih konsultacija u cilju eliminisanja diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH”, istakli su oni.

    Osim što su od BiH zatražili pismeno obrazloženje, ističu da su pozvali nadležnog ministra na razmjenu mišljenja o pomenutoj temi na sastanku o ljudskim pravima koji će biti održan u junu.

    Jakob Finci, bivši ambasador BiH i jedan od apelanata u predmetu “Sejdić i Finci”, rekao je za “Nezavisne” da će ako BiH dobije odobrenje za početak pregovora o članstvu EU ovo pitanje tretirati s krajnjim prioritetom.

    “To će onda biti signal da se nešto mora uraditi jer ne možete postati član EU ako ne izvršavate odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. To je jedan od prvih članova protokola EU – da se morate držati propisa o ljudskim pravima koje je EU prihvatila”, rekao je Finci.

    On smatra da ove presude Suda u Strazburu traže promjenu Ustava BiH, te smatra da se ovaj predmet ne može riješiti samo izmjenom Izbornog zakona BiH, pogotovo u pogledu tehničkih izmjena.

    Finci smatra da od dobijanja pozitivne odluke na Evropskom savjetu za dvije sedmice, ako do nje dođe, do narednih opštih izbora ima dovoljno vremena da se riješi diskriminacija izbora člana Predsjedništva i članova Doma naroda BiH.

    “Mislim da se to može uraditi veoma brzo. Ko imalo pamti sjetiće se da je amandman I na Ustav BiH u vezi s Brčkom prošao kompletnu proceduru u roku od mjesec dana jer je postojala saglasnost svih političkih partija u parlamentu da to urade. Ako postoji volja danas, to se može riješiti jer je ovo pitanje po mom mišljenju još jednostavnije”, rekao je Finci.

    Napomene radi, odluka “Sejdić i Finci” odnosi se na pravo svakog građanina BiH bez obzira na etničku i vjersku pripadnost da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH i da bude izabran u Dom naroda na način da klubovi ili ne budu striktno nacionalno predstavljeni, ili da bude formiran klub ostalih.

    Osim ove presude, postoji još nekoliko presuda koje se odnose na mjesto prebivališta kandidata i definisanje termina konstitutivnosti naroda.

    Pitanje koje je preostalo da se riješi je položaj hrvatskog naroda, odnosno iznaći mehanizam koji bi omogućio Hrvatima da imaju predstavnike u bh. institucijama, na način da ne budu isključeni drugi narodi ili oni koji se izjašnjavaju da su neopredijeljeni.

    HDZ BiH je predložio posebnu ad-hok izbornu jedinicu koja bi obuhvatila područje na kojem živi najviše Hrvata, a da se izbaci nacionalni prefiks za članove Predsjedništva BiH.

    Ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje, a trenutno je u fokusu dio Izbornog zakona BiH koji se odnosi na tehničko unapređenje izbornog procesa, na način da se spriječe masovne izborne manipulacije.

  • Švedska zvanično postala članica NATO

    Švedska zvanično postala članica NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg saopštio je da je Švedska zvanično postala 32. članica Alijanse.

    Zvanično je – Švedska je sada 32. članica NATO, čime je zauzela mjesto za našim stolom koje joj pripada – napisao je Stoltenberg na društvenoj mreži Iks.

    Dodao je da pristupanje Švedske “čini NATO jačim, a Švedsku i cijelu Alijansu bezbjednijom”.

    • Radujem se podizanju njihove zastave u štabu NATO u ponedjeljak – naveo je prvi čovjek Alijanse.

    Švedski premijer Ulf Kristerson, koji zajedno sa šefom diplomatije Tobijasom Bilstromom boravi u poseti Vašingtonu, zahvalio je zemljama NATO-a.

    • Švedska je sada članica NATO. Hvala svim saveznicima što ste nas dočekali kao 32. člana. Težićemo jedinstvu, solidarnosti i podjeli tereta, i u potpunosti ćemo se pridržavati vrijednosti Vašingtonskog sporazuma: slobode, demokratije, slobode pojedinca i vladavine prava. Zajedno jači – napisao je Kristerson na mreži Iks.

    Ranije danas, Švedska je od generalnog sekretara NATO dobila formalni poziv za članstvo, saopštio je premijer Kristerson.

    Ministarka energetike i industrije Eba Buš saopštila je na konferenciji u Stokholmu da je Švedska prihvatila poziv za pristup na vanrednoj sednici, prenio je švedski javni servis SVT.

    • Počinje novo poglavlje u istoriji Kraljevine Švedske. Sada gradimo sigurnost, mir i slobodu zajedno sa drugima – rekla je Eba Buš.

    Svečana ceremonija pristupanja Švedske NATO održava se u Vašingtonu.

    Švedska je zahtjev za članstvo podnijela u maju 2022. godine, a iako su gotovo sve članice brzo ratifikovale pristup skandinavske države, Turska je to učinila tek u januaru ove godine, a Mađarska je posljednja ratifikovala švedski zahtjev 26. februara.

  • Fico: Ne vidim nijedan razlog da priznamo KiM, rado bismo se vratili u misiju Kfor

    Fico: Ne vidim nijedan razlog da priznamo KiM, rado bismo se vratili u misiju Kfor

    Premijer Slovačke Robert Fico izjavio je danas da Slovačka ne vidi nijedan razlog da prizna tzv. Kosovo, kao i da će i ubuduće biti u grupi nekolicine zemalja koje o ovom pitanju imaju isto mišljenje.

    On je za Tanjug rekao da je Slovačka mala zemlja koja se drži principa da male zemlje koje nemaju naoružanje i ne rješavaju svoje probleme vojnim putem, mogu samo da se oslanjaju na međunarodno pravo.

    • Ako imamo isto tako hrabrosti da kažemo da i u slučaju Ukrajine vidimo kršenje međunarodnog prava, onda i u slučaju Kosova imamo hrabrosti da kažemo isto to. Zato ako ostajemo na platformi poštovanja međunarodnog prava, standardima kako treba da nastane nezavisna država, u tom slučaju se možete uzdati u nas. Mi ne vidimo nijedan razlog da priznamo Kosovo – rekao je on.

    Na pitanje da li zbog tog stava Slovačka trpi pritisak, Fico kaže da je već navikao da, “ako nekada izgovorite hrabro mišljenje i kažete istinu, a ne kažete ono što od vas očekuju liberalni, progresivistički mediji”, postajete predmet kritike.

    • Јa sam u politici od 1992. godine. Ovo mi je četvrti mandat. Ne ustajem ujutru drhteći od straha, hoću li i peti put biti predsjednik. Zahvaljujući tome mogu slobodno da govorim i imam slobodu svog mišljenja. Ako bi bio neki pritisak na nas, ja ne vidim razlog za promjenu mišljenja, kada je riječ o priznanju Kosova – rekao je Fico.

    Fico je, govoreći o trenutnoj situaciji u južnoj srpskoj Pokrajini citirao slovačku izreku “Ko želi da se tuče, palicu će naći” i rekao da se puno priča o evropskoj integraciji, da su pregovori Srbije u toku, kao i da zna da je pitanje tzv. Kosova tema koja koči cijeli proces.

    • S druge strane prihvatamo političke odluke i pozivamo Ukrajinu u Evropsku uniju. Želim svakome, ko želi da bude u Evropskoj uniji, da u njoj i bude, ali vidim razliku kada politička odluka dođe pre nego što je zemlja spremna, i vidim političke odluke koje koče već spremne zemlje, zato ću se ponovo vratiti na Srbiju i reći ću, za vas definitivno važi pravilo da ko želi da se tuče, palicu će naći – rekao je Fico.

    Upitan da li postoji mogućnost da se Slovačka vrati u misiju KFOR koja je značajna za bezbjednost Srba na KiM, Fico je rekao da je sa potpredsjednikom vlade i ministrom obrane, Robertom Kalinjakom razgovarao o djelovanju Slovačke u inostranstvu.

    • Dotakli smo se i ove misije, a ministar odbrane mi je potvrdio da ukoliko bi Slovačka bila pozvana, mi smo apsolutno spremni da idemo u tu misiju i da u njoj aktivno učestvujemo. Zato mogu da kažem da ako možemo da ujedinimo snage u tom duhu, biće mi drago. Slovačka će se vrlo rado vratiti u ovu misiju – rekao je Fico.
  • Zelenski u strašnom problemu; Gdje je 700.000 vojnika?

    Zelenski u strašnom problemu; Gdje je 700.000 vojnika?

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, kao i najviši vojni zvaničnici ze zemlje, u velikom su problemu, piše Vašington post.

    Prema navodima tog lista, iako je Zelenski obećao svojim međunarodnim partnerima da će se Ukrajina snaći u borbi ako dobije oružje i druge vidove pomoći, ukrajinski predsednik i najviši vojni komandanti do sada nisu uspeli da osmisle jasan plan za regrutaciju hiljada novih vojnika koji su kritično potrebni.

    “Sve manji broj borbeno sposobnih ukrajinskih trupa sada je strateška kriza koja je barem delimično bila kriva za povlačenje iz Avdejevke i okolnih sela, gde su ukrajinske snage bile brojčano nadjačane”, navodi američki list.

    Nesposobnost Zelenskog da postigne politički konsenzus oko strategije za mobilizaciju dovelo je do dubokih podela u ukrajinskom parlamentu i društvu. Smena glavnokomandujućeg Valerija Zalužnog nije iznedrila jasnu strategiju za mobilizaciju iako je to bio jedan od razloga za ovaj potez, navodi “Vašington post” i dodaje da ni novi glavnokomandujući Aleksandar Sirski ni predsedništvo ne znaju šta je sa 700.000 od ukupno milion novih regruta koji se još nisu pojavili na frontu.

    Povrh toga, tu je činjenica da i zapadni mediji ističu da se procene ukrajinskog predsednika o gubicima vojnika od eskalacije sukoba ne poklapaju sa realnim stanjem.

    “Zelenski već dugo pokušava da kontroliše javne poruke o stanju rata kako bi sačuvao moral u javnosti. On je prošlog vikenda prvi put u javnost izneo broj poginulih ukrajinskih vojnika, rekavši da je od februara 2022. ubijeno 31.000, a ova brojka nije mogla biti nezavisno potvrđena, piše “Vašington post”.

    S druge strane, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je krajem februara da je Ukrajina od početka rata izgubila više od 444.000 vojnika.

    U procene Zelenskog nije bio ubeđen ni “Njujork tajms”, koji se prvi oglasio nakon tvrdnji ukrajinskog predsednika.

    “Broj stradalih pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u poslednje dve godine sukoba, koji je naveo Zelenski, u suprotnosti je sa procenama američkih zvaničnika koji su prošlo leto gubitke procenili na mnogo više, rekavši da je blizu 70.000 Ukrajinaca stradalo, dok je između 100 i 120.000 ranjeno”, objavio je američki list, a prenele su Novosti i ruski portal Raša tudej Balkan.

  • “Svi znamo šta nas čeka”

    “Svi znamo šta nas čeka”

    BBC u svojoj reportaži o stanju u istočnoj Ukrajini, piše o naletima ruske vojske nakon pada ključnog grada Avdejevke.

    Prema rečima dopisnik britanskog javnog servisa Džejmsa Voterhausa, tok rata nije se samo promenio nego i Rusi ubrzano “stiskaju”.

    Podseća se da je Rusija zauzela strateški važan grad Avdejevku, a od tada su ruske snage napredovale dalje na zapad i zauzeli su nekoliko sela. Ukrajina kaže da se njihove snage “drže”. Međutim, BBC piše da ruske snage sada napadaju u pet područja duž linije fronta od 1.100 kilometara.

    Linija fronta polako se približava ka gradovima Pokrovsk, Kostantjinjevka i Kramatorsk sada se suočavaju sa situacijom da im se linije borbe približavaju velikom brzinom.

    “Svugde je strašno. Cela zemlja gori”, rekla je za BBC Marija, Ukrajinka koja je dva puta bežala zbog rata koji se približio i njenoj kući. “Na žalost, svi znamo šta nas čeka”, dodala je ona.

    Rusija sve vreme koristi svoju brojčanu nadmoć, ali i nadmoć u vazduhu i rezerve municije kako bi neumorno nastavila da napreduje, a naročito u vreme kada je zapadna vojna pomoć Ukrajini pri kraju ili je koči domaća politika.

    Evakuacija iz naselja na prvoj liniji je obavezna za porodice s decom. Ali, uprkos tome, tome, 15 dece još uvek je ostalo u Torecku. Anton Pron iz policijskog odreda za evakuaciju, tzv. Belih anđela, koji pomaže u evakuaciji ljudi iz gradova na prvoj liniji, kaže da je situacija svakim danom sve gora.

    “Stalno nas granatiraju”, kaže pa dodaje: “Neprijateljska avijacija radi sve vreme. Rusi bacaju bombe samo na stambene kuće.”

    Mnogi Ukrajinci s kojima je reporter BBC razgovaraju kažu da su pre godinu dana mislili da će njihova zemlja uspeti da se odupre Rusija, ali da sada to više ne misle.

  • Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Tramp poziva Bajdena na debatu: Bilo kad, bilo gdje

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izazvao je aktuelnog predsjednika SAD DŽozefa Bajdena na TV debatu, “bilo kad, bilo gdje”.

    Najvjerovatniji republikanski kandidat za predsjedničku nominaciju je dodao da poziva Bajdena, naizglednijeg rivala iz redova demokrata na izborima u novembru 2024. godine, na debatu, bilo kada, bilo gdje, na bilo kom mestu, prenosi Bi-Bi-Si.

    Trampov poziv uslijedio je nekoliko sati nakon što je njegova posljednja rivalka Niki Hejli odustala od trke za republikanskog kandidata za Bijelu kuću.

    • Važno je, za dobro naše zemlje, da DŽo Bajden i ja raspravljamo o pitanjima koja su od tolikog značaja za Ameriku i američki narod – napisao je Tramp na svojoj mreži “Truth Social”.

    Iz Bajdenovog izbornog štaba nisu rekli da li će on učestvovati u debati sa Trampom, ali su predložili da republikanski kandidat, “ako toliko očajnički želi da vidi predsjednika Bajdena u udarnom terminu, ne mora da čeka” i da može da pogleda večerašnje predsjednikovo obraćanje Kongresu o stanju nacije.

    Tramp je bio žestoko kritikovan nakon što je odbio da učestvuje u TV debatama sa svojim republikanskim rivalima za nominaciju ove stranke za Bijelu kuću tokom ovog izbornog ciklusa, navodi Bi-Bi-Si.

    Bajden i Tramp ostvarili su očekivane pobjede na stranačkim izborima u super utorak i skoro je izjvesno da će njih dvojica, kao i prije četiri godine, ponovo odmjeriti snage u borbi za mjesto u Bijeloj kući.

  • Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Naređen najviši stepen borbene gotovosti

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa.

    On je zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Lider Severne Koreje, Kim Džong-un, naredio je tokom inspekcije velike vojne baze na zapadu zemlje uvođenje najvišeg stepena borbene gotovosti severnokorejskih trupa i zatražio od vojske da bude spremna za rat, prenela je danas državna novinska agencija KCNA.

    Kimov obilazak vojne baze, čija lokacija nije obelodanjena, upriličeno je neposredno nakon početka redovnih godišnjih, kombinovanih vojnih vežbi američkih i južnokorejskih snaga, prenosi Rojters.

    U ovogodišnjim združenim američko-južnokorejski vojnim manevrima koji su započeti u ponedeljak na jugu Južne Koreje angažovano je dvostruko više snaga u odnosu na prošlogodišnje vežbe.

    Kim je rekao da severnokorejska vojska mora “dinamično da sprovede nove, intenzivirane ratne pripreme u skladu sa zahtevima aktuelne situacije”, prenela je agencija KCNA.

    “Naša vojska bi trebalo stalno da intenzivira vežbe koje oponašaju ratno stanje i da brzo unapređuje svoje borbene sposobnosti do savršene spremnosti za stvarni rat”, rekao je Kim.

    Severnokorejski lider nije pomenuo vežbe američke i južnokorejske vojske, ali je nadgedao svoje trupe koje su izvodile manevre u uslovima simulacije stvarnog ratnog stanja, prenela je severnokorejska novinska agencija.