Kategorija: Svijet

  • Lavrov o najavi zabrane ulaska u EU automobilima sa ruskim registracijama: To je čisti nacizam

    Lavrov o najavi zabrane ulaska u EU automobilima sa ruskim registracijama: To je čisti nacizam

    Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov komentirao je najave pojedinih zemalja kako razmatraju odluku o zabrani ulaska automobilima koji su registrovani u Rusiji.

    Između ostalog, Lavrov je tokom razgovora sa novinarima u Sočiju izjavio kako je šokiran ovakvim najavama.

    “Bio sam šokiran koliko je brzo vanjska pristojnost iz koje su se skrivali proteklih godina ‘otpala’ od Evropljana. Zadržali su samo neke ostatke diplomatije i elementarne etike”, rekao je Lavrov.

    Poručio je kako je ovakva odluka direktno usmjerena protiv građana Ruske Federacije.

    “Ova zabrana ulaska automobila je u suštini manifestacija onoga što se obično naziva nacizmom. Primijenjen je isključivo protiv Rusa, kao što je slučaj i sa mnogim drugim stvarima koje se tiču Rusa. Oni tvrde da nije samo Vladimir Putin kriv već da su krivi svi Rusi što su ga izabrali. Dakle, radi se o čistom nacizmu”, poručio je prvi čovjek ruske diplomatije.

    Osim toga, Lavrov je komentirao i događaje u Kanadi gdje je u parlamentu odlikovan pripadnik nacističke SS divizije.

    “Kanadski premijer Justin Trudeau izgleda patetično u svojim pokušajima da se opravda za odavanje počasti nacisti u parlamentu. Žao mi je što se Trudeau i dalje naziva premijerom”, zaključio je Lavrov.

  • Grenel: Potrebna je transparentna istraga, SAD treba da pošalju izaslanika

    Grenel: Potrebna je transparentna istraga, SAD treba da pošalju izaslanika

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan nekadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa zahtjeva punu istragu i obdukciju u vezi incidenta u Banjskoj 24. septembra.

    Ričard Grenel kaže da je potrebna transparetna istraga o događajima u Banjskoj

    Grenel u intervjuu za Siri televiziju pozvao je Bijelu kuću da pošalje specijalnog izaslanika da prati aktuelnu situaciju između Kosova i Srbije.

    – Želim da razumijem svaki detalj i zato je neophodna transparentna istraga. Vlada Srbije mora da naznači kada je dobila obavještenje o napadu. Ono što me takođe brine su ljudi na Kosovu koji rade u policiji i koje je Kurti postavio na ovu poziciju. Želimo da znamo šta su oni znali, šta im je rečeno i sada nakon smrti moramo da uradimo istragu. Moramo da imamo snimak, i da sve pažljivo pogledamo. Ne samo neki mali isječci video zapisa jer se čini da su to dijelovi situacije – objasnio je Grenel.

    On je istakao da želi nezavisnu istragu.

    – Znate da mora postojati treća strana da uradi ove autopsije. Ne možemo imati samo jednu stranu koja pruža informacije i da svako vjeruje toj strani. To je uloga SAD ili EU, ali neko od njih mora odmah da interveniše i započne istragu. Brine me što Evropljani mnogo pričaju, ali se ne ponašaju u skladu s tim. U ovim trenucima SAD treba da intervenišu, a kada to urade, odmah preduzimaju mjere – dodao je Grenel.

    Rekao je i da je zabrinut što NATO povećava broj vojnika na Kosovu.

    – Kada je Tramp bio predsjednik razgovarali smo o smanjenju broja vojnika – ukazao je Grenel, piše Kosovo online.

  • “Ratna zima” kuca na vrata

    “Ratna zima” kuca na vrata

    Ukrajina će se uskoro suočiti sa svojom drugom “ratnom zimom”.

    Smele vojne akcije koje su organizovali pre godinu dana kada su imali napredak u Harkovu i Hersonu izgledaju kao uspomena, smatraju analitičari.Ukrajinska vojska sada vodi rat intenzivnog iscrpljivanja protiv tvrdoglavih i obimnijih ruskih snaga duž fronta od skoro 1.000 kilometara. Još im nedostaju vojni avioni, a mnogi se pitaju šta će se sada dešavati sa kontraofanzivom, budući da se bliži zima koja sa sobom nosi pogoršanje vremenskih uslova.

    Rusi će verovatno pokrenuti još jednu akciju uništavanja ukrajinske energetske infrastrukture, otežavajući na taj način već dovoljno tešku poziciju Kijevu.

    Na bojnom polju, Rusi se polako prilagođavaju novonastaloj situaciji. Budžet za odbranu sledeće godine biće 70 odsto veći od ovogodišnjeg. Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da se Rusija polako sprema da ovaj rat ipak potraje.

    Ali i Ukrajinci se prilagođavaju promenama, posebno nakon nešto slabijeg starta kontraofanzive.

    U intervjuu za CNN prošle nedelje, general Oleksandr Tarnavski je rekao: “Ni neprijatelj ni mi uglavnom ne koristimo čete, bataljone ili brigade, već jurišne odrede. To su grupe od 10-15 ljudi”.

    Ukrajina nije spremna da rizikuje žrtve.

    “Glavna veština svakog dobrog komandanta je da sačuva svoje ljude”, rekao je Tarnavski.

    On takođe kaže da je pred njihovom vojskom vrlo neizvesna zima.

    “Vreme može biti ozbiljna prepreka tokom napredovanja. Ali s obzirom na to kako idemo napred i uglavnom napredujemo bez korišćenja vozila, ne mislim da će to značajno uticati na ovu fazu kontraofanzive”, dodao je Tarnavski.

    Međutim, Ukrajinci takođe koriste zapadne zalihe artiljerije većeg dometa, kako na jugu tako i na istoku. Kijev je u poslednje vreme dramatično povećao broj raketnih napada na ruska vojna čvorišta.

    “Gladuj, istegni se i udari”

    Načelnik britanskog vojnog štaba, admiral Toni Radakin, nazvao je ovu strategiju “gladuj, istegni se i udari”, iako se većina napada trenutno odvija na velikoj udaljenosti.

    Ovakvi napadi će se verovatno nastaviti i eskalirati kako pogoršanje vremenskih uslova bude uticalo na napredak na terenu. Operacije visokog profila, poput onih koje su početkom septembra izvršene u Sevastopolju i sedištu crnomorske flote, dobre su kako bi se vojnicima podigao moral.

    Očekivano uvođenje nemačkih raketa Taurus dugog dometa i taktičkog raketnog sistema američke vojske, ukazuje da će u narednom periodu fokus ukrajinske vojske verovatno biti na uništavanju ruske infrastrukture.

    Tokom proteklih nekoliko meseci, ukrajinske snage su se usredsredile na uništavanje ruske protivvazdušne odbrane, primoravajući Kremlj da donese bolne odluke o tome koje pozicije da brani, posebno jer je sad dobar deo vojske raspoređen u okolini Moskve zbog sve češćih napada dronovima.

    Ako Ukrajina, kao što se očekivalo, dobije od SAD sistem sa više bojevih glava, moći će da nanese daleko veću štetu ruskim ciljevima na većoj udaljenosti, poput njihovih vazdušnih baza.

    Šef Odbrambene obaveštajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Kirilo Budanov rekao je da je borba protiv ruske avijacije korišćenjem PVO sistema veoma skupa i neefikasna.

    “Treba izvesti avijaciju i napadati vazdušne baze”, rekao je on.

    Uništavanje ovih baza biće veoma težak zadatak, jer je Rusija naučila iz svojih grešaka.

    “Mislimo da Rusi brzo uče o našoj taktici. To su dokazale i njihove akcije na bojnom polju”, rekao je Tarnovski za CNN.

    Neizvesna pomoć saveznika

    Evropa i SAD ostaju privržene podršci Ukrajini na bojnom polju, međutim, vidljivi su “znaci umora”.

    Nedavna prepirka Ukrajine sa poljskom vladom oko izvoza žitarica pokazala je da je ta podrška vrlo lako podložna promeni.

    U toku je i izborna kampanja u SAD, a kao jedna od glavnih razlika između demokrata i republikanaca navodi se spor oko daljeg slanja pomoći Ukrajini.

    Stručnjaci smatraju da će proleće naredne godine biti jedna od ključnih fazi rata. Obe strane će iskoristiti zimu kako bi se reformisali. Zato Maks But analitičar iz Saveta za spoljne poslove smatra da se slanje oružja Ukrajini mora ubrzati.

    “Ukoliko ne uspeju da pošalju dovoljno oružja Ukrajini povećava se šansa da se rat razvuče još neko vreme”, rekao je on.

    Šta će se dešavati sledeće godine tokom sukoba u Ukrajini ostaje nam da vidimo. Ono što je izvesno je da će obe strane morati da izdrže blatnjavu i hladnu zimu, pre nego što dođe sunčano proleće.

  • Zelenski: Naša pobjeda zavisi od vas

    Zelenski: Naša pobjeda zavisi od vas

    Pobeda Ukrajine u ratu sa Rusijom zavisi od saradnje sa Evropskom unijom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pred ministrima EU.

    Oni su se danas okupili na sastanku u Kijevu.

    Zelenski je podvukao značaj “podrške u odbrani Ukrajini” nakon što je američki Kongres odbio da odobri budžetska sredstva za vojnu pomoć Ukrajini, a na izborima u Slovačkoj je pobedila stranka čiji lider je rekao da će prekinuti vojnu pomoć Ukrajini, prenosi Rojters.

    Ukrajina, koja se od februara 2022. godine u velikoj meri oslanja na zapadnu vojnu pomoć u ratu sa Rusijom, nada se da će ispuniti niz kriterijuma za pridruživanje EU bloku.

    “Siguran sam da su Ukrajina i ceo slobodni svet sposobni da pobede u ovoj konfrontaciji. Ali naša pobeda zavisi direktno od saradnje sa vama i od liderstva Evrope”, rekao je Zelenski. Prema njegovim rečima, stalno su potrebni novi koraci u odbrani i diplomatiji, politici i integracijama, ekonomiji i sankcijama, koraci koji će “zajedničku poziciju učiniti jačom”.

    “Sistemi PVO koje je naša zemlja dobila, kao što su patriot, IRIS-T, NASAMS i drugi, već igraju pozitivnu ulogu i spasavaju ljudske živote. Zato nam je potrebno više ovih sistema”, rekao je Zelenski.

  • Pentagon je poslao upozorenje: Nema više…

    Pentagon je poslao upozorenje: Nema više…

    Pentagon je upozorio američki Kongres da mu ponestaje novac za zamjenu oružja koje su SAD poslale Ukrajini.

    Kako se navodi, sada su primorani da uspore snabjdevanje pojedinih trupa kako bi ih zaštitili od “neizvjesne budućnosti”.

    “Neusijpeh da popunimo naše vojne zalihe na vreme može da naškodi spremnosti naše vojske”, navodi se u pismu upućenom liderima Kongresa u koje je AP imao uvid.

    U pismu se navodi da će SAD bez dodatnog novca morati da odlože zamenu ili da smanje kapacitete kada je reč o protivvazdušnoj odbrani, municiji i bespilotnim letelicama.

    Dodaje se da je od 25,9 millijardi dolara ostalo 1,6 milijardi dolara koji su opredeljeni za popunu američkih vojnih zaliha, nakon što je velika količina oružja poslata u Ukrajinu.

    Oružje uključuje artiljerijsku municiju, rakete i projektile koji su ključni za ukrajinsku kontraofanzivu.

  • Zelenski jasan: “Naša pobjeda zavisi od vas”

    Zelenski jasan: “Naša pobjeda zavisi od vas”

    Pobeda Ukrajine u ratu sa Rusijom zavisi od saradnje sa Evropskom unijom, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pred ministrima EU.

    Oni su se danas okupili na sastanku u Kijevu.

    Zelenski je podvukao značaj “podrške u odbrani Ukrajini” nakon što je američki Kongres odbio da odobri budžetska sredstva za vojnu pomoć Ukrajini, a na izborima u Slovačkoj je pobedila stranka čiji lider je rekao da će prekinuti vojnu pomoć Ukrajini, prenosi Rojters.

    Ukrajina, koja se od februara 2022. godine u velikoj meri oslanja na zapadnu vojnu pomoć u ratu sa Rusijom, nada se da će ispuniti niz kriterijuma za pridruživanje EU bloku.

    “Siguran sam da su Ukrajina i ceo slobodni svet sposobni da pobede u ovoj konfrontaciji. Ali naša pobeda zavisi direktno od saradnje sa vama i od liderstva Evrope”, rekao je Zelenski. Prema njegovim rečima, stalno su potrebni novi koraci u odbrani i diplomatiji, politici i integracijama, ekonomiji i sankcijama, koraci koji će “zajedničku poziciju učiniti jačom”.

    “Sistemi PVO koje je naša zemlja dobila, kao što su patriot, IRIS-T, NASAMS i drugi, već igraju pozitivnu ulogu i spasavaju ljudske živote. Zato nam je potrebno više ovih sistema”, rekao je Zelenski.

  • Kremlj: Umoriće se; EU: Nećemo

    Kremlj: Umoriće se; EU: Nećemo

    Kremlj je danas saopštio da će “zamor” od podrške Ukrajini biti sve veći među zapadnim zemljama.

    S druge strane, ministri spoljnih poslova Evropske unije pokušavaju da dokažu suprotno sastankom u Kijevu.

    “Zamor od potpuno apsurdne podrške kijevskom režimu će porasti u raznim zemljama, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je portparol ruskog predsedništva Dmitrij Peskov.

    On je istovremeno ocenio da će Vašington “nastaviti da se meša u sukob”.

    Francuska ministarka spoljnih poslova Katrin Kolona, koja je na sastanku evropskih ministara spoljnih poslova u Kijevu, rekla je da taj sastanak treba da bude poruka Rusiji da ne računa na “zamor” EU.

    Ona je dodala da je cilj sastanka u Kijevu da pokaže “da je Ukrajina deo evropske porodice”.

    Šefica francuske diplomatije je poručila da će Unija “još dugo biti tu za Ukrajinu”.

  • “Amerika je izgubila moć da obuzdava Rusiju”

    “Amerika je izgubila moć da obuzdava Rusiju”

    Amerika je oslabljena sukobom u Ukrajini i izgubila je moć da obuzdava Rusiju, izjavio je bivši američki državni sekretar i bivši šef CIA Majk Pompeo.

    Pompeo, koji je bio državni sekretar SAD tokom predsedavanja Donalda Trampa, boravio je u Atini na prvom Američko-mediteranskom investicionom forumu.

    “Amerika je oslabljena invazijom na Ukrajinu – izgubili smo moć obuzdavanja protiv (ruskog predsednika Vladimira) Putina i Ukrajinaca, zbog čega je Evropljanima i svakome od nas još gore”, rekao je Pompeo.

    Prema njegovoj oceni, “svet je postao mnogo manje bezbedno mesto otkako je Džozef Bajden preuzeo dužnost predsednika SAD”.

    “To se odnosi na Amerikance i na građane svih naših saveznika. Trinaest Amerikanaca je poginulo u Avganistanu, što je jedan od najvećih neuspeha u zaštiti naših građana u novijoj istoriji”, rekao je Pompeo.

    On je dodao da su iranske vlasti sada mnogo bogatije i moćnije nego kada je on napustio funkciju.

    “Naši prijatelji i partneri na Bliskom istoku, u Izraelu i zalivskim zemljama osećaju se napušteno. A Komunistička partija Kine postaje smelija i priprema se za rat – ekonomski i vojni – i to na načine koji su bez presedana”, rekao je političar.

  • Bivši britanski ministar poručuje Zelenskom da pojača mobilizaciju mladih

    Bivši britanski ministar poručuje Zelenskom da pojača mobilizaciju mladih

    Bivši britanski ministar odbrane Ben Volas poručio je ukrajinskom rukovodstvu da aktivnije regrutuje mlade, kako bi sprečili usporavanje tempa kontraofanzive.

    Volas je izrazio nadu da “polako, ali sigurno” ukrajinske snage “prilagođavaju taktiku, upijaju lekcije i na najbolji način koriste opremu koju im je Zapad isporučio”, kao i da je pobeda Kijeva neminovna sve dok ukrajinska vlada “odrađuje svoj deo posla”.”Prosečna starost ukrajinskih vojnika na frontu je više od 40 godina. Razumem želju ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da sačuva mladost za budućnost. Ali možda je vreme da se ponovo procene razmere ukrajinske mobilizacije”, napisao je Volas u kolumni za “Dejli telegraf”, priznajući da su “ljudski resursi Rusije mnogo veći”.

    Volas, koji je napustio funkciju 31. avgusta, poručio je premijeru Rišiju Sunaku da poveća vojnu pomoć Kijevu za 50 odsto, napomenuvši da “Velika Britanija zaostaje u odnosu na Nemačku u tom pogledu”.

    “Pre nego što sam napustio funkciju, tražio sam od premijera da poveća za 2,3 milijarde funti (2,85 milijardi dolara) obećanih Ukrajini ove godine, dodajući 4,6 milijardi funti koje smo već potrošili. Velika Britanija više nije najveći donator u Evropi, već Nemačka”, ukazao je.

    Još u julu, Volas je Ukrajinu nazvao “borbenom laboratorijom” britanske vojske.

    “Nemojmo da pauziramo jedan dan. Svet posmatra i želi da vidi koliko je Zapad odlučan da se založi za naše vrednosti i sistem zasnovan na pravilima. Ono što sada radimo za Ukrajinu, postaviće pravac za svu našu bezbednost u godinama koje dolaze”, kazao je tada Volas.

  • Napad u više pravaca, nastavlja se ofanziva

    Napad u više pravaca, nastavlja se ofanziva

    Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da su ruske snage proteklog dana izvodile napade u pravcu Limana, Bahmuta, Avdejevke, Marinke i Šahtjorska.

    Na Limanskom pravcu ukrajinske snage su odbile ruske napade, kao i kod Bahmuta, gde su ruske trupe pokušale da povrate izgubljenu poziciju u oblasti Andrejevke, prenosi agencija Unian.

    Dodaje se da su odbijeni i napadi ruskih snaga u oblasti Marinke u Donjeckoj oblasti, kao i u pravcu Šahtjorska.

    Ukrajinske odbrambene snage nastavljaju da izvode ofanzivnu operaciju na Melitopoljskom pravcu, kao i ofanzivne akcije u pravcu Bahmuta, navedeno je u saopštenju generalštaba ukrajinske vojske.